Globus

Dan nakon telefonskog razgovora Donalda Trampa i Vladimira Putina o primirju i prekidu rusko-ukrajinskog rata, Savjet ministara spoljnih poslova EU odobrio je 17. paket sankcija protiv Rusije. Međutim, kako je saop&scaron;teno, neće odmah stupiti na snagu već "zavisi od napretka na terenu narednih dana", ali bez dodatnih obrazloženja.
Radi se o paketu koji će sankcionisati skoro 200 takozvanih &bdquo;brodova iz sjenke&ldquo;, brodova koji plove sa zastavama drugih država ili im je te&scaron;ko ući u trag, a koji služe za izbjegavanje do sada uvedenih sankcija Rusiji.
&bdquo;EU je odobrila svoj 17. paket sankcija protiv Rusije, kojim je obuhvaćeno skoro 200 brodova iz sjenke. Nove mjere, takođe, se odnose na hibridne prijetnje i ljudska prava,&ldquo; navela je &scaron;efica EU dipoloimatije Kaja Kalas na platformi X.
Ona je dodala da se nastavlja rad na dodatnim sankcijama.
&ldquo;&Scaron;to duže Rusija vodi rat, to će na&scaron; odgovor biti odlučniji&rdquo;, navela je ona.
Kako je ranije saop&scaron;teno, osim "brodova iz sjenke" 17. paket sankcija obuhvata i zabranu saradnje sa 30-tak preduzeća koja zaobilaze sankcije preko trećih zemalja, dodatne zabrane ulaska u EU i zapljenu imovine za 75 pojedinaca i kompanija koje imaju veze sa tuskom ageresijom na Ukrajinu, zabranu izvoza hemikalija koje se mogu koristiti u proizvodnji oružja i druge mjere.

Savjet ministara spoljnih poslova EU odobrio 17. paket sankcija protiv Rusije

NE STUPA ODMAH NA SNAGU

U izraelskim napadima na Pojas Gaze tokom noći i rano jutros ubijeno je najmanje 60 osoba, saop&scaron;tili su palestinski zvaničnici, prenose agencije.
Civilna odbrana u Pojasu Gaze ranije jutros objavila je da su ubijene 44 osobe.
Izrael je posljednjih dana pokrenuo jo&scaron; jednu veliku ofanzivu na Gazu, navodeći kao cilj vraćanje talaca koje drži Hamas &ndash; kojeg su Sjedinjene Države i Evropska unija označili kao terorističku organizaciju &ndash; i uni&scaron;ti tu militantnu grupu.
U ponedjeljak je izraelski premijer Benjamin Netanjahu dozvolio ulazak malog broja kamiona sa humanitarnom pomoći u Gazu prvi put za dva i po mjeseca, rekav&scaron;i da je bio pod pritiskom da ukine blokadu koja je dovela do neuhranjenosti i gladi.
Međutim agencije UN su saop&scaron;tile da to malo kamiona &scaron;to je u&scaron;lo nije ni blizu dovoljno da zadovolji ogromne potrebe za hranom, ljekovima i drugim zalihama. Oko 600 kamiona dnevno je ulazilo tokom primirja ranije ove godine.
Dva udara na sjever Gaze pogodila su porodičnu kuću i &scaron;kolu pretvorenu u skloni&scaron;te, i tada su ubijene najmanje 22 osobe &ndash; vi&scaron;e od polovine su žene i djeca, podaci su Ministarstva zdravlja Gaze.
U napadu u centralnom gradu Deir al-Balahu poginulo je 13 ljudi, a u drugom, u obližnjem izgrađenom izbjegličkom kampu Nuseirat, 15 ljudi, prema podacima Bolnice Mučenika Al-Aksa.
U dva napada u južnom gradu Kan Junisu poginula je jedna osoba.
Izraelska vojska se nije ogla&scaron;avala, ali inače tvrdi da cilja samo militante i krivi Hamas za smrti civila jer grupa djeluje u gusto naseljenim područjima.
Rat u Gazi je počeo kada su militanti predvođeni Hamasom napali južni Izrael, ubiv&scaron;i oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, i oteli jo&scaron; 251. Militanti i dalje drže 58 zarobljenika, od kojih se vjeruje da je oko trećina živa.
U izraelskoj osvetničkoj ofanzivi uni&scaron;ten je veći dio Pojasa Gaze, a ubijeno vi&scaron;e od 53.000 Palestinaca, uglavnom žena i djece, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze, koje u popisu ne pravi razliku između civila i boraca. Oko 90 odsto tamo&scaron;njeg stanovni&scaron;tva je raseljeno, neki i vi&scaron;e puta.

Najmanje 60 osoba ubijeno u Gazi u napadima Izraela

PODACI SU MINISTARSTVA ZDRAVLJA GAZE

Rusija i Ukrajina će odmah započeti pregovore o prekidu vatre i, &scaron;to je jo&scaron; važnije, kraju rata, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp nakon razgovora s ruskim liderom Vladimirom Putinom. &Scaron;ef Kremlja poručuje da je Rusija spremna da sarađuje na izradi memoranduma za mirovni sporazum. Volodimir Zelenski je izričit &ndash; niko neće povući ukrajinske trupe sa ukrajinskih teritorija.&nbsp;
Tramp: Bilo bi odlično kad bi pregovori bili u Vatikanu
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da bi &ldquo;bilo odlično&rdquo; da Rusija i Ukrajina održe razgovore o prekidu vatre u Vatikanu, istakav&scaron;i da bi to dalo na vrednosti postupku.
Kremlj: Moskva i Kijev rade na jedinstvenom tekstu memoranduma
Portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov izjavio je da su Moskva i Kijev suočeni sa te&scaron;kim pregovorima u cilju formulisanja jedinstvenog teksta memoranduma o mirovnom sporazumu i prekidu vatre.
&ldquo;Obje strane, formuli&scaron;u svoje nacrte dokumenata, koji će biti razmijenjeni. Nakon toga slijedi niz složenih kontakata kako bi se do&scaron;lo do zajedničkog teksta. Nema postavljenih rokova za zavr&scaron;etak ovog procesa, i ne može ih biti. Svi žele da to bude zavr&scaron;eno &scaron;to prije, ali problem je u detaljima&rdquo;, rekao je Peskov.
Istakao je, takođe, da jo&scaron; uvijek nije donijeta konačna odluka o mjestu nastavka bilateralnih pregovora.
Podsjetio da je Putin imao vi&scaron;e od dva časa dug telefonski razgovor sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, tokom kojeg je ponovio spremnost Moskve da nastavi rad na memorandumu sa Kijevom, uključujući prekid vatre.
Borbe ne jenjavaju na ukrajinskom frontu, ali prethodni dan je bio u velikom i&scaron;čekivanju ishoda razgovora lidera Sjedinjenih Država, Rusije i Ukrajine.
Razgovori američkog predsjednika Donalda Trampa počeli su u ne&scaron;to izmijenjenom protokolu. Iako je najavljen prvi telefonski razgovor s Vladimirom Putinom, mediji su javili da je prethodio razgovor s Volodimirom Zelenski, &scaron;to je kasnije ukrajinski predsjednik i potvrdio.
PrvI se oglasio Putin, da je razgovor s Trampom, koji je trajao vi&scaron;e od dva sata, bio značajan i koristan. Ističe da je Rusija spremna da sarađuje s Kijevom na izradi memoranduma za mirovni sporazum.
Poručio je da je stav Rusije o situaciji u Ukrajini jasan &ndash; glavno je otkloniti &ldquo;osnovne uzroke krize&rdquo;.
Tramp saop&scaron;tava da će Rusija i Ukrajina odmah započeti pregovore o prekidu vatre i, &scaron;to je jo&scaron; važnije, kraju rata.
&ldquo;Uslovi za to će se dogovoriti između dvije strane, kako to jedino može biti, jer znaju detalje pregovora za koje niko drugi ne bi znao. Ton i duh razgovora bili su odlični. Da nije, rekao bih to sada, a ne kasnije&rdquo;, naveo je Tramp.
Zelenski se odmah saglasio da bi Rusija i Ukrajina mogle da potpi&scaron;u memorandum, nakon čega će biti potpisan sporazum o okončanju rata u velikim razmjerama.
Rekao je i da je dva puta razgovarao s Trampom. Jednom prije njegovog razgovora s Putinom i drugi put poslije.
Zelenski je pozvao Trampa da razmotri uvođenje novih sankcija i da ih primijeni ako Rusija bude zagovarala nastavak rata i zamolio ga prije razgovora s Putinom da ne donosi odluke bez Ukrajine.
&ldquo;Niko neće povući na&scaron;e trupe sa na&scaron;ih teritorija, to je moja ustavna dužnost, dužnost na&scaron;e vojske&rdquo;, poručio je Zelenski.
Potvrdio je i da je američki predsjednik sa njim razgovarao vi&scaron;e od sat, nakon razgovora s Putinom.

Da li je Ukrajina blizu mira; Tramp: Bilo bi odlično kad bi pregovori bili u Vatikanu

IZ KREMLJA SAOPŠTENO DA MOSKVA I KIJEV RADE NA JEDINSTVENOM TEKSTU MEMORANDUMA

Američki predsjednik Donald Tramp najavio je poslije dvosatnog razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom da će "Rusija i Ukrajina odmah početi pregovore o prekidu vatre i, &scaron;to je jo&scaron; važnije, kraju rata".
"O uslovima za to će se pregovarati između dvije strane, to jedino tako može biti, jer znaju detalje u pregovorima koje niko drugi ne bi znao&ldquo;, rekao je Tramp na Truth Social, dodajući da su &bdquo;ton i duh razgovora bili odlični&ldquo;.
"Rusija želi da ostvari veliku trgovinu sa Sjedinjenim Državama kada se ovo katastrofalno krvoproliće zavr&scaron;i, i ja se slažem. Postoji ogromna prilika za Rusiju da stvori ogromne količine radnih mjesta i bogatstva. Njen potencijal je neograničen", kazao je Tramp, prenosi CNN.
On je takođe rekao da Ukrajina &bdquo;može da iskoristi tu trgovinu&ldquo;.
Tramp je rekao i da je o sadržaju poziva s Putinom odmah obavijestio: predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen, francuskog predsjednika Emanuela Makrona, italijansku premijerku Đorđu Meloni, njemačkog kancelara Fridriha Merca i finskog predsjednika Aleksandra Stuba.
"Vatikan, koga predstavlja papa, izjavio je da bi bio veoma zainteresovan da bude domaćin pregovora. Neka proces počne", rekao je Tramp.
Razgovor sa Putinom u ponjedeljak je treć́i poznati put da su dvojica lidera razgovarala telefonom od Trampove inauguracije u januaru, a dolazi po&scaron;to je američki predsjednik sve vi&scaron;e frustriran odbijanjem ruskog predsjednika da sklopi mirovni sporazum sa Ukrajinom.
&nbsp;

Tramp: Rusija i Ukrajina odmah će početi pregovore o prekidu vatre

RAZGOVARAO SA RUSKIM PREDSJEDNIKOM DVA SATA

&Scaron;ef Bijele kuće Donald Tramp najavio je da će danas razgovarati telefonom s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a zatim i s ukrajinskim Volodimirom Zelenskim. Njegov specijalni izaslanik Kit Kelog otkriva da prva tačka američkog mirovnog plana od 22 zahtijeva sveobuhvatno primirje između Moskve i Kijeva.&nbsp;
Rubio: Prvi razgovori između Rusije i Ukrajine nijesu bili potpuni gubitak vremena
Prvi razgovori između Rusije i Ukrajine za skoro tri godine održani u petak u Turskoj nijesu bili potpuni gubitak vremena, na primjer, postoji 1.000 zarobljenika koji će biti razmijenjeni, &scaron;to je sa humanitarnog aspekta veoma pozitivno, izjavio je američki državni sekretar Marko Rubio.
Kako je Rubio rekao u intervjuu za CBS, predsjednik Rusije Vladimir Putin mu je objasnio da će pripremiti dokument u kojem će biti navedeni njihovi zahtjevi za prekid vatre, &scaron;to bi zatim trebalo da vodi ka &scaron;irim pregovorima.
&ldquo;Dakle, očigledno je da će i ukrajinska strana raditi na svom predlogu i nadamo se da će uskoro biti spreman&rdquo;, kazao je Rubio.
On je rekao da sa jedne strane, &ldquo;poku&scaron;avamo da postignemo mir i okončamo veoma krvav, skup i razoran rat, pa je određena doza strpljenja neophodna, dok sa druge strane, nemamo vremena za gubljenje&rdquo;.
Kako je naglasio, SAD ne žele da budu dio procesa koji se svodi na beskonačne razgovore, već mora da postoji neki napredak, neko kretanje naprijed.
&ldquo;Na kraju, jedna od stvari koja bi mogla da pomogne da se probije ovaj zastoj, a možda i jedina, jeste direktan razgovor između predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa i Vladimira Putina. Tramp je već otvoreno izrazio želju i uvjerenje da do tog razgovora mora da dođe i nadamo se da će uskoro i biti ostvaren&rdquo;, rekao je Rubio.
Prema njegovim riječima, organizacija takvog sastanka zahtjeva određene pripreme.
Kako je ranije najavio, Donald Tramp će u 10 sati, razgovaraće telefonom s Vladimirom Putinom.
&ldquo;Teme razgovora biće zaustavljanje &lsquo;krvoprolića&rsquo; koje u prosjeku ubija vi&scaron;e od 5.000 ruskih i ukrajinskih vojnika nedjeljno, i trgovina. Zatim ću razgovarati sa predsjednikom Ukrajine, Zelenskim&rdquo;, objavio je Tramp na svojoj dru&scaron;tvenoj mreži Truth Social.
Zatim će razgovarati i, kako je rekao, s raznim članicama NATO-a.
&ldquo;Nadam se da će biti produktivan dan, da će doći do primirja i da će se ovaj veoma nasilni rat, rat koji nikada nije trebalo da se desi, zavr&scaron;iti. Bog nas sve blagoslovio&rdquo;, poručio je Tramp.
Zelenski ističe da Krim, kao i cijela Ukrajina, mora da bude slobodan, navodeći da su sve imperije tokom istorije bile sru&scaron;ene.
Zahvalio je papi Lavu XIV u Vatikanu na podr&scaron;ci Ukrajini i rekao &ldquo;spremni smo za dijalog u bilo kom formatu zarad stvarnih rezultata&rdquo;.
Putin navodi da Moskva smatra da bi rezultat &ldquo;specijalne vojne operacije&rdquo; u Ukrajini trebalo da bude dugoročni mir, osiguravanje bezbjednosti Rusije i za&scaron;tita interesa ruskog govornog područja u Ukrajini.
Poručuje da Rusija ima dovoljno snage da zavr&scaron;i rat u Ukrajini sa željenim ishodom.
Trampov izaslanik Kit Kelog ističe da su kao rezultat sastanaka u Londonu, razvili sveobuhvatni plan od 22 tačke koji je postao osnova za postizanje mira. Prva tačka je sveobuhvatno prekid vatre koje može odmah zaustaviti ubijanje, nagla&scaron;ava Kelog.
Prema njegovim riječima, prekid vatre može zaustaviti rat upravo sada.

Tramp danas razgovara s Putinom i Zelenskim; Rubio: Prvi razgovori između Rusije i Ukrajine nisu bili gubitak vremena

RAT U UKRAJINI

Biv&scaron;em predsjedniku Amerike Džou Bajdenu dijagnostikovan je "agresivan oblik" raka prostate, navodi se u saop&scaron;tenju iz njegove lične kancelarije, a rak se pro&scaron;irio i na kosti, prenosi CNN.
"Pro&scaron;le nedjelje, Bajden je pregledan zbog novog nalaza čvorića na prostati, nakon &scaron;to je iskusio pojačane urinarne simptome. U petak mu je dijagnostikovan rak prostate, uz metastazu na kostima", navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi CNN.
Iako se radi o agresivnijem obliku bolesti, čini se da je rak osjetljiv na hormone, &scaron;to omogućava efikasno liječenje", prenosi CNN.
Bajden i njegova porodica &bdquo;razmatraju opcije liječenja sa njegovim ljekarima&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.

Bajdenu dijagnostikovan "agresivan oblik" raka prostate

BIVŠEM PREDSJEDNIKU AMERIKE

Prema drugoj izlaznoj anketi objavljenoj večeras u 20 sati, u četiri najveća grada u Hrvatskoj vode poznata imena s izraženom predno&scaron;ću, a u nekima se već naslućuju učesnici drugog kruga lokalnih izbora za gradonačelnike.
U Zagrebu vodi aktuelni gradonačelnik Tomislav Toma&scaron;ević (Možemo i SDP) s 48,56 posto glasova. Njegova prednost je blago pala u odnosu na ranije ankete, dok je Marija Selak Raspudić, nezavisna kandidatkinja, zabilježila blagi rast i sada ima 15,91 posto. Ako se ovakvi rezultati potvrde, upravo bi njih dvoje mogli ući u drugi krug.
Slijede:
Mislav Herman (HDZ) &ndash; 12,70%
Davor Bernardić (Savez za Zagreb i partneri) &ndash; 7,65%
Tomislav Jonjić (Jedino Hrvatska!) &ndash; 6,70%
Ivica Lovrić (Plavi grad) &ndash; 3,32%
Pavle Kalinić (nezavisni) &ndash; 3,11%
U Splitu vodi gradonačelnik Ivica Puljak (Centar) sa 36,17 posto glasova. Drugi je Tomislav &Scaron;uta (HDZ) s 28,86 posto, &scaron;to ih najvjerovatnije vodi u drugi krug.
Ostali kandidati:
Željko Kerum (HGS) &ndash; 14,78%
Davor Matijević (SDP i Možemo!) &ndash; 10,86%
Franko Kelam (Most) &ndash; 4,91%
Marina Kovačević (nezavisna) &ndash; 2,19%
 U Rijeci uvjerljivo vodi Iva Rinčić (Akcija mladih i partnerske stranke) s 39,72 posto, a u drugi krug bi s njom mogao ići aktuelni gradonačelnik Marko Filipović (nezavisni) s 19,66 posto glasova.
Preostali kandidati:
Sandra Krpan (SDP) &ndash; 17,05%
Denis Vukorepa (HDZ) &ndash; 11,82%
Neboj&scaron;a Zelič (Možemo) &ndash; 5,47%
Petra Mandić (Most) &ndash; 4,66%
U Osijeku izlazne ankete pokazuju da bi moglo doći do pobjede u prvom krugu. Aktuelni gradonačelnik Ivan Radić (HDZ) osvojio je čak 71,18 posto glasova.
Slijede:
Vjeran Marija&scaron;ević (SDP) &ndash; 17,75%
Zlatko Ahić (DOMiNO) &ndash; 5,22%
Domagoj Bendeković (HDSSB i HSS) &ndash; 2,80%
U poređenju s ranijom anketom objavljenom neposredno nakon zatvaranja birali&scaron;ta u 19 sati, nema većih promjena: vodeći kandidati uglavnom zadržavaju svoje pozicije, s tek blagim oscilacijama u procentima.
Zvanični rezultati se očekuju tokom noći, dok će konačna potvrda kandidata za drugi krug uslijediti nakon obrade svih glasačkih listića.

Izbori u Hrvatskoj: Tomašević i Selak Raspudić će u drugi krug u Zagrebu, Puljak i Šuta u Splitu

IZLAZNE ANKETE

U dana&scaron;njem prvom krugu izbora za predsjednika Poljske neočekivani senzacionalni uspjeh doživela je ekstremna desnica kada je sa 15,4 odsto odsto prema prognozama ishoda osvojio Slavomir Mencen iz radikalne nacionalističke Konfederacije i treći je a na četvrtom mjestu na&scaron;ao se antisemita Gžegož Braun sa neočekivanih 6,2 odsto glasova.
Ako zvanični rezultati potvrde izlazne prognoze drugi krug 1. juna biće jo&scaron; neizvesniji od predizbornih anketa jer je kandidat vladajuće koalicije proevropski gradonačelnik Var&scaron;ave Rafal T&scaron;askovski osvojio 30,8 odsto glasova a njegov rival, kandidat konzervativnih nacionalista iz stranke Pravo i Pravda direktor Instituta pamćenja naroda Karol Navrocki osvojio je 29,1 odsto.
Za drugi krug važniji od pojedinačnih procenata za kandidate po ocjenama analitičara jeste ukupni procenat glasova na koje može da računa koncept proevropske Poljske, sa nezavisnim pravosudjem i medijima i jakim gradjanskim dru&scaron;tvom i Poljska po ugledu na Madjarsku premijera Viktora Orbana.
Proevropski, demokratski kandidati u prvom krugu osvojili su 39,7 odsto glasova, dok su konzervativci iz opozicione stranke Pravo i pravda zajedno sa radikalnim nacionalistima i ekstremnom desnicom osvojili 51,5 odsto glasova.
Karol Navrocki u prvom reagovanju na izbornu prognozu upozorio je na opasnost da vladajuća koalicija premijera Donalda Tuska dobije monopol vlasti u Poljskoj jer ima većinu u oba doma parlamenta, a ako Navrocki bude poražen imala bi i predsjednika.
&bdquo;Ovo je trenutak da spasimo Poljsku&ldquo;, zatražio je Navrocki podr&scaron;ku od Mencena a premijeru Tusku je zaprijetio da mu je ovo posljednji trenutak da obezbijedi da drugi krug bude po&scaron;ten.
&bdquo;Angažovanje institucija u izbornu kampanju uru&scaron;ava povjerenje Poljaka u institucije. 25. maja pozivam vas na veliki mar&scaron;. Moramo da zaustavimo taj Tuskov pohod na monopol vlasti&ldquo;, kazao je Navrocki.
Tokom osam godina koliko je na vlasti bila stranka Pravo i Pravda koja je izabrala Navrockog kao svog kandidata i finansira mu kampanju, iako se on deklari&scaron;e kao nezavisni kandidat u Poljskoj je postojao upravo takav monopol za koji sada Navrocki optužuje premijera Tuska.
Pravo i Pravda Jaroslava Kačinjskog imala je većinu u parlamentu, a 10 godina i preds,ednika Andžeja Dudu koga se neistomi&scaron;ljenici nazivali &bdquo;preds,ednik penkalo&ldquo; jer je poslu&scaron;no potpisivao sve reforme i zakoni koje su mu stizale iz njegove stranke.
I posmatrači OEBS-a na predsjedničkim, ali i parlamentarnim izborima tokom tih osam godina upozoravali su na nefer izborne uslove, kada je javni tv servis tada pod kontrolom vlasti vodio prljavu kampanju protiv tada&scaron;nje demokratske proevropske opozicije, a javna sredstva obilato su kori&scaron;ćena za predizborne kampanje vlasti, uključujući i zloupotrebu funkcionerskih kampanja.

U prvom krugu predsjedničkih izbora u Poljskoj neočekivani uspjeh ekstremne desnice

DRUGI KRUG 1. JUNA

Proevropski gradonačelnik Bukure&scaron;ta Niku&scaron;or Dan (Nicusor) u vođstvu je u drugom krugu predsedničkih izbora u Rumuniji, prema dvije izlazne ankete čiji su rezultati objavljeni poslije zatvaranja birali&scaron;ta.
Centristički kandidat Dan osvojio je vi&scaron;e od 54 odsto glasova, dok je njegov protivnik, lider ekstremno desničke stranke AUR Đorđe Simion (George) dobio oko 45 odsto.
Međutim, Simion je proglasio pobjedu pominjući "prevaru" na tek zavr&scaron;enim izborima.
Izbori su održani u napetoj atmosferi i prema prvim procjenama bio je veliki odziv birača.

Izlazne ankete: Proevropski kandidat u vođstvu u drugom krugu predsjedničkih izbora u Rumuniji

IZBORI ODRŽANI U NAPETOJ ATMOSFERI

Na Trgu svetog Petra u Vatikanu danas se održava inauguraciona misa koju predvodi papa Lav XIV, čime zvanično počinje svoju službu kao 267. poglavar Rimokatoličke crkve.
Papa Lav je zavr&scaron;io svoju homiliju u kojoj je govorio o potrebi za jedinstvom u Crkvi, ali i upozorio na opasnosti vjerske propagande.
&bdquo;Braćo i sestre, želio bih da na&scaron;a prva velika želja bude za jedinstvenom Crkvom, znakom zajedni&scaron;tva koji postaje pokretačka snaga za pomireni svijet&ldquo;, rekao je na italijanskom.
Govoreći o &bdquo;Petrovom služenju&ldquo; &ndash; učeniku Isusa Hrista na čijem se grobu, prema vjerovanju, nalazi Vatikan &ndash; istakao je da se ono &bdquo;odlikuje ljubavlju koja se daje bez zadr&scaron;ke&ldquo;.
&bdquo;Budući da Crkva Rima predvodi u ljubavi, a njena prava vlast je Hristova ljubav, nikada se ne smije raditi o tome da se drugi osvajaju silom, vjerskom propagandom ili moći&ldquo;, dodao je.
&bdquo;Uvijek i samo se radi o ljubavi &ndash; onako kako je to činio Isus.&ldquo;
Kritika globalnog sistema
 U nastavku govora, papa je kritikovao globalni ekonomski sistem koji, kako je rekao, &bdquo;iskori&scaron;ćava Zemlju i gura najsiroma&scaron;nije na marginu&ldquo;.
Upozorio je i na opasnost od centralizacije moći unutar papinske službe, poručiv&scaron;i da će nastojati da upravlja bez da ikada podlegne isku&scaron;enju da postane autokrata.
Na kraju je pozvao vjernike da ostanu &bdquo;zajedno kao jedan narod&ldquo;, da &bdquo;koračaju ka Bogu i ljube jedni druge&ldquo;.
Liturgijska služba počela je u 10 sati ispred Bazilike svetog Petra u Vatikanu i prisustvuje joj desetine hiljada vjernika, prenijeli su mediji.
Papi su uručeni zvanični simboli njegove papske službe &ndash; na prst mu je stavljen prsten ribara koji simbolizuje papinu vezu sa Svetim Petrom. Prsten se uni&scaron;tava ili lomi poslije smrti pape.
Papa se prije mise prvi put provozao papamobilom Trgom svetog Petra, kada je i pozdravio vjernike. .
Vjernici su mahali peruanskim, američkim, vatikanskim, kao i zastavama drugih država.
Sveta stolica saop&scaron;tila je da će ovom događaju pridružiti brojni politički lideri iz cijelog svijeta.&nbsp;
Crnu Goru predstavlja premijer Milojko Spajić sa delegacijom.
Među zvaničnicima koji prisustvuju misi su i potpredsjednik SAD Džej Di Vens sa suprugom i američki državni sekretar Marko Rubio, austrijski kancelar Kristijan &Scaron;toker, kanadski premijer Mark Karni, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, francuski premijer Fransoa Bajru, njemački kancelar Fridrih Merc.
Misi prisustvuju i predsjednik Italije Serđo Matarela i premijerka Đorđa Meloni, predsjednik Izraela Isak Hercog, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, ministarka kulture Rusije Olga Ljubinova.
<div class="uc-tags-wrapper">
<div class="uc-tags-items" data-gtm-vis-recent-on-screen32724603_211="64150" data-gtm-vis-first-on-screen32724603_211="64150" data-gtm-vis-total-visible-time32724603_211="100" data-gtm-vis-has-fired32724603_211="1">&nbsp;</div>
</div>

Papa Lav XIV: Globalna ekonomija izrabljuje i gura najsiromašnije na marginu, ne želim da budem autokrata

PORUKA SA INAUGURACJE

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani primila je ove sedmice prijetnje smrću, rekao je njen savjetnik za medije Bekim Kupina.
U saop&scaron;tenju za medije, on je rekao da je "ovosedmična prijetnja nastavak tekućih prijetnji po život predsjednici Osmani".
Kupina je kritikovao organe pravosuđa zbog njihovog "nepostupanja" u ovim slučajevima.
"Uprkos desetinama prijetnji - većinom po život - godinama nije poduzeta nikakva akcija protiv počinilaca", rekao je on.
Kupina je rekao da se "u većini slučajeva" prijeti "imenom, prezimenom i prepoznatljivim profilima", ali nije iznio vi&scaron;e detalja o prijetnjama i počiniteljima.
"Neke prijetnje su čak upućivane u televizijskim emisijama, ali čak i tada nije bilo akcije da se kreatori prijetnji pozovu na odgovornost", naglasio je on.
Prema njegovim riječima, slučaj "uzastopnih prijetnji po život predsjednici i njenoj porodici jedini je u istoriji institucija, kako su nam rekli iz bezbjednosnih institucija, u kojem niko od kreatora prijetnji nije iza&scaron;ao pred lice pravde".
"Ova opasna klima ohrabruje druge da slijede isti obrazac: poticanje na nasilje, pozive na fizičku eliminaciju i potpuno zanemarivanje ustavnog poretka", dodao je.

Predsjednici Kosova upućene prijetnje smrću