Globus

Nova američka politika prema Zapadnom Balkanu traži vi&scaron;e odgovornosti od zemalja regiona, a obećava manje direktnog angažmana Sjedinjenih Država,<a style="color: #e03e2d;" href="https://www.slobodnaevropa.org/a/sad-amerika-zapadni-balkan-ekonomska-saradnja-bezbjednost/33779126.html"> pi&scaron;e Radio Slobodna Evropa.</a>
Fokus se premje&scaron;ta na ekonomsku saradnju, dok tradicionalnu političku i bezbjednosnu ulogu stavlja u drugi plan.
U regionu obilježenom krhkim institucijama i nerije&scaron;enim sporovima, takav pristup nosi određene rizike.
Saradnica Američkog poduzetničkog instituta (AEI), Heder Konli, izdvaja Bosnu i Hercegovinu i Kosovo kao najranjivije zemlje &ndash; prvu zbog fragmentirane državne strukture i etničkih podjela, a drugu zbog stalnih nesuglasica sa Srbijom i zavisnosti od međunarodne zajednice kada je u pitanju bezbjednost.
Prema njenim riječima, prebacivanje odgovornosti na lokalne aktere bez jasnog liderstva i detaljne strategije moglo bi produbiti postojeće blokade i ojačati nacionalističke i korumpirane političke strukture.
Ipak, smatra da je vrijeme za nove pristupe.
- Smatram da rje&scaron;enja moraju doći i biti podržana od samih zemalja, jer je to najbolji način za napredak. Napori vanjskih transatlantskih sila da nametnu rje&scaron;enja nisu bili uspje&scaron;ni, uprkos tome &scaron;to su isprobani kako na jednoj, tako i na drugoj strani. Kosovo i Srbija su, naprimjer, iskoristili sporazume za podizanje nacionalizma s obje strane- ističe Konli za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Američki Stejt Dipartment objavio je krajem maja novi izvje&scaron;taj o politici SAD na Zapadnom Balkanu, kao odgovor na zahtjev američkog Kongresa.
U dokumentu se nagla&scaron;ava da je zavr&scaron;ena era izgradnje država pod američkim vodstvom. Umjesto toga, fokus će biti na stabilnosti i partnerstvima od obostrane koristi, a manje na direktnim intervencijama radi obnove ili "spa&scaron;avanja" regiona.
RSE s obratio aktuelnoj Vladi Kosova i Vijeću ministara Bosne i Hercegovine za komentar o američkom dokumentu, ali odgovor nije stigao ni iz jedne institucije.
Takav američki pristup predstavlja značajan zaokret u odnosu devedesete godine, kada je Va&scaron;ington predvodio proces postizanja Daytonskog mirovnog sporazuma kako bi se okončao trogodi&scaron;nji rat u Bosni i Hercegovini, dok je kasnije predvodio vazdu&scaron;nu kampanju NATO protiv srpskih snaga, kako bi se zaustavilo nasilje i etničko či&scaron;ćenje na Kosovu.
- Djelujemo kako bismo spriječili &scaron;iri rat, kako bismo deaktivirali bure baruta u srcu Evrope koje je u ovom vijeku već dvaput eksplodiralo s katastrofalnim posljedicama. Djelujemo kako bismo ostali ujedinjeni s na&scaron;im saveznicima za mir- rekao je tada&scaron;nji američki predsjednik Bil Klinton, 24. marta 1999. godine, na dan kada je NATO započeo bombardovanje.
Nakon tog perioda, američka uloga poprimila je oblik kontinuiranog "pokrovitelja" za izgradnju država i institucija na Balkanu, podržavajući vladavinu prava, ekonomski razvoj i posebno bezbjednost.
RSE se obratio i američkom Stejt Dipartmentu s pitanjima o novom pristupu regionu Zapadnog Balkana i njegovim uticajima, ali odgovor nije dobio.
Konli, koja je početkom 2000-ih služila kao zamjenica pomoćnika američkog državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja, ocjenjuje da dokument ne predstavlja potpunu strategiju, već prije poku&scaron;aj da se odražavaju trenutni prioriteti američke administracije.
Prema njenim riječima, on kombinuje elemente tradicionalne politike Sjedinjenih Država u regionu, poput borbe protiv organizovanog kriminala, s ekonomskim fokusom iz ere predsjednika Donalda Trampa.
- Vrijeme je da se isprobaju neki novi pristupi, gdje lideri preuzimaju odgovornost za novi pravac, bez okrivljavanja spoljnih faktora da ih na to prisiljavaju. Evropljani i Amerikanci mogu pružiti podr&scaron;ku, ali i korektivne mjere ako situacija počne skretati s puta i povećavati nestabilnost. Dakle, otvorena sam za nove pristupe, ali ne vidim detalje i ljude koji će ih iznijeti- ističe Konli.
Ono &scaron;to upada u oči, prema njenom mi&scaron;ljenju, jeste i nedostatak jednog tradicionalnog elementa američke politike: evropske perspektive.
U ranijim američkim dokumentima o Zapadnom Balkanu, integracija u EU bila je centralni cilj. U ovom slučaju, Evropa je gotovo nevidljiva.
Ova promjena, smatra Konli, signalizira veću podjelu uloga između Va&scaron;ingtona i Brisela.
- Imamo iste interese kao i EU kada su u pitanju stabilnost i ekonomski razvoj u regionu, ali EU je imala pote&scaron;koća da ispuni tu ulogu. I kada krize počnu, Sjedinjene Države obično interveni&scaron;u i poku&scaron;avaju upravljati njima. Međutim, željeli bismo vidjeti održiviji pristup EU u tom smjeru. Stoga, američki dokument jasno nagla&scaron;ava da će SAD slijediti vlastitu politiku i, na neki način, distancira se od onoga &scaron;to EU radi- ocjenjuje Konli.
Dugoročna politika Evropske unije bila je integracija svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
U tom procesu, Crna Gora se smatra najnaprednijom, dok je Kosovo jedino bez statusa kandidata.
Nedavno su neke države članice EU predložile da buduće članice imaju ograničena prava tokom prelaznog perioda nakon prijema u Uniju, &scaron;to je izazvalo različite reakcije u regionu.
Za Marka Montgomerija iz va&scaron;ingtonske Fondacije za odbranu demokratija (FDD), EU ne može zamijeniti SAD na Balkanu jer joj nedostaju i kredibilna vojna sposobnost i političko jedinstvo.
On ističe da sam Zapadni Balkan jo&scaron; nije spreman za novi američki pristup, budući da je bezbjednosni balans, posebno u odnosima između Kosova i Srbije, i dalje krh.
Iako izvje&scaron;taj State Dipartmenta smatra prisustvo američkih snaga u NATO misiji na Kosovu (KFOR) ključnom komponentom za garantovanje bezbjednog okruženja, Montgomeri kaže da postoje glasine da Elbridž Kolbi, &scaron;ef političkog odjeljenja Pentagona, razmatra određene promjene u NATO misiji na Kosovu (KFOR).
- Mislim da bi smanjenje američkih snaga u KFORu bilo u velikoj mjeri destabilizujuće. To bi značilo da Sjedinjene Države vi&scaron;e nisu potpuno angažovane u upravljanju konfliktom između Srbije i Kosova, koji smatram najopasnijom tačkom tenzija na Balkanu. To bi poslalo i signal Rusiji i Srbiji na to da se SAD povlače iz važne bezbjednosne uloge u regionu- kaže Montgomeri za RSE.
Izvje&scaron;taji o mogućem povlačenju Sjedinjenih Američkih Država iz KFOR, gdje trenutno služi oko 590 američkih vojnika, nisu novi i kružili su i ranije.
Posljednji put kada je Pentagon odgovorio na interesovanje RSE o ovom pitanju bilo je u februaru, kada je saop&scaron;teno da nema najava o promjenama u rasporedu snaga.
Na pitanje da li Kolbi sada razmatra promjene, kako tvrdi Montgomeri, nije dat odgovor.
Sam NATO je upozorio 12. juna da će smanjiti prisustvo na Kosovu, postepeno tokom sljedeće godine, zbog pobolj&scaron;anja bezbjednosne situacije u zemlji, ali jo&scaron; nije poznato koji bi kontingent mogao ili trebao biti povučen.
Montgomeri povezuje svaku promjenu američkog prisustva u Evropi i sa &scaron;irim strate&scaron;kim implikacijama.
On vidi Zapadni Balkan kao prostor na kojem ruski i kineski uticaj ostaju prisutni kroz političke, ekonomske i bezbjednosne mreže, te stoga upozorava da ovi akteri vrlo pažljivo čitaju svaku promjenu u američkom angažmanu.
- Najvažnija stvar da bismo bili spremni za Kinu jeste da ona vjeruje da će SAD zaista biti uključene kada bezbjednost bude ugrožena. Ako oslabimo kredibilitet na&scaron;eg vojnog prisustva u Evropi, onda &scaron;aljemo signale da nas to ne zanima. Zato sam veoma zabrinut kako će se to odraziti na dinamiku Rusija-Kina- kaže Montgomeri.
Izvje&scaron;taj State Dipartmenta identifikuje Rusiju i Kinu kao zlonamjerne aktere koji nastoje iskoristiti nestabilnost, korupciju i slabosti u upravljanju u regionu, ali takođe podcrtava posvećenost SAD suprotstavljanju njihovom uticaju.
Vedran Džihić, predavač na Fakultetu političkih nauka u Beču, kaže da, iako američki dokument prikazuje Kinu i Rusiju kao faktore koji djeluju protiv interesa SAD, ove pozicije nisu nepromjenjive.
Prema njegovim riječima, globalna de&scaron;avanja i ekonomski interesi mogu pretvoriti Rusiju iz prijetnje u partnera.
- Ako se rat u Ukrajini zavr&scaron;i i SAD budu imale velike ekonomske interese &ndash; poput pokretanja biznisa s Rusijom ili eksploatacije mineralnih sirovina i energetskog sektora u Ukrajini &ndash; tada bismo mogli zavr&scaron;iti u situaciji u kojoj Rusija postaje partner SAD i na Zapadnom Balkanu. U takvom scenariju može se zamisliti da se Rusija i SAD zajedno angažuju u poslovnim projektima, naprimjer u energetskom sektoru u Bosni i Hercegovini ili u Srbiji- ocjenjuje Džihić za RSE.
Džihić izdvaja odnos Kosova i Srbije kao duboko političko i nerije&scaron;eno pitanje, za koje kaže da novi američki pristup, fokusiran na ekonomiju i transakcione sporazume, nije dovoljan.
Za Kosovo je, prema njegovom mi&scaron;ljenju, najsigurniji dugoročni put približavanje EU i unutra&scaron;nje jačanje kroz reforme, kako bi se lak&scaron;e nosilo kako s oscilacijama američke politike, tako i s pritiskom iz Srbije.
Sarađujte s Va&scaron;ingtonom tamo gdje je to korisno, ali nemojte tretirati podr&scaron;ku SAD kao automatsku ili dovoljnu, njegova je poruka.
- Znam da to ne zavisi u potpunosti od Kosova, zbog pet država EU koje ga ne priznaju, ali, bez obzira na to, zemlja mora ići naprijed, fokusirati se na unutra&scaron;nje reforme, vladavinu prava, borbu protiv korupcije i drugo. Mora dokazati funkcionalnost države, stalno lobirati i biti istrajna u svojim naporima- kaže Džihić.
Na sličan način, Montgomeri ističe da Kosovo i susjedne zemlje moraju da ojačaju svoju ulogu pouzdanih političkih i ekonomskih partnera, uključujući i napredak ka energetskoj nezavisnosti.
Međutim, on takođe sugeri&scaron;e da regionalni NATO saveznici, Albanija, Sjeverna Makedonija, Hrvatska, lobiraju kako unutar NATO struktura, tako i direktno u SAD, za očuvanje američke uloge na Balkanu.
- Bilo bi u najboljem interesu Kosova da izabere funkcionalnu vladu koja može preuzeti odgovornost i efikasno upravljati. To je uvijek važno, ali postaje posebno kritično u slučajevima kada SAD možda neće biti u potpunosti kooperativane- kaže Montgomeri.
Na taj način, iako iz različitih perspektiva, posmatrači dolaze do zajedničke tačke: svaki korak unazad Sjedinjenih Država ne ostaje prazan, već stvara prostor koji može biti ispunjen nesigurno&scaron;ću ili uticajem konkurentskih aktera.
Stoga, pragmatičan i izbalansiran pristup svih strana ostaje ključan za izbjegavanje eskalacije rizika u regionu koji je i dalje krh.

RSE: Američki kišobran nad Balkanom polako se zatvara

FOKUS SE PREMJEŠTA NA EKONOMSKU SARADNJU

Američki predsjednik Donald Tramp objavio je da je postignut sporazum sa Iranom i da će SAD okončati pomorsku blokadu te zemlje.
"Dogovor sa Islamskom Republikom Iran je zavr&scaron;en. Čestitam svima!", napisao je Tramp na dru&scaron;tvenoj mreži Truth Social.
Tramp je naveo da odobrava trenutno uklanjanje američke pomorske blokade.
"Brodovi svijeta, pokrenite motore. Neka nafta poteče!
Ovim u potpunosti odobravam besplatno otvaranje Ormuskog moreuza i, istovremeno, odobravam hitno uklanjanje pomorske blokade Sjedinjenih Američkih Država&ldquo;, napisao je Tramp.
Detalji sporazuma nijesu objavljeni.
Iran: Pregovori o konačnom sporazumu biće vođeni 60 dana
Prema izjavama koje je prenijela novinska agencija Tasnim, zamjenik ministra spoljnih poslova Irana Kazem Garibabadi rekao je da će se pregovori o konačnom sporazumu održati tokom perioda od 60 dana, nakon &scaron;to se potvrdi da su SAD ispunile svoje obaveze iz sporazuma, uključujući prekid neprijateljstava, ukidanje blokade i vraćanje zamrznute imovine.
Garibabadi je rekao da će u petak, na dan zakazan za zvaničnu ceremoniju potpisivanja, dvije delegacije održati razgovore kako bi utvrdile buduće aranžmane za pregovore.
Takođe je rekao da je Iran uključio sve svoje "važne stavove" u nacrt memoranduma o razumijevanju, dodajući da će tekst biti objavljen nakon potpisivanja sporazuma.
"Ovaj memorandum o razumijevanju ne znači da vjerujemo neprijatelju. Pratićemo sprovođenje američkih obaveza&ldquo;, poručio je Garibabadi, prenosi Tasnim.
&nbsp;

Tramp: Postignut dogovor sa Iranom, SAD ukidaju pomorsku blokadu; Teheran: Pregovori o konačnom sporazumu biće vođeni 60 dana

ORUŽANI SUKOB NA BLISKOM ISTOKU

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je Iran "upravo pristao" da nikada neće imati nuklearno oružje. Sa druge strane, Iran je objavio da je u toku sajber napad na četiri iranske banke, ali da su svi podaci klijenata za&scaron;tićeni.
<div class="wallThumbHolder">
Tramp: Iran upravo pristao da nikada neće imati nuklearno oružje
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je Iran "upravo pristao" da nikada neće imati nuklearno oružje.
"Sada imamo najjaču granicu, najbolju berzu i najveći uspjeh koji je na&scaron;a zemlja ikada vidjela, a uzgred, imamo i Islamsku Republiku Iran koja je upravo pristala da nikada neće imati nuklearno oružje, a Ormuz će uskoro biti otvoren", naveo je Tramp u objavi na svojoj dru&scaron;tvenoj mreži Truth Social.&nbsp;
Dodao je da će cijene gasa naglo pasti, a kupovna moć će biti daleko veća nego &scaron;to su to pokazivale brojke iz godina administracije njegovog prethodnika Džozefa Bajdena, obilježenih rekordnom inflacijom.
</div>
Rojters: Katarski pregovarači odletjeli u Iran da finalizuju sporazum o okončanju rata
Katarski pregovarači odletjeli su u Teheran ovog jutra u okviru napora da se finalizuje sporazum o okončanju rata između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, prenio je Rojters, pozivajući se na izvor upoznat sa situacijom.
&nbsp;Tramp je najavio da bi novi sporazum između Va&scaron;ingtona i Teherana trebalo da bude potpisan danas i ocijenio da će tim dokumentom biti onemogućeno da Iran dođe do nuklearnog oružja, uz najavu da će nakon njegovog potpisivanja Ormuski moreuz biti otvoren za međunarodni saobraćaj.
Sa druge strane, iranska Islamska revolucionarna garda saop&scaron;tila je sinoć da sporazum između Irana i SAD neće biti potpisan danas, odbacujući tvrdnje Trampa, uz ocjenu da njegovo insistiranje na tom roku predstavlja pritisak na iranski pregovarački tim.
Iran: Sajber napad poremetio usluge u četiri banke
Sajber napad je poremetio usluge u četiri glavne iranske banke, iako nisu ugroženi podaci o klijentima, saop&scaron;tio je iranski Savjet za bankarsku koordinaciju.
Savjet je saop&scaron;tio da je napad bio usmjeren na zajedničku komunikacionu infrastrukturu koju koriste Banka Meli, Banka Tedžarat, Banka Saderat i Izvozna razvojna banka Irana, &scaron;to je navelo tehničke timove da primijene za&scaron;titne mjere &scaron;to privremeno utiče na neke bankarske usluge.
Navedeno je da nije do&scaron;lo do neovla&scaron;ćenog pristupa informacijama o klijentima i da nisu obrisani nikakvi podaci, dodajući da su u toku napori za oporavak kako bi se obnovilo normalno poslovanje.
Grosi: IAEA spremna da verifikuje svaki sporazum o nuklearnom naoružanju između SAD i Irana
Direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi izjavio je danas da je njegova agencija spremna da verifikuje svaki sporazum o nuklearnom naoružanju između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, ističući da bi praćenje i verifikacija bile ključne mere ako takav sporazum bude postignut.
&ldquo;Najvažnija stvar u vezi sa agencijom je verifikacija, a činjenica da ćemo biti dio rezolucije je veoma važna formalnost koja mora da postoji&rdquo;, rekao je Grosi novinarima, prenosi Jonhap.
Grosi je, takođe, naglasio da bi svaki takav sporazum zahtijevao sveobuhvatne mjere nadzora.
Juri&scaron; na Ormuz &ndash; supertankeri čekaju signal za početak trke za novcem
Najmanje 55 velikih tankera doplovilo je u vode nedaleko od Ormuskog moreuza, po&scaron;to njihovi vlasnici, mahom Grci, žele da &rdquo;pokupe&rdquo; vrtoglave premije koje im nude sada već očajni izvoznici i jednako nestrpljivi kupci. Oko 1.500 brodova zarobljeno je u Persijskom zalivu jo&scaron; od kraja februara. U očekivanju otvaranja Ormuza, neidentifikovani projektil o&scaron;tetio tanker nedaleko od obale Omana.
Neizvjesno da li će biti potpisivan sporazum
Iako je američki predsjednik Donald Tramp saop&scaron;tio da će sporazum između SAD i Irana potpisati u naredna 24 sata, oglasio se portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagei koji je naveo da u tom vremenskom periodu do toga neće doći i da rokovi stvaraju tenzije.
Aksios tvrdi, pozivajući se na upućene izvore, da će SAD i Iran, uz posredovanje Pakistana i Katara, i uče&scaron;će Egipta i Turske, tokom dana održati virtuelni sastanak i elektronski potpisati memorandum o razumijevanju kojim bi se produžilo primirje za 60 dana.
Velika Britanija i Irak podržale su sprovođenje mirovnog sporazuma između Va&scaron;ingtona i Teherana.
Novi sporazum između SAD i Irana ukazuje na to da je Va&scaron;ington pristao na glavne uslove Teherana, a tim dokumentom ugroženi su bezbjednosni interesi Izraela, javio je izraelski Kanal 12, pozivajući se izjave visokih izraelskih zvaničnika.
CNN je prethodnog dana naveo da je Iran posljednjih nedjelja značajno pojačao mjere za&scaron;tite zaliha uranijuma koji je navodno obogaćen do nivoa bliskog onom potrebnom za izradu nuklearnog oružja.
Nakon povlačenja libanske vojske sa položaja u Kfar Tebnitu, izraelska vojska navodi da su sedmorica operativaca Hezbulaha ubijena u prethodne dvije nedelje na jugu Libana.
Teheran je saop&scaron;tio da će ceremonija sahrane biv&scaron;eg iranskog vrhovnog vođe Alija Hamneija, ubijenog u izraelsko-američkim vazdu&scaron;nim napadima početi 4. jula u iranskoj prijestonici.

Potpisivanje sporazuma SAD i Irana pod znakom pitanja, Teheran ne želi rokove

TRAMP SAOPŠTIO DA JE IRAN PRISTAO DA NIKADA NEĆE IMATI NUKLEARNO ORUŽJE

&Scaron;ef iranske diplomatije Abas Aragči izjavio je da mirovni sporazum nikad nije bio bliži, a pakistanski premijer &Scaron;ehbaz &Scaron;arif potvrdio da je postignut dogovor o konačnom tekstu. Američki lider poručuje Irancima da bi bilo bolje da se &scaron;to prije &ldquo;urazume&rdquo; i da navodi njihovih medija nemaju nikakve veze s uslovima koji su dogovoreni.&nbsp;
SAD: Oboreno vi&scaron;e dronova koji su ciljali brodove u Ormuzu
Američke snage su oborile nekoliko iranskih dronova koji su ciljali komercijalne brodove u Ormuskom moreuzu, saop&scaron;tila je Centralna komanda SAD (CENTCOM).
&ldquo;Iran je lansirao vi&scaron;e dronova u poku&scaron;aju da napadne komercijalne brodove koji prolaze kroz moreuz&rdquo;, objavio je CENTCOM, koji dodaje da Ormuz &ldquo;ostaje otvoren za tranzit&rdquo;.
Donald Tramp saop&scaron;tio je da su Sjedinjene Američke Države dobile rat u Iranu i da im za to nije bila potrebna pomoć Evrope.
Va&scaron;ington i Teheran su bliži nego ikad postizanju dogovora o memorandumu o razumijevanju za okončanje sukoba, izjavio je iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči.
Pakistanski premijer &Scaron;ehbaz &Scaron;arif, koji je posredovao između zaraćenih strana, objavio je da je postignut konačan, dogovoreni tekst mirovnog sporazuma i da Pakistan sada tijesno sarađuje sa objema stranama kako bi finalizovao sljedeće korake.
Predsjednik iranskog parlamenta i glavni pregovarač Mohamad Bager Kalibaf izjavio je da obaveze preuzete u okviru budućeg sporazuma sa SAD moraju da budu ispunjene, &ldquo;bez izgovora&ldquo;.
&Scaron;ef Bijele kuće Donald Tramp retvitovao je Aragčijevu izjavu, u kojoj je zamolio medije da ne spekuli&scaron;u o sadržaju sporazuma.
Iranski mediji su objavili detalje navodnog sporazuma, &scaron;to je izazvalo reakciju Trampa koji je istakao da navodi &ldquo;nemaju nikakve veze sa uslovima koji su dogovoreni&ldquo; i da &ldquo;nemaju nikakve veze s istinom&rdquo;.
Američki predsjednik je na svojoj platformi Truth social, rekao da su Iranci veoma &ldquo;nečasni ljudi za saradnju&rdquo;, uz poruku da bi im bilo bolje da se &scaron;to brže &ldquo;urazumije&rdquo;.
Dok Tramp predviđa da će u narednim danima biti potpisan sporazum, izraelski ministar odbrane Izrael Kac nagovje&scaron;tava da će Jerusalim morati da upotrebi vojnu silu u budućnosti kako bi spriječio Iran da dobije nuklearno oružje.
&ldquo;Izrael mora da osigura da i u budućnosti zadržimo sposobnost da djelujemo samostalno kako bismo spriječili Iran da dobije nuklearno oružje&ldquo;, poručuje Kac.

SAD i Iran na korak od potpisivanja sporazuma; Obje strane pozivaju na prestanak širenja lažnih vijesti

Pakistanski premijer&nbsp;&Scaron;ehbaz &Scaron;arif&nbsp;objavio je danas da je postignut &ldquo;konačan, dogovoreni tekst mirovnog sporazuma&rdquo; između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
"Usred intenzivnih posredničkih napora Pakistana, potpuno smo svjesni neprekidne kampanje dezinformacija koju vode oni koji žele da sabotiraju mirovni sporazum, ali ostavljajući to po strani, možemo potvrditi da je postignut konačan, dogovoreni tekst mirovnog sporazuma, naveo je &Scaron;arif na dru&scaron;tvenoj mreži X.
Pakistan sada tjesno sarađuje sa objema stranama kako bi finalizovao sljedeće korake. Mir nikada nije bio blizu kao sada, poručio je premijer Pakistana.
Sporazum Sjedinjenih Američkih Država i Irana o zavr&scaron;etku zalivskog rata mogao bi biti potpisan u nedjelju, najverovatnije u Ženevi, objavila je danas agencija Rojters pozivajući se na sagovornike sa Zapada.

Premijer Pakistana: Postignut konačan tekst mirovnog sporazuma” između SAD i Iran

SPORAZUM BI MOGA BITI POTPISAN U NEDJELJU, NAJVEROVATNIJE U ŽENEVI

Američki predsjednik Donald Tramp saop&scaron;tio je da su Sjedinjene Američke Države dobile rat u Iranu i da im za to nije bila potrebna pomoć Evrope. Sa druge strane, Teheran tvrdi jo&scaron; nije donio konačnu odluku o potencijalnom sporazumu sa SAD.
<div class="wallThumbHolder">
Tramp: SAD su dobile rat, nebitna pomoć Evrope
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da su Sjedinjene Američke Države dobile rat u Iranu i da im za to nije bila potrebna pomoć Evrope.
"Pobijedili smo u ratu u Iranu, nije nam bila potrebna pomoć Evrope. Njihova pomoć &nbsp;je bila nebitna", rekao je Tramp.&nbsp;
Tramp je ranije rekao da očekuje da u narednim danima bude potpisan sporazum sa Iranom, da su "dokumenti blizu konačnih oblika", kao i da ta ceremonija može da se održi "negdje u Evropi" i da će joj prisustvovati potpredsjednik SAD Džej Di Vens.
</div>
Cijene nafte pale na najniži nivo u posljednja dva mjeseca
Azijska trži&scaron;ta akcija zabeležila su danas snažan rast nakon novih signala o mogućem mirovnom sporazumu na Bliskom istoku, dok su cijene nafte pale na najniži nivo u posljednja dva mjeseca.
Cijena američke sirove naftepala je za 1,2 odsto na 86,69 dolara po barelu, nakon pada od 2,6 odsto prethodnog dana, prenio je Rojters.
Nafta Brent pojeftinila j 1,1 odsto na 89,40 dolara po barelu, poslije gotovo troprocentnog pada tokom prethodne trgovinske sesije.
Naj&scaron;iri MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija bez Japana porastao je za 3,2 odsto.
Južnokorejski KOSPI skočio je 7,4 odsto, japanski Nikkei 2,7 odsto, kineski CSI300 jedan odsto, dok je hongkon&scaron;ki Hang Seng porastao 1,3 odsto.
Rast je zabilježen i na Volstritu, gdje su sva tri glavna indeksa ostvarila najveće dnevne dobitke od aprila.
Bagei: Pristali smo na najveći dio nacrta, nema kompromisa o &ldquo;crvenim linijama&rdquo;
Iran je pristao na najveći dio nacrta potencijalnog sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama, izjavio je portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslvoa Esmail Bagei i istakao da Iran neće praviti kompromis kad je riječ o njihovim &ldquo;crvenim linijama&rdquo;.
Bagei je naglasio da Iran jo&scaron; nije donio konačnu odluku o sporazumu, dodajući da je najveći dio teksta kompletiran, iako su SAD &ldquo;stalno mijenjale stav&rdquo;, prenosi Al Džazira.
On je rekao da Katar i Pakistan aktivno učestvuju u posredničkim naporima, ali da su nedavne akcije SAD, odnosno napadi na Iran, uticale na diplomatski proces.
Istakao je da je situacija u vezi sa Ormuskim moreuzom postala sve manje bezbjedna zbog američkih akcija.
Netanjahu je izrazio optimizam po pitanju potencijanlog sporazuma SAD i Irana
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izrazio je u telefonskom razgovoru sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom optimističan stav o sporazumu o novom nacrtu sporazuma sa Iranom, saop&scaron;teno je iz Netanjahuovog kabineta.
U saop&scaron;tenju se navodi da je u razgovoru bilo riječi o &ldquo;novom memorandumu o razumijevanju sa Iranom u vezi sa stupanjem u pregovore&rdquo;, prenosi Times of Israel.
&ldquo;Iako Izrael nije strana memoranduma o razumijevanju, premijer je izrazio zahvalnost predsjedniku Trampu na obećanju da će konačni sporazum postignut na kraju pregovora uključivati uklanjanje obogaćenog uranijuma, demontažu infrastrukture za obogaćivanje, ograničenja proizvodnje raketa i prestanak iranske podr&scaron;ke svojim terorističkim saveznicima u regionu&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Posljednji događaji na Bliskom istoku obilježeni su o&scaron;trim porukama iz Va&scaron;ingtona, vojnim incidentima u regionu i najavama mogućih diplomatskih razgovora između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Američki predsjednik Donald Tramp najprije je zaprijetio Teheranu &ldquo;veoma žestokim&rdquo; napadima i mogućim napadima na ostrvo Harg ali i drugu infrastrukturu, međutim kasnije je saop&scaron;tio da je otkazao planirane udare. U objavi na dru&scaron;tvenoj mreži Truth Social naveo je da je odluku donio nakon &scaron;to su razgovori sa Iranom podignuti na najvi&scaron;i nivo.
Tramp je tvrdio da su osnovni elementi potencijalnog sporazuma dobili podr&scaron;ku vi&scaron;e država regiona i najavio nastavak diplomatskih napora, uz zadržavanje pomorske blokade do okončanja pregovora.
S druge strane, iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči ocijenio je da su američki napadi prethodnih dana učinili prekid vatre neefikasnim, dok je predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Bager Galibaf upozorio da bi nove vojne akcije mogle dodatno da prodube krizu.
Tokom dana, SAD su potvrdile napad na tanker u Omanskom zalivu zbog navodnog kr&scaron;enja blokade, dok su vlasti Kuvajta saop&scaron;tile da su presrele vi&scaron;e iranskih dronova. U Bahreinu je jedna djevojčica povrijeđena od krhotina nakon presretanja bespilotnih letjelica.
Generalni sekretar UN Antonio Guteres pozvao je sve strane na diplomatsko rje&scaron;enje i sveobuhvatno primirje, dok su pojedine države regiona nastavile posredničke napore s ciljem smirivanja sukoba.

Tramp tvrdi da su SAD pobijedile u ratu; Iran: Nismo donijeli konačnu odluku o sporazumu

Predsjednik SAD Donald Tramp objavio je na mreži Truth Social&nbsp; da je "otkazao" planirane napade i bombardovanja Irana.
&bdquo;Na osnovu činjenice da su razgovori sa Islamskom Republikom Iran podignuti na najvi&scaron;i nivo iranskog rukovodstva i da su odobreni, ja sam, kao predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, otkazao planirane napade i bombardovanja Irana za večeras", napisao je Tramp, prenosi BBC.
Razgovori i zavr&scaron;ne tačke sporazuma odobreni su, kako u načelu tako i do najsitnijih detalja, od svih uključenih strana, uključujući Sjedinjene Američke Države, Izrael, Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate, Katar, Tursku, Pakistan, Bahrein, Kuvajt, Jordan, Egipat i druge, dodao je Tramp.
"Pomorska blokada ostaće u potpunosti na snazi sve dok ova transakcija ne bude finalizovana - vrijeme i mjesto potpisivanja biće uskoro saop&scaron;teni", naveo je on.
Predsjednik SAD Donald Tramp prethodno je izjavio da će Amerika večeras &bdquo;veoma snažno&ldquo; napasti Iran i obećao da će u &bdquo;ne tako dalekoj budućnosti&ldquo; &bdquo;preuzeti potpunu kontrolu&ldquo; nad iranskim trži&scaron;tima nafte i gasa.
Nakon Trampovih prijetnji, vrhovna iranska vojna komanda upozorila je da će &bdquo;ili izvoz nafte i gasa biti moguć za sve, ili neće biti moguć ni za koga&ldquo;.
Predsjednik parlamenta Mohamed Bager Galibaf upozorio je na &bdquo;ishitrene odluke&ldquo;.
Mohamed Bager Galibaf, predsjednik iranskog parlamenta i glavni pregovarač, napisao je na mreži X da će &bdquo;pogre&scaron;ne strategije i ishitrene odluke ponovo postaviti cijelu tablu na gore pozicije&ldquo;.
On navodi da bi takve odluke mogle da &bdquo;dignu u vazduh energetsku infrastrukturu i trži&scaron;ta&ldquo;, stvarajući &bdquo;beskrajnu močvaru u kojoj ćete ostati zaglavljeni godinama&ldquo;.
&bdquo;Vidjećete drugačiji Iran&ldquo;, zaključio je.

Tramp otkazao napade na Iran

TVRDI DA SU BLIZU POSTIZANJA SPORAZUMA

Nakon sinoćnjih američkih napada na Iran, iranska vojska saop&scaron;tila je da je pogodila 18 vodinih ciljeva SAD u Jordanu, Kuvajtu i Bahreinu. Sa druge strane, Centralna komanda vojske Sjedinjenih Američkih Država navela je da je lažna tačna tvrdnja Iranskog korpusa islamske revolucionarne garde koji objavio da je Ormuski moreuz zatvoren.
SAD: Lažni navodi Irana da je Ormuz zatvoren i da su pogođeni na&scaron;i ratni brodovi
Centralna komanda vojske Sjedinjenih Američkih Država (CENTCOM) saop&scaron;tila je da su njene snage zavr&scaron;ile dodatne napade u samoodbrani na vi&scaron;e ciljeva u Iranu, po nalogu vrhovnog komandanta.
&ldquo;Snage CENTCOM-a pokrenule su napade na iranske vojne kapacitete za nadzor, komunikacione sisteme i lokacije protivvazdu&scaron;ne odbrane &scaron;irom Irana&rdquo;, saop&scaron;tila je Komanda.
Ističe i da su američki marinski korpus, vazduhoplovstvo i mornarica ispalili preciznu municiju na iranske ciljeve koji su predstavljali prijetnju američkim snagama i međunarodnim komercijalnim brodovima koji su tranzitirali kroz regionalne vode.
&ldquo;Napadi su odgovor na neopravdanu i kontinuiranu agresiju Irana. Američke snage ostaju budne, smrtonosne i spremne&rdquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Takođe, Komanda navodi da nije tačna tvrdnja Iranskog korpusa islamske revolucionarne garde koji kaže da je Ormuski moreuz zatvoren.
Iran tvrdi da je pogodio 18 vojnih ciljeva SAD, zatvara Ormuski moreuz
Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) saop&scaron;tio je da je izveo napade na 18 američkih vojnih ciljeva u Kuvajtu i Bahreinu, dok je iranska vojska navela da je dronovima gađala sedi&scaron;te Pete flote američke mornarice u Bahreinu, kao odgovor na najnovije američke napade na jug Irana, te da zatvara Ormuski moreuz za sav pomorski saobraćaj.
Prema saop&scaron;tenju IRGC-a, u dva talasa napada pogođene su mete u vazduhoplovnim bazama Ali el-Salem i Ahmad el-Džaber u Kuvajtu, kao i u vazduhoplovnoj bazi &Scaron;eik Isa u Bahreinu.
Iranska vojska je odvojeno navela da su dronovima gađani komunikacioni i radarski sistemi povezani sa PVO američke Pete flote u Bahreinu.
Centralni &scaron;tab Hatam al-Anbije saop&scaron;tio je da je najnoviji zastoj u sukobu rezultat &ldquo;moćnog i odlučnog odgovora&rdquo; iranskih oružanih snaga i poručio je da će vojni odgovor na američke akcije biti nastavljen.
Iranske vlasti su objavile i da zatvaraju Ormuz za sav pomorski saobraćaj, uključujući tankere za naftu i trgovačke brodove, upozoravajući da će svaki prolazak biti tretiran kao legitimna meta.
Komandant vazduhoplovnih snaga IRGC-a, brigadni general Sajed Madžid Musavi, uputio je o&scaron;tro upozorenje SAD, navodeći da će Iran &ldquo;pretvoriti region u pakao&rdquo; ako Va&scaron;ington nastavi da ugrožava bezbjednost Ormuza.
Tramp: Iranski zvaničnici su me zamolili da obustavim napade; Iran: Lažne tvrdnje SAD
Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je direktno razgovarao sa iranskim zvaničnicima koji su ga zamolili da obustavi napade na zemlju.
Iranski državni mediji su, međutim, brzo demantovali ove tvrdnje, pozivajući se na visoke zvaničnike koji negiraju da je bilo koji iranski zvaničnik razgovarao sa Trampom.
&ldquo;Trampova &lsquo;lažna tvrdnja&rsquo; o ​​kontaktu sa iranskim zvaničnicima je &lsquo;pokriće za izbjegavanje rata protiv Irana&rdquo;, javljaju iranski državni mediji.
Američka vojska počela je sinoć da izvodi dodatne napade na vi&scaron;e meta u Iranu u svrhu samoodbrane i po nalogu vrhovnog komandanta&rdquo;, objavio je CENTCOM.
Navodi da su američki udari &ldquo;odgovor na neopravdanu i kontinuiranu agresiju Irana&rdquo;.
Iranski mediji javili su prethodno da je protivvazdu&scaron;na odbrana aktivirana u pojedinim djelovima Irana, a da se na nekim lokacijama čuju eksplozije.
Američki predsjednik Donald Tramp je prethodno poručio da će SAD &ldquo;veoma snažno&rdquo; napasti Iran ukoliko ne bude postignut mirovni sporazum, ističući da je Va&scaron;ington &ldquo;veoma blizu&rdquo; dogovora sa Teheranom, ali da iranska strana, kako je naveo, &ldquo;kupuje vrijeme&rdquo;.
U diplomatskoj ravni, dodatne tenzije izazvala je nova rezolucija Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), kojom se od Irana zahtijeva pristup nuklearnim postrojenjima.
Iranski ambasador u Beču Reza Nadžafi ocijenio je dokument kao politički motivisan i pravno pogre&scaron;an, upozoravajući da bi mogao da ugrozi pregovore sa Va&scaron;ingtonom.
Istovremeno, katarski posrednici otputovali su u Teheran u poku&scaron;aju da premoste preostale razlike između dvije strane. Prema diplomatskim izvorima, Doha intenzivno radi na nastavku razgovora koji su posljednjih dana praktično zastali usljed novih vojnih dejstava.
Generalni komesar UN za ljudska prava Folker Turk najavio je slanje nezavisne misije u Liban radi prikupljanja dokaza o navodnim kr&scaron;enjima međunarodnog prava tokom sukoba Izraela i Hezbolaha.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan ocijenio je da izraelske vojne operacije u Libanu i Siriji predstavljaju prijetnju čitavom regionu, uključujući i Tursku.

Tramp: Iran me molio da prestanem sa napadima; Teheran: To je lažna tvrdnja

SAD TVRDI DA SU LAŽNI NAVODI IRANA DA JE ORMUZ ZATVOREN

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da planira da podnese ostavku za &bdquo;tri, četiri mjeseca, možda i ranije&ldquo;.
On je tokom gostovanja na Radio Beogradu, govoreći o potencijalnim datumima za održavanje vanrednih izbora, rekao da to &bdquo;neće biti iznenađenje ni za koga&ldquo; i da neće da govori &bdquo;da skraćuje mandat, već da podnosi ostavku&ldquo;.
&bdquo;Počeo sam da pakujem knjige u Predsjedni&scaron;tvu. Pitao sam prijatelje ko može da primi 500 knjiga, pokloniću 1.200 koje sam dobio tokom mandata nekoj ustanovi, jo&scaron; razmi&scaron;ljam kojoj&ldquo;, rekao je Vučić.
Takođe je dodao da svakog dana razmi&scaron;lja o sopstvenoj kandidaturi za premijera, kao i o novom kandidatu aktuelne vlasti za predsjednika.
&bdquo;To će biti neko odgovorniji, usuđujem se da kažem i obrazovaniji, energičniji i čovjek koji zna &scaron;ta je država. Svakako će biti obrazovaniji od njihova dva kandidata, rektora Vladana Đokića i ko&scaron;arka&scaron;a Dejana Bodiroge&ldquo;, rekao je Vučić.
&nbsp;

Vučić: Dajem ostavku za tri-četiri mjeseca, možda i ranije

KAŽE I DA SVAKOG DANA RAZMIŠLJA O SOPSTVENOJ KANDIDATURI ZA PREMIJERA

U blizini počasnog konzulata Crne Gore u Barseloni jutros je do&scaron;lo do pucnjave u kojoj je stradala jedna osoba, prenosi &scaron;panska "Lavanguardia".
Identitet stradalog mu&scaron;karca nije poznat, kao ni to da li ovo ubistvo ima veze sa Crnom Gorom, imajući u vidu da se posljednjih mjeseci u Barseloni dogodilo nekoliko atentata koji su dio rata dva zavađena kotorska narko-klana.&nbsp;
Kako pi&scaron;e "Lavanguardia", jutros u 9.50 stanovnici, prolaznici i gosti koji su sjedili na terasama kafića u ulici Balmes čuli su snažan prasak.
"Mislili smo da je petarda ili da je pukla guma na automobilu&ldquo;, rekla je Laura Lopes, koja je pila kafu na jednoj uličnoj terasi. "Okrenuli smo se i vidjeli mu&scaron;karca kako nepomično leži na zemlji.&ldquo;
Mu&scaron;karac je ubijen hicem u glavu, tačno ispred stanice Nacionalne policije, koja je u to vrijeme bila puna građana koji su obnavljali lične dokumente pred odlazak na godi&scaron;nje odmore.
Prema policijskim izvorima, sigurnosne kamere policijske stanice zabilježile su cijeli događaj. Napadač se približio mu&scaron;karcu koji je hodao prema moru i iz neposredne blizine mu ispalio precizan hitac u glavu, nakon čega je žrtva pala na tlo. Brojni svjedoci tvrde da su čuli samo jedan pucanj.
Katalonska policija Mossos d'Esquadra pokrenula je istragu.
Prvi zadatak istražilaca bio je identifikacija žrtve, a zatim potraga za počiniocem. Napadač je pobjegao trčeći dok su se ljudi iz okoline sklanjali u najbliže prodavnice i lokale.
Napadač je pobjegao ulicom Granada del Pened&egrave;s, zatim skrenuo u usku ulicu Juli&aacute;n Romea i stigao do trga Gal-la Plac&iacute;dia, gdje je na klupi autobuske stanice ostavio pi&scaron;tolj kojim je izvr&scaron;io zločin. Oružje je bilo sakriveno ispod biciklističke kacige. Tu je ostavio i svoj mobilni telefon. Nakon toga mu se gubi svaki trag, prenosi &nbsp;"Lavanguardia".&nbsp;
Policija je ogradila područje u ulici Balmes ispred policijske stanice, kao i zonu oko trga Gal-la Plac&iacute;dia radi osiguranja oružja kori&scaron;ćenog u ubistvu.
Jedan od svjedoka izjavio je novinarima da je vidio kako se ubica pri&scaron;unjao žrtvi s leđa i pucao joj u glavu. Navodno se zatim približio kako bi ispalio i drugi hitac, ali je, uvjeriv&scaron;i se da je žrtva već mrtva, odustao i pobjegao s mjesta zločina.
Ovo ubistvo dogodilo se samo tri dana nakon &scaron;to je jo&scaron; jedan mu&scaron;karac ubijen u naselju Marina de la Zona Franca u Barseloni i predstavlja nastavak niza nedavnih vatrenih obračuna u Kataloniji.
"Mjesto zločina, koje se nalazi usred ulice svega nekoliko koraka od policijske stanice, trenutno je pod jakim policijskim obezbjeđenjem. U Mossos d'Esquadra smatraju da su posljednja ubistva počinjena vatrenim oružjem povezana sa sukobom crnogorskih kriminalnih organizacija uključenih u trgovinu narkoticima. Zanimljivo je da se počasni konzulat Crne Gore nalazi upravo u istoj ulici u kojoj je danas izvr&scaron;eno ovo ubistvo", navedeno je u članku lista &nbsp;"Lavanguardia".

Pucnjava u blizini konzulata Crne Gore u Barseloni, stradala jedna osoba

NIJE POZNATO DA LI JE UBISTVO DIO RATA DVA ZAVAĐENA KOTORSKA NARKO-KLANA

Sjedinjene Američke Države (SAD) i Iran postigli su okvirni mirovni sporazum koji bi trebalo da okonča vojne operacije na svim rati&scaron;tima, uključujući i u Libanu, te ponovo otvoriti Hormu&scaron;ki moreuz za saobraćaj.
Sporazum će biti službeno potpisan u petak u &Scaron;vajcarskoj, a detalji se jo&scaron; objavljuju, prenosi Biznis.ba.
Nakon objave sporazuma, cijene nafte na azijskim trži&scaron;tima su pale.&nbsp;
Cijena barela Brent nafte pala je 3,8 odsto na 84,02 dolara, dok je američka nafta pojeftinila 4,1 odsto na 81,4 dolara. Ipak, analitičari upozoravaju da će trebati vremena prije nego &scaron;to se globalne zalihe nafte i pomorski saobraćaj vrate na prijeratne nivoe.&nbsp;
Brodarske kompanije vjerovatno će pričekati potvrdu da se sporazum po&scaron;tuje.
Državna naftna kompanija UAE-a sugerisala je da se potpuni protok nafte kroz Hormu&scaron;ki moreuz možda neće nastaviti do prvog ili drugog kvartala naredne godine.

Pad cijena nafte