Globus

Dok je evropsko stanovni&scaron;tvo sa sumnjom dočekalo povratak Donalda Trampa na vlast u novembru 2024. u SAD, u Evropi godinu dana kasnije preovladava neprijateljsko osjećanje, prenio je pariski Figaro anketu sprovedenu za francusku grupu za geopolitičke studije Gran kontinan u sedam zemalja Evropske unije (EU).
Vi&scaron;e od polovine (51 odsto) stanovnika Francuske, Italije, &Scaron;panije, Nemačke, Poljske, Danske i Belgije sada smatra Trampa "neprijateljem Evrope".
Samo osam odsto ispitanih ga vidi kao prijatelja, a 39 odsto ga vidi kao "nijedno od toga".
Američki predsjednik ima najvi&scaron;e "prijatelja" u Poljskoj (17 osto) i najvi&scaron;e neprijatelja u &Scaron;paniji (58 odsto).
Ogromna većina ispitanika (88 odsto) vjeruje da Tramp ne po&scaron;tuje demokratske principe - 44 odsto kaže da "ima autoritarne tendencije", a isto toliko smatra da se "pona&scaron;a kao diktator".
Hiperaktivan na međunarodnoj sceni, američki predsjednik se hvali da je okončao osam sukoba u jednoj godini i redovno se predstavlja kao predsjednik mira.
Ali ipak, Tramp nije oklijevao da pribegne nasilju, niti da prijeti da će to učiniti, čak je prihvatio i brutalni imperijalizam, a posljednja njegova mjera u nizu je njegova opsesija Grenlandom, navodi Figaro.
Povodom gorućeg pitanja Grenlanda, 84 osto ispitanih Evropljana smatra Trampove izjave "ozbiljnim".
Iako je predsjednik SAD u Davosu isključio upotrebu sile za zauzimanje ostrva, 81 odsto ispitanika bi smatralo američku vojnu intervenciju na Grenlandu "činom rata".
Anketa je sprovedena među 7.498 ljudi u sedam zemalja EU, od 13. do 19. januara.

Anketa: Većina Evropljana Trampa smatra neprijateljem

OGROMNA VEĆINA ISPITANIKA SMATRA DA AMERIČKI PREDSJEDNIK NE POŠTUJE DEMOKRATSKE PRINCIPE

Predstavnici Ukrajine, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) trebalo bi danas da održe trilateralni sastanak u Abu Dabiju, prvi takav od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Sastanak je potvrđen rano jutros, nakon razgovora u Kremlju između ruskog predsjednika Vladimira Putina, američkog izaslanika Stiva Vitkofa i Džareda Ku&scaron;nera, zeta američkog predsjednika Donalda Trampa, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Diplomatski savjetnik Kremlja Jurij U&scaron;akov rekao je novinarima da su razgovori bili "korisni u svakom pogledu", dodajući da je "dogovoreno da se prvi sastanak trilateralne radne grupe za bezbjednosna pitanja održi danas u Abu Dhabiju".
Detalji razgovora u Ujedinjenim Arapskim Emiratima nijesu objavljeni, niti je jasno hoće li se ruski i ukrajinski zvaničnici lično sastati.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da će razgovori trajati dva dana.
Administracija Donalda Trampa snažno zagovara postizanje mirovnog sporazuma, a njeni izaslanici intenzivno putuju između Kijeva i Moskve u nizu pregovora, &scaron;to kod nekih izaziva zabrinutost da bi Ukrajina mogla biti primorana na nepovoljan dogovor.
Tramp je u srijedu rekao da bi Putin i Zelenski bili "glupi" ako se ne bi uspjeli dogovoriti i zaključiti sporazum.
Govoreći u četvrtak na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, Vitkof je rekao da je u pregovorima ostalo jo&scaron; jedno ključno pitanje koje treba rije&scaron;iti, ali nije precizirao o čemu je riječ.
Zelenski je izjavio da budući status teritorija na istoku zemlje koji je trenutno pod ruskom okupacijom ostaje nerije&scaron;en, ali da su mirovni predlozi "skoro spremni".
Obje strane su ranije nagla&scaron;avale da je pitanje teritorije ključno.
Konkretno, Putin zahtijeva da Ukrajina preda 20 odsto istočne Donjecke oblasti koju jo&scaron; uvijek drži.
Zelenski je odbio odustati od teritorije koju je Ukrajina uspje&scaron;no branila od 2022. godine.
Govoreći novinarima tokom ljeta nazad u Washington, Tramp je rekao da je njegov sastanak sa Zelenskim pro&scaron;ao dobro, dodav&scaron;i da mu je ukrajinski predsjednik rekao da želi postići dogovor o okončanju rata.
Ukrajina prolazi kroz o&scaron;tru zimu, dok ruski napadi na civilnu infrastrukturu prekidaju snabdijevanje električnom energijom i grijanjem u velikom dijelu glavnog grada Kijeva, kao i u drugim većim gradovima.
Rusija zahtijeva i da se Ukrajina odrekne ambicije da se pridruži NATO-u te odbacuje bilo kakvo prisustvo NATO-ovih trupa na ukrajinskom tlu nakon potpisivanja mirovnog sporazuma.
"Rusi moraju biti spremni na kompromise jer, znate, svi moraju biti spremni, ne samo Ukrajina, i to nam je važno", rekao je Zelenski nakon sastanka iza zatvorenih vrata s Trampom u Davosu.

SAD, Ukrajina i Rusija na trilateralnim razgovorima

U ABU DABIJU

Ukrajina je tokom sastanaka na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu postigla sporazume o novom paketu protivvazdu&scaron;ne odbrane, saop&scaron;tio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
&ldquo;Vraćamo se kući sa sporazumima o novom paketu kritično potrebne protivvazdu&scaron;ne odbrane za za&scaron;titu na&scaron;eg naroda&rdquo;, napisao je Zelenski na dru&scaron;tvenim mrežama.
Ranije ove sedmice, Zelenski je, navodi Sky news, kritikovao odbranu ukrajinskog vazduhoplovstva protiv ruskih dronova, ocjenjujući napore kao &ldquo;nezadovoljavajuće&rdquo;.
&ldquo;Performanse vazduhoplovstva protiv dronova &lsquo;&scaron;ahed&rsquo; nisu zadovoljavajuće, imamo presretače, angažovane su značajne snage, mobilne vatrene grupe, dostupni su F-16, ali organizacija operacija vazduhoplovstva mora da bude drugačija&rdquo;, naveo je ukrajinski predsjednik.
Sastanak predstavnika Ukrajine, Rusije i SAD u UAE
Diplomatske aktivnosti na postizanju mirovnog sporazuma za Ukrajinu intenziviraju se sastancima u Moskvi i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
U Kremlju, specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa, Stiven Vitkof, i Trampov zet i biznismen Džared Ku&scaron;ner sastali su se sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je njegova delegacija spremna za prvi trilateralni sastanak Ukrajine, Rusije i SAD u UAE.
Američki predsjednik Donald Tramp poručio je da je sastanak sa Zelenskim u Davosu bio veoma dobar i da je njegova poruka ruskom predsjedniku da rat mora da se zavr&scaron;i.
Na frontu, sukobi ne prestaju. Ministarstvo odbrane Rusije saop&scaron;tilo je da su jedinice protivvazduhoplovne odbrane uni&scaron;tile tokom noći 14 ukrajinskih bespilotnih letjelica iznad vi&scaron;e regiona.
Sa druge strane, borci 423. odvojenog bataljona bespilotnih sistema Oružanih snaga Ukrajine, poznati kao &ldquo;Skitski grifoni&rdquo;, uni&scaron;tili su ruski protivvazduhoplovni raketni sistem &ldquo;strela 10&rdquo;, namijenjen za osmatranje i obaranje ciljeva na malim visinama.

Zelenski: Ukrajina obezbijedila novi paket protivvazdušne odbrane u Davosu

RAT U UKRAJINI

Nakon sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trampom u Davosu na Svjetskom ekonomskom forumu govorio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
&ldquo;Dragi prijatelji, niko ne želi živjeti da se sve ponavlja iz dana u dan. Godinama. Mi tako živimo. Pro&scaron;le godine sam ovaj forum zaključio riječima &lsquo;Evropa se mora znati obraniti&rsquo; i ove godine mogu ponoviti isto. Lideri nisu sigurni &scaron;to napraviti s Grenlandom. Svi čekaju da se Amerika ohladi&rdquo; kazao je Zelenski.
Dotakao se i situacije u Venecueli i napomenuo kako je Nikolas Maduro u zatvoru, a Vladimir Putin nije.
&ldquo;On i dalje koristi zamrznutu imovinu kako bi finansirao rat. I dalje nema rje&scaron;enja na rusku agresiju na Ukrajinu i ukrajinski narod&rdquo;, saop&scaron;tio je Zelenski.
Prema njegovim riječima svi su jako pozitivni, ali je podr&scaron;ka Donalda Trumpa potrebna.
Dodao je da se mora zaustaviti i prodaja ruske nafte te kako upravo to finansira rat u Ukrajini.
&ldquo;Evropa se mora znati obraniti. Ako po&scaron;aljete 40 vojnika na Grenland, kakvu to poruku &scaron;alje? Kakvu poruku Putinu, Kini ili Danskoj?&rdquo; upitao je ukrajinski predsjednik.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je njegov sastanak sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim u Davosu bio veoma dobar i da je njegova poruka ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da rat u Ukrajini mora da se zavr&scaron;i.
Tramp je kratko razgovarao sa novinarima nakon &scaron;to je napustio sastanak sa Zelenskim, za koji je Bijela kuća saop&scaron;tila da je trajao oko sat.

Zelenski: Svi čekaju da se Amerika ohladi

RAZGOVARO SA TRAMPOM

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da se pitanje vlasni&scaron;tva nad Grenlandom ne tiče Rusije i da SAD i Danska treba da rije&scaron;e to između sebe.
Prvi put javno govoreći o Grenlandu, Putin je signalizirao da se Rusija neće protiviti Trampovom nastojanju da preuzme kontrolu nad tim arktičkim ostrvom, za koje je naveo da bi mogao da vrijedi gotovo milijardu dolara.
&bdquo;Ono &scaron;to se de&scaron;ava na Grenlandu se nas uop&scaron;te ne tiče&ldquo;, rekao je Putin na sastanku Savjeta bezbjednosti Rusije.
Ruski predsjednik je ocijenio da je Danska uvek tretirala Grenland &bdquo;kao koloniju&ldquo; i da je bila &bdquo;prilično o&scaron;tra, ako ne i okrutna&ldquo; prema toj autonomnoj teritoriji Kraljevine Danske.
&bdquo;Ali to je sasvim druga stvar i to gotovo nikoga sada ne zanima&ldquo;, kazao je Putin.
On je podsetio da je Rusija 1867. godine prodala Aljasku SAD za 7,2 miliona dolara i da je Danska 1917. godine prodala Djevičanska ostrva SAD, postavljajući presedan za takve transakcije teritorijom.
Predsjednik SAD Donald Tramp je juče isključio mogućnost upotrebe sile da zauzme Grenland, navodeći da se sa komandantom NATO Markom Ruteom dogovorio oko "okvira budućeg sporazuma o arktičkoj bezbjednosti", i rekao da neće uvesti carine za osam evropskih zemalja zbog njihovog protivljenja američkim planovima za Grenland.

Putin: Rusiju ne zanima ko je vlasnik Grenlanda

PORUČIO RUSKI PREDSJEDNIK

Danska premijerka Mete Frederiksen rekla je da njena zemlja ne može da pregovara o svom suverenitetu, poslije objave novog okvirnog sporazma NATO o arktičkoj bezbjednosti bez američke upotrebe sile za preuzimanje Grenlanda.
U saop&scaron;tenju je ocijenila da je bezbjednost Arktika pitanje za cio NATO i da je "dobro i prirodno" da o tome razgovaraju američki predsjednik Donald Tramp i generalni sekretar NATO Mark Rute.
Frederiksen je kazala da se često čuje sa Ruteom i da je sa njim razgovarala i prije i poslije njegovog jučera&scaron;njeg sastanka sa Trampom u Davosu.
 "Bezbjednost Arktika je pitanje za cio NATO. Prema tome dobro je i prirodno da se o tome, takođe, razgovara između generalnog sekretara i predsjednika SAD. Kraljevina Danska dugo se zalagala da NATO poveća svoje angažovanje u Arktiku", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju, prenosi N1.
Premijerka je navela je da je danska Vlada koordinisala napore sa Vladom Grenlanda tokom cijelog procesa.
"NATO je u potpunosti upoznat sa stavom Kraljevine Danske. Možemo da razgovaramo o svim političkim pitanjima: bezbjednosti, investicijama, ekkonomiji. Ali ne možemo da razgovaramo o na&scaron;em suverenitetu. Informisana sam da to nije bio slučaj", rekla je ona.

Frederiksen: Bezbjednost Arktika je pitanje za cio NATO

PORUČILA DANSKA PREMIJERKA

Obraćajući se na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, američki predsjednik Donald Tramp održao je o&scaron;tar govor, tokom kojeg je, između ostalog, uputio niz kritika na račun evropskih lidera, kao i NATO alijanse, jer SAD, kako je ponovio u vi&scaron;e navrata, od tog saveza nikad ni&scaron;ta nijesu dobile, a zauzimanje Grenlanda je sve &scaron;to žele.
Ipak, nakon sastanka sa generalnim sekretarom NATO saveza Markom Ruteom, saop&scaron;tio je da, usljed postizanja okvirnog dogovora o sporazumu koji se odnosi na Grenland, ali i čitavu arktičku regiju, Evropi neće uvoditi carine povezane s ostrvom, čijim je stupanjem na snagu od 1. februara ranije zaprijetio.
Komentari&scaron;ući govor u Davosu, vojni analitičar Aleksandar Radić u izjavi za Antenu M ističe da je Tramp nastupio o&scaron;trije nego &scaron;to je bilo ko očekivao i otkrio im sve karte.
&ldquo;Sada je jasno da nema teorija zavjera, nema potrebe za nekim dubinskim analizama. Tramp ide direktno protiv Evrope, postavlja svoje uslove i kompromisa nema&rdquo;, ocjenjuje sagovornik Antene M.
Pred američkim saveznicima je, kako nagla&scaron;ava, težak izbor.
&ldquo;Naravno da je sada svakome od dosada&scaron;njih američkih saveznika postavljen jedan vrlo težak izbor &ndash; da li ostati i dalje prijatelj najjačeg na svijetu, naročito sada kada se razgoropadio i lupa &scaron;akom o sto, ili poku&scaron;ati pronaći neki svoj put&rdquo;, ukazuje Radić.
Kada je Evropa u pitanju, podvlači da ona može da se oslanja na savezni&scaron;tvo zemalja koje su članice Evropske unije.
&ldquo;I to je za njih racionalno i izlaz. Ali biće veliki problem kako će se postaviti zemlje od Kanade koja je na Trampovoj svježoj mapi dio Sjedinjenih Američkih Država, pa tamo do Pacifika, recimo Australije, Novog Zelanda &ndash; zemalja koje imaju vrlo snažne motive da budu prijatelji Amerikanaca, ali te&scaron;ko da će moći da prihvate da se slože sa idejom teritorijalne ekspanzije&rdquo;, zaključuje Radić.

Radić: Tramp nastupio oštrije nego što je bilo ko očekivao, ide direktno protiv Evrope

"POSTAVLJA SVOJE USLOVE"

Američki predsjednik Donald Tramp zatražio je hitan početak pregovora o kupovini Grenlanda, navodeći da se ta teritorija nalazi na ključnom strate&scaron;kom mjestu &ndash; na pola puta između SAD i Rusije i Kine.
"Tražim hitne pregovore o kupovini Grenlanda, kao &scaron;to smo tokom istorije kupili brojne zemlje...Tu nema ni&scaron;ta lo&scaron;e", rekao je Tramp u Davosu, gdje se održava Svetski ekonomski forum.
Tramp je, takođe, rekao da "jako po&scaron;tuje građane Grenlanda i Danske", ali je podsjetio da svaka članica NATO mora da bude u stanju da se brani.
Podsjetio je da je nacistička Njemačka, u Drugom svjetskom ratu, slomila otpor Danaca za svega &scaron;est sati, nakon čega je SAD poslao na Grenland vojnike, koji su se borili da ga spasu.
"Poslije rata smo ga vratili Danskoj. To je bilo veoma glupo, ali smo ga vratili... Kako su samo nezahvalni", rekao je Tramp, navodeći da bi Amerika bez problema mogla da silom zauzme ovu teritoriju.
"Ali, nećemo to uraditi. To je možda najznačajniji dio mog govora, jer su ljudi mislili da ću upotrebiti silu. Ne moram da upotrebim silu. Neću da upotrebim silu. Sve &scaron;to Amerika traži je teritorija koja se zove Grenland", rekao je Tramp.
Američki predsjednik je odbacio tvrdnje da želi Grenland zbog rijetkih minerala i metala, obja&scaron;njavajući da se rezerve tih sirovina nalaze ispod "stotina metara debelog ledenog pokrivača".
Prema podacima EU, na Grenlandu postoje rezerve 25 od 34 minerala koje je Unija proglasila kritičnim sirovinama. Eksploatacija ovih minerala na ostrvu je zabranjena iz ekolo&scaron;kih razloga.
Slikajući blistavu sliku Amerike pod njegovim vođstvom, naveo je da su SAD usred najbržeg napretka u istoriji i naveo da je inflacija od 1,6 odsto ispod svih očekivanja, dok rast iznosi 5,4 odsto, &scaron;to je bolje od svih prognoza.
"SAD je ekonomski motor planete. I vi možete, ako budete pratili na&scaron;e korake, krenuti na&scaron;im putem... Volim Evropu i želim da joj bude dobro, ali ne ide u tom pravcu", rekao je Tramp, navodeći da su evropske zemlje "žrtve" nekontrolisane imigracije i ogromnog uvoza.
Evropskim liderima je poručio da "vi&scaron;e ne prepoznaje brojne gradove", ocjenjujući da Starom kontinentu prijeti "nestanak civilizacije", ali da će im Amerika "pomoći da koriguju postojeći pravac".

Tramp u Davosu: Tražim hitne pregovore o kupovini Grenlanda, neću upotrebiti silu

PORUČIO I DA VOLI EVROPU, TE DA ŽELI DA JOJ BUDE DOBRO, ALI SMATRA DA NE IDE U TOM PRAVCU

Učesnici panela "Može li Evropa da brani samu sebe" Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu saglasili su se da postoje tenzije unutar Sjevernoatlanstske alijanse (NATO), ali da se one mogu prevazići dijalogom, kao i da se ne smije dozvoliti da Ukrajina bude kolateralna &scaron;teta debate o Grenlandu.
Generalni sekretar NATO Mark Rute poručio je da trenutno u Alijansi postoje tenzije, ali toga je bilo i ranije - navodeći kao primjer Grčku i Tursku.
"Neću to komentarisati, ali jedni način da se te tenzije rije&scaron;e je diplomatija", rekao je Rute i naglasio da vjeruje da će se pitanje Grenlanda rije&scaron;iti na prijateljski način, jer glavno pitanje nije to arktičko ostrvo, već Ukrajina.
Dok mi ovdje razgovaramo, ruski dronovi i projektili napadju energetsku infrastrukturu Ukrajine, kazao je Rute.
Rute je rekao i da je od 1949 NATO alijansa evropskih država, Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, koji je važan za odbranu ne samo Evrope, već i SAD, Arktirka i Atlantika.
Rute je istakao da je NATO sjevernoatlantska alijansa i da već tu ima mnogo posla, pa se ne bi "izja&scaron;njavao o američkom Odboru za mir u Gazi i nečemu &scaron;to je van Atlantika".
On je, na ponovljeno pitanje o tenzijama između članica Alijanse, rekao da svi treba da budu uvjereni da se radi na tome "iza scene, bez javnosti i bez komentara o Grenlandu".
"Jedini način je smislena diplomatija. Arktik i tu je Donald Tramp u pravu. Rusija i Kina pojačavaju akcije na Arktiku, od osam država koje imaju prava, sedam su članice NATO", rekao je Rute.

Rute: Donald Tramp je u pravu, Rusija i Kina pojačavaju akcije na Arktiku

"TRENUTNO U ALIJANSI POSTOJE TENZIJE, ALI TOGA JE BILO I RANIJE"

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tvrdi da je Rusija izvela masovan napad dronovima i raketama, ostaviv&scaron;i veliki dio domaćinstava bez struje. Kijev optužuje Moskvu da napadima na energetsku infrastrukturu ugrožava nuklearnu bezbjednost. Ruski &scaron;ef diplomatije Sergej Lavrov tvrdi da su izgledi za dogovor sa sada&scaron;njim evropskim liderima oko mirovnog sporazuma minimalni.&nbsp;
Ukrajina: U ruskom napadu na Krivi Rog dvoje poginulo, jedan ranjen, izbili požari
Ruske trupe su tokom noći izvele napad dronovima i raketama na grad Krivi Rog u Dnjepropetrovskoj oblasti Ukrajine, pri čemu su dvije osobe poginule, a jedna je povrijeđena u udaru bespilotnih letelica, saop&scaron;tio je načelnik Dnjepropetrovske vojne administracije Aleksandar Ganža.
"Sinić je agresor izvr&scaron;io raketni napad na Krivi Rog. O&scaron;tećeno je devet privatnih i pet stambenih zgrada, jedna upravna zgrada i automobili", saop&scaron;tio je Ganža na Fejsbuku.
Mediji: Odgođeno objavljivanje plana za obnovu Ukrajine u Davosu
Potpisivanje plana za oporavak Ukrajine, koje je planirano na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, odgođeno&nbsp;je, saznaje Financial Times.
Planirano objavljivanje &ldquo;plana prosperiteta&rdquo; vrijednog 800 milijardi dolara, koji bi trebalo da bude dogovoren i potpisan između Ukrajine, Evrope i SAD na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu ove nedjelje, odloženo je, prema riječima &scaron;est zvaničnika, koji su govorili pod uslovom anonimnosti, navodi britanski list.
Razlog odgađanja, prema ovim zvaničnicima, jeste duboko neslaganje između evropskih država i Va&scaron;ingtona oko Grenlanda i predloženog Odbora za mir kojim bi predsjedavao predsjednik SAD Donald Tramp, a koji bi se bavio nadzorom Gaze i drugim globalnim sukobima.
&ldquo;Za sada nema potpisivanja&rdquo;, rekao je jedan od zvaničnika.
Drugi je rekao da evropske prijestonice ne mogu jednostavno da ignori&scaron;u akcije američkog predsjednika po pitanju Grenlanda dok poku&scaron;avaju da postignu napredak po drugim pitanjima vezanim za predloge Trampa, poput Ukrajine.
&ldquo;Niko nije raspoložen da organizuje veliki spektakl oko sporazuma sa Trampom u ovom trenutku&rdquo;, rekao je treći zvaničnik, dodajući da su kontroverze oko Grenlanda i Odbora za mir &ldquo;pomračile&rdquo; ranije planirani fokus na Ukrajinu na sastanku Davosu.
&ldquo;Plan prosperiteta&ldquo; za Ukrajinu nije odložen na neodređeno vrijeme, reklo je &scaron;est zvaničnika, i mogao bi biti potpisan kasnije.
Predsjednik Ukrajine Volodomir Zelenski izjavio je da je Rusija izvela masovan napad na Ukrajinu, koristeći vi&scaron;e od 300 dronova i veliki broj balističkih i krstarećih raketa, zbog čega je veliki broj domaćinstava ostao bez struje.
Takođe, poručuje da eventualni razgovori sa Sjedinjenim Američkim Državama, uključujući i mogući sastanak sa Donaldom Trampom, moraju da donesu konkretne rezultate za jačanje Ukrajine ili približavanje kraju rata.
Kijev optužuje Moskvu da namjernim napadima na elektroenergetsku infrastrukturu ugrožava nuklearnu bezbjednost, uključujući i Černobilj. Hrane ima dovoljno, poručuju lokalne vlasti, dok se snabdijevanje električnom energijom stabilizuje.
&Scaron;ef diplomatije Rusije Sergej Lavrov tvrdi da je Kremlj otvoren za dijalog sa Evropom, ali da su &scaron;anse za dogovor sa sada&scaron;njim liderima minimalne, uz ocjenu da evropske elite odbacuju ideje Trampove ideje o miru.
Uz to, govoreći o Grenlandu, Lavrov je citirao predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića i poručio da, ako se u njegovoj izjavi o pravu Grenlanđana na odlučivanje umjesto tog ostrva stavi Krim, postaje jasna ruska pozicija.

Ukrajina: U ruskom napadu na Krivi Rog dvoje poginulo, izbili požari; Rusija: Evropske elite nijesu spremne za mir

FINANCIAL TIMES PRENOSI DA JE ODGOĐENO OBJAVLJIVANJE PLANA ZA OBNOVU UKRAJINE U DAVOSU

Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nilsen izjavio je da nije siguran "&scaron;ta se konkretno nalazi" u najavljenom "okviru" američkog predsjednika Donalda Trampa za "budući sporazum" o Grenlandu i poručio da niko drugi osim Grenlanda i Danske nema mandat da sklapa sporazume o Grenlandu.
Nilsen je na konferenciji za medije rekao da je razumio da je generalni sekretar NATO Mark Rute u srijedu prenio Trampu "poruku koju smo mi zapravo prenijeli prije nekoliko dana", prenosi CNN.
"Mi smo od početka rekli da želimo po&scaron;tovanje, mirne odnose i snažno partnerstvo kao saveznik, ali retorika koju smo slu&scaron;ali za nas je neprihvatljiva", rekao je Nilsen.
Dodao je da je Grenland otvoren za mnoge planove za dalju integraciju u NATO, uključujući i kroz "stalnu misiju" na ostrvu, sve dok se po&scaron;tuje njihov suverenitet.
"Imamo odgovornost i zato hajde da o tome razgovaramo putem pravih kanala, na način koji donosi po&scaron;tovanje, i u tom slučaju sam siguran da možemo da pronađemo rje&scaron;enje koje će nam koristiti", naveo je.
Poručio je da suverenitet i teritorijalni integritet Grenlanda u svakom slučaju ostaju "crvene linije".
"Ukratko, biramo Dansku, biramo EU i biramo NATO, ali ovo nije situacija koja se tiče samo Grenlanda i Danske, već se radi o svjetskom poretku", kazao je Nilsen.

Nilsen: Biramo Dansku, biramo EU, biramo NATO