Svjetska ekonomija suočava se s budućnošću anemičnog rasta, upozorio je Međunarodni monetarni fond (MMF).

Tokom proljećnog sastanka finansijskih institucija u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), direktorica MMF-a Kristalina Georgieva kazala je da se više mora učiniti na polju produktivnosti.

Globalni bruto domaći proizvod (BDP) će do 2029. usporiti na nekoliko decimala iznad tri odsto, što je oko jedan odsto manje od 20-godišnjeg prosjeka prije pandemije, prenosi SEEbiz.

Bez povećanja produktivnosti na globalnom nivou, najnovije istraživanje iz Vašingtona ukazuje na značajno usporavanje razvijenih zemalja, što u kombinaciji s povećanjem javnog duga može stvoriti začarani krug.

MMF je naveo da globalna stopa rasta stalno usporava od globalne finansijske krize 2008-2009. i pozvao na političke intervencije kako bi se ovaj trend preokrenuo. Nizak globalni rast vjerovatno će uticati na životni standard i povećati ekonomske nejednakosti među zemljama, saopšteno je iz MMF.

MMF pripisuje pad rasta od finansijske krize do danas prvenstveno lošoj raspodjeli sredstava. Neefikasna raspodjela resursa među kompanijama "srušila" je produktivnost.

"Da nije bilo grešaka u raspodjeli sredstava, ukupni faktor produktivnosti mogao je biti 50 odsto veći, a usporavanje rasta bilo bi manje ozbiljno", navodi se u izvještaju MMF-a.

Scenario niskog rasta, u kombinaciji s visokim kamatnim stopama, mogao bi dovesti u pitanje održivost duga, ograničavajući sposobnost vlada da se suprotstave ekonomskom usporavanju i ulažu u socijalne ili ekološke inicijative", rekao je MMF.

Osim toga, očekivanja slabih stopa rasta mogla bi obeshrabriti ulaganja u kapital i tehnologiju, pogoršavajući usporavanje.

Sve je to, kako je navedeno, pogoršano snažnim vjetrovima koji proizlaze iz geoekonomske fragmentacije i štetne jednostrane trgovinske i industrijske politike.