Globus

Nakon &scaron;to je iz Kremlja rečeno da su pristali da se uzdrže od napada na energetsku infrastrukturu do 1. februara, Volodomir Zelenski kaže da su i ukrajinske snage izbjegavale udare na te ciljeve.&nbsp;
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio je da je Rusija prihvatila da se uzdrži od napada na Ukrajinu do 1. februara u skladu sa molbom američkog predsjednika Donalda Trampa.
Tramp je ranije rekao da je lično zamolio Putina da ne napada Kijev i niz drugih gradova u Ukrajini zbog ekstremne hladnoće u narednih nedjelju dana.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski u međuvremenu je istakao da ni Moskva ni Kijev nisu napadali energetske ciljeve nakon dogovora koji je inicirao Va&scaron;ington.
Julija Sviridenko, ukrajinska premijerka rekla je da su ruske snage u posljednja 24 sata pokrenule sedam napada na tamo&scaron;nju željezničku infrastrukturu.
Predsjednik donjeg doma ruskog parlamenta, Državne dume, Vjačeslav Volodin istakao je da poslanici žele da Moskva koristi &ldquo;oružje odmazde&rdquo; kako bi ostvarila svoje ratne ciljeve u Ukrajini.
Odgovarajući na poziv Kremlja da dođe u Moskvu na razgovore sa Putinom, Zelenski je istakao da je to &ldquo;nemoguće&rdquo;.
Donald Tramp rekao je novinarima u Ovalnom kabinetu Bijele kuće da vjeruje da su dvije strane &ldquo;veoma blizu&rdquo; sporazuma o okončanju rata.
Generalni sekretar UN Antonio Guteres negira mogućnost primjene principa samoopredjeljenja naroda na Krim i Donbas.
&ldquo;Samoopredjeljenje naroda je moguće samo ako se ispuni niz neophodnih uslova&rdquo;, rekao je Guteres, pozivajući se na zaključak Kancelarije UN za pravna pitanja.

Poslanici Državne dume traže upotrebu “oružja odmazde”

RAT U UKRAJINI

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp kaže da vjeruje da je postizanje dogovora o okončanju rata između Rusije i Ukrajine blizu.
Govoreći novinarima u Ovalnom kabinetu, Tramp je rekao da smatra da su strane "veoma blizu" sporazumu, ne iznoseći dodatne detalje.
Američki predsjednik je naveo i da pregovori između Rusije i Ukrajine mogu da se vode i bez uče&scaron;ća specijalnog izaslanika SAD Stiva Vitkofa i njegovog zeta Džareda Ku&scaron;nera.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov kaže da je Rusija prihvatila da se uzdrži od napada na Ukrajinu do 1. februara u skladu sa molbom američkog predsjednika Donalda Trampa.&nbsp;
Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da bi datum ili mjesto održavanja nove runde pregovora između Ukrajine i Rusije, uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, mogli da budu promijenjeni.
"Ali datum ili lokacija se mogu promijeniti - jer, po na&scaron;em mi&scaron;ljenju, ne&scaron;to se de&scaron;ava u situaciji između Sjedinjenih Država i Irana. I taj razvoj događaja bi vjerovatno mogao uticati na vrijeme (sastanka)", naveo je Zelenski.
Nova runda pregovora trebalo je, prema najavama, da se održi u Abu Dabiju u nedjelju, ali Zelenski kaže da ne zna kada će se održati sljedeći sastanak.

Zelenski: Moguća promjena datuma i lokacije mirovnih pregovora; Tramp: Vjerujem da je kraj rata blizu

RUSIJA PRIHVATILA DA SE UZDRŽI OD NAPADA NA UKRAJINU DO 1. FEBRUARA

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da očekuje primjenu dogovora Rusije o sedmodnevnoj obustavi napada na Kijev i druge gradove zbog hladnoće, kako je ranije najavio američki predsjednik Donald Tramp. Sa druge strane, &scaron;ef ruske diplomatije Sergej Lavrov kaže da Moskva rat u Ukrajini posmatra kao &scaron;iri konflikt između Rusije i Zapada.&nbsp;
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je ruski lider Vladimir Putin pristao da tokom sedam dana ne izvodi napade na Kijev i druge ukrajinske gradove zbog, kako je naveo, ekstremno niskih temperatura u regionu.
Reagujući na Trampovu najavu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da očekuje da će se taj dogovor po&scaron;tovati, kao i da takvi koraci deeskalacije vode ka okončanju rata.
Gradonačelnik Lavova Andrij Sadovi je, ipak, saop&scaron;tio da je taj ukrajinski grad u režimu pripravnosti zbog mogućeg ruskog napada, uprkos hladnom zimskom periodu.
Sa druge strane, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je Rusija ponovila poziv Zelenskom da dođe na mirovne pregovore u Moskvu, ali da jo&scaron; nije dobila odgovor.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov je, istovremeno, nazvao Ukrajinu &ldquo;pionom&rdquo; koga zapadne zemlje koriste da ugroze bezbjednost Rusije.
Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto je, u međuvremenu, izjavio da vlada te zemlje neće dozvoliti da se novac mađarskih poreskih obveznika &scaron;alje Ukrajini, bez obzira na pritiske iz Brisela.

Zelenski očekuje sedmodnevni prekid napada; Lavrov tvrdi da je rat u Ukrajini dio šireg sukoba sa Zapadom

Evropska komisija predstavila je danas novu Strategiju o azilu i imigracionoj politici, a prema riječima evropskog dopisnika N1 Nikole Radi&scaron;ića &ndash; u njemu postoji i predlog za situaciju u kojoj su se na&scaron;li vozači kamiona iz na&scaron;eg regiona.
&ldquo;U okviru nove vizne strategije koja je predstavljena u EK u Briselu vozači kamiona neće biti na klasičan način izuzeti od viznog režima koji podrazumijeva 90 dana boravka u EU u okviru 180 dana, ali EK prepoznaje ovaj problem, smatra ga vrlo ozbijnim i nudi poseban režim &ndash; produženog kratkog boravka&rdquo;, navodi Radi&scaron;ić.
To bi, kako obja&scaron;njava, značilo da se ne bi vi&scaron;e striktno računali dani &ndash; 90 dana u okviru 180 dana za kamiondžije, jer oni su već govorili da im se u boravak računa čak i ako samo pet minuta u jednom danu ostanu na teritoriji EU&hellip;
&ldquo;Na ovaj način EK poku&scaron;ava da postavi poseban limit za njih. On, dodu&scaron;e, jo&scaron; nije definisan &ndash; sve je u fazi predloga, ali se svakako radi na tome da se rije&scaron;i problem tih profesija koje kako se kaže &ndash; stalno kruže preko granica. To nijesu klasični prekogranini radnici, već sportisti, umjetnici, kamiondžije&rdquo;, obja&scaron;njava Radi&scaron;ić.
Problem je, dodaje, &scaron;to nemaju sve države članice EU jasno definisane ove strategije &ndash; pojedine imaju, pojedine ne.
&ldquo;A EK sada predlaže da se pravilo o tome donese na nivou EU, da ne mora vi&scaron;e vozač kamiona da razmi&scaron;lja gdje je bio &ndash; u kojoj zemlji je bio &ndash; koliko je boravio, već da se to jednostavno usvoji na nivou EU&rdquo;, obja&scaron;njava on.
Ovo će, dodaje, dovesti do ga&scaron;enja bilateralnih izuzetaka i dove&scaron;će do pravne sigurnosti za vozače.
&ldquo;Ovo nije konačna odluka, samo predlog, ovo će se razmatrati, pretpostavljam da će biti brza procedura, ali konačnu odluku o tome donijeće države članice u okviru Savjeta EU&rdquo;, pojasnio je Nikola Radi&scaron;ić.

Predlog Evropske komisije: Vozačima kamiona poseban režim produženog kratkog boravka

“OVO NIJE KONAČNA ODLUKA, OVO ĆE SE RAZMATRATI"

Američki državni sekretar Marko Rubio ističe da su sporna pitanja teritorije, prije svega oko Donjecke oblasti, ključna prepreka mirovnom dogovoru i da će SAD vjerovatno morati da pruže bezbjednosnu podr&scaron;ku eventualnom sporazumu. Istovremeno, Kijev i Moskva signaliziraju spremnost za dijalog, ali uz različite uslove.&nbsp;
Lokalne vlasti: Tri osobe poginule u ruskom udaru na Zaporo&scaron;ku oblast
Tri osobe poginule su u ruskim udarima na Zaporo&scaron;ku oblast, saop&scaron;tile su lokalne vlasti, prenosi Unijan.
Državna služba za vanredne situacije navela je da su u napadu poginuli 62-godi&scaron;nji mu&scaron;karac i žene starosti 26 i 50 godina. Povrijeđen je 57-godi&scaron;nji mu&scaron;karac.
Prema riječima spasilaca, sedam privatnih kuća je o&scaron;tećeno u Viljnjansku, a jedna kuća je potpuno uni&scaron;tena.
Američki državni sekretar Marko Rubio kaže da su teritorijalni sporovi oko Donjecke oblasti ključni nerije&scaron;eni problem u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini i da će Sjedinjene Američke Države vjerovatno morati da se obavežu na bezbjednosnu podr&scaron;ku.
Ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski ukazuje da su pregovarački tim i vlada identifikovali ključne elemente poslijeratne obnove neophodne za finalizaciju sporazuma sa SAD.
Pomoćnik ruskog predsjednika Jurij U&scaron;akov tvrdi da je Vladimir Putin vi&scaron;e puta izjavio da je spreman za direktan susret sa Zelenskim u Moskvi, ukoliko je Kijev otvoren za dijalog.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov smatra da sam početak trilateralnih pregovora Ukrajine, SAD i Rusije u Abu Dabiju predstavlja napredak.
Centar za strate&scaron;ke i međunarodne studije procijenio je da je u četiri godine rata Rusija imala 1,2 miliona žrtava &ndash; od kojih je poginulo 325.000 vojnika, a ostali su ranjeni ili nestali, dok je blizu 600.000 ukrajinskih vojnika ubijeno, ranjeno ili je nestalo.

Rubio: Donjeck ključna prepreka miru; Kijev i Moskva spremni za dijalog

Nakon ulaska u NATO prije gotovo dve godine, &Scaron;vedskom, osim snijega, ove zime provijavaju i razmi&scaron;ljanja o uvođenju eura. Ipak, put do promjene valute je dug, a vladajuća koalicija za početak najavljuje analizu prednosti i mana takvog poteza.
Poslije Bugarske, koja je euro uvela 1. januara ove godine, činilo se da budućnost &scaron;irenja eurozone barem privremeno nema perspektivu. Međutim, &scaron;vedska ministarka finansija Elizabet Svanteson je tokom rasprave u parlamentu najavila otvaranje debate o uvođenju eura, pi&scaron;e RTS.
"Potrebna je obimna analiza prednosti i mana, među kojima je i razmatranje bezbjednosne situacije", istakla je Svanteson u &scaron;vedskom parlamentu.
Ipak, kako je najavila, to pitanje neće otvarati prije parlamentarnih izbora koji će se održati u septembru.
Osim Moderata, u vladajućoj koaliciji desničarskih partija, pokretanje debate o uvođenju eura podržavaju i Stranka centra i Liberali.
Sve četiri stranke ljevičarske opozicije, koju predvodi Socijaldemokratska partija, protive se uvođenju eura.
Građani &Scaron;vedske odbili uvođenje eura na referendumu
Protivljenje promjeni valute pokazali su i građani na referendumu 2003. godine. Uz visoku izlaznost od 82 odsto, 55 procenata birača se izjasnilo protiv uvođenja eura.
Među strankama je i tada bilo slično raspoloženje o promjeni valute, osim &scaron;to Socijaldemokratska stranka tada nije zauzela stav zbog internih nesuglasica.
Međutim, &Scaron;vedska je, prema ugovoru o pristupanju Evropskoj uniji, u obavezi da uvede euro. Za to ne postoji rok, a &Scaron;vedska je odbila da uđe u program ispunjavanja kriterijuma konvergencije (ERM II), pa samim tim nema ni mogućnost da uvede zajedničku valutu.
Euro nije valuta u jo&scaron; pet država članica EU
Osim &Scaron;vedske, euro u Evropskoj uniji ne koriste ni Danska, Mađarska, Poljska, Rumunija i Če&scaron;ka.
Jedino Danska nije u obavezi da uvede euro, po&scaron;to je dobila izuzeće Mastrihtskim sporazumom iz 1992. godine, a Danci su takvu mogućnost i odbili na referendumu 2000. godine.
Preostale četiri zemlje trenutno ne planiraju da počnu da primjenjuju kriterijume konvergencije, zbog čega se ni ne očekuje da u skorije vrijeme prihvate euro.

Švedska razmišlja o promjeni valute

ODBILI UVOĐENJE EURA NA REFERENDUMU 2003.

Rusija je tokom noći pokrenula masovni napad dronovima na Ukrajinu, u kojem je &scaron;irom zemlje poginulo najmanje 12 ljudi. U Harkivskoj oblasti pogođen je putnički voz, pri čemu je nastradalo pet osoba, dok su u napadima na Odesu i okolinu Kijeva zabilježene nove civilne žrtve. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski napad na voz nazvao je &bdquo;terorističkim činom&ldquo;.
Najmanje pet ljudi poginulo je nakon &scaron;to je ruski dron u noći na utorak pogodio putnički voz u Harkivskoj oblasti.
Predsjednik Zelenski objavio je na dru&scaron;tvenoj mreži X kratak snimak jednog od zapaljenih vagona, a regionalne hitne službe kasnije su saop&scaron;tile da je požar uga&scaron;en.
&bdquo;Ubijanje civila u vagonu voza nema i ne može imati nikakvo vojno opravdanje&ldquo;, napisao je Zelenski. &bdquo;U vozu se nalazilo vi&scaron;e od 200 putnika, od kojih je 18 bilo u vagonu pogođenom ruskim dronom.&ldquo; &bdquo;Rusi su znatno povećali svoju sposobnost da ubijaju i terori&scaron;u&ldquo;, dodao je, ponoviv&scaron;i potrebu za jačim pritiskom na Moskvu, &scaron;to je poruka koju iznova upućuje svojim saveznicima.
Sijarto: Nećemo dozvoliti Ukrajini ulazak u EU jer bi Ukrajinci donijeli rat
Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto ponovio je stav vlade u Budimpe&scaron;ti da neće dozvoliti Ukrajini da postane članica Evropske unije.
On je, komentari&scaron;ući izjavu ukrajinskog ministra spoljnih poslova Andreja Sibige za Evropsku istinu da je &ldquo;Mađarska je jedina prepreka članstvu Ukrajine u EU&rdquo;, potvrdio da je to &ldquo;potpuno tačno&rdquo;.
&ldquo;Nema ni&scaron;ta novo za nas u činjenici da Andrej Sibiga nije na&scaron; prijatelj, on nas mrzi i napada nas. Međutim, u ministrovom intervjuu bila je jedna fraza sa kojom se potpuno slažemo: &lsquo;Mađarska je jedina prepreka članstvu Ukrajine u EU&rsquo;. Ovo je potpuno tačno&rdquo;, napisao je mađarski ministar na Facebooku.
On je dodao da dok je na vlasti aktuelna mađarska vlada &ldquo;Ukrajina neće biti članica Evropske unije, jer će Ukrajinci donijeti rat u EU&rdquo;.
Prema njegovim riječima, prijem Ukrajine u EU bi značio da će ovu zemlju finansirati evropski poreski obveznici, i da bi evropska ekonomija zbog toga bila na gubitku.
&ldquo;Na&scaron;i poljoprivrednici bi bankrotirali zbog ukrajinskog niskokvalitetnog žita, a na&scaron;a zemlja bi postala tranzitno čvori&scaron;te za ukrajinsku mafiju. Ali sve dok smo mi na vlasti, to se neće desiti&rdquo;, rekao je mađarski ministar.
Prema njegovim riječima, zbog toga se Ukrajina mije&scaron;a u predstojeće mađarske parlamentarne izbore i zainteresovana je za pobjedu opozicione stranke Tisa. Na izborima 12. aprila će se u su&scaron;tini odgovoriti na pitanje &ldquo;Mir ili rat, Mađarska ili Ukrajina&rdquo;, naveo je Sijarto.
Ranije je mađarsko Ministarstvo spoljnih poslova pozvalo ukrajinskog ambasadora u Budimpe&scaron;ti da bi mu uručilo protest zbog mije&scaron;anja Ukrajine u izborni proces u Mađarskoj.
Gusev: Gorjeli naftni derivati u Voronje&scaron;koj oblasti nakon napada ukrajinskog drona
Guverner ruske Voronje&scaron;ke oblasti Aleksandar Gusev saop&scaron;tio je da je do&scaron;lo do požara naftnih proizvoda u regionu, koji je izazvao napad ukrajinskih dronova.
&ldquo;Kada su se potisnute bespilotne letjelice sru&scaron;ile, izbio je požar naftnih proizvoda, ali je sada uga&scaron;en&rdquo;, napisao je Gusev na Telegramu.
Nije bilo žrtava, dodao je ruski guverner, prenosi Interfaks.
Ministarstvo odbrane Rusije je izvijestilo je da je oboreno 75 dronova iznad ruskih regiona tokom noći.
Prema podacima Ministarstva, na jugu Rusije uni&scaron;teno je: 24 bespilotne letjelice iznad Krasnodarskog kraja, 23 iznad pripojenog Krima, &scaron;est iznad Crnog mora, četiri iznad Astrahanske oblasti, tri iznad Azovskog mora i po jedna iznad Rostovske i Volgogradske oblasti.
Pet dronova je oboreno iznad Belgorodske oblasti, tri iznad Kurske oblasti, po dva iznad Voronje&scaron;ke i Brjanske oblasti, a jedan iznad Tambovske oblasti, navodi agencija.
&Scaron;ef ukrajinske diplomatije Andrij Sibiga kaže da je predsjednik Volodimir Zelenski spreman da se sastane s ruskim liderom Vladimirom Putinom kako bi rije&scaron;ili dva ključna pitanja, teritoriju i kontrolu nad Zaporo&scaron;koj nuklearnoj elektrani u okviru mirovnih pregovora.
Američki predsjednik Donald Tramp ponovo saop&scaron;tava da je na pomolu rje&scaron;enje za Ukrajinu i poručuje da se veoma dobre stvari događaju u mirovnim pregovorima.
Specijalni izaslanik Kremlja Kiril Dmitrijev ističe da je povlačenje Kijeva iz regiona Donbasa put ka miru.
Rusija kontroli&scaron;e oko 90 odsto regiona Donbasa, a Putin je vi&scaron;e puta rekao da, ako Ukrajina ne odustane od ostatka, onda će ga Moskva uzeti silom.

Tramp: Dobre stvari se događaju u pregovorima; Sijarto: Ukrajina neće biti članica EU jer bi donijela rat

Poljski premijer Donald Tusk izjavio je danas da 44 milijarde eura, koje je juče Evropska komisija odobila Poljskoj iz evropskog programa SAFE za nabavke oružja, iznosi vi&scaron;e nego cijeli budžet za odbranu &Scaron;panije ili Italije i da će 80 odsto tog novca zavr&scaron;iti u poljskoj vojnoj industriji.
"Program SAFE je na izvjestan način projektovala i inicirala Poljska i od prvog dana na&scaron;e vlade činimo sve da pitanje odbrane granice Istočne Evrope, istočne granice NATO, na&scaron;e istočne granice bude pitanje važno ne samo za poljske vojnike, već da bude veliki zadatak za celu Evropu", kazao je Tusk pred dana&scaron;nju sjednicu Vlade.
Poljski premijer kazao je da je Poljska i vlastitim snagama uspjela da za&scaron;titi granicu sa Rusijom i Bjelorusijom tako da bude najbolje čuvana spolja&scaron;nja granica u Evropi.
"SAFE je epohalni projekat, to je vi&scaron;e od cijelog odbrambenog budžeta &Scaron;panije ili Italije. Od 44 milijarde eura koje organizuje Evropska unija 80 odsto sredstava će na ovaj ili onaj način ići direktno u preduzeća, poljsku vojnu industriju, privatnim i državnim subjektima i biće neposredno ulaganje u poljsku privrednu", kazao je Tusk.
Među oko 130 pojedinačnih projekta koje je Poljskoj odobrila EU kroz program SAFE premijer Tusk pomenuo je danas nabavku aviona cisterni za dopunu goriva tokom leta, proizvodnju borbenih vozila i ulaganje u sistem savremenih dronova koji se mogu prilagoditi i budućim izazovima i prijetnjama.
Program SAFE sa ukupnim budžetom od 150 milijardi eura preko pozajmica sa povoljnim kamatama finansijski pomaže zemljama članicama nabavku oružja i proizvodnju u evropskim zemljama, a Poljska je njegov najveći korisnik.

EU Poljskoj odobrila 44 milijarde eura, više od budžeta za odbranu Italije ili Španije

POTVRDIO POLJSKI PREMIJER

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kaže da odbrambene snage moraju mjesečno &ldquo;uni&scaron;tavati oko 50.000 okupatora&rdquo; kako Rusija ne bi mogla da obnavlja svoju vojsku. I Moskva i Kijev najavljuju nastavak trilateralnih pregovora ove nedjelje.&nbsp;
Ruska vojska sprovodi ofanzivu na svim frontovima u Ukrajini, izjavio je načelnik General&scaron;taba Oružanih snaga Rusije Valerij Gerasimov.
On je tokom inspekcije trupa koje učestvuju u operacijama u Ukrajini, iznio tvrdnju da je od početka januara pod rusku kontrolu stavljeno 17 naselja, odnosno vi&scaron;e od 500 kvadratnih kilometara ukrajinske teritorije, prenosi RIA Novosti.
&ldquo;Na komandnom mjestu jedne od formacija, načelnik General&scaron;taba je saslu&scaron;ao izvje&scaron;taje komandanta grupe, general-pukovnika Sergeja Kuzovljeva, o situaciji u zoni odgovornosti, kao i izvje&scaron;taje komandanata formacija i komandanata jedinica o rezultatima borbenih zadataka&rdquo;, saop&scaron;tilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Prema saop&scaron;tenju, Gerasimov je konstatovao uspjehe grupe snaga &ldquo;Zapad&rdquo; u ispunjavanju dodijeljenih zadataka i dao uputstva za dalje dejstvo.
Energetska situacija u Kijevu i dalje izuzetno te&scaron;ka, posebno na lijevoj obali Dnjepra, a vi&scaron;e od 1.200 stambenih zgrada je bez grijanja, potvrdio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Zbog ruskih udara Hersonska termoelektrana prestala je da radi, a vi&scaron;e desetina hiljada ljudi je ostalo bez grijanja.
Predsjednik Vladimir Putin kaže da se od Rusije traži da prestane s napadima na ukrajinsku infrastrukturu, ali da i oni izvode napade. Nagla&scaron;ava da se takvi zahtjevi podnose u kontekstu napada ukrajinskih militanata na rusku teritoriju.
Zadatak odbrambenih snaga je da obezbijede da ruska vojska pretrpi takve gubitke da neće moći da ih obnavlja, optimalno 50.000 mjesečno, izjavio je Zelenski.
Najavio je da se ove nedjelje priprema jo&scaron; jedan sastanak pregovaračkih timova Ukrajine, Sjedinjenih Država i Rusije.
I Kremlj očekuje da će rad na stručnom nivou u okviru radne grupe Rusija-SAD-Ukrajina biti nastavljen tokom cijele nedjelje.
Bijela kuća je saop&scaron;tila da američki predsjednik Donald Tramp ne odustaje od mirovnog procesa za Ukrajini i da ostaje duboko uključen u taj proces.
Zemlje Evropske unije dale su konačno odobrenje planu EU da zabrani uvoz ruskog gasa do 1. januara 2027. godine, čime je omogućeno da taj plan stupi na snagu.

Ukrajina i Rusija najavili nastavak pregovora; Bijela kuća: Tramp ne odustaje od mirovnog procesa

Najmanje sedam osoba poginulo je u zimskoj oluji koja je zahvatila Sjedinjene Američke Države (SAD), ostaviv&scaron;i stotine hiljada domaćinstava bez električne energije.
&Scaron;kole i putevi &scaron;irom zemlje su zatvoreni, a brojni letovi otkazani, jer su se, prema Nacionalnoj meteorolo&scaron;koj službi, po život opasni vremenski uslovi pro&scaron;irili od Teksasa do Nove Engleske.
Najmanje dvije osobe umrle su od hipotermije u saveznoj državi Luizijani, dok su smrtni slučajevi povezani s olujom zabilježeni i u Teksasu, Tenesiju i Kanzasu, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Prema podacima stranice poweroutage.us, do nedjelje poslijepodne vi&scaron;e od 800 hiljada domaćinstava ostalo je bez struje. U isto vrijeme, FlightAware je izvijestio da je otkazano vi&scaron;e od 11 hiljada letova.
Obilne sniježne padavine, susnježica i ledena ki&scaron;a, opasna pojava kod koje se ohlađene kapi ki&scaron;e odmah lede na povr&scaron;ini, mogle bi potrajati danima.
Oluja bi mogla pogoditi oko 180 miliona Amerikanaca, &scaron;to je vi&scaron;e od polovine stanovni&scaron;tva.
Ministarstvo zdravstva Louisiane potvrdilo je u nedjelju da su dva mu&scaron;karca preminula od hipotermije.
Gradonačelnik Austina u Teksasu rekao je da je zabilježena smrt povezana s izlaganjem hladnoći.
Zvaničnici u Kansasu naveli su da je žena, čije je tijelo pronađeno u nedjelju poslijepodne prekriveno snijegom, &bdquo;vjerovatno podlegla hipotermiji&ldquo;.
U Tenesiju su prijavljene tri smrti povezane s vremenskim uslovima.
Gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani napisao je na mreži X da je najmanje pet osoba u gradu preminulo u subotu, ali je dodao da uzrok smrti jo&scaron; nije utvrđen.
&bdquo;Ovo je podsjetnik da svake godine Njujorčani stradaju zbog hladnoće&ldquo;, naveo je Mamdani.
Meteorolozi upozoravaju da je jedna od najvećih opasnosti ove oluje led, koji može lomiti drveće, ru&scaron;iti dalekovode i činiti puteve izuzetno opasnima.
I Kanada je pogođena obilnim snijegom, uz stotine otkazanih letova. Zvaničnici procjenjuju da će u provinciji Ontario pasti između 15 i 30 centimetara snijega.

Sniježna oluja u SAD: Najmanje sedam mrtvih i 800 hiljada bez električne energije

ŠKOLE I PUTEVI ŠIROM ZEMLJE ZATVORENI

Američko Ministarstvo pravde objavilo je juče novu, ogromnu tran&scaron;u dokumenata iz istrage o Džefriju Epstinu.
Prema izjavi zamjenika državnog tužioca Todda Blanchea, objavljena dokumentacija uključuje:
-Vi&scaron;e od 3 miliona stranica dosijea iz federalnih istraga; -Oko 2.000 video snimaka; -Oko 180.000 fotografija;
Ministarstvo pravde SAD objavilo je da su neki dokumenti cenzurisani (redigovani) kako bi se za&scaron;titile žrtve i osjetljivi podaci, a određene datoteke su izuzete jer bi njihovo otkrivanje moglo kompromitovati aktivne istrage.
Ova masovna objava stiže nakon &scaron;to je Ministarstvo prethodno propustilo zakonski rok, koji je bio 19. decembar 2025., da u potpunosti objavi sve relevantne evidencije, &scaron;to je izazvalo o&scaron;tre kritike iz obje glavne političke stranke u SAD.
Zakon o transparentnosti dosijea donesen je gotovo jednoglasno u Kongresu SAD i zahtijeva da sve neklasifikovane informacije vezane za Epsteina budu javno dostupne.
Epstein je priznao krivicu za seksualne prestupe 2008. i kasnije se suočio sa optužbama za &scaron;iroku mrežu seksualnog iskori&scaron;tavanja maloljetnica. Preminuo je 2019. u zatvoru dok je čekao suđenje po federalnim optužnicama za trgovinu ljudima.
<div class="code-block code-block-8">&nbsp;</div>

Novi Epstinovi spisi: Tri miliona stranica, 180.000 fotografija i 2000 video-snimaka