Globus

Trampova administracija povlači skoro 30 karijernih diplomata sa ambasadorskih i drugih visokih ambasadorskih pozicija, a među njima su i ambasadori u Crnoj Gori&nbsp;
To je zapravo, prema pisanju AP, preoblikovanje diplomatskog stava SAD-a u inostranstvu i to osobljem za koje se smatra da u potpunosti podržava prioritete predsjednika Donalda Trampa "Amerika na prvom mjestu".
"&Scaron;efovi misija u najmanje 29 zemalja su pro&scaron;le nedjelje obavije&scaron;teni da će im mandati isteći u januaru", riječi su dva zvaničnika Stejt dipartmenta, koji su govorili pod uslovom anonimnosti kako bi razgovarali o internim kadrovskim kretanjima, prenosi AP. 
Ambasadori služe po volji predsjednika, iako obično ostaju na svojim pozicijama tri do četiri godine. Oni koji su pogođeni ovim potresom ne gube svoje poslove u spoljnoj službi, ali će se vratiti u Va&scaron;ington na druge zadatke ako žele da ih preuzmu, rekli su zvaničnici, a prenosi AP. 
Stejt department je odbio da komentari&scaron;e konkretan broj ili ambasadore na koje se to odnosi, ali je branio promjene, nazivajući ih "standardnim procesom u svakoj administraciji".
Napomenuo je da je ambasador "lični predstavnik predsjednika" i da je predsjednikovo pravo da osigura da u tim zemljama ima pojedince koji unapređuju agendu "Amerika na prvom mestu".
Afrika je kontinent koji je najvi&scaron;e pogođen smjenama, sa uklonjenim ambasadorima iz 13 zemalja: Burundija, Kameruna, Zelenortskih Ostrva, Gabona, Obale Slonovače, Madagaskara, Mauricijusa, Nigera, Nigerije, Ruande, Senegala, Somalije i Ugande.
Druga je Azija, sa promjenama ambasadora u &scaron;est zemalja: Fidži, Laos, Mar&scaron;alska Ostrva, Papua Nova Gvineja, Filipini i Vijetnam.
Pogođene su četiri zemlje u Evropi (Jermenija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Slovačka); kao i po dvij&nbsp;na Bliskom istoku (Alžir i Egipat); Južnoj i Centralnoj Aziji (Nepal i &Scaron;ri Lanka); i zapadnoj hemisferi (Gvatemala i Surinam).
Politiko je prvi izvijestio o opozivima ambasadora, koji su izazvali zabrinutost kod nekih zakonodavaca i sindikata koji zastupa američke diplomate, navodi AP.

AP: Tramp opoziva gotovo 30 ambasadora, među njima i ambasadori u Crnoj Gori 

"ŠEFOVI MISIJA PROŠLE SEDMICE OBAVIJEŠTENI DA ĆE IM MANDATI ISTEĆI U JANUARU"

Otac i sin, optuženi za teroristički napad na plaži Bondi u Sidneju, u kojem je 14. decembra ubijeno 15 ljudi, mjesecima su planirali napad i prethodno vježbali rukovanje vatrenim oružjem, navodi se u sudskom dokumentu koji je objavljen u australijskim medijima, pi&scaron;e Si-En-En.
Prema navodima iz sudskog spisa, Sadžid Akram (50) i njegov sin Navid (24) snimali su se tokom obuke s pu&scaron;kama na nepoznatoj ruralnoj lokaciji u australijskoj saveznoj državi Novi Južni Vels, pri čemu se vidi da su se kretali i pucali na način koji ukazuje na taktičku obuku.
U dokumentu se navodi da su osumnjičeni, neposredno prije pucnjave na plaži Bondi, bacili četiri improvizovane eksplozivne naprave na okupljenu masu, ali nijedna nije eksplodirala.
Policija tvrdi da su tri cjevaste bombe i jedna eksplozivna naprava sakrivena u teniskoj loptici bile funkcionalne, kao i da je jo&scaron; jedna bomba pronađena u vozilu koje su napadači koristili.
Sadžid je tokom policijske intervencije ubijen, dok je Navid ranjen.
Protiv Navida su podignute optužnice za terorizam, 15 ubistava i 40 poku&scaron;aja ubistva.
U sudskom dokumentu navodi se i da su osumnjičeni snimali video-zapise sa ekstremističkim porukama, u kojima su, između ostalog, iznosili stavove koji ukazuju na vjerski motivisani nasilni ekstremizam.
Policija tvrdi da su otac i sin dva dana prije napada obi&scaron;li lokaciju na kojoj je kasnije uslijedila pucnjava, &scaron;to se smatra izviđanjem i planiranjem terorističkog akta.
Navid je, prema navodima iz spisa, iz bolničke sobe odbio da da iskaz policiji po savjetu advokata, a njegovo sljedeće pojavljivanje pred sudom zakazano je za april.
Napad 14. decembra bio je usmjeren na grupu jevrejskih porodica koje su obilježavale praznik Hanuku, potvrdile su australijske vlasti.

Otac i sin mjesecima planirali teroristički napad na plaži Bondi u Sidneju

NAVODI SE U SUDSKOM DOKUMENTU

Ruski PVO presreo 41 ukrajinski dron tokom noći. Volodimir Zelenski kaže da ukrajinski pregovarački tim na Floridi detaljno razrađuje svaku tačku dokumenata o zavr&scaron;etku rata. Iz Moskve nagla&scaron;avaju da očekuju da će se Va&scaron;ington i drugi učesnici u pregovorima pridržavati postignutih sporazuma, uključujući i onaj iz Enkoridža. Kijev ocjenjuje da se ruske snage koje su, kako se tvrdi, nasilno odvele civile iz Sumske oblasti, ne razlikuju od terorista Islamske države.
Dimitrijev poslije sastanaka na Floridi: Sljedeći put u Moskvi
Specijalni predstavnik predsednika Rusije i generalni direktor Ruskog fonda za direktna ulaganja (RDIF) Kiril Dmitrijev zavr&scaron;io je dvodnevne razgovore sa predstavnicima SAD o mirovnom rje&scaron;enju ukrajinskog sukoba i otputovao iz Majamija.
"Hvala, Majami. Sljedeći put: Moskva", napisao je Dmitrijev.
Tokom sastanka na Aljasci, Putin je pozvao američkog predsjednika Donalda Trampa da dođe u Moskvu na razgovore koristeći istu frazu na engleskom jeziku.
Pregovori u Majamiju su održani su 20. i 21. decembra. U nedjelju su prvo održani razgovori ukrajinske i američke delegacije, nakon čega su održani razgovori američke i ruske delegacije.
Američku stranu predstavljali su specijalni predstavnik predsednika SAD Stiven Vitkof i zet američkog lidera, preduzetnik Džared Ku&scaron;ner.
Ukrajinsku delegaciju činili su sekretar Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu Rustem Umerov i načelnik General&scaron;taba Oružanih snaga, general-potpukovnik Andrij Gnatov.
Rusija: Presreli smo i uni&scaron;tili 41 ukrajinski dron
Sistemi protivvazdu&scaron;ne odbrane presreli su i uni&scaron;tili 41 ukrajinski dron iznad poograničnih regiona tokom noći, saop&scaron;tilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Jučera&scaron;nja de&scaron;avanja
Ukrajinska vojska tvrdi da su ruske trupe pre&scaron;le državnu granicu kod sela Grabovske u Sumskoj oblasti na granici i odvele 50 civila. Navodi se da je uglavnom riječ o starijim mu&scaron;karcima i ženama. Kako se dodaje, zbog ruske ofanzive, kijevske snage povukle su se sa nekoliko položaja u oblasti Grabovskog.
&Scaron;ef ukrajinske diplomatije Andrij Sibiha ocijenio je da se ruske snage koje su, kako je naveo, nasilno odvele civile, &ldquo;ne razlikuju od terorista Islamske države&rdquo;.
Ukrajinski ministar istovremeno je zahtijevao da civili budu vraćeni kućama, kao i hiljade drugih koji su, kako je rekao, nasilno deportovani u Rusiju, uključujući i ukrajinsku djecu.
Istovremeno, ruske bezbjednosne službe su istakle da se 13 ukrajinskih vojnika predalo se ruskim snagama u tom regionu.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je predsjednik Rusije Vladimir Putin spreman je za dijalog sa svojim francuskim kolegom Emanuelom Makronom.
Dodao je da eventualni dijalog između Putina i Makrona treba da bude poku&scaron;aj razumijevanja stavova sa obje strane, a ne &ldquo;predavanje&rdquo;.
Jelisejska palata je pozdravila poruku iz Rusije i saop&scaron;tila da će &ldquo;u narednim danima&rdquo; iznijeti moguće modalitete razgovora.
Iz Pariza se nagla&scaron;ava da će se bilo kakav razgovor sa Moskvom obaviti &ldquo;u potpunoj transparentnosti&rdquo; u pogledu predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog i Evropljana, te da će njen cilj ostati postizanje &ldquo;čvrstog i trajnog mira&rdquo; za Ukrajince
Makron je ranije izjavio da je do&scaron;lo vrijeme da on i evropski lideri ponovo stupe u dijalog sa Putinom, u kontekstu aktuelnih napora koje predvode SAD da se okonča rat.
Američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof rekao je poslije sastanka u formatu SAD-Ukrajina na Floridi da je fokus razgovora bio na dokumentima koji se odnose na dalji razvoj plana od 20 tačaka, usklađivanje stavova o međunarodnim i američkim bezbjednosnim garancijama za Kijev, kao i na dalji razvoj ekonomskog plana.
Istakao je da je zajednički prioritet zaustavljanje rata, postizanje dogovora oko bezbjednosnih garancija i stvaranje uslova za oporovak, stabilnost i dugoročni prosperitet Ukrajine.
&rdquo;Mir mora biti ne samo prekid neprijateljstava, već i dostojanstven temelj za stabilnu budućnost. Ukrajina visoko cijeni vođstvo i podr&scaron;ku SAD i kontinuiranu blisku koordinaciju sa svojim partnerima u narednim fazama ovog važnog posla&rdquo;, naveo je Vitkof.
&ldquo;Moskva očekuje da će se Va&scaron;ington i drugi učesnici u pregovorima o ukrajinskom rje&scaron;enju pridržavati postignutih sporazuma, uključujući i onaj iz Enkoridža&rdquo;, istakao je Jurij U&scaron;akov, pomoćnik predsjednika Rusije.

Vitkof sa Floride: Zajednički prioritet je kraj rata; Ušakov: Rusija očekuje da se sporazumi postignuti na Aljasci poštuju

RAT U UKRAJINI

Očekuje se novi krug mirovnih razgovora između ruske i američke delegacije u Majamiju. U Americi su i predstavnici Rusije i Evrope. Volodimir Zelenski kaže da izbori u Ukrajini neće biti održani na teritorijama koje je Rusija privremeno okupirala.&nbsp;
<div class="titleShare">
<h4 class="short-story-title">Zelenski: Kijev ne može sam da izdržava 800.000 vojnika</h4>
</div>
<div class="short-story-body-thumb active">
<div class="short-story-body-thumb-wrapper">
<div class="short-story-body">
Ukrajinska sopstvena finansijska sredstva nijesu dovoljna za trenutno održavanje Oružanih snaga od 800.000 ljudi, pa Kijev razmatra finansiranje vojske od partnera kao komponentu bezbjednosnih garancija, saop&scaron;tio je predsjednik Volodimir Zelenski.
"Potrebno nam je neko vrijeme da izjednačimo poslijeratnu ekonomiju i postignemo mogućnost samofinansiranja na&scaron;e vojske. Za sada nam je potrebna pomoć partnera", rekao je Zelenski.
</div>
</div>
</div>
Peskov: Putin spreman za dijalog s Makronom
Predsjednik Rusije Vladimir Putin spreman je za dijalog sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
&ldquo;Makron je izrazio spremnost da razgovara sa Putinom. Važno je podsjetiti se onoga &scaron;to je predsjednik rekao tokom direktne linije. Takođe je izrazio spremnost za dijalog sa Makronom. Ako postoji obostrana politička volja, to se može ocijeniti samo pozitivno&rdquo;, rekao je Peskov za RIA Novosti.
Dodao da eventualni dijalog između Putina i Makrona treba da bude poku&scaron;aj razumijevanja stavova sa obje strane, a ne &ldquo;predavanje&rdquo;. Dodao da eventualni dijalog između Putina i Makrona treba da bude poku&scaron;aj razumijevanja stavova sa obje strane, a ne &ldquo;predavanje&rdquo;.
Makron je ranije izjavio da je do&scaron;lo vrijeme da on i evropski lideri ponovo stupe u dijalog sa Putinom, u kontekstu aktuelnih napora koje predvode Sjedinjene Američke Države da se okonča rat u Ukrajini, pi&scaron;e list Figaro.
Nova runda pregovora u SAD-u
Očekuje se nova runda mirovnih pregovora ruskih i američkih delegacija u Majamiju.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kaže da je tokom razgovora Kijev prenio stavove o pitanjima teritorija, statusa nuklearne elektrane Zaporožje i finansiranju obnove Ukrajine.
&ldquo;Sada se čekaju rezultati razgovora o ovim pitanjima između SAD i Rusije&rdquo;, kaže ukrajinski predsjednik.
Izbori u Ukrajini neće biti održani na teritorijama koje je Rusija privremeno okupirala, nagla&scaron;ava Zelenski.
Specijalni izaslanik ruskog predsjednika Kiril Dmitrijev stigao je u Majami i uputio se na razgovore sa izaslanikom američkog predsjednika Sjedinjenih Država Stivom Vitkofom i njegovim zetom Džaredom Ku&scaron;nerom.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov je izjavio, komentari&scaron;ući uvođenje sankcija zapadnih zemalja protiv Rusije, da &ldquo;za svaku akciju postoji reakcija&rdquo;.
Ruske snage su preuzele kontrolu nad naseljima Svetlo i Visoke, koja se nalaze Donjeckoj i Sumskoj oblasti u Ukrajini, saop&scaron;tilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Služba bezbjednosti Ukrajine (SBU) saop&scaron;tila je da su dronovi dugog dometa &ldquo;alfa&rdquo; pogodili dva aviona &ldquo;su-27&rdquo; na ruskom vojnom aerodromu &ldquo;Belbek&rdquo; na Krimu.
Ruska vojska napala je infrastrukturu luke Pivdeni, koja se nalazi u Odeskoj oblasti, poginulo je osmoro, povrijeđeno 30 ljudi, a pogođeni su i tenkovi, saop&scaron;tio je zamjenik premijera za obnovu Ukrajine, ministar zajednice i teritorijalnog razvoja Oleksij Kuleba.
Direktor Zaporo&scaron;ke nuklearne elektrane upozorio je na opasnost od scenarija sličnog Černobilju u slučaju napada na elektranu.

Novi krug mirovnih pregovora u Majamiju; Zelenski: Čekamo rezultate razgovora između SAD i Rusije

Američko ministarstvo pravde objavilo je prvi set dugo i&scaron;čekivanih dokumenata povezanih s osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom. Spisi, koji sadrže fotografije, video-zapise i istražne materijale, objavljeni su nakon &scaron;to je Kongres donio zakon kojim se nalaže njihova potpuna objava.
U prvoj turi dokumenata pojavila su se brojna poznata imena, uključujući biv&scaron;eg američkog predsjednika Bila Klintona, britanskog princa Endrua, te muzičare Mika Džegera i Majkla Džeksona, pi&scaron;e BBC, prenosi Index.
Stotine hiljada stranica i dalje tajna. Ne zna se za&scaron;to.
Iako su objavljene hiljade stranica, mnogi dokumenti, uključujući policijske izjave i istražne izvje&scaron;taje, snažno su redigovani, a neki su u potpunosti zatamnjeni. Zvaničnici smiju redigovati materijale radi za&scaron;tite identiteta žrtava ili aktivnih istraga, ali zakon nalaže da takve redakcije moraju biti obja&scaron;njene, &scaron;to jo&scaron; nije učinjeno.
Ministarstvo pravde (DOJ) priznalo je da neće moći objaviti sve dokumente do zadatog roka. Zamjenik državnog tužioca Tod Blan&scaron; izjavio je da je objavljeno &bdquo;nekoliko stotina hiljada stranica&ldquo;, a da se &bdquo;jo&scaron; nekoliko stotina hiljada&ldquo; očekuje u narednim sedmicama. Naglasio je da Ministarstvo pažljivo provjerava svaku stranicu kako bi se osiguralo da je &bdquo;svaka žrtva &ndash; njeno ime, njen identitet, njena priča, u mjeri u kojoj to treba da bude za&scaron;tićeno &ndash; potpuno za&scaron;tićena&ldquo;.
Ka&scaron;njenje je izazvalo frustracije političara s obje strane političkog bloka. Kongresmen Ro Kana, koji je zajedno s republikancem Tomasom Masijem predvodio inicijativu za objavu spisa, izjavio je da &bdquo;masovna objava dokumenata DOJ-a od stotina hiljada stranica nije bila u skladu sa zakonom&ldquo; i da su sve opcije na stolu, uključujući i mogući krivični progon odgovornih.
Među objavljenim materijalima nalazi se i nekoliko fotografija biv&scaron;eg američkog predsjednika Bila Klintona. Na jednoj pliva u bazenu, dok na drugoj leži u nečemu &scaron;to liči na džakuzi. Važno je napomenuti da pojavljivanje imena ili fotografije u spisima ne podrazumijeva nužno krivicu, a mnogi od identifikovanih negirali su bilo kakvo nedjelo.
Klinton je vi&scaron;e puta fotografisan s Epstinom tokom 1990-ih i ranih 2000-ih, ali žrtve Epstinovog zlostavljanja nikada ga nijesu optužile za nedjela, a on je negirao da je znao za njegove zločine. Njegov portparol Anhel Urenja komentarisao je nove fotografije, rekav&scaron;i da su stare decenijama.
&bdquo;Mogu objaviti koliko god žele mutnih fotografija starih vi&scaron;e od 20 godina, ali ovo nije o Bilu Klintonu. Nikada nije bilo, niti će biti&ldquo;, napisao je Urenja na dru&scaron;tvenim mrežama.
&bdquo;Ovdje postoje dvije vrste ljudi. Prva grupa nije znala ni&scaron;ta i prekinula je veze s Epstinom prije nego &scaron;to su njegovi zločini iza&scaron;li na vidjelo. Druga grupa nastavila je odnose s njim nakon toga. Mi smo u prvoj. Nikakvo odugovlačenje ljudi iz druge grupe to neće promijeniti.&ldquo;
U objavljenim spisima nalaze se i sudski dokumenti koji pominju američkog predsjednika Donalda Trampa. U njima se navodi da je Epstin navodno upoznao 14-godi&scaron;nju djevojčicu s Trampom u njegovom odmarali&scaron;tu Mar-a-Lago na Floridi tokom 1990-ih.
Prema dokumentu, Epstin je gurnuo Trampa laktom i, referi&scaron;ući se na djevojčicu, &bdquo;zaigrano ga upitao: &lsquo;Ovo je dobra, zar ne?&rsquo;&ldquo;. Tramp se, navodno, nasmijao i klimnuo glavom u znak slaganja.
U tužbi podnesenoj 2020. godine protiv Epstinove ostav&scaron;tine i Gislejn Maksvel navodi se da su se &bdquo;obojica nasmijala&ldquo; i da se djevojčica osjećala nelagodno, ali je &bdquo;u to vrijeme bila premlada da shvati za&scaron;to&ldquo;.
Žrtva u podnesku ne iznosi nikakve optužbe direktno protiv Trampa, niti su ga druge Epstinove žrtve optuživale. Tramp je ranije izjavio da je bio Epstinov prijatelj godinama, ali da su se posvađali oko 2004. godine, te je dosljedno negirao bilo kakvu povezanost s njegovim zločinima.
Zanimljivo je da je Trampov izborni &scaron;tab na dru&scaron;tvenim mrežama umjesto toga objavljivao fotografije Bila Klintona iz novih spisa.
Jedna od objavljenih fotografija navodno prikazuje Endrua Mauntbatena Vindzora, poznatijeg kao princa Endrua, kako leži preko pet osoba čija su lica redigovana. Iza njih stoji osuđena Epstinova saradnica Gislejn Maksvel. Princ Endru godinama se suočava s pitanjima o svom prijateljstvu s Epstinom, ali je vi&scaron;e puta negirao bilo kakvo nedjelo.
Novi dokumenti sadrže i brojne fotografije Epstina s drugim slavnim ličnostima. Poznato je da je finansijer imao veze u svijetu zabave, politike i biznisa. Na&nbsp; se pojavljuju Majkl Džekson, Mik Džeger, Dajana Ros i glumac Kris Taker.
Na jednoj fotografiji Epstin pozira s Džeksonom, dok je na drugoj Mik Džeger u dru&scaron;tvu Bila Klintona. Glumac Kris Taker snimljen je kako sjedi pored Klintona za stolom, ali i na aerodromskoj pisti s Gislejn Maksvel.
Nije jasno gdje su i kada fotografije snimljene, niti u kom kontekstu. Takođe, nije poznato da li je Epstin bio direktno povezan sa svim tim osobama ili je samo prisustvovao istim događajima.
&nbsp;

Objavljene hiljade Epsteinovih dokumenata: Spominju Trampa i djevojčicu (14)

AMERIČKO MINISTARSTVO PRAVDE OBJAVILO JE PRVI SET DUGO IŠČEKIVANIH DOKUMENATA

&Scaron;ef kijevske delegacije Rustem Umerov rekao je da ukrajinski mirovni pregovarači započinju novu rundu razgovora sa američkim timom o predlozima za okončanje rata. Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da neće biti novih specijalnih vojnih operacija ukoliko zapadne zemlje budu pokazivale po&scaron;tovanje prema Moskvi.
Dmitrijev na putu za Majami, očekuje se sastanak sa američkom delegacijom
Specijalni predstavnik predsjednika Ruske Federacije i generalni direktor Ruskog fonda za direktna ulaganja (RDIF) Kiril Dmitrijev objavio je da je na putu za Majami.
"Na putu za Majami. Dok se ratni hu&scaron;kači bore da potkopaju američki mirovni plan za Ukrajinu, podsjetio sam se ovog videa sa mog prethodnog putovanja - svjetlost se probija kroz olujne oblake", rekao je Dmitrijev.
Američki list Politiko objavio da se očekuje da će se ruska i američka delegacija sastati u Majamiju ovog vikenda kako bi razgovarale o rje&scaron;avanju sukoba u Ukrajini. 
Američki sekretar Marko Rubio izjavio je da bi mogao da prisustvuje djelu razgovora o Ukrajini koji će biti održan u subotu u Majamiju.
Zelenski o posjeti Kupjansku: Situacija komplikovana, nećemo se predati
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je izjavio da je situacija na frontu te&scaron;ka i komplikovana i da se povećava broj ruskih snaga.
"Rusa je sve vi&scaron;e i vi&scaron;e, sve je teže. Stigao sam u Kupjansk, situacija je bila zaista te&scaron;ka. Linija fronta je bila veoma blizu. Međutim, na&scaron;e oružane snage kontroli&scaron;u Kupjansk", rekao je Zelenski, komentari&scaron;ući nedavnu posjetu Kupjansku, koji je strate&scaron;ka meta ruske vojske.
Zelenski je, takođe, priznao da ruske trupe "vr&scaron;e pritisak".
"Svakako mogu da uni&scaron;te jedno selo, drugo. Mogu da uđu. Učinićemo sve da spasemo živote na&scaron;ih vojnika, jer iznad svega moramo imati oružanu silu. To ne znači da smo spremni da se predamo", rekao je Zelenski.
Prema njegovim rječima, Ukrajina ima problema sa dostupno&scaron;ću određenih vrsta raketa, posebno PVO, "iz različitih razloga, uključujući ka&scaron;njenja u isporuci".
Zelenski je 12. septembra posetio Kupjanski pravac.
Zvaničnik Službe bezbjednosti Ukrajine izjavio je da su ukrajinski dronovi prvi put pogodili ruski tanker u Sredozemnom moru.
Mirovni pregovarači Ukrajine i SAD započinju novu rundu razgovora o predlozima za okončanje rata, rekao je &scaron;ef kijevske delegacije Rustem Umerov.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da se Moskva saglasila sa mirovnim predlogom američkog predsjednika Donalda Trampa i da je sljedeći korak sada na Ukrajini i njenim zapadnim saveznicima.
Putin je naglasio da neće biti novih specijalnih vojnih operacija ukoliko zapadne zemlje budu pokazivale po&scaron;tovanje prema Moskvi.
Ukrajina ima saznanja o tačnim lokacijama na teritoriji Bjelorusije na kojima će biti raspoređen ruski raketni sistem "ore&scaron;nik" i te informacije prosljeđuje svojim partnerima, izjavio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Evropska unija odlučila je da Ukrajini pruži 90 milijardi eura finansijske podr&scaron;ke za period 2026-2027, za sada bez kori&scaron;ćenja ruskih zamrznutih sredstava.

Nova runda pregovora Ukrajine i Sjedinjenih Država; Putin: Bez novih vojnih operacija ako Zapad uvaži interese Rusije

Tri osobe su ubijene, a devet je povrijeđeno u Tajpeju kada je mu&scaron;karac nožem i dimnom bombom naletio na masu, a kasnije poginuo u padu sa zgrade.
Policija je saop&scaron;tila da je osumnjičeni 27-godi&scaron;nji Čang Ven progla&scaron;en mrtvim u bolnici nakon &scaron;to je skočio sa &scaron;estog sprata zgrade, javila je Centralna novinska agencija Tajvana.
Napadač je bacio je dimnu bombu blizu izlaza iz podzemne stanice metroa u Tajpeju, nakon čega su pje&scaron;aci počeli da bježe, a onda u jednoj robnoj kući nožem izbo vi&scaron;e ljudi, tvrdi policija.
Lokalne bolnice su javile da su povredama podlegle tri osobe, kao i da je jo&scaron; devetoro ljudi hospitalizovano.
Čanga policija od ranije traži zbog kr&scaron;enja zakona o obaveznom služenju u vojsci, na čiji poziv se on nije odazvao u novembru pro&scaron;le godine.

Napad nožem i dimnom bombom na Tajvanu, poginulo troje ljudi

DEVET POVRIJEĐENIH

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas da Kijev nije pokazao spremnost na teritorijalne ustupke i mir.
"Rusija za sada ne vidi spremnost Kijeva da razmatra teritorijalna pitanja. Kijev odbija da se sukob zavr&scaron;i mirnim putem. Rusija je spremna i želi da se sukob u Ukrajini zavr&scaron;i mirnim putem", rekao je Putin na početku godi&scaron;nje konferencije za medije na kojoj mu pitanja postavljaju novinari i građani.
On je podsjetio da je 2022. godine, kada je sve dostiglo "tačku preloma", kada je "kijevski režim pokrenuo rat u Donbasu", Rusija naglasila da će biti primorana da prizna LNR i DNR, prenio je Sputnjik.
"Sve je počelo sa državnim prevratom u Ukrajini", rekao je Putin, odgovarajući na pitanje voditelja o tome kojim putem će biti ostvareni ciljevi - ratom ili mirom.
On je kazao da su ukrajinske vlasti tada odbile da povuku svoje trupe i da sprovedu Istanbulske sporazume, a sada odbijaju da mirno rije&scaron;e sukob.
"Ipak, Moskva vidi određene signale da je Kijev spreman da se uključi u dijalog", naglasio je predsjednik Rusije.
Kada je riječ o stanju na frontu, Putin je rekao da je vi&scaron;e od polovine ukrajinskih naselja pod kontrolom ruskih vojnika.
"Protivnik se povlači na svim pravcima, ruske snage napreduju na frontu"
Putin je izjavio da se ukrajinske snage povlače na svim pravcima i da inicijativa na frontu sada pripada ruskoj vojsci.
"Otkako je ukrajinska vojska protjerana sa teritorije Kurske oblasti, sva inicijativa na frontu je u rukama ruske vojske", rekao je Putin.
On je naveo da zauzimanje Severska otvara put ka Slavjansku, dok ruske snage, kako je istakao, aktivno dJeluju i na južnolimanskom pravcu.
"Krasni Liman će uskoro biti oslobođen. Slavjansk, Kramatorsk i Konstantinovka su trenutno glavna upori&scaron;ta Ukrajine", rekao je ruski predsjednik.
Putin je dodao da je polovina Konstantinovke, Dimitrova i Guljajpolja oslobođena.
Takođe je potvrdio da je Kupjansk pod kontrolom ruske vojske i da je oko 3.500 ukrajinskih vojnika opkoljeno u okolini grada.
"Nemaju nikakve &scaron;anse", naglasio je on.
Prema njegovim riječima, ruska vojska sada vodi operacije za zauzimanje mjesta Kupjansk-Uzlovo, gdje se nalazi oko 15 ukrajinskih bataljona, koji su opkoljeni i nijesu dobili naredbu da se povuku.
Putin je istakao da je Seversk pod kontrolom ruskih snaga, dok neke brigade nastavljaju napredovanje.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je danas da je za dvije sedmice otkako je otvorena linija, prikupljeno skoro tri miliona pitanja za Putina i da konferenciju direktno prati oko 600 novinara.
Od 2001. godine održano je 18 odvojenih direktnih linija i 16 konferencija za novinare, a ovo je 22. put da se održava Putinova godi&scaron;nja konferencija.

Putin: Kijev nije pokazao spremnost na mir, ruske snage napreduju na frontu

GODIŠNJA KONFERENCIJA RUSKOG PREDSJEDNIKA

Kantonalni sud u Tuzli odredio je jednomjesečni pritvor Mirsadu Bakaloviću, biv&scaron;em direktoru Doma penzionera Tuzla i Zinaidi Razić Halilović, &scaron;efici Službe za ekonomske, finansijske, računovodstvene i op&scaron;te poslove zbog osnovane sumnje da su kao saučesnici počinili krivično djelo protiv op&scaron;te sigurnosti ljudi i imovine, prenosi RSE.
Osim toga, Bakalovića sumnjiče i za zloupotrebu položaja ili ovla&scaron;tenja.
U požaru u Domu penzionera Tuzla 4. novembra poginulo je 17 osoba, a vi&scaron;e od 30 ih je povrijeđeno.
Osumnjičenima se, između ostalog, terete da su od februara 2024. do 4. novembra 2025. godine, kao odgovorna lica u Javnoj ustanovi &ldquo;Dom penzionera&rdquo; Tuzla, &ldquo;svjesno propustili da organizuju i sprovode propisane mjere za&scaron;tite od požara i op&scaron;te sigurnosti korisnika&rdquo;.
&ldquo;Ovi propusti su imali za posljedicu ugrožavanje sigurnosti većeg broja ljudi, te kada je izbio požar u sobi jednog od korisnika 4. novembra 2025. godine, pouzrokovana je smrt većeg broja korisnika, a povrijeđeno vi&scaron;e od 50 osoba&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju za javnost Kantonalnog tužila&scaron;tva Tuzlanskog kantona.
U tuzlanskom domu penzionera je bilo smje&scaron;teno 180 osoba.
Zgrada, izgrađena krajem sedamdesetih i prvobitno projektovana kao hotel &ldquo;B&rdquo; kategorije, godinama funkcioni&scaron;e kao javna ustanova socijalne za&scaron;tite koja se samofinansira.
Dom se inače ne finansira iz javnih budžeta, nego isključivo od prihoda koje sam ostvari, iako je Grad Tuzla vlasnik objekta i imenuje upravu.

Pritvor bivšem direktoru i šefici službe u Domu penzionera Tuzla

OSUMNJIČENI ZA UGROŽAVANJE SIGURNOSTI

Osumnjičeni za pucnjavu na Univerzitetu Braun pronađen je mrtav u skladi&scaron;tu u Salemu, u američkoj saveznoj državi Nju Hemp&scaron;ir, a zvaničnici ističu da je on odgovoran i za ubistvo profesora Masačusetskog instituta za tehnologiju (MIT), saop&scaron;tili su nadležni organi.
Načelnik policije Providensa Oskar Perez identifikovao je osumnjičenog kao Klaudija Manuela Nevesa Valentea, 48-godi&scaron;njeg biv&scaron;eg studenta Univerziteta Braun, pi&scaron;e CBS.
Riječ je o portugalskom državljaninu čije je posljednje poznato prebivali&scaron;te bilo u Majamiju, na Floridi.
Državni tužilac Roud Ajlenda Piter Neronha rekao je da je Valente pronađen mrtav u iznajmljenoj skladi&scaron;noj jedinici, zajedno sa torbom i dva vatrena oružja.
Perez je naveo da su istražitelji do identiteta osumnjičenog do&scaron;li uz pomoć bezbjednosnih snimaka, koji su omogućili identifikaciju vozila koje je osumnjičeni iznajmio.
Kamere za prepoznavanje registarskih tablica dovele su policiju do agencije za iznajmljivanje automobila u Masačusetsu, gdje su detektivi pribavili snimke osobe koja je iznajmila vozilo i ugovor u kojem je navedeno njegovo pravo ime.
&nbsp;
Generalni tužilac Roud Ajlenda Piter Neronha rekao je da istražitelji veruju da je osumnjičeni delovao sam i da je slučaj, sa stanovi&scaron;ta krivičnog gonjenja drugih osoba, zatvoren.
&nbsp;
On je dodao da motiv za pucnjavu na Univerzitetu Braun zasad ostaje nepoznat.
&nbsp;
Savezni tužioci su saop&scaron;tili da se veruje da je Valente odgovoran i za ubistvo profesora MIT-a, počinjeno dva dana nakon pucnjave na Univerzitetu Braun.

Osumnjičeni za pucnjavu na Univerzitetu Braun pronađen mrtav

RIJEČ JE O PORTUGALSKOM DRŽAVLJANINU

Haotične scene odigrale su se u turskom parlamentu kasno sinoć kada su poslanici vladajuće Stranke pravde i razvoja (AKP) i glavne opozicione Republikanske narodne stranke (CHP) potukli tokom posljednjeg dana rasprave o budžetu. Sukob je trajao oko deset minuta, a poslanici su se tukli usred parlamentarne sale.
Predsjednik parlamenta Numan Kurtulmus bio je prisiljen da prekine sjednicu dok su sigurnosne službe poku&scaron;avale razdvojiti sukobljene poslanike.
Iako je do&scaron;lo do nasilja, Zakon o centralnom budžetu za 2026. godinu usvojen je sa 320 glasova za i 249 protiv, dok je Zakon o zavr&scaron;nom računu za 2024. godinu pro&scaron;ao sa 316 glasova za i 247 protiv.
Do sukoba je do&scaron;lo nakon žestoke verbalne rasprave između poslanika AKP-a iz Burse Mustafe Varanka i zamjenika &scaron;efa poslaničke grupe CHP-a Gokhana Gunaydina.
Varank se sa govornice okrenuo prema klupama CHP-a i poručio: "Dovedite va&scaron;eg generalnog predsjednika, ne bi se trebao bojati mene. Srećom, na&scaron; narod vrlo dobro zna dosje gospodina Ozgura. Poljoprivrednici u gradovima kojima upravljaju CHP op&scaron;tine i dalje čekaju besplatne traktore koje je Ozgur Ozel obećao."
Gunaydin je o&scaron;tro odgovorio, optužujući vladajuću stranku da "poku&scaron;ava dotaknuti dno s polemikom" i tvrdeći da vlada kleveta CHP op&scaron;tine.
Kada je zamjenik &scaron;efa poslaničke grupe CHP-a Ali Mahir Basarir ustao da protestuje, napetost je brzo eskalirala iz verbalnog sukoba u guranje, a potom u razmjenu udaraca. Mnogi poslanici iz obje stranke uključili su se u tuči, dok su sigurnosne službe i drugi poslanici poku&scaron;avali smiriti situaciju.
&nbsp;

Masovna tuča u turskom parlamentu