Sirijska vojska ušla je u južni grad Suvejdu, uporište Druza, nakon žestokih sukoba između pripadnika te zajednice i lokalnih beduinskih plemena, nakon čega su uslijedili izraelski vazdušni udari.

U višednevnim sukobima poginulo je 30 osoba, uključujući 18 sirijskih vojnika, a desetine su ranjene.

Kada su se u sukobe uključile i islamističke milicije koje podržavaju vladu, zabrinutost unutar družke zajednice naglo je porasla. Ključne vođe Druza pozvale su na međunarodnu zaštitu. Izrael je odmah reagovao – njegovi avioni gađali su sirijske vojne ciljeve u okolini Suvejdi.

Sirijsko ministarstvo spoljnih poslova osudilo je napade kao „grubo kršenje suvereniteta Sirijske Arapske Republike“ i optužilo Izrael za strano miješanje.

Ko su Druzi?

Druzi su arapska vjerska sekta sa oko milion pripadnika, koji uglavnom žive u Siriji, Libanu i Izraelu. Na jugu Sirije, gdje Druzi čine većinu u provinciji Suvejda, ova zajednica je tokom desetogodišnjeg građanskog rata u Siriji povremeno bila uhvaćena između snaga bivšeg Asadovog režima i ekstremističkih grupa.

Porijeklo Druza vodi iz Egipta iz 11. vijeka, a pripadnici praktikuju ogranak islama koji ne dozvoljava prelaske — ni u, ni iz religije — niti brakove sa pripadnicima drugih vjera.

U Siriji je zajednica Druza uglavnom koncentrisana u tri provincije koje se nalaze blizu Golanske visoravni koja je pod kontrolom Izraela.

Više od 20.000 Druza živi na Golanskoj visoravni, strateškoj oblasti koju je Izrael zauzeo od Sirije tokom Šestodnevnog rata 1967. godine, a zatim je formalno anektirao 1981. Druzi dijele ovu teritoriju sa oko 25.000 jevrejskih doseljenika, raspoređenih u više od 30 naselja.

Većina Druza koji žive na Golanu i dalje se izjašnjavaju kao Sirijci i odbili su izraelsko državljanstvo kada je Izrael preuzeo kontrolu nad regionom. Oni koji su odbili državljanstvo dobili su izraelske boravišne karte, ali se ne smatraju izraelskim državljanima.

Zašto se sukobljavaju sa sirijskom Vladom?

Iako je novi predsjednik Sirije, Ahmed al-Šaraa, poslije svrgavanja Bašara al-Asada obećao inkluzivnost, njegova sunitska ekstremistička pozadina i represivne mjere prema manjinama, uključujući i Alavite i Druze, izazvale su nepovjerenje.

Ključni spor između vlade i Druza jeste oko razoružavanja i integracije njihovih milicija. Druzi insistiraju na zadržavanju svojih oružanih formacija, dok vlast želi centralizaciju kontrole. Napetosti su dodatno porasle nakon serije međusobnih otmica, uključujući i jednog družkog trgovca.

Druzi su skeptični prema al-Šarainoj vladi zbog nedostatka političke zastupljenosti – u novoj vlasti imaju samo jednog ministra – i isključenosti iz procesa nacionalnog dijaloga.

Sirijski ministar odbrane je, nakon što su trupe ušle u Suvejdu, proglasio prekid vatre i najavio raspoređivanje vojne policije kako bi se uspostavila disciplina.

Zašto Izrael reaguje?

Izrael se poziva na „bratski savez“ sa Druzima u svojoj zemlji i njihove porodične i istorijske veze sa zajednicom u Siriji. Premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da je Izrael posvećen zaštiti sirijskih Druza.

Izrael je još ranije jednostrano proglasio demilitarizovanu zonu u južnoj Siriji i koristi svaki upad sirijskih trupa kao opravdanje za intervenciju. Takođe je zabrinut zbog mogućnosti da ekstremističke grupe ojačaju uz granicu.

Družki vjerski lider Hikmat Al-Hidžri pozvao je „sve zemlje“ da intervenišu i zaustave, kako je rekao, „potpuni rat istrebljenja“ nad njegovim narodom. S druge strane, neki Druzi pozdravili su dolazak sirijskih snaga u Suvejdu i pozvali na predaju oružja.

Može li Izrael da sklapa mir sa zemljom koju bombarduje?

Od pada Asadovog režima krajem 2024, Izrael je pojačao napade na Siriju, iako SAD pokušavaju da približe Damask i Jerusalim kroz proširenje tzv. Abrahamovih sporazuma.

Vašington vjeruje da bi Sirija, u novim uslovima, mogla biti uvučena u proces normalizacije s Izraelom. Izrael, sa svoje strane, tvrdi da mu je pobjeda nad Iranom otvorila put za širenje mira sa susjedima, uključujući Siriju i Liban.

Ministar spoljnih poslova Gideon Saar javno je izrazio želju da se Sirija uključi u krug zemalja koje imaju formalne odnose s Izraelom.

Iako postoje indirektni kontakti sa novom sirijskom vlašću, kontinuirani izraelski napadi i sve veće vojno prisustvo komplikuju te napore.

Al-Šaraa je u maju izjavio da su razgovori sa Izraelom usmjereni ka okončanju vazdušnih udara, ali bez rezultata. Netanjahu je sirijsku vlast označio kao „ekstremistički islamski režim“ i upozorio da bi ukidanje sankcija moglo dovesti do novih napada poput onog 7. oktobra 2023, kada je Hamas napao Izrael.