Globus

Dobitnica Nobelove nagrade za mir za 2025.&nbsp; je venecuelanska opozicionarka Marija Korina Mačado.
Predsjedavajući Norve&scaron;kog Nobelovog komiteta iz Osla Jirgen Vatne Fridnes uručio je nagradu dobitnici.
On je rekao da je Mačado dobila nagradu zbog njenog neumornog rada na promociji demokratskih prava za ljude Venecuele i za njenu borbu da uspostavi pravednu i mirnu tranziciju iz diktature u demokratiju.
Dodao je da je nagrada oti&scaron;la u ruke "hrabre i posvećene &scaron;ampionke mira - žene koja održava plamen demokratije usred rastuće tame".
Nobelov komitet naveo je da je Marija Korina Mačado pokazala da su alati demokratije takođe i alati mira.
"Ona predstavlja nadu za drugačiju budućnost, u kojoj su osnovna prava građana za&scaron;tićena, a njihovi glasovi se čuju", navedeno je u obrazloženju.
Kako se dodaje, Mačado je prethodnu godinu je bila primorana da se skriva. Uprkos ozbiljnim prijetnjama po njen život, ostala je u zemlji, &scaron;to je, kako se ukazuje, "izbor koji je inspirisao milione ljudi".
"Kada autokrate preuzmu vlast, ključno je prepoznati hrabre branioce slobode koji ustaju i pružaju otpor. Demokratija zavisi od ljudi koji odbijaju da ćute, koji se usuđuju da istupe uprkos velikom riziku i koji nas podsjećaju da se sloboda nikada ne smije uzimati zdravo za gotovo, već se uvijek mora braniti &ndash; riječima, hrabro&scaron;ću i odlučno&scaron;ću", navodi Nobelov komitet.
&Scaron;ta je prethodilo odluci?
Norve&scaron;ki Nobelov komitet, koji dodjeljuje Nobelovu nagradu za mir, održao je svoj posljednji sastanak u ponedjeljak, saop&scaron;tio je danas Nobelov institut uoči objave imena laureata za 2025. godinu.
To znači da je ime laureata izabrano mnogo prije zaključenja sporazuma između Izraela i Hamasa, pod intenzivnim pritiskom Donalda Trampa, koji otvoreno žudi za Nobelovom nagradom za mir.
Nobelov komitet, sastavljen od pet članova, obično donosi odluku nekoliko dana, ili čak sedmica, prije zvanične objave, i sastaje se posljednji put u zavr&scaron;noj fazi prije objave kako bi precizirao svoja očekivanja.
Američki predsjednik Donald Tramp od povratka na vlast u januaru tvrdi da zaslužuje Nobelovu nagradu za mir, jer je u nekoliko navrata rekao da je imao ulogu u rje&scaron;avanju vi&scaron;estrukih sukoba. On je nedavno rekao da bi bila uvreda za SAD, ako on ne dobije tu nagradu.
Sporazum između Izraela i Hamasa "nema apsolutno nikakvog uticaja" na izbor laureata za 2025. godinu, jer je "Nobelov komitet već donio odluku", rekao je za AFP istoričar Nobelovog komiteta Asle Sven (Sveen).
"Tramp neće osvojiti nagradu ove godine. U to sam 100 odsto siguran", rekao je, napominjući da je američki predsjednik odavno "dao odre&scaron;ene ruke" izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu da bombarduje Gazu i da je pružio značajnu vojnu pomoć izraelskoj vojsci.
Ove godine, 338 pojedinaca i organizacija bilo je nominovano za Nobelovu nagradu za mir.

Liderka opozicije Venecuele Marija Korina Mačado dobitnica Nobelove nagrade za mir

"ŠAMPIONKA MIRA KOJA ODRŽAVA PLAMEN DEMOKRATIJE USRED RASTUĆE TAME"

Rusija je tokom noći izvela masovne raketne i dronske udare na energetsku infrastrukturu u vi&scaron;e ukrajinskih regiona. U napadima je poginulo jedno dijete, povrijeđene su najmanje tri osobe, a preko milion ljudi ostalo je bez električne energije, saop&scaron;tili su ukrajinski zvaničnici, prenosi RTS.
U Zaporožju je poginuo sedmogodi&scaron;nji dječak, dok je 66-godi&scaron;nji mu&scaron;karac povrijeđen i prebačen u bolnicu. U Kanivu, u Čerkaskoj oblasti, povrijeđena je jedna osoba nakon &scaron;to su ostaci oborene rakete pogodili stambenu zgradu.
U Brovarima, u Kijevskoj oblasti, o&scaron;tećene su tri stambene zgrade, četiri kioska, kao i četiri vozila &ndash; dva su uni&scaron;tena, a dva o&scaron;tećena.
Napadi su izazvali prekide u snabdevanju električnom energijom u vi&scaron;e regiona. U Sumskoj oblasti uvedena su vanredna isključenja struje za deset grupa potro&scaron;ača, prema rasporedu koji je odredila nacionalna energetska kompanija.
U Poltavskoj i Harkovskoj oblasti struja je isključena tokom cijelog dana, prema planiranim rasporedom.
U Kijevskoj oblasti bez struje je ostalo oko 28.000 domaćinstava u gradovima Brovari i Borispil, dok je u samom Kijevu zabilježeno nekoliko lokalizovanih prekida u &scaron;est gradskih okruga zbog kvara na distributivnoj mreži.
U Zaporožju su o&scaron;tećeni objekti gasne infrastrukture, a u gradu Čornomorsk, u Odeskoj oblasti, električna energija je obnovljena u jutarnjim satima.
Ekipe energetskih kompanija rade na otklanjanju posljedica napada i postepenom obnavljanju snabdevanja strujom. Vlasti apeluju na građane da racionalno koriste električnu energiju i gas.

Ruski napadi širom Ukrajine - dijete poginulo, najmanje troje povrijeđenih, milion ljudi bez električne energije

RAT U UKRAJINI

Glavni pregovarač Hamasa kaže da je grupa dobila garancije od Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i međunarodnih posrednika koje potvrđuju da je "rat trajno zavr&scaron;en". Ostalo je jo&scaron; da Izrael izglasa sporazum o primirju. 
"Danas objavljujemo da je postignut sporazum o okončanju rata i agresije protiv na&scaron;eg naroda i početku primjene trajnog prekida vatre i povlačenja okupacijskih snaga", rekao je Khalil Al Hayya u televizijskom govoru.
Dodao je da će 250 Palestinaca koji su osuđeni na doživotni zatvor biti pu&scaron;teni kao dio sporazuma, pored 1.700 zatvorenika iz Gaze koji su uhap&scaron;eni nakon 7. oktobra.
Izraelski bezbjednosni kabinet zavr&scaron;io je sastanak, sada slijedi sastanak vlade koja će glasati o sporazumu kojim se utvrđuju uslovi prekida vatre i plana za oslobađanje zarobljenika.
Nakon &scaron;to Izrael prihvati sporazum o primirju, ono će stupiti na snagu u roku od 24 sata.
Izraelski zarobljenici bi mogli biti pu&scaron;teni početkom naredne sedmice.

Hamas objavio da je rat u Pojasu Gaza završen

ČEKA SE IZRAEL

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen preživjela je danas jo&scaron; dva glasanja o povjerenju, sa malo većim brojem poslanika Evropskog parlamenta koji su joj dali podr&scaron;ku na prethodnom glasanju prije tri mjeseca.
Dva odvojena predloga za izglasavanje nepovjerenja podnijele su grupe krajnje ljevice i desnice, Ljevica i Patriote za Evropu.
Za predlog Ljevice su glasala 133 poslanika, 383 je bilo protiv, a 78 uzdržano.
Drugi predlog koji su podnijele Patriote za Evropu odbijen je sa 179 glasova za, 378 protiv i 37 uzdržanih.
Najveće kritike ove dvije parlamentarne grupe odnosile su se na trgovinske sporazume EU sa SAD i južnoameričkim blokom Merkosur, nedostatak transparentnosti i odgovornosti i neaktivnost po pitanju izraelskog rata u Gazi.
To je drugi put za manje od tri mjeseca da su opozicioni poslanici u Evropskom parlamentu tražili da se glasa o povjerenju predsjednici Evropske komisije.
Prethodni zahtjev za izglasavanje nepovjerenja podnio je rumunski desničarski poslanik George Piperea iz grupe Evropski konzervativci i reformisti zbog, između ostalog, tajne prepiske Fon der Lajen i direktora Fajzera Alberta Burle o isporuci vakcina EU 2001. godine, tokom pandemije koronavirusa.
Za predlog je tada glasalo 175 poslanika, dok je 360 bilo protiv.
Za izglasavanje nepovierenja potrebno je da glasa dvije trećine poslanika Evropskog parlamenta, &scaron;to je nemoguće dostići bez podr&scaron;ke dijela političkih grupa centra &ndash; Evropske narodne partije kojoj pripada i Fon der Lajen, Socijalista i demokrata i grupe Obnovimo Evropu koje podržavaju Evropsku komisiju.

Fon der Lajen ponovo "preživjela" glasanje o povjerenju

PREDLOGE ZA IZGLASAVANJE NEPOVJERENJA PODNIJELE SU GRUPE KRAJNJE LJEVICE I DESNICE

Ruski zvaničnici upozoravaju da bi isporuka krstarećih raketa &ldquo;tomahavk&rdquo; Ukrajini ozbiljno naru&scaron;ila odnose Moskve i Va&scaron;ingtona. Istovremeno, lider če&scaron;kog pokreta ANO, Andrej Babi&scaron;, izjavio je da ukoliko njihova stranka uđe u vladu, neće odobravati sredstva iz državnog budžeta za nabavku oružja Ukrajini. Ruske snage izvele su napade na vojne i industrijske objekte u Ukrajini.
Guverner Andrej Bočarov izjavio je da su požari izbili u postrojenjima za gorivo i energiju u Volgogradskoj oblasti Rusije kao rezultat napada dronom.
Vatrogasci trenutno gase požare, rekao je Bočarov.
Rusko Ministarstvo odbrane saop&scaron;tilo je da su sistemi protivvazdu&scaron;ne odbrane presreli i uni&scaron;tili 19 ukrajinskih dronova iznad ruskih regiona tokom noći, uključujući devet iznad Volgogradske oblasti.
Ruske snage izvele su napade na vojne i industrijske objekte u Ukrajini. Mete su bile ukrajinski pogon za proizvodnju dronova u blizini Hersona, energetski objekat u Nižinskom okrugu Černigovske oblasti, kao i postrojenje za preradu uglja u Donjeckoj oblasti.
Istovremeno, ukrajinske snage izvode kontranapade i na teritoriji Rusije. U Belgorodskoj oblasti prijavljena su tri poginula i jedna ranjena osoba, saop&scaron;tio je gubernator Vjačeslav Glatkov.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen istakla je da nedavni incidenti sa dronovima i kr&scaron;enja vazdu&scaron;nog prostora predstavljaju hibridni rat, na koji Evropa mora odgovoriti mjerama koje prevazilaze tradicionalnu odbranu.
Dok Brisel poziva na jačanje bezbjednosnih mehanizama, ruski zvaničnici o&scaron;tro reaguju na najave novih zapadnih vojnih isporuka Ukrajini.
Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov upozorio je da isporuka krstarećih raketa "tomahavk" Ukrajini podrazumjeva direktno uče&scaron;će američkog osoblja i nosi ozbiljne rizike. Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova, Marija Zaharova, poručila je da bi takav potez nanio nepopravljivu &scaron;tetu odnosima između Rusije i SAD.
Ona je, takođe, o&scaron;tro kritikovala Evropsku uniju zbog plana da Rusija plati reparacije Ukrajini, nazivajući te zahtjeve apsurdnim i ističući da Brisel već dugo "krade" rusku imovinu.
Osim stavova iz Moskve, i zapadni vojni analitičari daju svoje procjene o daljem toku sukoba.
Britanski vicemar&scaron;al &Scaron;on Bel iznio je procjenu o stavu ruskog predsjednika Vladimira Putina prema mirovnim pregovorima, naglasiv&scaron;i da Putin neće dobrovoljno pristupiti pregovorima osim ako na to ne bude primoran ekonomski ili vojno.
Unutar Evropske unije pojavljuju se različiti stavovi oko nastavka finansiranja ukrajinske odbrane. Lider političkog pokreta ANO, Andrej Babi&scaron;, poručio je da, ukoliko njihova stranka uđe u če&scaron;ku vladu, neće odobravati sredstva iz državnog budžeta za nabavku oružja Ukrajini.
Uprkos o&scaron;troj retorici, diplomatski kontakti između Va&scaron;ingtona i Moskve se nastavljaju. Direktor Kancelarije za Rusiju u okviru američkog Stejt departmenta, Piter Andreoli, nedavno je učestvovao na sastanku u ruskom Ministarstvu spoljnih poslova u Moskvi.

Požari u energetskim postrojenjima u Volgogradskoj oblasti Rusije nakon napada dronom

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen upozorila je u Evropskom parlamentu da Evropa na hibridne prijetnje, uključujući nedavne incidente sa dronovima i naru&scaron;avanja vazdu&scaron;nog prostora, mora da odgovori mjerama koje prevazilaze tradicionalnu odbranu.
&bdquo;Ovo nije slučajno uznemiravanje. To je koherentna i eskalirajuća kampanja u cilju uznemirenja na&scaron;ih građana, testiranja na&scaron;e odlučnosti, podjele Unije i slabljenja podr&scaron;ke Ukrajini. Vrijeme je da je nazovemo pravim imenom: hibridno ratovanje", rekla je Fon der Lajen u Evropskom parlamentu u Strazburu.
Ona nije direktno optužila Rusiju za sve incidente, ali je naglasila da cilj Moskve može da bude &bdquo;sijanje podjela" u Evropi.&nbsp;
Fon der Lajen je poručila da bi se ruskim prijetnjama trebalo suprotstaviti &nbsp;jedinstvom, odvraćanjem i odlučno&scaron;ću.&nbsp;

Fon der Lajen: EU mora da odgovori na hibridni rat

"TESTIRANJE ODLUČNOSTI”

Ovogodi&scaron;nji dobitnici Nobelove nagrade za hemiju su: Susuma Kutugava, Ričard Robson i Omar M. Jagi za otkriće metalnih organskih mreža.
Nobelovu nagradu za hemiju dodjeljuje &Scaron;vedska akademija nauka. Ona se dodjeljuje naučnicima za izuzetan doprinos na polju hemije.
Pro&scaron;logodi&scaron;nji dobitnici Nobelove nagrade za hemiju bili su Amerikanac Dejvid Bejker za računarski dizajn i proteina, Englezi Demis Hasabis i Džon M. Džamper za predviđanje strukture proteina.
Prva Nobelova nagrada za hemiju dodijeljena je 1901. holandskom hemičaru Jakobusu Henrikusu van 't Hofu, "za otkriće zakona hemijske dinamike i osmotskog pritiska u rastvorima".
Najmlađi dobitnik ove prestižne nagrade za hemiju imao je 35 godina. Francuz Federik Žolio dobio je Nobelovu nagradu 1935. godine za sintezu novih radioaktivnih elemenata.
Nagradu je dijelio sa svojom suprugom Iren Žolio-Kiri.
Najstariji dobitnik Nobelove nagrade za hemiju imao je 97 godina. Ova prestižna nagrada dodijeljena je Njemcu Džoniju B. Gudinafu 2019. godine za razvoj litijum-jonskih baterija.
Nagradu je dijelio sa jo&scaron; dva naučnika, Englezom M. Stenli Vitingamom i Japancem Akirom Jo&scaron;inom.

Nobelovu nagradu za hemiju dobila tri naučnika za otkriće metalo-organskih umreženih struktura

ZA IZUZETAN DOPRINOS NA POLJU HEMIJE

Italijanska premijerka Đorđa Meloni izjavila je da je protiv nje i jo&scaron; dva ministra podnijeta tužba Međunarodnom krivičnom sudu (MKS) zbog podr&scaron;ke Rima Izraelu.
"Ja, ministar Kroseto (Gvido, ministar odbrane), ministar Tajani (Antonio, ministar spoljnih poslova) i vjerujem da je izvr&scaron;ni direktor Leonarda, Roberto Čingolani, postali smo predmet tužbe MKS-a zbog saučesni&scaron;tva u genocidu", rekla je ona tokom televizijskog programa koji će biti emitovan oko ponoći po lokalnom vremenu, a čije su delove objavili mediji.
"Ne mislim da postoji neki drugi slučaj ove vrste tužbe u svijetu ili u istoriji", dodala je italijanska premijerka.
Leonardo je italijanska grupa za aeronautiku i odbranu.
Tužbu, datiranu 1. oktobra, sastavila je grupa koja sebe naziva "Pravnici i advokati za Palestinu", a potpisalo ju je oko pedeset ljudi, uključujući profesore prava, advokate i nekoliko javnih ličnosti.
"Svojom podr&scaron;kom izraelskoj vladi, posebno kroz snabdijevanje smrtonosnim oružjem, italijanska vlada je postala saučesnik u tekućem genocidu i te&scaron;kim ratnim i zločinima protiv čovječnosti počinjenim nad palestinskim stanovni&scaron;tvom", naveli su autori tužbe.
Oni traže od MKS-a da razmotri pokretanje formalne istrage po njihovoj tužbi.

Đorđa Meloni na meti tužbe Međunarodnom krivičnom sudu zbog saučesništva u genocidu

ZBOG PODRŠKE RIMA IZRAELU

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da su ruske snage zauzele skoro 5.000 kvadratnih kilometara u Ukrajini 2025. godine i da je Moskva zadržala potpunu strate&scaron;ku inicijativu na bojnom polju. Evropska unija planira da ograniči putovanja ruskih diplomata kao odgovor na porast poku&scaron;aja sabotaže, objavio je Fajnen&scaron;el tajms. Sa druge strane Moskva najavljuje odgovor ako EU uvede mjere za diplomate Rusije.
Rusija: Tri osobe povrijeđene u napadu na Belgorodsku oblast, oborena 53 ukrajinska drona
Tri osobe, uključujući dijete, povređene su u raketnom napadu u Belgorodskoj oblasti Rusije, saop&scaron;tio je jutros regionalni guverner Vjačeslav Gladkov.
&ldquo;Selo Mo&scaron;čenoje u Grajvoronskom okrugu pogođeno je raketnom vatrom ukrajinskih oružanih snaga. Dvije odrasle osobe i jedno dijete su povrijeđeni kada je projektil pogodio privatnu kuću&rdquo;, napisao je Gladkov na Telegramu, prenosi Interfaks.
Ruski sistemi protivvazdu&scaron;ne odbrane presreli su i uni&scaron;tili 53 ukrajinske bespilotne letjelice iznad ruskih regiona tokom noći, saop&scaron;tilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je juče da je &ldquo;donekle&rdquo; donio odluku da Ukrajini obezbijedi rakete &ldquo;tomahavk&rdquo;, ali prije toga želi da zna kako ukrajinska strana namjerava da ih koristi.
Kremlj upozorava da je stav Moskve o njegovoj skoro donijetoj odluci već od ranije poznat. To bi predstavljalo ozbiljnu eskalaciju sukoba, posebno ističući da bi &ldquo;tomahavk&rdquo; mogao imati nuklearno punjenje.
Obavje&scaron;tajna služba Ukrajine aktivno sarađuje sa partnerima kako bi spriječila Rusiju da koristi takozvane brodove &ldquo;flote iz sjenke&rdquo; za sabotažu ili druge poku&scaron;aje destabilizacije Evrope, saop&scaron;tio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Oružane snage Ukrajine su izvele napad na rashladni toranj u nuklearnoj elektrani Novovoronjež, saop&scaron;tila je pres služba Rosenergoatoma. Ističe se da napad nije doveo do &scaron;tete, ali da je zabilježen trag udara.
Zaporo&scaron;ka nuklearna elektrana već 14 dana koristi električnu energiju iz rezervnih dizel-generatora za svoje osnovne potrebe, nakon &scaron;to je prekinuto spoljno napajanje, saop&scaron;tila je direktorka za komunikacije elektrane Evgenija Ja&scaron;ina.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da su ruske snage zauzele skoro 5.000 kvadratnih kilometara u Ukrajini 2025. godine i da je Moskva zadržala potpunu strate&scaron;ku inicijativu na bojnom polju.
Evropska unija planira da ograniči putovanja ruskih diplomata, objavio je Financia Times. Sa druge strane Moskva najavljuje odgovor ako EU uvede ograničenja za njene diplomate.

Putin: Ukrajinci se povlače duž fronta; FT: EU optužuje ruske diplomate za špijunažu

Petnaestogodi&scaron;njak iz Zaječara uhap&scaron;en je zbog sumnje da je uputio lažne prijave o bombama postavljenim u &scaron;kolama, saop&scaron;tilo je Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova (MUP).
"On se sumnjiči da je 3, 6. i 7. oktobra elektronskom po&scaron;tom slao poruke na adrese srednjih &scaron;kola u Zaječaru u kojima je lažno naveo da su u objektima postavljene eksplozivne naprave, čime je izazvao uznemirenost i paniku među građanima i učenicima", saop&scaron;tio je tamo&scaron;nji MUP .
Objavljeno je da je hap&scaron;enje realizovano u saradnji Policije Zaječara, grada na istoku Srbije, Bezbjednosno-informativne agencije (BIA), Službe za borbu protiv visokotehnolo&scaron;kog kriminala Uprave za tehniku i u koordinaciji sa Posebnim odjeljenjem za borbu protiv visokotehnolo&scaron;kog kriminala Vi&scaron;eg javnog tužila&scaron;tva u Beogradu.
Najavljeno je da će osumnjičeni uz krivičnu prijavu biti priveden Vi&scaron;em tužila&scaron;tvu u Zaječaru.
Policija je drugog oktobra saop&scaron;tila da je na područjima svih policijskih uprava u Srbiji prijavljeno da su postavljene bombe u ukupno 807 osnovnih i srednjih &scaron;kola.
Ministarstvo prosvjete potom je saop&scaron;tilo da je kontradiverzionim pregledima ustanovljeno da su prijave bile lažne.
"Takve dojave imaju za cilj naru&scaron;avanje redovnog obrazovnog procesa", ocijenilo je Ministarstvo.

MUP Srbije: Uhapšen petnaestogodišnjak zbog sumnje da je slao školama lažne dojave o bombama

U ZAJEČERU

Izraelska vlada je ratifikovala primirje sa palestinskom militantnom grupom Hamas, otvarajući put za obustavu neprijateljstava u Gazi u roku od 24 sata i oslobađanje izraelskih talaca koji se tamo nalaze u roku od 72 sata nakon toga.
Prethodno je i lider Hamasa u Pojasu Gaze Halil el Haja izjavio je da je postignut sporazum o okončanju rata i trajnom prekidu vatre, koji uključuje otvaranje graničnog prelaza Rafa, ulazak humanitarne pomoći i razmjenu zatvorenika s Izraelom.
"Vlada je upravo odobrila okvir za oslobađanje svih talaca &ndash; živih i preminulih", navodi se na X nalogu izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.
Rat je produbio međunarodnu izolaciju Izraela i preokrenuo Bliski istok, evoluirajući u regionalni sukob koji je uvukao Iran, Jemen i Liban. Takođe je testirao odnose SAD i Izraela, jer je predsjednik SAD Donald Tramp vr&scaron;io pritisak na izraelskog premijera da postigne dogovor.
Izraelci i Palestinci su proslavljali objavljivanje sporazuma, nadajući se okončau dvogodi&scaron;ih sukoba u kojem je ubijeno preko 67.000 Palestinaca, i vraćanju posljednjih talaca koje je Hamas oteo u &nbsp;napadima kojima je započet sukob.

Izraelska vlada ratifikovala primirje u Gazi i sporazum o taocima sa Hamasom