Globus

Pregovori ukrajinske i američke delegacije biće danas nastavljeni, a ukrajinski prioritet je mirno rje&scaron;enje koje garantuje za&scaron;titu nezavisnosti i državnog suvereniteta, bezbjednost građana i stabilnu osnovu za demokratsku budućnost, saop&scaron;tio je ukrajinski sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Rustem Umerov. Čečenski lider Ramzan Kadirov poručio je da Ukrajina može brzo da očekuje odgovor na napad na grad Grozni, u kojem je pogođen soliter.&nbsp;
Danas nastavak pregovora Ukrajine i SAD
Pregovori Ukrajine i SAD biće nastavljeni danas, a ukrajinski prioritet je mirno rje&scaron;enje koje garantuje za&scaron;titu nezavisnosti državnog suvereniteta, bezbjednost građana i stabilnu osnovu za demokratsku budućnost, saop&scaron;tio je ukrajinski sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Rustem Umerov.
I američki Stejt department je sinoć najavio da će razgovori biti nastavljeni danas, kao i da su do sada dvije strane vodile &ldquo;konstruktivne razgovore o unapređenju kredibilnog puta ka trajnom i pravednom miru u Ukrajini&rdquo;.
Umerov je, nakon preliminarnih rezultata pregovora sa predstavnicima SAD, naveo da su se tokom prethodna dva dana specijalni američki izaslanik Stiv Vitkof i zet američkog predsjednika Džared Ku&scaron;ner sastali sa njim i načelnikom General&scaron;taba Oružanih snaga Ukrajine, generalom Andrejem Hnatovim, fokusirajući se na pronalaženje &ldquo;realističnog i efikasnog&rdquo; puta ka trajnom i pravednom miru u Ukrajini, preneo je Ukrinform.
To je bio &scaron;esti sastanak u protekle dvije sedmice
Nakon serije ruskih napada, na snazi su restrikcije električne energije u svim regionima Ukrajine, saop&scaron;tila je energetska kompanija &ldquo;Ukrenergo&rdquo;.
Načelnik ukrajinske vojske, general Aleksandar Sirski, istovremeno je izjavio da bi predaja teritorije Rusiji bila &ldquo;neprihvatljiva&rdquo; za Ukrajinu, jer se upravo zato bore duž cijele linije fronta.
Nakon &scaron;to je uz podr&scaron;ku SAD u Ukrajinu vraćeno sedmoro djece, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da jo&scaron; hiljade njih moraju da budu vraćene iz Rusije, kao i da očekuje međunarodnu pomoć.
Sa druge strane, čečenski lider Ramzan Kadirov izjavio je da Ukrajina može brzo da očekuje odgovor na napad na grad Grozni, u kojem je pogođen soliter.
Daleko od fronta, i dalje se vode razgovori o potencijalnim mirovnim rje&scaron;enjima.
Portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov upozorio je da će se &ldquo;specijalna vojna operacija&rdquo; nastaviti ako Rusija ne uspije da postigne svoje ciljeve mirnim putem u Ukrajini.
Francuski predsjednik Emanuel Makron, u međuvremenu, izjavio je da je jedinstvo između Evrope i SAD &ldquo;ključno i neophodno&rdquo; kada je u pitanju podr&scaron;ka Ukrajini.
Za to vrijeme, iz Međunarodnog krivičnog suda stigla je informacija da istraga tog suda o ruskoj invaziji na Ukrajinu ne može da bude zaustavljena zbog mirovnih pregovora, ali da bi Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija mogao da je odloži.

Nastavljaju se pregovori Ukrajine i SAD; Rusija pokrenula masovni napad na Ukrajinu

RAT U UKRAJINI

Roskomnadzor, ruska savezna agencija za praćenje i cenzuru masovnih medija, blokirala je pristup aplikacijama Snapchat i FaceTime u ovoj zemlji, pi&scaron;e Engadget, prenosi Klix.&nbsp;
Zabrane su navodno uvedene jer su platforme kori&scaron;tene "za organizovanje i izvođenje terorističkih činova" te činjenje prevare.&nbsp;
Nije jasno da li je bilo koja od usluga jo&scaron; dostupna putem kori&scaron;tenja VPN-a, ali zabrana Snapchata i FaceTimea se uklapa u ruske mjere suzbijanja komunikacijskih i dru&scaron;tvenih platformi koje su započele nakon invazije na Ukrajinu 2022.
Facebook i X su blokirani u martu te godine, a Instagram je nedugo nakon toga dodat na listu zabranjenih aplikacija.
Pro&scaron;le godine je zabranjena i aplikacija za &scaron;ifrirane poruke Signal, a u julu ove godine Rusija je zaprijetila da će blokirati pristup WhatsAppu.

Rusija zabranila Snapchat i Facetime

ODLUKA RUSKE SAVEZNE AGENCIJE ZA PRAĆENJE I CENZURU MASOVNIH MEDIJA

Delegacija Ukrajine nastavlja pregovore u Sjedinjenim Državama, kako bi razjasnila detalje sastanka u Rusiji i koordinirala dalje korake za postizanje pravednog mira, izjavio predsjednik Volodimir Zelenski. Mirovni pregovori ostaju najefikasniji način za rje&scaron;avanje situacije u Ukrajini, ali Kijev trenutno &ldquo;naginje ka vojnom rje&scaron;enju&rdquo;, poručio je ruski predsjednik Vladimir Putin.&nbsp;
Modi Putinu: Svijet bi trebalo da se vrati miru
Indijski premijer Narendra Modi rekao je i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da je Indija na strani mira i da svijet treba da se vrati miru, misleći na tekući sukob u Ukrajini.
Putin je u svojoj prvoj posjeti Indiji u posljednje četiri godine, u vrijeme kada Nju Delhi vodi pregovore sa SAD o trgovinskom sporazumu kojim bi se smanjile tarife koje je uveo predsjednik Donald Tramp.
Henrahan: Sukob u koji je uključena Rusija može se rije&scaron;iti samo uz uče&scaron;će Rusije
Visoki zvaničnik u Birou za evropske i evroazijske poslove Stejt departmenta SAD Brendan Henrahan izjavio je da sukob u koji je uključena Rusija može da se rije&scaron;i samo uz uče&scaron;će Rusije i poručio da OEBS mora prestati da &ldquo;zanemaruje&rdquo; aktere čije je prisustvo neophodno za mir.
&ldquo;OEBS mora prestati da marginalizuje upravo one aktere čije je prisustvo neophodno za mir. Sukob u koji je uključena Rusija može da se rije&scaron;i samo uz uče&scaron;će Rusije. To je praktična realnost. I ovo nije odobravanje pona&scaron;anja bilo koje vlade&rdquo;, rekao je on na jučera&scaron;njem plenarnom sastanku Savjeta ministara spoljnih poslova OEBS-a u Beču, prenosi Ukrinform.
Zelenski najavljuje nastavak pregovora
Volodimir Zelenski ističe da je istinski, dostojanstven mir moguć samo pod uslovom stvarne bezbjednosti za Ukrajinu. Najavljuje nastavak pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama kako bi Kijev razjasnio detalje sastanka specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi.
&ldquo;Na&scaron; zadatak je sada da dobijemo potpune informacije o tome &scaron;ta je rečeno na sastanku u Rusiji, koje je druge izgovore Putin prona&scaron;ao da produži rat i izvr&scaron;i pritisak na Ukrajinu, na nas, na na&scaron;u nezavisnost&ldquo;, naglasio je Zelenski.
Vladimir Putin, koji boravi u posjeti Indiji, kaže da su se ukrajinske vlasti &ldquo;praktično same satjerale u ćo&scaron;ak svojom odlukom da danas nastave sukob&rdquo;.
U intervjuu za Indija tudej, &scaron;ef Kremlja ističe da mirovni pregovori ostaju najefikasniji način za rje&scaron;avanje situacije u Ukrajini. Prema Putinovim riječima, Kijev trenutno &ldquo;naginje ka vojnom rje&scaron;enju&rdquo;.
I pored traženja mirovnih rje&scaron;enja, nastavljaju se žestoki sukobi. U masovnom ruskom granatiranju je potpuno uni&scaron;tena termoelektrana u Hersonu, a radnici stanice su povrijeđeni, potvrdio je Naftogas.
General&scaron;tab Oružanih snaga Ukrajine potvrdio je da su odbrambene snage gađale jedno od najvećih hemijskih preduzeća u Rusiji, &ldquo;Nevinomiski Azot&rdquo; u Stavropoljskoj Pokrajini.
Specijalna jedinica &ldquo;Duhovi&rdquo; Glavne obavje&scaron;tajne uprave Ukrajine pogodila je ruski lovac &ldquo;mig 29&rdquo; na Krimu.
Dip stejt izvje&scaron;tava da su Rusi napredovali u Donjeckoj i Harkovskoj oblasti, posebno u gradu Vovčansku.

Zelenski: Ukrajina nastavlja pregovore sa SAD; Putin: Kijev trenutno naginje ka vojnom rješenju

Najmanje &scaron;est osoba je povrijeđeno u Odesi, a jo&scaron; tri u Hersonu usljed ruskih napada, saop&scaron;tile su ukrajinske vlasti. U Odesi je o&scaron;tećena i energetska i civilna infrastruktura, dodaju. Sa druge strane, gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin saop&scaron;tio je da je tokom noći uni&scaron;ten ukrajinski dron koji se kretao ka ruskoj prijestonici.&nbsp;
RIA: Rusiji dosad uvedeno gotovo 31.000 sankcija
Broj sankcija uvedenih Rusiji od 2014. godine približio se 31.000, a najvi&scaron;e dolaze iz SAD-a, Kanade i &Scaron;vajcarske, objavila je državna ruska agencija RIA Novosti.
Od 3. decembra 2025. godine, druge zemlje su Rusiji uvele vi&scaron;e od 30.700 netrgovinskih sankcija (koje ne uključuju sankcije na trgovinu određenom robom). Od toga, oko 92 odsto su sankcije uvedene od kraja februara 2022. godine.
SAD i dalje Rusiji nameću najveći broj ograničenja sa 24,1 odsto, odnosno 7.420, objavila je agencija.
Kanada se, takođe, na&scaron;la među prva tri mjesta sa udjelom od 12,9 odsto (3.980) i &Scaron;vajcarska od 11,8 odsto (3.615).
EU se nalazi na četvrtom mjestu jer je, uključujući 19. paket, uvela 3.141 ograničenja Rusiji (10,2 odsto).
Slijede Norve&scaron;ka sa 2.838 ograničenja (9,2 odsto) i Island sa 2.482 ograničenja (8,1 odsto), koje, poput &Scaron;vajcarske, dupliraju neke sankcije EU.
Među prvih deset bile su i Velika Britanija sa 2.204 sankcije (7,2 odsto), Novi Zeland sa 1.896 sankcija (6,2 odsto), Australija, koja je uvela oko 1.694 ograničenja (5,5 odsto), i Japan sa 1.441 (4,7 odsto).
Agencija podsjeća i da Generalna skup&scaron;tina UN u junu proglasila 4. decembar Međunarodnim danom protiv jednostranih sankcija.
Kralj Čarls: Spremni smo da sa Njemačkom podržimo Evropu pred prijetnjom ruske agresije
Britanski kralj Čarls izjavio je da su Velika Britanija i Njemačka spremne da &ldquo;podrže Evropu pred prijetnjom dalje ruske agresije&rdquo;.
Govoreći na državnom banketu u čast njemačkog predsjednika Franka Valtera &Scaron;tajnmajera, kralj je pohvalio zajednički odbrambeni sporazum dvije zemlje, nazvav&scaron;i ga &ldquo;jedinstvenim partnerstvom u srcu NATO-a&rdquo;.
&Scaron;tajnmajer je poručio da dvije zemlje &ldquo;rade zajedno na promociji bezbjednosti i odbrane, jedan pored drugog za slobodnu, mirnu Evropu, uz podr&scaron;ku Ukrajini&rdquo;.
Ovo je prva državna posjeta njemačkog lidera Velikoj Britaniji u 27 godina.
Turska: Sve strane u ratu da se uzdrže od napada na energetsku infrastrukturu
Turski ministar ministar energetike Alparslan Bajraktar poručio je Rusiji, Ukrajini i ostalim strana u ratu da &ldquo;drže podalje od sukoba&rdquo; energetsku infrastrukturu jer, kaže, protok energije treba da se nastavi bez prekida.
&ldquo;Nadamo se da će se ovaj užasni rat zavr&scaron;iti, ali kažemo svim stranama, Rusiji i Ukrajini, da energetsku infrastrukturu drže podalje od rata&rdquo;, rekao je Bajraktar.
Napad na Odesu i Herson, ima povrijeđenih
Najmanje &scaron;est osobe su povrijeđene u ruskom napadu na Odesu, saop&scaron;tio je načelnik istoimene oblasti Oleg Kiper.
Prema njegovim riječima, o&scaron;tećena je energetska i civilna infrastruktura.
Hersonska reginalna vojna uprava, takođe, saop&scaron;tila je da su jo&scaron; tri osobe ranjene usljed ruskih napada na Herson.
Sobjanjin: Uni&scaron;ten dron koji se kretao ka Moskvi
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin saop&scaron;tio je da je tokom noći uni&scaron;ten ukrajinski dron koji se kretao ka ruskoj prijestonici.
&ldquo;Dron koji je letio ka Moskvi je oboren. Službe za vanredne situacije rade na mjestu pada&rdquo;, napisao je Sobjanjin na Telegramu.
Rusko Ministarstvo odbrane saop&scaron;tilo je da je tokom noći iznad ruskih regiona uni&scaron;teno 76 ukrajinskih dronova, uključujući jedan iznad Moskovske oblasti.
Jučera&scaron;nja de&scaron;avanja
Specijalni američki izaslanik Stiv Vitkof i zet američkog predsjednika Džared Ku&scaron;ner sastali su se sa Donaldom Trampom i izvijestili ga o sastanku sa ruskim liderom Vladimirom Putinom u Moskvi.
Tramp je rekao da je sastanak s Putinom pro&scaron;ao &rdquo;razumno dobro&rdquo;, ali i da ne može reći &scaron;ta će proizaći iz tog sastanka jer je &ldquo;za tango potrebno dvoje&rdquo;. Dodao je i da Putin želi da okonča rat.
Volodimir Zelenski navodi da se, na osnovu rezultata razgovora u Moskvi, ukrajinska delegacija priprema da se u SAD sastane s predstavnicima Trampove administracije.
&ldquo;&lsquo;Sada svijet definitivno osjeća da postoji mogućnost da se rat okonča, a trenutna aktivnost u pregovorima mora biti potkrepljena pritiskom na Rusiju&rdquo;, ističe Zelenski.
Kremlj saop&scaron;tava da bi tvrdnja da je Putin odbacio američki mirovni plan za Ukrajinu bila netačna.
&ldquo;Jedan dio stavki plana za Ukrajinu je prihvaćen tokom razgovora Putina i Vitkofa, dio je označen kao neprihvatljiv. To je radni proces&rdquo;, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski izjavio je da Savjet NATO&ndash;Rusija, konsultativni forum osnovan 2002. godine, vi&scaron;e ne postoji.
Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev odgovara da je NATO neprijatelj Rusije i da između njih ne može biti konsultacija.
&ldquo;NATO je odu&scaron;evljen ukidanjem Savjeta Rusija-NATO. Ne mogu a da se ne pridružim njihovoj radosti. NATO je neprijatelj. O kakvim &lsquo;savjetima&rsquo; govorimo&rdquo;, zapitao je Medvedev.
Mađarska ne može da prihvati i sprovede odluku Evropske unije o postepenom ukidanju uvoza ruskih energenata, jer takva odluka ugrožava energetsku bezbjednost zemlje, poručio je ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.
Najavio je da će Mađarska i Slovačka pokrenuti pravni postupak protiv te odluke pred Sudom pravde Evropske unije čim ona bude finalizovana.

Napad na Odesu i Herson, ima povrijeđenih; Uništen ukrajinski dron koji je letio ka Moskvi

Američki predsjednik Donald Tramp na svojoj dru&scaron;tvenoj mreži &bdquo;Truth social&ldquo; podijelio je objavu sa &bdquo;X&ldquo; mreže u kojoj se navodi da je Ilon Mask spriječio namje&scaron;tanje rezultata američkih predsjedničkih izbora 2024. godine tako &scaron;to je onesposobio kompjutere kompanije &bdquo;Dominion voting systems&ldquo; u Srbiji, pi&scaron;e N1 Beograd.
Donald Tramp je 2020. godine izgubio predsjedničke izbore za drugi mandat od tada&scaron;njeg kandidata demokrata Džozefa Bajdena. Tvrdio je da su demokrate pokrale izbore, a te tvrdnje kulminirale su upadom njegovih pristalica u Kapitol hil 6. januara 2021. godine, pi&scaron;e N1.
Sada je podijelio &bdquo;tvit&ldquo; svog lojaliste sa verifikovanim nalogom Džonija St. Pita koji je na mreži &bdquo;X&ldquo; objavio saznanja američkog konzervativnog komentatora i kolumniste Benija Džonsona da je vlasnik &bdquo;X-a&ldquo; Ilon Mask spasio predsjedničke izbore 2024. godine tako &scaron;to je pratio IP adrese u inostranstvu preko kojih ide brojanje glasova i onesposobio im kompjutere.
&ldquo;Mask je znao da će dobiti izbore i izgleda da je to zbog toga &scaron;to su identifikovali sisteme i ma&scaron;ine u inostranstvu koje bi počinile ono &scaron;to smo vidjeli 2020. godine&ldquo;, napisao je Pit u objavi koju je podijelio i Tramp.
Dodaje da je Mask pratio IP adrese kompanije &bdquo;Dominion voting systems&ldquo; u Srbiji i onesposobio im računare nekoliko dana pred izbore 2024. godine.
Pit se u svojoj objavi, s kojom je očigledno saglasa i Tramp, poziva na Emerald Robinson, nekada dopisnicu iz Bijele kuće koja je radila za vi&scaron;e medija među kojima je i Njuzmaks, a sada jednu od istaknutih teoretičara zavjera u SAD.
Ma&scaron;ine za glasanje i veza sa Srbijom
Drugi američki teoretičar zavjera, Patrik M. Birn takođe je iznosio teorije o krađi glasova preko ma&scaron;ina za brojanje. U jednoj od tužbi koju je 2021. godine protiv njega podnijela kompanija &bdquo;Dominion&ldquo; navodi se da je Birn te godine u svom blogu objavio da se iz inostranstva desio napad na sistem za glasanje u državama Pensilvanija, Mičigen, Viskonsin, Arizona, Nevada i Džordžija u cilju uticaja na izborni rezultat.
Pozivajući se na izjave vi&scaron;eg vojnog bezbjednosnog zvaničnika, Birn je tvrdio da &bdquo;Dominion voting system&ldquo; kontroli&scaron;u i posjeduju pojedinci i firme iz inostranstva, a da se kontrola nad podacima iz ovih ma&scaron;na gubi jednom kada oni napuste SAD.
Naime, kako je dodao, elektronske informacije iz ma&scaron;ina za glasanje i brojanje glasova iz SAD su na izborima 2020. godine i&scaron;le u Njemačku, Barselonu, Srbiju i Kanadu, gdje se njima manipulisalo i promijenjeni podaci vraćali nazad u SAD.
Teoretičar zavjera je dalje navodio da je kompanija &bdquo;Dominion&ldquo; podmićivala američke zvaničnike zadužene za izbore, a da su ma&scaron;ine kidale i uni&scaron;tavale glasačke listiće, kako bi se prikrila prevara obavljena elektronski u inostranstvu.
Kompanija je u tužbi navela da su sve ove optužbe lažne, a da je Birn angažovao ljude koji su mu pravili lažne &bdquo;dokaze&ldquo; kako bi ih objavljivao u svojim blogovima i time potkrijepio svoje tvrdnje.
Ko je Emerald Robinson
Upravo zbog &scaron;irenja teorija zavjera o kovidu 19 Njuzmaks je otpustio Emerald Robinson 2022. godine. Ona sada ima autorsku emisiju &bdquo;Apsolutna istina&ldquo; na Lindel TV mreži, koja se reklamira kao mreža čije novinarstvo je vođeno istinom i dovodi u pitanje mejnstrim narative. Na toj televiziji ove godine je gostovao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Robinson je na svom &bdquo;X&ldquo; nalogu poku&scaron;ala da objasni &scaron;ta se de&scaron;avalo tokom izbora 2024. godine i kako je trebalo da se izvede krađa izbora. Naime, kako je navela, Donald Tramp je u decembru 2020. godine tražio istragu navoda o krađi izbora održanih te godine. Otkriveni podaci, prema njenim riječima, pokazuju da su ključnu ulogu u izbornoj prevari imale ma&scaron;ine za glasanje i brojanje glasova kompanije &bdquo;Dominion voting system&ldquo; i softver Smartmatic. Ista &scaron;ema je, prema njenim tvrdnjama, kori&scaron;ćena i četiri godine kasnije.
Kompanija iz Kanade, podružnica u Srbiji
Kompanija &bdquo;Dominion voting systems&ldquo; sa sjedi&scaron;tem u Torontu u Kanadi proizvodi ma&scaron;ine za elektronsko glasanje i optičke uređaje za skeniranje koji se koriste za prebrojavanje glasačkih listića. Na izborima 2020. godine njihovi uređaji su kori&scaron;ćeni u 28 američkih država, uključujući i neodlučne države Viskonsin i Džordžija.
&bdquo;Dominion&ldquo; ima ćerke firme za razvoj softvera u SAD, Kanadi i Srbiji. Kompanije je na srpskom trži&scaron;tu prisutna od 2011. godine.
U martu 2024. godine na dru&scaron;tvenim mrežama je objavljeno 2.000 stranica povjerljivih mejlova zaposlenih u kompaniji &bdquo;Dominion&ldquo;. Dokumenta su objavljena na &bdquo;X&ldquo; nalogu sa imenom i fotografijom &scaron;erifa Dara Lifa, koji je vodio istragu o navodnoj krađi izbora u njegovom okrugu u državi Mičigen 2020. godine. Na mrežama je objavljeno i navodno &scaron;erifovo pismo u kojem tvrdi da ima dokaze &bdquo;o stranim državljanima iz Srbije koji su ulazili u na&scaron; izborni sistem dok su se glasovi brojali i pre sertifikacije&ldquo;. &bdquo;Dominion&ldquo; je odgovorio da su ovakve tvrdnje ksenofobne i da to &scaron;to u njihovim kompanijama rade zaposleni druge nacionalnosti ne dokazuje krivično djelo.
Američki sajt &bdquo;Stolen elections facts&ldquo; je objavo da je &bdquo;Dominion&ldquo; otvorio svoj data centar u Beogradu preko srpske kompanie &bdquo;Roaming Networks&ldquo;, poznate i kao &bdquo;Dot networks&ldquo;, koja posluje i na američkom trži&scaron;tu.
Zanimljivo je da su glavni klijenti &bdquo;Roaming networksa&ldquo; u Srbiji velike državne kompanije poput Telekoma Srbije, EPS-a, Elektromreže Srbije, ali i Banka Kine, navodi američki portal.
Vlasnik &bdquo;Roaming Networksa&ldquo; je Nenad Kovač.
Svoju prvu firmu Roming za prodaju mobilnih telefona osnovao je jo&scaron; 2000. godine. &Scaron;iroj javnosti je postao poznat kada se saznalo da stoji iza firme koja je bila dio konzorcijuma kojem je Grad Beograd 2010. prepustio posao naplate karata javnog gradskog prevoza, poznatiji kao sistem Bus plus.
Kasnije je iza&scaron;ao iz tog posla, da bi u svoj portfolio pored niza drugih firmi dodao i Tehnomaniju.
N1 se povodom optužbi o uticaju na američke izbore obratio kompanijama &bdquo;Dominion voting systems&ldquo; i &bdquo;Roaming networks&ldquo;, ali odgovore nijesu dobili do objavljivanja ovog teksta.

Tramp povezao Srbiju sa pokušajem krađe predsjedničkih izbora u SAD

NAVODNO ILON MASK SPRIJEČIO JE NAMJEŠTANJE REZULTATA AMERIČKIH PREDSJEDNIČKIH IZBORA 2024.

Rektorka Koledža Evropa i biv&scaron;a potpredsjednica Evropske komisije Federika Mogerini i direktor Generalnog direktorata Evropske komsije za Bliski istok, Sjevernu Afriku i Persijski zaliv, Stefano Sanino, kao i kodirektor Koledža Evropa Ćezare Zegreti, povezani s navodnim skandalom oko finansiranja mladih evropskih diplomata, pu&scaron;teni su protekle noći nakon &scaron;to ih je ispitala federalna policija Zapadne Flandrije, saop&scaron;tilo je Evropsko javno tužila&scaron;tvo.
Optužbe uključuju prevaru u javnim nabavkama, korupciju, sukob interesa i kr&scaron;enje profesionalne tajne, ali je tužila&scaron;tvo ocijenilo da u njihovom slučaju "ne postoji rizik od bjekstva", prenijela je Ansa.
Evropsko javno tužila&scaron;tvo saop&scaron;tilo je da su Mogerini i Sanino pritvoreni zbog sumnje da tenderski postupak iz 2021. i 2022. godine, povezan sa osnivanjem diplomatske akademije pri Koledžu Evrope, "nije bio fer".
Mogerini je od 2020. godine rektorka Koledža Evrope, a 2022. postala je direktorka Diplomatske akademije EU, projekta koji je u centru istrage.
Sanino je ranije bio generalni sekretar EEAS, a trenutno obavlja visoku funkciju u Komisiji.
Predstavnici sindikata EU upozorili su da bi, ako se navodi potvrde, &scaron;teta po ugled evropskih institucija mogla da bude "katastrofalna".

Tužilaštvo EU oslobodilo Mogerini nakon ispitivanja

OPTUŽBE UKLJUČUJU PREVARU U JAVNIM NABAVKAMA, KORUPCIJU, SUKOB INTERESA

Stavovi Rusije i Sjedinjenih Država o okončanju rata u Ukrajini nijesu se približili nakon petosatnog sastanka ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkih izaslanika Stiva Vitkofa i Džareda Ku&scaron;nera. Putin uputio Trampu prijateljske pozdrave i važne političke signale. Rat se nastavlja.
&rdquo;Kompromisno rje&scaron;enje jo&scaron; nije pronađeno&rdquo;, rekao je Putinov pomoćnik Jurij U&scaron;akov, navodeći da neke odredbe američkog plana za okončanje rata u Ukrajini naprosto ne odgovaraju ruskim interesima.
Sjedinjene Države su se, definisanjem plana u 28 tačaka i jasnom porukom državnog sekretara Marka Rubija da rusko-ukrajinski sukob &rdquo;nije američki rat&rdquo;, nadale da će postaviti osnove za skori prekid rata, u kojem su od 2022. godine stradale desetine hiljada ljudi.
&rdquo;Jo&scaron; nijesmo postigli kompromisno re&scaron;enje&rdquo;, rekao je U&scaron;akov poslije pet sati razgovora u Kremlju, navodeći da se o nekim američkim predlozima, ipak, može dalje raspravljati.
Iako je moskovski susret Putina sa Trampovim izaslanicima zavr&scaron;en bez opipljivih rezultata, diplomate smatraju da riječ &rdquo;najznačajniji&rdquo;, koju je U&scaron;akov upotrebio uz komentar o toku razgovora, uliva nadu da bi kraj rata u Ukrajini mogao biti bliži nego prije ovog sastanka. &nbsp;
Osnovu za novu rundu pregovora predstavlja američki plan u 28 tačaka, koji su Ukrajinci i dobar dio Evropske unije ocijenili kao pretjerano proruski, jer pretpostavlja da će se Kijev odreći određenih teritorija u zamjenu za mir, dok će Rusiji, istovremeno, biti ukinuti sve međunarodne sankcije.
Amerika, prema ovom planu, računa na &rdquo;kompenzaciju&rdquo; u zamjenu za bezbjednosne garanciji Ukrajine. Iako ni jedna strana nije pretjerano obrazlagala ovaj dio plana, Trampova administracija je jo&scaron; ranije izrazila ozbiljan interes za ukrajinske rijetke minerale. &nbsp;
&rdquo;Složili smo se oko nekih stvari. Neke su izazvale kritike. Predsjednik nije krio na&scaron; kritički i čak negativan stav oko brojnih tačaka predloga&rdquo;, najdalje je &scaron;to je U&scaron;akov oti&scaron;ao obja&scaron;njavajući tok pregovora.
Delu razgovora prisustvovao je i &scaron;ef ruskog fonda za direktna ulaganja Kiril Dmitrijev, čije se ime u složenoj računica koja prati proces zaustavljanja ovog rata pojavilo jo&scaron; u februaru, kada su diplomate iz SAD i Rusije počele da raspravljaju o budućim zajedničkim ulaganjima.
Rusija tvrdi da su američke kompanije, od uvođenja sankcija Rusiji zbog upada u Ukrajinu, izgubile oko 350 milijardi dolara, &scaron;to se kako se čini, predstavlja ključni Trampov motiv za pokretanje mirovne inicijative.
Američka delegacija, za sada, nije komentarisala &scaron;estu posjetu Vitkofa Moskvi, ali su izvori sa obje strane potvrdili da jo&scaron; ni izbliza nije do&scaron;lo vrijeme za susret Putina i Trampa.
Pred početak razgovora u Kremlju, Putin je u seriji javnih nastupa istakao rusku prednost na linijama fronta, navodeći da će Ukrajina na koncu morati da pristane na njegove uslove.
Usput, upozorio je i Evropljane da se ne igraju vatrom.
"Rusija nema namjeru da ratuje sa evropskim zemljama, ali ako Evropa počne rat, Rusija je spremna na to odmah", rekao je Putin novinarima.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, čiji kabinet potresaju nova ruska ofanziva i prilično ozbiljna korupciona&scaron;ka afera, čeka rezultate ove runde pregovora, strahujući da bi Amerika mogla izgubiti interes za mirovni proces.
Na pitanje da li je zabrinut da bi SAD mogle izgubiti interesovanje za mirovni proces, Zelenski je odgovorio: "Da, pla&scaron;im se. Ako se jedan od na&scaron;ih saveznika umori, pla&scaron;im se."

Pet sati pregovora u Kremlju: Rusi i Amerikanci oprezni optimisti, rat u Ukrajini se nastavlja

"KOMPROMISNO RJEŠENJE JOŠ NIJE PRONAĐENO”

Nakon skoro pet sati zavr&scaron;en je sastanak predsjednika Vladimira Putina sa specijalnim američkim izaslanikom Stivom Vitkofom i Trampovim zetom Džaredom Ku&scaron;nerom. &Scaron;ef Bijele kuće Donald Tramp objavio je da SAD vi&scaron;e nijesu finansijski uključene u sukob u Ukrajini. Volodimir Zelenski je izjavio je tokom posjete Irskoj da je Kijev bliži miru nego ikad prije. Putin je upozorio je da bi Rusija mogla da odsiječe Ukrajinu od mora kao mjeru odmazde za napade na tankere u Crnom moru i pro&scaron;iriti udare na ukrajinske luke i na brodove koji u njih ulaze.
Pregovori Putina i Vitkofa zavr&scaron;eni u Kremlju
Zavr&scaron;en je sastanak između ruskog predsednika Vladimira Putina, specijalnog izaslanika Stivena Vitkofa i zeta američkog predsjednika Donalda Trampa, Džareda Ku&scaron;nera.
Razgovor je trajao oko pet sati.
"Izgleda da možemo očekivati brifing za &scaron;tampu od pomoćnika ruskog predsjednika Jurija U&scaron;akova&ldquo;, izvijestio je dopisnik Izvestija Anton Zolotnicki, napominjući da su novinari već počeli da se okupljaju u pres centru.
Tramp: Vi&scaron;e nijesmo finansijski uključeni u sukob u Ukrajini
Sjedinjene Američke Države vi&scaron;e nijesu finansijski uključene u ukrajinski sukob, objavio je predsjednik Donald Tramp tokom sastanka sa sekretarom kabineta.
&ldquo;Vi&scaron;e nismo finansijski uključeni u ovaj sukob&rdquo;, rekao je Tramp.
Američki lider je napomenuo da je biv&scaron;i sekretar Bijele kuće Džozef Bajden dijelio novac &ldquo;kao bombone&rdquo; i naglasio da američki predstavnici u Rusiji rade na utvrđivanju da li je moguće rje&scaron;enje u Ukrajini.
Predsjednik SAD je takođe izrazio nadu da će ukrajinska kriza biti rije&scaron;ena. Takođe je opisao sukob u Ukrajini kao složen.
Putin: Ako Evropa započne rat s Rusijom, neće vi&scaron;e biti pregovora
Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da ukoliko Evropa otpočne rat sa Rusijom, Moskva neće imati &ldquo;s kim da pregovara.&rdquo;
&ldquo;Rusija nema namjeru da ratuje sa evropskim zemljama, ali ako Evropa počne rat, Rusija je spremna na to odmah&rdquo;, rekao je Putin novinarima.
Istakao je i da je oslobađanje Krasnoarmejska (Pokrovska) polazna tačka za rje&scaron;avanje svih zadataka postavljenih pred SVO.
Dodao je i da Ruska Federacija kontroli&scaron;e i desnu i lijevu obalu Kupjanska.
Navodeći moguće mjere odmazde na napade na tankere u Crnom moru, Putin je naglasio da postoji radikalan način da se Ukrajina potpuno odsiječe od mora.
Komentari&scaron;ući novinarima napade na tankere u Crnom moru, Putin je napomenuo da bi Rusija mogla da razmotri mjere odmazde na ove napade.
&ldquo;Najradikalnija opcija je odsijecanje Ukrajine od mora, tada će piraterija u principu biti nemoguća&rdquo;, upozorio je Putin.
Prema njegovim riječima, kao odgovor na napad, Rusija će pro&scaron;iriti spektar udara na ukrajinske luke i brodove koji pristaju u njih. &Scaron;ef države je takođe naglasio da će, ako se napadi na tankere nastave, Moskva razmotriti mjere odmazde protiv brodova zemalja koje pružaju pomoć Kijevu.
Putin je takođe napomenuo da je Ukrajina ranije poku&scaron;ala da napadne ruske morske luke, ali da je zemlja efikasno odgovorila. Dodao je da Ukrajina neće moći da se bavi piraterijom ako bude odsječena od mora.
Irska najavila dodatnih 125 miliona eura pomoći Ukrajini
Irska je obećala da će obezbijediti dodatnih 125 miliona eura finansijske podr&scaron;ke Ukrajini, uključujući 100 miliona eura za &ldquo;nesmrtonosnu vojnu pomoć&rdquo;, a 25 miliona usmjerenih za energetsku infrastrukturu, saop&scaron;tio irski premijer Mihal Martin, tokom posjete predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog toj zemlji.
&ldquo;Zadovoljstvo mi je &scaron;to sam mogao da ukrajinskom predsjednik ponudim ne samo riječi podr&scaron;ke Irske, već i konkretne obaveze. Izdvojićemo dodatnih 100 miliona eura nesmrtonosne pomoći kako bismo Ukrajini pomogli da se svake noći odupre napadima ruskih raketa i dronova&rdquo;, rekao je Martin.
Vlada Irske takođe je preuzela obavezu da izdvoji 25 miliona eura za obnovu i za&scaron;titu ukrajinske energetske infrastrukture i obezbjeđivanje potrebnih energetskih resursa.
Zelenski: Nijesam siguran da su Amerikanci spremni da odmah dođu u Ukrajinu
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nije siguran da su Amerikanci spremni da odmah dođu u Ukrajinu.
Kako je izvijestio dopisnik Unijana, Zelenski je to rekao tokom zajedničke konferencije za novinare s irskim premijerom Mikalom Martinom u Dablinu.
Konkretno, Zelenskog su pitali da li planira da se sastane sa specijalnim izaslanikom SAD Stivom Vitkofom u narednim danima.
"Očekujemo rezultate u pregovorima SAD i Rusije danas&ldquo;, rekao je Zelenski.
&Scaron;ef države je dodao da ako postoji osjećaj da se mogu očekivati stvarni rezultati, a ne samo riječi, onda je Ukrajina spremna za susret.
"Bili bismo veoma srećni da ga dočekamo u Ukrajini, ali nisam siguran da su spremni da dođu uskoro. Ali ko zna? Želim da sačekam do večeras", rekao je Zelenski.
&nbsp;
&nbsp;

Završen sastanak Putina sa Vitkofom i Kušnerom u Kremlju; Tramp: SAD više ne finansiraju rat u Ukrajini

Belgijska policija pretresla je diplomatske službe EU u Briselu, zajedno sa Koledžom Evrope u Brižu i privatnim kućama, u okviru istrage o navodnoj zloupotrebi sredstava EU, prema riječima upoznatih sa istragom i svjedoka.
Oko deset policajaca u civilu u&scaron;lo je u sjedi&scaron;te Evropske službe za spoljne poslove (EEAS), rekao je jedan očevidac. Drugi zvaničnik EU iz diplomatske službe potvrdio je pretres.
Pretresi su obavljeni &scaron;irom Belgije u ranim jutarnjim satima, pri čemu je policija zaplijenila dokumenta i uhapsila tri osobe kako bi ih ispitala zbog sumnje na prevaru u javnim nabavkama, korupciju i krivični sukob interesa, pi&scaron;e Euractiv.
Jedna od njih je rektorka Koledža Evrope, Federika Mogerini.
Biv&scaron;a potpredsjednica Evropske komisije nalazi se u pritvoru, saznaje Le Soir iz pouzdanog izvora, čime se potvrđuju informacije lista L&rsquo;Echo, a prenosi Nova.rs.
Kako pi&scaron;u, ostale privedene osobe radi saslu&scaron;anja su jedan menadžer Koledža Evrope i italijanski diplomata Stefano Sanino, direktor Generalnog direktorata Evropske komsije za Bliski istok, Sjevernu Afriku i Persijski zaliv, a nekada&scaron;nji generalni sekretar Evropske službe za spoljne poslove (EEAS) u vrijeme kada je Koledž osnovan.
Kako pi&scaron;e Euractiv, krivična istraga je pokrenuta nakon optužbi da su EEAS i Koledž Evrope &ndash; prestižna postdiplomska &scaron;kola za evrokrate &ndash; zloupotrebili javni novac EU tokom 2021. i 2022. godine, prema riječima četiri osobe upućene u istragu.
Pretresi predstavljaju najnoviji veliki skandal koji pogađa institucije EU i dodatno će povećati pritisak na Koledž Evrope i njegovu rektorku Federiku Mogerini, koja je ranije vodila EEAS, a ove godine je u Brižu započela drugi petogodi&scaron;nji mandat.
&nbsp;

Privedena Federika Mogerini

BIVŠA POTPREDSJEDNICA EVROPSKE KOMISIJE

Evropska centralna banka (ECB) odbila je da obezbijedi za&scaron;titnu mjeru za isplatu Ukrajini od 140 milijardi eura, &scaron;to dodatno otežava plan Evropske unije da prikupi "kredit za reparacije" koristeći zamrznutu rusku imovinu, objavio je Fajnen&scaron;el tajms (FT).
Prema izvorima FT-a, ECB je zaključila da predlog Evropske komisije nije u skladu sa njenim mandatom, čime je Briselu dodatno otežano prikupljanje sredstava iz imovine ruske centralne banke koja je deponovana kod belgijskog depozitara hartija od vrijednosti, "Euroklear"-a, prenio je Rojters.
Plan EU predviđa kori&scaron;ćenje zamrznutih sredstava Rusije za finansiranje kredita Ukrajini, čime bi se podržala obnova zemlje i ojačala njena ekonomska stabilnost.&nbsp;
Odluka ECB-a znači da Komisija sada mora da razmotri alternativne mehanizme finansiranja ili da dodatno pregovara sa institucijama članica EU.
Iz ECB-a i Evropske komisije zasad nijesu stigle zvanične izjave o ovoj odluci.&nbsp;

Evropska centralna banka odbila kredit Ukrajini od 140 milijardi eura

OBJAVIO FAJNENŠEL TAJMS

Prema pisanju hrvatskih medija, dvije ženske osobe su ranjene u pucnjavi koja se u dogodila u Murskom Sredi&scaron;ću, u Hrvatskoj, u dijelu grada u kojem uglavnom stanuje romska populacija. Jedna od njih je preminula.
"Druga žrtva pucnjave bori se za život s te&scaron;kim povredama", izjavio je&nbsp; portparol policije Gačal.
Portparol Međimurske policijske uprave Radovan Gačal rekao je da je na njih pucano iz vatrenog oružja i da su obje prebačene u Županijsku bolnicu u Čakovcu.
Počinilac je u bjekstvu.

Hrvatska: Jedna ženska osoba ubijena, druga teško ranjena u pucnjavi