Globus

Evropska unija odlučila da Ukrajini pruži 90 milijardi eura finansijske podr&scaron;ke za period 2026-2027, za sada bez kori&scaron;ćenja ruskih zamrznutih sredstava. Preuzeli smo obaveze i ispunili ih, poručuje predsjednik Evropskog savjeta Antonio Kosta, dok njemački kancelar Fridrih Merc ističe da je odluka donijeta jednoglasno. Američki predsjednik Donald Tramp savjetuje Ukrajinu da požuri u dono&scaron;enju odluka u vezi sa mirovnim sporazumom jer, kako kaže, Rusija može da se predomisli.&nbsp;
Tramp: Ukrajina da brzo odluči, Rusi mogu da promijene mi&scaron;ljenje
Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da se pregovarački proces o okončanju rata &ldquo;približava nečemu&rdquo; i da ukrajinska strana mora da požuri kako Rusi &ldquo;ponovo ne bi promijenili mi&scaron;ljenje&rdquo;.
&ldquo;Približavaju se nečemu, ali se nadam da će Ukrajina brzo reagovati&ldquo;, rekao je Tramp odgovarajući na pitanja novinara o pregovorima za okončanje rata u Ukrajini.
Istovremeno, &scaron;ef Bijele kuće ponovo je izrazio mi&scaron;ljenje da Ukrajina treba da požuri jer, prema njegovim riječima, &ldquo;svaki put kada previ&scaron;e odugovlači, Rusija promijeni mi&scaron;ljenje&rdquo;.
Merc: Odluka o finansijskoj podr&scaron;ci Ukrajini donijeta jednoglasno
Njemački kancelar Fridrih Merc istakao je da je odluka EU o davanju 90 milijardi eura podr&scaron;ke Ukrajini donijeta jednoglasno.
&ldquo;Finansijski paket za Ukrajinu je odobren. Kao &scaron;to sam i zahtijevao, Ukrajini je obezbijeđen beskamatni zajam od 90 milijardi eura. Ova sredstva su dovoljna da pokriju vojne i budžetske potrebe Ukrajine za naredne dvije godine&ldquo;, istakao je Merc.
Prema njegovim riječima, ovo je odlučujući signal za okončanje rata, jer će Putin, kako kaže, napraviti ustupke tek kada shvati da &ldquo;njegov rat neće donijeti nikakvu korist&rdquo;.
&ldquo;Zamrznuta ruska imovina ostaće blokirana dok Rusija ne plati reparacije Ukrajini. Već smo pro&scaron;le nedjelje pripremili teren za ovo. Ukrajina će morati da vrati kredit tek nakon &scaron;to Ruska Federacija plati reparacije. I jasno kažemo: ako Rusija ne plati reparacije, mi ćemo &ndash; u potpunosti u skladu sa međunarodnim pravom &ndash; koristiti zamrznutu rusku imovinu za otplatu kredita&ldquo;, istakao je Merc.
EU odlučila da Ukrajini pruži 90 milijardi eura finansijske pomoći
Lideri Evropske unije odlučili su da pozajme novac kako bi finansirali odbranu Ukrajine u naredne dvije godine, a da za sada ne koriste zamrznutu rusku imovinu, zaobilazeći podjele oko plana finansiranja Kijeva zamrznutom ruskom imovinom.
&ldquo;Imamo sporazum. Odluka da se Ukrajini pruži 90 milijardi eura podr&scaron;ke za 2026-2027. je odobrena. Preuzeli smo obaveze i ispunili ih&ldquo;, naveo je predsjednik Evropskog savjeta Antonio Kosta.
Dodao je i da će po hitnom postupku Evropska unija obezbijediti zajam.
Lideri zemalja članica su, takođe, dali Evropskoj komisiji mandat da nastavi rad na takozvanom zajmu za reparaciju zasnovanom na ruskoj zamrznutoj imovini, ali se ta opcija za sada pokazala te&scaron;ko izvodljivom, prije svega zbog otpora Belgije, gdje se nalazi najveći dio imovine.
Opcija o zajedničkom zaduživanju za vojne i ekonomske potrebe Kijeva nije nai&scaron;la na entuzijazam članica Evropske unije, ali su saglasne da se zamrznuta sredstva Rusije iskoriste u vidu zajma za reparacije. Ipak, do definitivne odluke o tome neophodno je rije&scaron;iti brojna tehnička pitanja.
&ldquo;Nema bolje opcije od zamrznutog novca Rusije. Razumijem zabrinutost nekih država članica, posebno vlade Belgije, ali se nadam zajedničkom rje&scaron;enju&rdquo;, poručio je njemački kancelar Fridrih Merc.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kaže da je Kijevu dobrodo&scaron;la bilo koja forma zajma. Ako ga ne dobije, upozorava, budžet Ukrajine će dogodine biti u manjku gotovo 50 milijardi eura.
&ldquo;&lsquo;Očekujemo da odluka o upotrebi ruskih sredstava bude donijeta najkasnije do kraja godine. Ako Kijev ne dobije zajam do proljeća, moraće da smanji proizvodnju dronova. Ukrajini su potrebne bezbjednosne garancije i Amerike i Evrope&rdquo;, istakao je Zelenski.
Predlogu se, prije svih, protivi Belgija u čijoj je kompaniji Euroklir zarobljeno najvi&scaron;e ruskog novca: oko 200 milijardi eura.
Moskva prijeti recipročnim mjerama &ndash; od Evrope će zahtijevati vi&scaron;e 200 milijardi eura od&scaron;tete. Odbacuju i, kako tvrde, sve &rdquo;pseudoinstitucije&ldquo; formirane pod okriljem Savjeta Evrope, aludirajući na osnivanje Komisije za procjenu ukrajinske ratne &scaron;tete.
&ldquo;Sve te strukture i njihove odluke, za Rusiju su pravno nevažeće. Njihove aktivnosti su izrazito neprijateljske prema Moskvi i zato će trpjeti posljedice. Ipak, mnoge zemlje su se distancirale od propagande i provokacija zapadne Evrope, ne želeći da rade protiv Rusije&rdquo;, navela je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Ozakoniti upotrebu ruskog novca za potrebe Ukrajine značilo bi da sve članice Unije preuzimaju isti rizik, ističu u Evropskoj komisiji. Belgija neće ostati usamljena ako Rusija podnese tužbu pred međunarodnim sudovima jer će, kako tvrde, teret pasti na sve.

EU odlučila – Ukrajini 90 milijardi eura, bez korišćenja ruskih zamrznutih sredstava

RAT U UKRAJINI

Garancije koje bi nakon prekida vatre u Ukrajini Sjedinjene Američke Države i Evropa pružile Ukrajini, su te da bi mirovne snage mogle da odbiju potencijalne ruske napade, izjavio je njemački kancelar Merc. Volodimir Zelenski je rekao da bi predlozi o mirovnom sporazumu, dogovoreni sa američkim zvaničnicima, mogli da budu finalizovani u narednih nekoliko dana i potom predstavljeni Rusiji. 
Napad na Krasnodar, povrijeđeno dvoje
Najmanje dvije osobe su povrijeđene u ukrajinskom napadu dronom na ruski Krasnodar, saop&scaron;tile su regionalne vlasti.
Prema njihovim riječima, o&scaron;tećeno je vi&scaron;e kuća, a zabilježeni su i nestanci struje u djelovima grada.
Potpisan sporazum o osnivanju međunarodne Komisije za procjenu ratne &scaron;tete u Ukrajini
Ministri spoljnih poslova Ukrajine, Holandije i Moldavije &ndash; Andrij Sibiga, David van Vil i Mihaj Popsoj &ndash; potpisali su u Hagu sporazum o osnivanju međunarodne Komisije za procjenu ratne &scaron;tete u Ukrajini.
Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da je Evropa konačno shvatila da je za&scaron;tita njene istočne granice zajednička odgovornost i zajednički evropski zadatak.
Fridrih Merc je poručio da bi garancije SAD i Evrope Ukrajini mogle da uključuju odbijanje ruskih snaga ukoliko dođe do kr&scaron;enja uslova prekida vatre.
&rdquo;Bila bi uspostavljena demilitarizovana zona između dvije strane, i da budemo veoma precizni, takođe bismo djelovali protiv određenih ruskih upada. Ali jo&scaron; nismo stigli dotle&rdquo;, naveo je Merc.
Mirovni pregovori o Ukrajini i dalje su pod znakom pitanja, dok se istovremeno u javnosti naziru pojedini predlozi američkog predsjednika Donalda Trampa u 28 tačaka.
Čeka se i finalizovanje ukrajinskog predloga, za koji Zelenski navodi da će biti gotov u narednih nekoliko dana.
Na frontu sukobi ne prestaju.
 U ruskom udaru &ldquo;&scaron;ahedima&rdquo; u Zaporožju zapalila se devetospratna stambena zgrada.
Zamjenik ukrajinskog ministra energetike Mikola Kolisnik izjavio je da je Rusija ponovo napala energetski sektor u Donjeckoj oblasti, zbog čega je na stotine hiljada potro&scaron;ača ostalo bez struje.

Zelenski: Uskoro ćemo predstaviti mirovni plan Rusiji; Merc: Na eventualne ruske upade odgovorile bi bezbjednosne snage

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da bi predlozi o kojima se pregovara sa zvaničnicima SAD za sporazum o okončanju borbi u skoro četvorogodi&scaron;njoj ruskoj invaziji na njegovu zemlju, mogli biti finalizovani u roku od nekoliko dana.
Nakon toga, kako navodi, američki izaslanici predstaviće ga Kremlju prije moguć́ih daljih sastanaka u SAD sljedećeg vikenda.
Nacrt mirovnog plana o kojem se razgovaralo sa SAD u Berlinu u ponedjeljak "nije savr&scaron;en", ali je "vrlo izvodljiv", rekao je Zelenski novinarima. 
Međutim, upozorio je da ostaju nerije&scaron;ena neka ključna pitanja, posebno &scaron;ta će biti sa ukrajinskom teritorijom koju su okupirale ruske snage.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ponovio je da Rusija želi sveobuhvatni mirovni sporazum, a ne privremeno primirje, ali ako Ukrajina traži "trenutna a neodrživa rje&scaron;enja, malo je vjerovatno da ć́emo biti spremni da učestvujemo", rekao je on.
"Želimo mir, a ne primirje koje bi Ukrajini dalo predah i pripremilo je za nastavak rata", rekao je Peskov novinarima.
Kazao&nbsp;je da "želimo da zaustavimo ovaj rat, postignemo svoje ciljeve, obezbijedimo svoje interese i garantujemo mir u Evropi za budućnost".
Američki zvaničnici su u ponedjeljak izjavili da postoji konsenzus Ukrajine i Evrope u vezi 90 odsto mirovnog plana koji su sastavile SAD. 
Predsjednik SAD Donald Tramp je rekao: "Mislim da smo sada bliži nego ikada" mirovnom rje&scaron;enju.
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Zelenski: Predlog za okončanje rata narednih dana u Moskvi, zatim moguć sastanak u SAD

SAOPŠTIO PREDSJEDNIK UKRAJINE

U ruskom udaru "&scaron;ahedima" u Zaporožu zapalila se devetospratna stambena zgrada, ranjene su tri osobe. Turska je oborila dron "van kontrole" koji se približavao njenom vazdu&scaron;nom prostoru iznad Crnog mora.
Tramp potvrdio da je nedavno razgovarao s Putinom
Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Tramp izjavio je da je nedavno imao kontakt sa ruskim liderom Vladimirom Putinom.
&ldquo;Da, to se desilo&rdquo;, rekao je Tramp u Bijeloj kući, odgovarajući na pitanje novinara da li je nedavno bilo takvih kontakata.
Tramp nije precizirao kada je tačno razgovarao s Putinom.
Sobjanjin: Oboren dron koji je letio ka Moskvi
Sistemi protivvazdu&scaron;ne odbrane uni&scaron;tili su bespilotnu letjelicu koja je letjela ka Moskvi, objavio je gradonačelnik ruske prijestonice Sergej Sobjanjin.
Pogođen soliter u Zaporožju, ima povrijeđenih
U ruskom udaru &ldquo;&scaron;ahedima&rdquo; u Zaporožu zapalila se devetospratna stambena zgrada. Prema prvim informacijama ranjene su tri osobe.
Za sada je požar lokalizovan, objavio je načelnik regionalne vojne administracije (OVA) Ivan Fedorov na Telegramu.
Fedorov je rekao da su stanovi na dva sprata stambene zgrade izgorjeli zbog napada drona.
Zelenski: Jo&scaron; ne govorimo o referendumu
Predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da za sada nema razgovora o referendumu o rje&scaron;avanju teritorijalnog pitanja, odnosno Donbasa.
&ldquo;U svakom slučaju, jo&scaron; ne govorimo o referendumu. Složen dokument, složene odluke. Trudimo se da učinimo sve kako određenim odlukama ne bismo zakomplikovali već težak život Ukrajinaca zbog rata&rdquo;, rekao je Zelenski.
Napomenuo da u mirovnim pregovorima jo&scaron; nije pronađen kompromis o teritorijalnom pitanju.
Turski lovci F-16 oborili dron u Crnom moru
Turska je oborila dron &ldquo;van kontrole&rdquo; koji se približavao njenom vazdu&scaron;nom prostoru iznad Crnog mora, saop&scaron;tilo je Ministarstvo odbrane u Ankari.
U saop&scaron;tenju se navodi da su lovci F-16 podignuti nakon &scaron;to je objekat otkriven, prenose turski mediji.
&ldquo;Da bi se izbjegla bilo kakva potencijalna &scaron;teta, oboren je u bezbjednoj zoni van naseljenih područja&rdquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Nijesu navedeni dodatni detalji o lokaciji ili vremenu incidenta.
Ukrajina je ranije saop&scaron;tila da su njeni mornarički dronovi pogodili dva tankera ruske &ldquo;flote u senci&rdquo; 28. novembra, dok je treći brod pogođen 2. decembra dok se kretao ka turskoj luci Sinop.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan osudio je ranije napade kao pretnju &ldquo;bezbjednosti plovidbe, životima i životnoj sredini, posebno u turskoj ekskluzivnoj zoni&rdquo;.
&nbsp;Pregovori u Berlinu
U zajedničkoj izjavi evropskih lidera nakon mirovnih pregovora u Berlinu, učesnici su potvrdili snažnu podr&scaron;ku predsjedniku Volodimiru Zelenskom i ukrajinskom narodu u, kako navode, njihovoj borbi protiv &ldquo;ilegalne invazije Rusije i za pravedan i trajan mir&rdquo;
U njemačkom planu od 10 tačaka se navodi da će Berlin produbiti posvećenost odbrani Ukrajine kroz zajednička preduzeća, dalju trži&scaron;nu integraciju i moguće savezne investicione garancije.
Lideri su se saglasili da je očuvanje bezbjednosti, suvereniteta i prosperiteta Ukrajine su&scaron;tinska komponenta zajedničke evroatlantske bezbjednosti i da odluke o mogućim teritorijalnim ustupcima može da donese isključivo ukrajinski narod.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je sporazum usmjeren na okončanje ruskog rata u Ukrajini bliži nego ikad, nakon &scaron;to je njegov tim izvijestio o napretku nakon razgovora u Berlinu .
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da Moskva ne dobija informacije od Sjedinjenih Američkih Država o pregovorima koji se vode u Berlinu o okončanju sukoba u Ukrajini, u prisustvu predstavnika SAD, Evrope i Ukrajine.
Sergej Lavrov, ruski ministar spoljnih poslova, upozorio je da u zemljama EU ponovo oživljava ideologija nacizma.
&ldquo;Evropa koristi ukrajinsku krizu da se potvrdi, da podmeće klipove u točkove i kuje zaveru protiv Sjedinjenih Država i svih onih koji žele pravedno rje&scaron;enje&rdquo;, rekao je Lavrov.
&nbsp;

Rusi "šahedima" pogodili soliter u Zaporožju, ima povrijeđenih;  Zelenski: Još ne govorimo o referendumu

Odluke o mogućim teritorijalnim ustupcima Ukrajini može da donese isključivo ukrajinski narod, uz uslov da budu osigurane čvrste bezbjednosne garancije, navodi se u zajedničkoj izjavi evropskih lidera nakon mirovnih pregovora održanih danas u Berlinu.
To bi, kako se navodi u saop&scaron;tenju, uključivalo pružanje Ukrajini kontinuirane i značajne podr&scaron;ke u izgradnji oružanih snaga, koje bi trebalo da imaju stalnu mirnodopsku snagu od 800.000 vojnika kako bi se osiguralo odvraćanje sukoba i odbrana teritorije Ukrajine, kao i multinacionalne snage za Ukrajinu pod vođstvom Evrope, koje će se sastojati od doprinosa zemalja koje to žele u okviru Koalicije voljnih, uz podr&scaron;ku Sjedinjenih Američkih Država.
Ova snaga bi imala zadatak da pomogne u "osiguravanju ukrajinskog neba i podr&scaron;ci sigurnijim morima, uključujući i operacije unutar Ukrajine"
"Ukrajina, Sjedinjene Američke Države i evropski partneri su se dogovorili o parametrima za postizanje mira u Ukrajini, koji uključuju bezbednosne garancije, posebno razvoj Oružanih snaga Ukrajine i mogućnost raspoređivanja mirovnih snaga radi obezbjeđivanja bezbjednosti vazdu&scaron;nog i morskog prostora, praćenja prekida vatre", ističe se u zajedničkom saop&scaron;tenju njemačkog kancelara Fridriha Merca, finskog predsjednika Aleksandra Stuba, francuskog predsjednika Emanuela Makrona, britanskog premijera Kira Starmera, danske premijerke Mete Frederiksen, italijanske premijerke Đorđe Meloni, norve&scaron;kog premijera Jonasa Gar Sterea, poljskog premijera Donalda Tuska, holandskog premijera Dika Shofa, &scaron;vedskog premijera Ulfa Kristersona, kao i predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i predsednika Evropskog saveta Antonija Ko&scaron;te.
Lideri su se saglasili da je očuvanje bezbjednosti, suvereniteta i prosperiteta Ukrajine su&scaron;tinska komponenta zajedničke evroatlantske bezbjednosti.
Jasno su stavili do znanja da Ukrajina i njen narod zaslužuju nezavisnu i suverenu budućnost prosperiteta, slobodnu od straha od buduće ruske agresije.
I Sjedinjene Američke Države i evropski lideri izrazili su podr&scaron;ku zajedničkom radu na pružanju Ukrajini kredibilnih bezbjednosnih garancija i podr&scaron;ke za ekonomsku obnovu u kontekstu sporazuma o okončanju rata.
Mjere mogu da uključuju raspoređivanje oružanih snaga, obavje&scaron;tajne i logističke podr&scaron;ke, kao i ekonomske i diplomatske mjere.
Takođe, predviđeno je ulaganje u budući prosperitet Ukrajine, uključujući obezbjeđivanje značajnih resursa za ekonomsku i materijalnu obnovu, obostrano korisne trgovinske sporazume i razmatranje potrebe za nadoknadom &scaron;tete koju je Rusija nanijela Ukrajini.
Učesnici sastanka u Berlinu potvrdili su snažnu podr&scaron;ku predsjedniku Volodimiru Zelenskom i ukrajinskom narodu u njihovoj borbi protiv "ilegalne invazije Rusije i za pravedan i trajan mir".
&Scaron;efovi država i vlada pozdravili su značajan napredak postignut u naporima predsjednika SAD da obezbijedi pravedan i trajan mir u Ukrajini.

Evropski lideri izrazili podršku Zelenskom, odluke o teritorijima pripadaju Ukrajini

NAVODI SE U ZAJEDNIČKOJ IZJAVI

Pariski muzej Luvr jutros nije otvoren za posjetioce, jer je osoblje neposredno prije otvaranja glasalo za &scaron;trajk, dva mjeseca poslije spektakularne pljačke koja je otkrila nedostatke čuvenog muzeja, prenijela je francuska onlajn televizija BFMTV.
Najmanje 400 zaposlenih glasalo je jutros za &scaron;trajk, prema sindikatima CFDT i CGT.
Sindikati osuđuju "pogor&scaron;anje uslova rada i nedovoljne resurse", oko dva mjeseca poslijw provale 19. oktobra i otkrivanja nedostataka u muzeju.
Ukradeni nakit vrijedan je oko 88 miliona eura. Četiri osobe su uhap&scaron;ene u vezi sa istragom, ali ukradeni eksponati nisu pronađeni.
U haosu od provale koja se dogodila usred dana, Luvr je morao da zatvori i galeriju u novembru zbog tro&scaron;nog stanja zgrade i pretrpio je curenje vode prije dvije sedmice&nbsp;koje je o&scaron;tetilo nekoliko stotina knjiga u Biblioteci egipatskih starina.
Zaposleni traže direktne pregovore sa francuskim Ministarstvom kulture.

Zatvoren Luvr: Većina zaposlenih proglasila štrajk

TRAŽE DIREKTNE PREGOVORE SA FRANCUSKIM MINISTARSTVOM KULTURE

Sud Bosne i Hercegovine osudio je Aleksandra Miljatovića na 34 godine zatvora za ubistvo načelnika Sektora kriminalističke policije Policijske uprave Prijedor Radenka Ba&scaron;ića, pi&scaron;e Klix.
Osuđen je i Dalibor Railić kao nalogodavac ubistva na 29 godina.
Ovo je prvostepena presuda na koju je moguće uložiti žalbu.
Prije same presude pripadnici Ministarstva unutra&scaron;njih poslova Republike Srpske iza&scaron;li su na ulice u brojnim gradovima. Policajci su zaustavili vozila i upalili rotaciona svjetla u znak sjećanja na načelnika prijedorske policije. Ovim činom, policajci su odali počast ubijenom kolegi.
Načelnik Sektora kriminalističke policije prijedorske Policijske uprave Radenko Ba&scaron;ić ubijen je 2022. iz vatrenog oružja u prijedorskom naselju Pećani. Ubica mu je ispalio metak u potiljak glave iz neposredne blizine, &scaron;to je kasnije potvrdila obdukcija.
Ubica je koristio prigu&scaron;ivač zbog čega mje&scaron;tani nijesu čuli pucanj. Ba&scaron;ić je ubijen u 6:50 kada je krenuo na posao u Policijsku upravu Prijedor. Nakon ubistva, policija je blokirala cijeli Prijedor i privedeno je vi&scaron;e osoba.

Presuda za ubistvo načelnika prijedorske policije: Miljatović dobio 34, a Railić 29 godina zatvora

UBISTVO POČINJENO 2022.

Broj poginulih u terorističkom napadu na proslavi jevrejskog praznika na plaži Bondi u Sidneju porastao je na 16. Iza napada stoje otac i sin. Najmlađa ubijena osoba imala je 10, a najstarija 87 godina.
Komesar policije australijske države Novi Južni Vels Mal Lanjon izjavio je da policija ne traga za trećim napadačem na plaži Bondej u Sidneju, već da iza napada stoje dvojica napadača.
Lanjon je rekao da su dvojica naoružanih napadača bili otac i sin, stari 50, odnosno 24 godine, prenio je Skaj njuz.

Istragu vodi odjeljenje za borbu protiv terorizma, saop&scaron;tila je policija.
Na plaži se održavala proslava Hanuke, a kako je komesar policije naveo, na proslavi je bilo vi&scaron;e od 1.000 ljudi.
Ministar zdravlja australijske države Novi Južni Vels Rajan Park Istakao je da je 38 ljudi povrijeđenih u napadu i dalje u bolnici.

Otac i sin u Australiji napali Jevreje, ubili 15 ljudi: Najmlađa žrtva imala 10, a najstarija 87 godina

ISTRAGU VODI ODJELJENJE ZA BORBU PROTIV TERORIZMA

&nbsp;Snage protivvazdu&scaron;ne odbrane oborile su 130 dronova iznad 11 ruskih regiona. Ukrajinske bespilotne letjelice napale su rusku prijestonicu i Moskovsku oblast, dok je Belgorod pod raketnim napadom. Nastavljaju se razgovori ukrajinskih i američkih zvaničnika u Berlinu o mogućem mirovnom sporazumu. Jučera&scaron;nji sastanak trajao je vi&scaron;e od pet sati. Američki izaslanik Stiv Vitkof kaže da je u razgovorima "postignut veliki napredak".
Rusi napali Dnjepropetrovsku oblast
Dvije&nbsp;osobe su povređene, infrastruktura i transportno preduzeće su o&scaron;tećeni u Dnjepropetrovskoj oblasti usljed napada ruskog drona, saop&scaron;tio je &scaron;ef OVA Vladislav Hajvanenko i Državna služba za vanredne situacije.
Dronovi su, takođe, letjeli iznad Pavlograda i Pjatihatkija, gdje su bijesneli požari, o&scaron;tećena je infrastruktura i transportno preduzeće.
Raketiran Belgorod
Ukrajinske oružane snage izvele su raketni napad na Belgorod, o&scaron;tetiv&scaron;i komunalnu infrastrukturu. Prema prvim informacijama nije bilo preliminarnih žrtava, saop&scaron;tio je gubernator Belgorodske oblasti Vjačeslav Glatkov.
"Granatiranje je izazvalo značajnu &scaron;tetu na komunalnoj infrastrukturi. Službe za vanredne situacije rade na otklanjanju posljedica&ldquo;, napisao je gubernator na Telegramu.
Glatkov je izvijestio da je o&scaron;tećeno i zastakljivanje &scaron;est stambenih zgrada i jedne privatne kuće.
Oko čega su se sukobili Sikorski i Sijarto
Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski podijelio je poruku mađarskog premijera Viktora Orbana, u kojoj je kritikovao odluku o trajnom zamrzavanju ruske imovine, a takođe je ismijavo Orbanovu izjavu na dru&scaron;tvenim mrežama .
U poruci, Orban se žali da je Evropska komisija navodno "zaobi&scaron;la Mađarsku" i "kr&scaron;i evropski zakon usred bijela dana".
Kao odgovor, Sikorski je ukazao na proruske simpatije mađarskog premijera.
"Viktor je zaslužio svoj Lenjinov orden", na&scaron;alio se poljski ministar spoljnih poslova.
Nakon toga, mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto je u objavi upućenoj Sikorskom, ponovio da Mađarska neće dozvoliti da bude uvučena "u va&scaron; rat".
"Razumemo da očajnički želite rat između Rusije i Evrope! Nećemo dozvoliti da budemo uvučeni u va&scaron; rat!&ldquo;, izjavio je Sijarto.
Debata između političara tu nije zavr&scaron;ena, a &scaron;ef poljskog Ministarstva spoljnih poslova izjavio je da Evropa zna na čijoj je strani mađarska vlada.
"Ako Rusija ponovo ne izvr&scaron;i invaziju, neće biti takvog rata, ali razumijemo da ćete ovog puta biti na njenoj strani", dodao je Sikorski.
Rusija tokom noći oborila 130 dronova iznad 11 regiona i Kaspijskog jezera
Ruske snage oborile su tokom noći 130 ukrajinskih dronova iznad 11 regiona i iznad Kaspijskog jezera, saop&scaron;tilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Najvi&scaron;e ukrajinskih bespilotnih letelica, 38, oboreno je u Astrahanjskoj oblasti, dok je po 25 oboreno u Brjanskoj oblasti i iznad Moskovske oblasti, uključujući 15 koje su letele za Moskvu.
Rusko Ministarstvo odbrane navodi da, kao odgovor na napade ukrajinskih oružanih snaga na civilnu infrastrukturu, ruska vojska udara visokopreciznim vazdu&scaron;nim, morskim i kopnenim oružjem, kao i dronovima, isključivo po vojnim objektima i preduzećima ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa.
U Berlinu se nastavljaju razgovori američke i ukrajinske delegacije o predlozima za okončanje rata u Ukrajini
Jučera&scaron;nji sastanak specijalnih američkih izaslanika Stiva Vitkofa i Džareda Ku&scaron;nera sa Volodimirom Zelenskim i Fridrihom Mercom, kao i drugim predstavnicima vodećih evropskih zemalja, trajao je vi&scaron;e od pet sati.
Američki izaslanik Stiv Vitkof kaže da je "postignut veliki napredak".
Zelenski je, prije sastanka, poručio da je Ukrajina spremna da odustane od članstva u NATO-u, ako im SAD i Evropska unija ponude snažne bezbjednosne garancije.
Sa druge strane, pomoćnik ruskog predsjednika Jurij U&scaron;akov kaže da Moskva jo&scaron; nije vidjela predloge Ukrajine i Evropske unije, ali da su apsolutno neprihvatljiva pitanja o teritorijama.
Na frontu, ukrajinski general&scaron;tab potvrdio je da su napadnuti Afipska rafinerija nafte u Krasnodarskoj pokrajini, naftno skladi&scaron;te Urjupinsk u Volgogradskoj oblasti, kao i ruski objekti i mete na okupiranim teritorijama.
Istovremeno, ruske jedinice grupe "Vostok" preuzele su kontrolu nad selom Varvarovka u Zaporo&scaron;koj oblasti i nastavile napredovanje dublje u linije ukrajinskih snaga, saop&scaron;tilo je Ministarstvo odbrane Rusije.

Drugi dan razgovora delegacija Ukrajine i SAD u Berlinu; Vitkof: Postignut veliki napredak

Ukrajina je odustala od ambicije da postane članica NATO-a u zamjenu za bezbjednosne garancije Zapada, kao kompromis u cilju okončanja rata s Rusijom, izjavio je predsjednik Volodimir Zelenski uoči razgovora s američkim izaslanicima u Berlinu.
Ovaj potez predstavlja veliku promjenu za Ukrajinu, koja je članstvo u NATO-u smatrala ključnom za&scaron;titom od ruskih napada i tu ambiciju čak ugradila u svoj ustav. Time se ujedno ispunjava jedan od ratnih ciljeva Rusije, iako je Kijev do sada čvrsto odbijao da ustupi teritoriju Moskvi.
Zelenski je danas rekao da su bezbjednosne garancije Sjedinjenih Američkih Država, evropskih i drugih partnera, umjesto punopravnog članstva u NATO-u, kompromis na koji je Ukrajina pristala.
&bdquo;Od samog početka, želja Ukrajine bila je da uđe u NATO, jer su to stvarne bezbjednosne garancije. Neki partneri iz SAD i Evrope nijesu podržali taj pravac&ldquo;, rekao je Zelenski odgovarajući na pitanja novinara&nbsp;
&bdquo;Zato su danas bilateralne bezbjednosne garancije između Ukrajine i SAD, garancije nalik članu 5 za nas od strane SAD, kao i bezbjednosne garancije evropskih partnera i drugih zemalja &ndash; Kanade, Japana &ndash; prilika da se spriječi nova ruska invazija&ldquo;, rekao je Zelenski.
&bdquo;I to je već kompromis s na&scaron;e strane&ldquo;, dodao je Zelenski, naglasiv&scaron;i da te garancije moraju biti pravno obavezujuće.

Zelenski odustaje od ambicije članstva u NATO-u uoči mirovnih pregovora

TIME SE UJEDNO ISPUNJAVA JEDAN OD RATNIH CILJEVA RUSIJE

Albanski poslanici potukli su se sa obezbjeđenjem tokom dana&scaron;nje sjednice parlamenta, vikali, vukli jedni druge i palili baklje u sali, prenosi N1.
<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">
🚨🇦🇱🔥‼️ BREAKING | FLARES IN PARLIAMENT: ALBANIA&rsquo;S DEMOCRACY COLLAPSES LIVE ON CAMERA 🚨 What you are seeing is not a protest. It is not &ldquo;political theatre.&rdquo; It is a full institutional breakdown. Inside the Albanian Parliament, opposition MPs ignited flares, physically blocked&hellip; <a href="https://t.co/OQvVXgGP1d">pic.twitter.com/OQvVXgGP1d</a>
&mdash; Slavic Networks (@SlavicNetworks) <a href="https://twitter.com/SlavicNetworks/status/2001683377422807399?ref_src=twsrc%5Etfw">December 18, 2025</a></blockquote>
Okr&scaron;aj se dogodio tokom sjednice na kojoj se glasalo za novog albanskog ombudsmana, najvi&scaron;eg zvaničnika zaduženog za ljudska prava u zemlji. Opoziciona Demokratska partija Albanije optužila je vladajuću Socijalističku partiju za izbornu prevaru i naru&scaron;avanje demokratije u zemlji, &scaron;to su teme oko kojih protestuju mjesecima.
Opozicioni poslanici čupali su mikrofone i bacali fla&scaron;e na predsjednika parlamenta Niku Pele&scaron;ija, dok je on poku&scaron;avao da utiče da se glasanje nastavi.
Pele&scaron;i je pozvao poslanike da po&scaron;tuju instituciju parlamenta.
Tokom fizičkog okr&scaron;aja sa obezbjeđenjem parlamenta, opozicioni poslanici palili su baklje, po&scaron;to su odbili da napuste stolice aktuelnih ministara, koje su zauzeli prije nego &scaron;to je počela sjednica.
Poslanici su držali natpise sa sloganima u kojima porede premijera Edija Ramu sa panamskim diktatorom Manuelom Antoniom Norijegom, nazivajući ga "Norijegom Evrope".
Jedan od glavnih zahtjeva opozicije je ostavka zamjenice premijera i ministarke infrastrukture i energetike Belinde Baluke, koja je zadržala svoje mjesto, iako je albanski Specijalni sud protiv korupcije i organizovanog kriminala (SPAK) izdao nalog za njeno hap&scaron;enje.
&nbsp;
&nbsp;

Haos u albanskom parlamentu: Tuča, guranje i upaljene baklje