Globus

Iran je počeo da naplaćuje prolazak brodovima kroz Hormu&scaron;ki moreuz, jednu od ključnih svjetskih pomorskih ruta za transport nafte i gasa.
Dio komercijalnih plovila sve če&scaron;će prolazi kroz iranske teritorijalne vode takozvanim &bdquo;Teheranskim koridorom za naplatu&ldquo;, gdje iranske snage pregledaju brodove i u nekim slučajevima naplaćuju prolaz, pokazuje analiza pomorskih podataka koju je izradio Lojdz List.
"Najmanje dva broda platila su Iranu za siguran prolaz, a jedna naknada iznosila je oko dva miliona dolara", navodi se u analizi.
Riječ je o ruti između iranskih ostrva Ke&scaron;m i Larak, kojom brodovi ulaze u iranske vode kako bi izbjegli bezbjednosne rizike u ostatku moreuza.
Tim koridorom je, prema dostupnim podacima, do sada pro&scaron;lo vi&scaron;e od 20 većih plovila.
Saobraćaj kroz Hormu&scaron;ki moreuz i dalje je smanjen zbog sukoba na Bliskom istoku, ali je posljednjih dana zabilježen blagi oporavak.
U kratkom periodu moreuzom je pro&scaron;lo najmanje 16 brodova.

Iran počeo da naplaćuje prolaz kroz Hormuški moreuz: Kompanije plaćaju milionske iznose

JEDNA OD KLJUČNIH SVJETSKIH POMORSKIH RUTA ZA TRANSPORT NAFTE I GASA

Najmanje 66 osoba poginulo je nakon &scaron;to se kolumbijski vojno-transportni avion sru&scaron;io ubrzo poslije polijetanja na jugu Kolumbije, dok je prevozio vojnike kroz region Amazona, saop&scaron;tile su vlasti.
Ministar odbrane Kolumbije Pedro Sančez rekao je da se nesreća dogodila kada je avion tipa "lockheed martin C-130 hercules" poletio iz grada Puerto Leguizamo, u blizini granice sa Peruom, prenio je Gardijan.
U letjelici je bila ukupno 121 osoba, i to su uglavnom bili pripadnici oružanih snaga.
Prema podacima kolumbijskih vazduhoplovnih snaga, najmanje 77 ljudi izvučeno je sa mjesta nesreće sa povredama, dok se tačan broj poginulih i dalje utvrđuje.
Spasilačke ekipe upućene su u područje pada, koje se nalazi oko dva kilometra od aerodroma, prenosi RTS.
Komandant kolumbijskog ratnog vazduhoplovstva Karlos Fernando Silva rekao je da uzrok nesreće jo&scaron; nije poznat, ali da je avion prijavio problem pre nego &scaron;to se sru&scaron;io nedaleko od piste.
Predsjednik Kolumbije Gustavo Petro opisao je incident kao "stra&scaron;nu nesreću koja nikada nije smjela da se dogodi".

Najmanje 66 poginulih u padu kolumbijskog vojnog aviona u Amazonu

U LETJELICI JE BILA UKUPNO 121 OSOBA

Sukob na Bliskom istoku ulazi u novu fazu uz oprečne tvrdnje o mogućim pregovorima i nastavak vojnih udara na terenu. Dok Va&scaron;ington govori o napretku u razgovorima, Teheran to negira, a tenzije u regionu ne jenjavaju. Izraelska vojska izvela je udare na Iran, najavljujući moguće pomjeranje granice s Libanom do rijeke Litani. Korpus čuvara islamske revolucije (IRGC) odgovorio je novim vazdu&scaron;nim napadima na vojnu infrastrukturu SAD i Izraela.&nbsp;
&Scaron;est osoba lak&scaron;e povrijeđeno u udaru na centar Tel Aviva
Prijavljeni su udari u centru Tel Aviva nakon najnovijeg iranskog raketnog napada.
&Scaron;est osoba je, prema navodima izraelskog Crvenog krsta, lak&scaron;e povrijeđeno, prenosi Times od Israel.
O&scaron;tećeno je vi&scaron;e zgrada i vozila.
Libanske vlasti: Dvije osobe poginule u napadu južno od Bejruta
Izraelski napad jugoistočno od Bejruta ubio je dvije osobe, a povrijedio pet osoba, saop&scaron;tilo je libansko ministarstvo zdravlja, dok su napadi na južna predgrađa prijestonice nastavljeni tokom cijele noći.
Kako se navodi, na meti udara IDF bio je na grad B&scaron;amun u okrugu Alej, prenosi Gardijan.
B&scaron;amun se nalazi u planinskom okrugu Alej, u kojem većinski žive Druzi, jugoistočno od Bejruta i nalazi se van tradicionalnih upori&scaron;ta Hezbolaha.
<h4 class="short-story-title">Netanjahu razgovarao sa Trampom o Iranu</h4>
<div id="sharer" class="shortStory">
<div class="addthis_toolbox addthis_default_style fix clearfix">
<div class="social-icons">Izraelski premijer Benjamin Netanjahu saop&scaron;tio je da je razgovarao u ponedjeljak telefonom sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom o mogućem sporazumu sa Iranom, objavio je izraelski portal Ynet.</div>
</div>
</div>
&ldquo;Razgovarao sam sa Trampom ranije danas. Tramp vjeruje da postoji prilika da se iskoristi značajan napredak izraelskih odbrambenih snaga i američke vojske kako bi se osigurali vojni ciljevi u okviru sporazuma koji će za&scaron;tititi na&scaron;e strate&scaron;ke interese&rdquo;, istakao je izraelski premijer.
Poručio je takođe da će Izrael braniti svoje interese u svakoj situaciji i da će IDF u međuvremenu nastaviti da napada Iran i Liban.
&ldquo;Do srži uni&scaron;tavamo raketni i nuklearni program i nastavljamo da ozbiljno &scaron;tetimo Hezbolahu. Prije samo nekoliko dana eliminisali smo jo&scaron; dva nuklearna naučnika (uključena u iranski nuklearni program) i na&scaron;a ruka je i dalje ispružena. Čuvaćemo na&scaron;e vitalne interese u svakoj situaciji&rdquo;, upozorio je premijer Izraela.
&Scaron;ef Bijele kuće Donald Tramp naložio je odgađanje napada na iransku energetsku mrežu, tvrdeći da su Va&scaron;ington i Teheran postigli dogovor o 15 glavnih tačaka prekida rata, uključujući i obavezu Irana da u budućnosti ne posjeduje nuklearno oružje.
Predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Bager Kalibaf negirao je te tvrdnje, ocjenjujući ih kao &ldquo;lažne vijesti&rdquo; čiji je cilj manipulacija finansijskim i naftnim trži&scaron;tima.
Na suprotstavljene izjave reagovao je i Kremlj, navodeći da prati brojne oprečne tvrdnje u vezi sa navodnim pregovorima između SAD i Irana i izražavajući nadu u brzi prelazak sa vojne eskalacije na diplomatsko rje&scaron;enje.
Uprkos najavama o mogućim razgovorima, borbe se nastavljaju. Izraelska vojska saop&scaron;tila je da izvodi nove udare na Teheran, dok je Korpus čuvara islamske revolucije pokrenuo novi talas uzvratnih napada na američke i izraelske vojne ciljeve u regionu.
Dodatnu zabrinutost izazivaju izjave izraelskih zvaničnika o mogućem &scaron;irenju vojnih operacija.
Predsjednik Izraela Isak Hercog naglasio je potrebu uspostavljanja &ldquo;strate&scaron;ke dubine&rdquo; u Libanu, dok je ministar finansija Bezalel Smotrič predložio pomjeranje granice do rijeke Litani.

Iran pokrenuo nove napade; Predsjednik Izraela najavljuje “stratešku dubinu”

ORUŽANI SUKOB NA BLISKOM ISTOKU

Cijena nafte Brent porasla je jutros iznad 100 dolara po barelu, poslije pada od vi&scaron;e od 10 odsto u ponedjeljak, poslije odluke američkog predsjednika Donalda Trampa da odgodi dalje napade na Iran i najave razgovora sa Teheranom.
U Aziji jutros cijena nafte Brent iz Sjevernog mora porasla je 2,9 odsto na 102,84 dolara po barelu, prenijeli su francuski mediji.
Cijena nafte Vest Teksas Intermedijar (WTI), američke referentne nafte, porasla je 3,5 odsto i dostigla 91,20 dolara.

Ponovo skočila cijena nafte

POSLIJE JUČERAŠNJEG PADA

<div class="flex items-start ">
<div id="excerpt" class="md:mt-0 xl:mt-0 mb-0 font-sans font-semibold text-lg lg:text-xl leading-6 md:leading-7">Nedugo nakon &scaron;to je američki predsjednik Donald Tramp najavio obustavu napada na iransku energetsku infrastrukturu, cijene nafte su pale.</div>
</div>
<div id="intext_container"></div>
<div id="text" class="break-words mt-3 text-lg lg:text-xl space-y-4 mb-3 leading-6 md:leading-8 dark:text-gray-200">
Prema zvaničnim berzanskim podacima, cijene nafte su vi&scaron;e od 13 odsto.
Brent sirova nafta pala je oko 17 dolara, odnosno 15 posto na najniži nivo u sedmici od 96 dolara po barelu.
Osim nafte, u padu su i cijene plina.
Inače, Tramp je u svojoj objavi na dru&scaron;tvenoj mreži Truth Social izjavio kako je imao odlične razgovore s Iranom.
"Na osnovu tona i pravca ovih dubokih, detaljnih i konstruktivnih razgovora, koji će se nastaviti tokom sedmice, dao sam instrukcije Ministarstvu rata da odgodi sve vojne udare na iranske elektrane i energetsku infrastrukturu na period od pet dana, pod uslovom da tekući sastanci budu uspje&scaron;ni", rekao je Tramp.
Trampova objava uslijedila je u trenutku kada je rat s Iranom u&scaron;ao u petu sedmicu, a tenzije su eskalirale tokom vikenda.
Tramp je prijetio napadom na iranske elektrane ako se Hormu&scaron;ki moreuz - ključna ruta za transport nafte i drugih energetskih proizvoda - ne ponovo otvori.
Iran je odgovorio rekav&scaron;i da će ciljati američku infrastrukturu, ako SAD sprovede svoju prijetnju.
</div>

Cijena nafte na svjetskom tržištu pala više od 13 odsto

NAKON TRAMPOVE OBJAVE

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da su SAD imale dobre i produktivne razgovore sa Iranom i da će narediti vojsci da odgodi sve vojne napade na iranske elektrane i energetsku infrastrukturu na pet dana.
Tramp je na svojoj dru&scaron;tvenoj mreži Istina napisao da su se razgovori vodili o potpunom rje&scaron;avanju "neprijateljstva" na Bliskom istoku.
"Sudeći po tonu ovih dubokih, detaljnih i konstruktivnih razgovora, koji će se nastaviti tokom nedjelje, zatražio sam od Ministarstva da odloži napade na energetsku infrastrukturu i elektrane na pet dana, &scaron;to će zavisti od uspjeha pregovora i diskusija", napisao je Tramp.
On je u subotu izjavio da će, ukoliko Iran ne otvori Ormuski moreuz u roku od 48 sati, Sjedinjene Američke Države uni&scaron;titi iranske elektrane, počev&scaron;i od najveće.
Iranska revolucionarna garda je saop&scaron;tila da će Iran uzvratiti u slučaju napada na iranski elektroenergetski sektor napadima na izraelske elektrane, kao i na elektrane koje snabdjevaju američke baze u zemljama regiona Persijskog zaliva.

Tramp: Narediću vojsci da na pet dana odgodi sve napade na iransku energetsku infrastrukturu

AMERIČKI PREDSJEDNIK IZNENADA PROMIJENIO ODLUKU

Vladajući lijevo-liberalni Pokret Sloboda u tijesnom je vođstvu nakon obrađenih 99,28 odsto biračkih mjesta za parlamentarne izbore u Sloveniji, objavila je sinoć Državna izborna komisija (DVK).
Pokret Sloboda aktuelnog premijera Roberta Goloba osvojio je 28,54 odsto ili 325.757 glasova, dok je desničarska Slovenska demokratska stranka (SDS) Janeza Jan&scaron;e osvojila 0,37 odsto glasova manje (321.521).
Prve izlazne ankete pokazivale su veću razliku između Pokreta Sloboda i SDS-a (2,4 odsto u korist Pokreta Sloboda), ali je do promjena do&scaron;lo već prilikom prvih zvaničnih rezultata DVK-a na 45 odsto obrađenih glasova, kada se činilo da će najveću podr&scaron;ku dobiti SDS.
S obzirom na to da su male razlike između najjače vladajuće i opozicione stranke za konačno progla&scaron;enje pobjednika biće potrebno sačekati rezultate glasanja po&scaron;tom i u inostranstvu.
U Državni zbor prema očekivanjima u&scaron;lo je jo&scaron; pet stranaka, a to su desničarska Nova Slovenija (koalicija sa Slovenskom ljudskom strankom i strankom Fokus) sa 9,33 odsto glasova (devet mandata), Socijaldemokrate sa 6,71 odsto, Demokrate Anžea Logara (desni centar) sa 6,69 odsto (po &scaron;est mandata), antisistemska stranka Resnica (Istina) sa 5,57 odsto i Levica sa 5,40 odsto podr&scaron;ke (po pet mandata).
Najvi&scaron;e mandata osvojio je Pokret Sloboda &ndash; 29, ali zajedno sa svojim sada&scaron;njim koalicionim partnerima (SD i Ljevica) ima ukupno 40 mandata, &scaron;est manje od potrebnog za formiranje vlade.
SDS ima 28 mandata, jedan vi&scaron;e u odnosu na prethodni saziv, a sa svojim potencijalnim partnerima Novom Slovenijom i Demokratama imaju 43 mandata.
Predsjednik SDS-a osporio je rezultate izbora, navodeći da imaju podatke o prednosti te stranke.
&bdquo;Mi imamo prebrojano približno oko milion glasova sa biračkih mjesta, ali je kod nas 50.000 glasova u korist SDS-a. To su podaci sa istih biračkih mesta&hellip; Mi provjeravamo podatke po izbornim jedinicama, neke stvari nijesu logične. Pozivamo odgovorne u DVK i one koji pripremaju računarske programe, nad kojima nam nikada nije bio dozvoljen nadzor, da budu svjesni da ćemo mi prebrojati svaki glas, sa svih biračkih mjesta&ldquo;, istakao je Jan&scaron;a, prenio je slovenački javni servis.
Sa druge strane u pobjedničkom raspoloženju pristalicima se obratio aktuelni slovenački premijer.
&bdquo;Ja sam veče proveo u velikom i&scaron;čekivanju, ali ne zbog toga kakav će biti rezultat, već prije svega u i&scaron;ečkivanju da možemo da kažemo da idemo napred. I to je ono &scaron;to je najvažnije&hellip; Čekaju nas tvrdi pregovori, ali o jednoj stvari nećemo pregovarati &ndash; o na&scaron;oj suverenosti. Strancima nećemo pustiti da vladaju ovdje&ldquo;, rekao je Golob, aludirajući na nedavnu &scaron;pijunsku aferu koja je uključivala saradnju izraelske privatne obavje&scaron;tajne službe &bdquo;Blek Kjub&ldquo; i opozicione SDS.
Odlučujuću ulogu u formiranju vlade imaće stranka Resnica, čiji je predsjednik Zoran Stevanović istakao da neće ulaziti u koaliciju sa SDS-om, kao i da će se zalagati za borbu protiv korupcije i jačanje suverenizma.
Dva mandata pripadaju predstavnicima mađarske i italijanske nacionalne manjine.
Na izbore je iza&scaron;lo blizu 68,5 odsto birača, a pravo glasa imalo je malo manje od 1,7 miliona državljana Slovenije.

Golob: Nećemo dozvoliti strancima da upravljaju; Janša: Neke stvari nijesu logične, svaki glas ćemo prebrojati

VLADAJUĆI POKRET SLOBODA RELATIVNI POBJEDNIK PARLAMENTARNIH IZBORA U SLOVENIJI

Na Trampove prijetnje da ukoliko se potpuno ne obnovi saobraćaj kroz Ormuski moreuz da će SAD uni&scaron;titi kompletnu energetsku infrastrukturu Irana, iz Teherana odgovaraju da taj strate&scaron;ki morski put nije blokiran i da su Amerika i Izrael odgovorni za &ldquo;eskalaciju opasnosti&rdquo;.&nbsp;
Broj povrijeđenih u subotnjim iranskim napadima na izraelske gradove Arad i Dimona porastao je na 175 od čega je 38 hospitalizovano, saop&scaron;tila je lokalna bolnica.
Izraelski ministar odbrane Izrael Kac rekao je da su premijer Benjamin Netanjahu i on naložili izraelskoj vojsci da ubrza ru&scaron;enje kuća u libanskim selima na prvoj liniji kako bi se otklonile prijetnje po izraelske zajednice kao i ru&scaron;enje svih mostova na rijeci Litani.
Libanski predsjednik Džozef Aun osudio je izraelske napade na infrastrukturu u južnom dijelu zemlje, istakav&scaron;i da su oni &ldquo;uvod u kopnenu invaziju&ldquo; i &ldquo;jasno kr&scaron;enje&ldquo; međunarodnog prava.
Američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio je Iranu da će SAD uni&scaron;titi iransku energetsku infrastrukturu ukoliko Teheran u potpunosti ne otvori Ormuski moreuz u roku od 48 sati.
Tramp je potom jo&scaron; zao&scaron;trio retoriku upozorenjem Teheranu da će se suočiti sa &ldquo;potpunim uni&scaron;tenjem ako ne popusti&rdquo;.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute kaže da je &ldquo;apsolutno uvjeren&ldquo; da će Alijansa moći ponovo da otvori Ormuski moreuz.
U razgovoru za Fox News, Rute se osvrnuo na o&scaron;tre kritike koje je Tramp uputio NATO-u, rekav&scaron;i da tajna priroda vojne operacije zahtijevala od zemalja članica Alijanse da odvoje vrijeme da razmotre svoj odgovor.
Iranski islamski korpus revolucionarne garde (IRGC) odgovorio je da će Teheran potpuno zatvoriti strate&scaron;ki Ormuski moreuz ako Tramp sprovede svoje prijetnje.
Ministarstvo spoljnih poslova Irana saop&scaron;tilo je da Ormuski moreuz nije pod blokadom dok su je za eskalaciju opasnosti okrivilo SAD i Izrael.
Kako se navodi u saop&scaron;tenju, Iran je usvojio set mjera da se &ldquo;agresori i njihovi pomagači ne zloupotrebe Ormuski moreuz za ciljeve agresije&rdquo;.
Prethodno je iranski &scaron;ef diplomatije Abas Arakči u objavi na&nbsp; mreži X istakao da pomorski saobraćaj ne prolazi kroz Ormuski moreuz, jer su osiguravajuće kompanije zabrinute zbog rata koji su pokrenule SAD.
&nbsp;
&nbsp;

Tramp: Iranu prijeti potpuno uništenje; Rute uvjeren da će NATO otvoriti Ormuski moreuz

<div class="short-story-body-thumb active">
<div class="short-story-body-thumb-wrapper">
<div class="short-story-body">
Ne smiruju se sukobi na Bliskom istoku. Načelnik General&scaron;taba Izraelskih odbrambenih snaga, general-potpukovnik Ejal Zamir, izjavio je da je vojska "na pola puta" da ostvari svoje ciljeve operacije u Iranu. Britanska &scaron;efica diplomatije Ivet Kuper tvrdi da Velika Britanija nije uvučena u rat u Iranu, ali da nastavlja da podržava odbrambene akcije protiv te zemlje.
Tramp: SAD će uni&scaron;titi iranske elektrane ako Iran ne otvori Ormuz u roku od 48 sati
Američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio je Iranu da će Sjedinjene Američke Države sravniti sa zemljom iranske elektrane ukoliko Teheran u potpunosti ne otvori Ormuski moreuz u roku od 48 sati.
"Ukoliko Iran ne otvori u potpunosti, bez prijetnje, Ormuski moreuz, u roku od 48 sati počev od ovog trenutka, SAD će gađati i sravniti sa zemljom njihove brojne elektrane, počev od najveće! Hvala na pažnji", napisao je Tramp na svojoj dru&scaron;tvenoj mreži.
Iran odgovorio Trampu novom prijetnjom
Iranska vojska je saop&scaron;tila da će ciljati energetsku infrastrukturu i postrojenja za desalinizaciju u regionu ako Donald Tramp ostvari svoje prijetnje uni&scaron;tenjem iranskih termoelektrana.
&bdquo;Ako neprijatelj napadne iransku naftnu i energetsku infrastrukturu, meta će biti sva energetska, informaciona i infrastruktura za desalinizaciju koja pripada Sjedinjenim Državama i režimu u regionu&ldquo;, rekao je Khatam al-Anbija, portparol operativnog komandnog centra vojske, u izjavi koju je objavila novinska agencija Fars. Nije precizirao na koji se &bdquo;režim&ldquo; odnosi.
</div>
</div>
</div>
U napadima na jug Izraela 175 povrijeđenih
Broj povrieđenih u napadima na izraelske gradove Arad i Dimona porastao je na 175 od čega je 38 hospitalizovano, saop&scaron;tila je lokalna bolnica, prenosi Tajms of Izrael.
Revolucionarna garda Irana: Uspostavili smo dominaciju nad nebom Izraela
Komandant vazdu&scaron;no-kosmičkih snaga Iranske revolucionarne garde (IRGC) Madžid Musavi izjavio je u subotu uveče da je Iran uspostavio "raketnu dominaciju" nad nebom Izraela.
"Od ovog trenutka objavljujem raketnu dominaciju sinova Irana nad nebom okupiranih teritorija. Taktike i novi sistemi lansiranja koji će biti kori&scaron;ćeni u narednim talasima iznenadiće američko-cionističke komandante", poručio je iranski vojni zvaničnik, prenosi agencija Tasnim.
On je dodao da će tokom noći nebo na jugu "okupiranih teritorija", kako u Iranu nazivaju Izrael, satima biti osvetljeno.
Revolucionarna garda Irana (IRGC) saop&scaron;tila je da je u ranim jutarnjim satima započet 73. talas vazdu&scaron;nih napada na neprijateljske ciljeve u okviru operacije "Pravo obećanje 4".
"Ratni uslovi se brzo mijenjaju, a kontrola cionističke vojske nad odbranom okupiranih palestinskih teritorija se uru&scaron;ava", navodi se u saop&scaron;tenju IRGC, prenosi agencija Mehr.
Prema tvrdnjama Odeljenja za odnose s javno&scaron;ću IRGC, vi&scaron;e od 200 ljudi je ubijeno i ranjeno u novom talasu iranskih raketnih napada duboko unutar okupiranih teritorija i na američke baze u regionu.
U novoj operaciji, pod kodnim nazivom Imam Ali (AS), kako se navodi, Iran je ciljao južne i sjeverne delove okupiranih teritorija i Izraela.
Izraelski vojni objekti i bezbjednosni centri u Aradu, Dimoni, Eilatu, Ber &Scaron;evi, Kirjat Gatu precizno su pogođeni iranskim raketama Fatah, Gadr i Emad i razornim dronovima nakon &scaron;to se izraelski odbrambeni sistem uru&scaron;io, saop&scaron;tila je IRGC, dodajući da su vazduhoplovne baze Ali el-Salem, El-Minhad i El-Dafra američke vojske u regionu precizno pogođene iranskim raketama i dronovima.
"Prema izvje&scaron;tajima sa terena, izraelski bezbjednosni zvaničnici su izvr&scaron;ili pritisak na novinare i očevice da cenzuri&scaron;u izvje&scaron;taje o razaranju i žrtvama", saop&scaron;tila je pres služba IRGC.
&nbsp;

Trampov ultimatum: Sravnićemo sa zemljom iranske elektrane ako ne otvorite Ormuz u roku od 48 sati; Iran odgovorio prijetnjom

Pod parolom "Ne dozvolimo da nam ukradu budućnost" vi&scaron;e od 200.000 Čeha ispunilo je danas park Letna u Pragu, najveći prostor za demonstracije u gradu, kako bi protestovali zbog uticaja marginalnih radikalnih stranaka na vladu premijera Andreja Babi&scaron;a i zbog oligarhizacije dru&scaron;tva, a u za&scaron;titu građanskog dru&scaron;tva i slobodnih medija i uglednog, nezavisnog javnog radio i televizijskog servisa.
"To &scaron;to su vas izabrali ne daje vam pravo da zloupotrebljavate vlast, uni&scaron;tavate institucije, kupujete za sebe nekažnjivost i da uvodite u Če&scaron;ku manire istočnih autokrata. Ova zemlja nije na prodaju i mi nećemo dozvoliti da nam je ukradu", kazao je na početku protesta Mikula&scaron; Minarž iz nevladine organizacije "Milion trenutaka za demokratiju".
Na poziv te organizacije, koja je 2019. godine u vrijeme prve vlade premijera Andreja Babi&scaron;a uspjela da izvede u park Letna 280.000 ljudi, najvi&scaron;e od velikih demonstracija u vrijeme pada komunista 1989. godine, danas se, prema tvrdnjama organizatora, okupilo do 250.000 ljudi, &scaron;to bi bio treći najveći skup od pli&scaron;ane revolucije.
Na podijumu je stajao veliki natpis "Lav se budi. Stiglo je proljeće", uvodne riječi pisca Ludvika Vaculika iz manifesta "Dve hiljade riječi", iz dana reformističkog pokreta Pra&scaron;kog proljeća 1968. godine za socijalizam sa ljudskim likom, koji su potom pregazili sovjetski tenkovi avgusta iste godine.
"Milion trenutaka za demokratiju" pozvao je Čehe da danas dođu ako ne žele da Če&scaron;ka zavr&scaron;i kao dana&scaron;nja Slovačka i Mađarska, zbog sve veće bahatosti vlasti, jer " država postaje krava muzara, a ekstremistički političari pretvaraju Če&scaron;ku u taoca".
"Sada&scaron;nju politiku u velikoj mjeri određuju ekstremističke i populističke stranke koje imaju ključne resore u vladi - odbrane, spoljnih poslova, životne sredine ili kulture. To je suvi&scaron;e visoka cijena za Babi&scaron;ov imunitet pred suđenjem. Za manje stranke u vladi agresivnost je postala norma", kazao je okupljenima glumac Ivan Trojan.
Neki od konkretnih povoda za dana&scaron;nje okupljanje su smanjivanje izdvajanja za odbranu, umjesto da se u ovim geopolitičkim turbulencijama povećavaju kako se Če&scaron;ka obavezala, kao i ostali saveznici u NATO, &scaron;to već kritikuje američka administracija.
"Niko neće braniti zemlju koja nije voljna da se brani sama. Svaki organizam koji odustane od toga da se brani nestaje. Izdvajanja za odbranu moramo da povećamo ne zbog Rusije ili SAD već zbog nas samih", kazao je veteran iz misija u Avganistanu, vojni psihijatar Jan Vevera.
Drugi povod je plan manjih radikalnih partnera u vladi da se usvoji zakon o stranim agentima za nevladine organizacije, poput ruskog, kao i plan da se ukine finansiranje javnog TV i radio servisa preko pretplate, a da se finansira iz budžeta, &scaron;to bi moglo da ugrozi njegovu dosada&scaron;nju otpornost na političke pritiske.
U polarizovanom če&scaron;kom dru&scaron;tvu vlada zabrinutost da zemlju nova vlada može da povede ka autoritarnijem pravcu, poput Mađarske, jer če&scaron;ki milijarder Andrej Babi&scaron;, lider populističke stranke ANO, nije u stanju da obuzda svoje radikalne manje partnere u vladi, prije svega proruskog lidera radikalnih nacionalista, predsjednika donjeg doma parlamenta Tomija Okamuru, ali i lidera "Motorista sebi" Macinku, kome je uzor američki predsjednik Donald Tramp.

Više od 200.000 ljudi na protestu u Pragu: Česi odbijaju budućnost svoje zemlje po modelu današnje Mađarske

"LAV SE BUDI, STIGLO JE PROLJEĆE"

Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto priznao je da je zvao ruskog kolegu Sergeja Lavrova tokom zatvorenih sastanaka Evropske unije (EU) tvrdeći da je to standardna diplomatska praksa, prenio je Euronews.
"Diplomatija je razgovor sa liderima drugih zemalja", rekao je Sijarto na jednom predizbornom skupu u Mađarskoj, dodajući da razgovara i sa američkim, turskim, izraelskim ili srpskim zvaničnicima, pi&scaron;e N1.
Sijarto je rekao da se na ministarskom nivou u EU ne razmatraju osjetljive informacije i negirao je bilo kakvo kr&scaron;enje bezbjednosnog protokola.
Ta otkrića, koja je mađarska vlada prvobitno demantovala, objavio je nedavno američki list Va&scaron;ington post (The Washington Post) koji tvrdi da je mađarski ministar spoljnih poslova redovno komunicirao sa Moskvom tokom tih povjerljivih sastanaka.
Evropska komisija ocijenila je te informacije zabrinjavajućim i pozvala Budimpe&scaron;tu da pruži poja&scaron;njenja, s obzirom da razgovori u okviru Savjeta EU treba da ostanu povjerljivi prema principu iskrene saradnje.

Euronews: Sijarto priznao da je zvao Lavrova tokom samita EU