Ekonomija

Cijena osnovnog bijelog hljeba od pola kilograma od srijede će biti veća pet centi, odnosno poskupiće sa 80 na 85 centi, saznaju Vijesti.
U tom procentu biće povećane cijene i većine ostalih pekarskih proizvoda, saznaje list u pekarskoj i trgovačkoj djelatnosti.
Razlog za povećanje cijene osnovne vrste hljeba, kako je poja&scaron;njeno podgoričkom listu, jeste &scaron;to nije mijenjana već tri godine, a u međuvremenu je povećana većina tro&scaron;kova u pekarskoj industriji, naročito iznosi za bruto zarade zaposlenih, zbog čega dalja proizvodnja sa sada&scaron;njim cijenama ne bi bila održiva.
Od sada&scaron;nje cijene pekarima ide oko 65 centi, ostalo je marža trgovaca i Vladin PDV.
Izvor Vijesti iz pekarske industrije naveo je da je ovaj minimalni rast bio neophodan kako bi mogli da pokriju tro&scaron;kove i nastave snabdijevanje potro&scaron;ača.
On je kazao da su im tro&scaron;kovi zarada veći nego 2022. godine, kao i tro&scaron;kovi transporta, soli, kremova, ostalih nadjeva, sira, vode.
&ldquo;Veoma je te&scaron;ko naći radnike za ovu djelatnost, a zbog op&scaron;teg rasta zarada u Crnoj Gori u protekle tri godine, i mi smo morali da povećavamo zarade kako bi zadržali postojeće radnike, iako do sada nijesmo povećavali cijene osnovne vrste hljeba. Sada pokriće tro&scaron;kova vi&scaron;e nije moguće bez ovog povećanja cijena. Morali smo povećati cijene i kako bi mogli ulagati u razvoj na&scaron;e industrije kao &scaron;to to rade privrednici iz bilo kojih drugih djelatnosti&rdquo;, kazao je sagovornik podgoričkog lista.
Iz crnogorskih trgovina potvrdili su Vijestima da su dobili najave proizvođača o povećavanju cijena osnovne vrste hljeba pet centi od srijede.
Sagovornici iz dva trgovačka lanca kazali su i da neće procentualno povećavati svoje marže na ovaj proizvod, odnosno da svoj tro&scaron;ak neće dodavati na novu cijenu i da će prodajna cijena od srijede biti 85 centi.
&ldquo;Razumijemo zahtjeve pekara za ovim povećanjem cijena hljeba, smatramo ih opravdanim i prihvatili smo da korigujemo cijene u na&scaron;im prodajnim objektima. Dosada&scaron;nja trgovačka marža na osnovnu vrstu bijelog hljeba najniža je u odnosu na ostale vrste proizvoda, ali je nećemo povećavati. Ne želimo da budemo optuženi da imamo ekstra profit na hljebu&rdquo;, saop&scaron;teno je Vijestima iz jednog trgovačkog lanca.

Od naredne sedmice nova cijena hljeba

OD SRIJEDE

Tenderska komisija za postupak koncesije za pravo kori&scaron;ćenja aerodroma Podgorica i Tivat narednu sjednicu održaće u nedjelju, saop&scaron;tio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i predsjednik komisije Nik Đeljo&scaron;aj.
Tenderska komisija za davanje koncesije na kori&scaron;ćenje aerodroma u Podgorici i Tivtu održala je danas i zaključila sjednicu u punom sastavu, uz prisustvo savjetnika iz Međunarodne finansijske korporacije (IFC), saop&scaron;tio je&nbsp;Đeljo&scaron;aj.
Sjednica je, kako je istakao, potvrdila kontinuitet procesa i otklonila spekulacije o ostavkama i povlačenju konsultanta.
"Uvjeren da ćemo nastaviti sa radom i uz punu transparetnost i nepristrasnost kompletirati cijeli postupak u interesu države Crne Gore", naveo je Đeljo&scaron;aj.
Održanom i zaključenom sjednicom uz prisustvo konsultanta IFC-ja zvanično je, kako ističe, stavljena tačka na razne spekulacije o ostavkama i povlačenju konsultanta.
"Očekujem da u zakonskom roku, odluku proslijedimo Ministarstvu saobraćaja kako bi u roku od 30 dana ista bila upućena Vladi na odlučivanje", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
&nbsp;
&nbsp;

Đeljošaj: Današnjom sjednicom Tenderske komisije stavljena tačka na razne spekulacije o povlačenju konsultanta

NAREDNA SJEDNICA BIĆE ODRŽANA U NEDJELJU

Dio članova Tenderske komisije za postupak koncesije za pravo kori&scaron;ćenja aerodroma Podgorica i Tivat podnijeli su juče ostavke u tom tijelu, objavili su juče pojedini mediji.&nbsp;
Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja, i predsjednik Tenderske komisije Nik Đeljo&scaron;aj saop&scaron;tio je jutros Anteni M i naglasio da jo&scaron; nije dobio pisanu ostavku članova Tenderske komisije.
"Do ovog trenutka nijesam dobio pisanu ostavku nijednog člana Tenderske komisije. Danas sam za 14 sati zakazao nastavak sjednice Tenderske komisije", kazao je Đeljo&scaron;aj.
Ostavke u Tenderskoj komisji su, prema trenutnim informacijama, podnijeli savjetnica predsjednika Vlade i predstavnici Ministarstva finasnija, koje sumnjaju u instruiranost pojedinih članova i neravnopravnost ponuđaca i zato ne žele da daju daju legitimitet procesu.
&nbsp;

Za danas zakazana sjednica Tenderske komisije

POTVRDIO MINISTAR EKONOMSKOG RAZVOJA I PREDSJEDNIK KOMISIJE

Tenderska komisija za postupak koncesije za pravo kori&scaron;ćenja aerodroma Podgorica i Tivat zaustavila je rad dok se ne ispita zakonitost procesa, čime su Ministarstvo finansija i Kabinet premijera spriječeli potencijalne &bdquo;dilove&ldquo;, koji navodno dolaze iz Beograda i Tirane, pi&scaron;e Pobjeda.
List navodi da je postupak davanja aerodroma pod koncesiju sve vi&scaron;e poprima konture institucionalne krize, praćene ozbiljnim sumnjama u politički pritisak i netransparentne uticaje.
Dio članova Tenderske komisije, uključujući savjetnicu predsjednika Vlade i dva predstavnika Ministarstva finansija, obustavio je dalji tok postupka, ukazujući na moguće nepravilnosti, instruisanost pojedinih članova i neravnopravan tretman ponuđača. Poruka je jasna: ne žele da svojim prisustvom legitimi&scaron;u postupak za koji vjeruju da je kompromitovan iznutra.
Situaciju dodatno komplikuje to &scaron;to je prvi potpredsjednik Vlade Srbije, Sini&scaron;a Mali, nedavno saop&scaron;tio da je Srbija bila spremna da uloži &bdquo;duplo vi&scaron;e&ldquo; od trenutnih ponuđača, iako zvanično nije ni učestvovala na tenderu. Taj potez, bez obzira da li je slučajan, te&scaron;ko je ne tumačiti kao politički pritisak &ndash; posebno &scaron;to se dogodio ba&scaron; u trenutku kada se Tenderska komisija bavi razmatranjem ponuda.
Tenderska komisija za postupak koncesije za pravo kori&scaron;ćenja aerodroma Podgorica i Tivat je 9. maja, uz prisustvo ovla&scaron;ćenih predstavnika dva ponuđača, otvorila ponude i utvrdila da su blagovremeno dostavljene.
Radi se, naime, o korporaciji Incheon International Airport Corporation i ponuđaču Corporacion America Airports S.A.
&bdquo;Imajući u vidu navedeno, Komisija će u roku od 30 dana nadležnom ministarstvu dostaviti izvje&scaron;taj o evaluaciji pristiglih ponuda na dalju nadležnost&ldquo;, kazali su tada iz Vlade.
Podsjetimo, Vlada Du&scaron;ka Markovića je 25. jula 2019. godine usvojila koncesioni akt i ugovor za davanje koncesije za kori&scaron;ćenje aerodroma Tivat i Podgorica. Koncesionim aktom je tada predviđeno 100 miliona EUR jednokratne nadoknade za budžet i 200 miliona investicija u narednih 30 godina.
Nekada&scaron;nje ministarstvo saobraćaja, na čijem čelu je bio Osman Nurković, 11. oktobra 2019. godine objavilo je javni poziv za podno&scaron;enje prijava za pretkvalifikaciju za dodjelu koncesije za aerodrome.
Na pretkvalifikacioni tender tada je stiglo sedam prijava, od kojih su četiri ispunile kriterijume i označene su kao kvalifikovani ponuđači. U pretkvalifikacionoj proceduri kvalifikovala su se četiri ponuđača: južnokorejska kompanija Incheon International Airport, indijski GMR Airports, luksembur&scaron;ka Corporacion America Airports i francusko-turski konzorcijum ADP-TAV, koji su ispunili pretkvalifikacione kriterijume za dodjelu koncesija.
Indijska kompanija GMR nekoliko mjeseci kasnije je navela da neće učestvovati u daljem postupku za dobijanje koncesija. Ta je kompanija otpala, jer je francuski ADP, koji sa turskim TAV-om, takođe želi da upravlja aerodromima u Podgorici i Tivtu, kupio 49 odsto njenih akcija.
Nakon &scaron;to je zavr&scaron;ena pretkvalifikaciona faza trebalo je da slijedi postupak raspisivanja tendera, odnosno poziv odabranim konzorcijumima ili firmama da dostave ponudu.
Krajem oktobra 2021. godine tri ponuđača, koja su ranije pro&scaron;la pretkvalifikacioni tender, predstavila su sebe i svoje planove u vezi sa crnogorskim aerodromima predstavnicima vlade Zdravka Krivokapića. Tada&scaron;nji ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić je, nakon tog predstavljanja, saop&scaron;tio da interesovanje potencijalnih koncesionara za aerodrome nije splasnulo uprkos tada&scaron;njoj situaciji u vezi sa pandemijom korona virusa.
List pi&scaron;e i da konsultanti na projektu, IFC - dio grupe Svjetske banke, smatra da se grubo kr&scaron;e načela tenderskog postupka, zbog čega se povlače iz procesa.

Tenderska komisija zaustavila rad dok se ne ispita zakonitost procesa

UZDRMAN POSTUPAK DAVANJA AERODROMA PODGORICA I TIVAT POD KONCESIJU

Dio članova Tenderske komisije za postupak koncesije za pravo kori&scaron;ćenja aerodroma Podgorica i Tivat podnijeli su danas ostavke u tom tijelu, saznaje agencija Mina.
Ostavke su podnijeli savjetnica predsjednika Vlade i predstavnici Ministarstva finasnija, koji sumnjaju u instruiranost pojedinih članova i neravnopravnost ponuđaca i zato ne žele da daju daju legitimitet procesu.
Kako nezvanično saznaje Mina, i konsultatnti na projektu, IFC &ndash; dio grupe Svjetske banke, smatraju da se grubo kr&scaron;e načela tenderskog postupka i povlače se iz cijelog procesa.

Dio članova Tenderske komisije za koncesiju aerodroma podnio ostavku

SUMNJAJU U INSTRUIRANOST POJEDINIH ČLANOVA I NERAVNOPRAVNOST PONUĐAČA

Kompanija Eagle Hills Mohameda Alabara zaključila je ugovor za zakup jedne plaže na ulcinjskoj rivijeri, saop&scaron;teno je "Danu" iz Morskog dobra.
Riječ je o lokaciji koja se u katastru nalazi pod imenom 10M, a radi se o plaži Tropikana.
Kako je poja&scaron;njeno iz Morskog dobra, iako je Alabar najavio da će odustati od svih plaža u Ulcinju i prepustiti ih ranijim zapucima, ovu plažu je morao da uzme, jer ostale pristigle ponude za nju nijesu bile validne.
Podsjećamo, Alabar je na javnom konkursu za crnogorske plaže ponudio najvi&scaron;e novca za ulcinjske plaže, ali je nakon pritiska javnost i civilnog sektora, odustao od zakupa.

Alabar zaključio ugovor za zakup jedne plaže u Ulcinju

SAOPŠTENO IZ MORSKOG DOBRA

Vlada je danas utvrdila Predlog zakona o zavr&scaron;nom računu budžeta Crne Gore za pro&scaron;lu godinu, u kojem se navodi da je ukupan državni dug, bez depozita, iznosio 4,51 milijardu EUR ili 60,53 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Iz Vlade je, nakon sjednice, saop&scaron;teno da je u diskusiji na ovu temu nagla&scaron;eno da je tokom pro&scaron;le godine zabilježen kontinuirani rast budžetskih prihoda, u najvećoj mjeri kao odraz rasta ekonomske aktivnosti u zemlji, kao i rasta životnog standarda stanovni&scaron;tva, usljed rasta raspoloživog dohotka. "Ukupan državni dug uključujući depozite, na kraju pro&scaron;le godine, iznosio je 4,13 milijardi ili 55,36 odsto BDP-a&ldquo;, kazali su iz Vlade, a prenosi Mina business. Prema preliminarnim podacima Uprave za statistiku procjenjuje se da je u pro&scaron;loj godini BDP ostvaren u nominalnom iznosu od 7,46 milijardi EUR. Tekući prihodi u pro&scaron;loj godini iznosili su 2,71 milijardu EUR, &scaron;to je 0,05 odsto manje od planiranog iznosa i čini 36,4 odsto BDP-a. Važno je istaći da su u posmatranom periodu gotovo sve kategorije tekućih prihoda zabilježile rast u odnosu na planirani iznos i u odnosu na prethodnu godinu, ako se izuzmu prihodi jednokratnog karaktera u 2023. godini. &bdquo;U strukturi tekućih prihoda najveći udio imaju prihodi od poreza 72,5 odsto ili 1,97 milijardi EUR, prihodi od doprinosa 21,5 odsto ili 584,7 miliona EUR i ostali prihodi 3,4 odsto ili 92,2 miliona EUR. Preostali iznos tekućih prihoda čine naknade 1,9 odsto ili 53,1 milion EUR i takse 0,6 odsto odnosno 16,2 miliona EUR&ldquo;, rekli su iz Vlade. Budžetska potro&scaron;nja u pro&scaron;loj godini iznosila je oko tri milijarde EUR, &scaron;to čini 40,3 odsto BDP-a. Socijalna davanja čine najveći dio budžetske potro&scaron;nje odnosno 33,6 odsto i u pro&scaron;loj godini su iznosila 1,01 milijardu EUR, &scaron;to je 22,2 odsto vi&scaron;e u odnosu na prethodnu godinu, a kao rezultat većeg izvr&scaron;enja po osnovu prava iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja dominantno zbog povećanja minimalne penzije. &bdquo;Bruto zarade su drugi značajan činilac budžetske potro&scaron;nje odnosno 22,48 odsto i iznosile su 675,2 miliona EUR, &scaron;to je 2,8 odsto manje u odnosu na planirani iznos i pet odsto vi&scaron;e u odnosu na prethodnu godinu, a realizovane su u skladu sa važećim zakonskim propisima, potpisanim kolektivnim ugovorima i stvarnim obračunom zarada&ldquo;, precizirali su iz Vlade. Kapitalni izdaci u pro&scaron;loj godini iznosili su 299,1 miliona EUR i 16,2 odsto su veći u odnosu na plan budžeta, a 25,3 odsto su veći u odnosu na prethodnu godinu zbog veće realizacije planiranih kapitalnih projekata u odnosu na budžetski plan i prethodnu godinu. &bdquo;Gotovinski deficit budžeta za pro&scaron;lu godinu iznosi 247,5 miliona EUR i čini 3,3 odsto BDP-a. Kada se gotovinski deficit koriguje za povećanje neizmirenih obaveza iz prethodnih godina, koje nemaju karakter pozajmica, korigovani gotovinski deficit iznosi 258,8 miliona EUR ili 3,5 odsto BDP-a&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju. U pro&scaron;loj godini izvr&scaron;ena je otplata duga u iznosu od 495,6 miliona EUR, &scaron;to je zajedno sa korigovanim gotovinskim deficitom, izdacima za kupovinu hartija od vrijednosti, datim pozajmicama i kreditima i povećanjem depozita države uslovilo nedostajuća sredstva u iznosu od 976,1 milion EUR. Navedeni iznos je finansiran iz pozajmica i kredita iz domaćih i stranih izvora u iznosu od 942,1 milion EUR, primitaka od otplate kredita 20,3 miliona EUR, zatim primitaka od prodaje imovine 2,3 miliona EUR i povećanjem neto obaveza u iznosu od 11,3 miliona EUR. Na sjednici Vlade danas je utvrđen Predlog zakona o sanaciji investicionih dru&scaron;tava sa Izvje&scaron;tajem sa javne rasprave. &bdquo;Usvajanjem ovog zakona stvaraju se uslovi za primjenu ovla&scaron;ćenja i instrumenata sanacije koji su propisani izmijenjenom direktivom EU čime se značajno unapređuje regulatorni okvir za rje&scaron;avanje pitanja investicionih dru&scaron;tava koja imaju problema u poslovanju na novim osnovama&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju. Kako se dodaje, u cilju potpunog usklađivanja sa relevantnim pravnim okvirom EU, Predlog sadrži i dio odredbi koje će se primjenjivati nakon pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji i kojima se dodatno jača sistem prevencije i sanacije investicionih dru&scaron;tava koja su članovi grupe investicionih dru&scaron;tava iz Evropske unije. &bdquo;Zakonom se detaljno propisuju mehanizmi za&scaron;tite ulagača i povjerilaca, smanjujući rizik po finansijsku stabilnost zemlje i omogućavajući blagovremenu i efikasnu sanaciju investicionih dru&scaron;tava u kriznim situacijama&ldquo;, rekli su iz Vlade. Primarni cilj tog zakona je, kako se ocjenjuje, očuvanje stabilnosti finansijskog sistema Crne Gore kroz stvaranje pravnog okvira koji omogućava rje&scaron;avanje problema insolventnosti i finansijskih te&scaron;koća investicionih dru&scaron;tava na način koji minimizira negativne posljedice po trži&scaron;te i ekonomiju. &bdquo;Zakon uvodi mehanizme za ranu intervenciju i sanaciju investicionih dru&scaron;tava, sa ciljem očuvanja ključnih funkcija tih dru&scaron;tava, za&scaron;tite klijenata, povjerilaca i ulagača, te smanjenja tro&scaron;kova sanacije za državni budžet. Uvođenjem instrumenata kao &scaron;to su planovi sanacije, interna sanacija i formiranje Sanacionog fonda, zakon pruža sveobuhvatan okvir za preventivne mjere i efikasno djelovanje u kriznim situacijama&ldquo;, saop&scaron;tili su iz Vlade, a prenosi agencija Mina.

Ukupan državni dug na kraju 2024. sa depozitima iznosio 55,36 odsto BDP-a

VLADA UTVRDILA PREDLOG ZAKONA O ZAVRŠNOM RAČUNU BUDŽETA CRNE GORE ZA PROŠLU GODINU

&nbsp;Dru&scaron;tvo statističara i demografa Crne Gore (DSD) pozvalo je Monstat da u skladu sa novim zakonskim ovla&scaron;ćenjima, koja su mu dodjeljena u martu, objavi akcioni plan ili jasan vremenski okvir za usklađivanje statistike državnih finansija po ESA 2010 standardima.
DSD je, takođe, pozvao Upravu za statistiku da saop&scaron;ti tačan datum objave revidirane serije bruto domaćeg proizvoda (BDP) za period od 2006. do pro&scaron;le godine, &scaron;to je u skladu sa međunarodnom praksom, imajući u vidu da ova revizija može promjeniti strukturu i nivo BDP-a.
&bdquo;Podjećamo da je posljednja revizija BDP-a u državama EU, koja je napravljena u pro&scaron;loj godini, dovela do rasta nominalnog BDP-a najvi&scaron;e do 0,8 odsto&ldquo;, rekli su predstavnici DSD-a.
Oni su pozvali Monstat da objavi revidirane podatke o javnom dugu i deficitu u skladu istim ESA 2010 standardom, kao i BDP, kako bi se obezbjedila uporedivost pokazatelja i dobila tačna slika o stanju javnih finansija Crne Gore.
U DSD-u smatraju da je raspolaganje ovim informacijama od velike važnosti, jer ulazimo u period kada ekonomija Crne Gore pokazuje ozbiljne znake usporavanja.
&bdquo;U prvom kvartalu ove godine industrijska proizvodnja je u padu, prihodi od turizma su smanjeni, dok poljoprivreda i građevinarstvo stagniraju. Istovremeno, Crna Gora se, već drugi kvartal zaredom, suočava sa istorijskim maksimumom u deficitu spoljno-trgovinske razmjene, dok raste i nivo budžetskog deficita&ldquo; rekli su iz DSD-a.
Sve to značajno pogor&scaron;ava neto međunarodnu investicionu poziciju.
&bdquo;Sudeći po već dostupnim i objavljenim pokazateljima, može se zaključiti da će realna stopa BDP-a u prvom kvartalu ove godine biti u rasponu od minus 1,5 odsto do 1,5 odsto, &scaron;to je značajno ispod projektovanog nivoa&ldquo;, rekli su iz DSD-a.
Iz DSD-a su podsjetili da se u martu navr&scaron;ilo tačno deset godina od kada je Vlada usvojila Strategiju za usklađivanje statistike državnih finansija sa evropskim standardima (ESA 2010).
&bdquo;Deceniju kasnije, ključni podaci o fiskalnom zdravlju države, poput javnog duga i deficita prema EU pravilima, i dalje nijesu dostupni javnosti&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
U DSD-u su podsjetili da sve ukazuje na to da je Ministarstvo finansija izbjegavalo suočavanje s brojkama koje bi otkrile pravu dubinu javnog zaduženja.
&bdquo;Jer, kada bi se dug i deficit obračunavali po evropskim standardima, a ne prema 'domaćim pravilima', Crna Gora bi vjerovatno bila daleko od ispunjavanja kriterijuma EU o fiskalnim ograničenjima koji su definisani na nivou od tri odsto deficita i 60 odsto javnog duga u odnosu na BDP&ldquo;, tvrde u DSD-u.
Umjesto objave tih podataka, kako su podsjetili, u martu su donijete izmjene Zakona o zvaničnoj statistici, kojima se nadležnost za statistiku državnih finansija sada prenosi sa Ministarstva finansija na Monstat.
Dakle, kako tvrde u DSD-u, odgovornost za statistiku državnih finansija sada je na Monstatu.
"Stoga je DSD uputio vi&scaron;e zvaničnih zahtjeva Monstatu. Svi zahjevi za slobodan pristup informacijama na temu statistike javnog duga i deficita su odbijeni. Ne samo da se ne dozvoljava pristup podacima, već Monstat tvrdi da ni uvid u akcioni plan usklađivanja ne može odobriti, jer se statistika državnih finansija razvija u okviru IPA 2022 projekta, pa se navodno informacije o tome ne smiju dijeliti sa trećim stranama, shodno međunarodnom ugovoru sa EU koji nam nije dostavljen na uvid&ldquo;, rekli su predstavnici DSD-a.
Oni su podsjetili da je pitanje statistike državnih finansija problematizovala i EK u svom izvje&scaron;taju o ekonomskim reformama Crne Gore iz juna ove godine, jasno poručujući da statistiku državnih finansija Crne Gore hitno treba unaprijediti, uključujući i moguću reklasifikaciju javnih preduzeća u sektor op&scaron;te države, &scaron;to bi potencijalno moglo povećati zvaničnu statistiku o dugu i deficitu.
&bdquo;Zanimljivo je, međutim, da Monstat istovremeno najavljuje veliku reviziju BDP-a po ESA 2010 metodologiji za period od 2006. do 2023. godine, i to godinu ranije nego &scaron;to je prvobitno planirano, kako bi se ubrzao proces zatvaranja poglavlja 18 - Statistika. Ipak, istovremeno u potpunosti zanemaruje potrebu korisnika i EK za objavom statistike državnih finansija u skladu sa ESA2010, iako su podaci o dugu i deficitu jednako važni, ne samo za zatvaranje poglavlja 18, već i poglavlja 17 - Ekonomska i monetarna politika&ldquo;, rekli su iz DSD-a.
Oni su zaključili da revizija samo jednog indikatora (BDP-a), dok se dug i deficit i dalje izračunavaju prema nacionalnim pravilima, može dovesti do neuporedivih i potencijalno manipulativnih pokazatelja o stvarnom nivou zaduženosti države.

 Društvo statističara i demografa Crne Gore: Monstat da objavi akcioni plan i podatke o javnom dugu i deficitu

"SVE UKAZUJE NA TO DA JE MF IZBJEGAVALO SUOČAVANJE S BROJKAMA KOJE BI OTKRILE PRAVU DUBINU JAVNOG ZADUŽENJA"

Poreski inspektori su u okviru 892 kontrole, obavljene od početka godine, utvrdili nepravilnosti kod 115 poreskih obveznika, izrekli novčane kazne od 637 hiljada eura, dok su 24 objekta privremeno zatvorili.
&bdquo;Poreska uprava, u cilju obezbjeđivanja po&scaron;tovanja poreskih propisa i suzbijanja sive ekonomije, intenzivira aktivnosti tokom ljetnje turističke sezone. Ovaj period karakteri&scaron;e povećan obim ekonomske aktivnosti, posebno u primorskim op&scaron;tinama i turističkim centrima, &scaron;to zahtijeva pojačan nadzor&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Poreski inspektori su u maju obavili 270 provjera regularnosti poslovanja i utvrdili nepravilnosti kod 23 poreska obveznika, na osnovu je izdato 39 prekr&scaron;ajnih naloga sa novčanim kaznama od 142,2 hiljade EUR, prenosi Mina business.
Iz PU su kazali da je od tog iznosa naplaćeno 27,42 hiljade EUR.
&bdquo;U navedenom periodu, akcenat je stavljen na ugostiteljske objekte. Od ukupnog broja kontrola, čak 219 se odnosi na tu djelatnost. Kod devet obveznika utvrđene su nepravilnosti&ldquo;, rekli su iz PU.
Oni su dodali da su se prekr&scaron;aji uglavnom odnosili na neizdavanje fiskalnih računa.
Poreski inspektori kontrolisali su i one koji nijesu podnijeli prijave poreza na dobit preduzeća.
&bdquo;Kancelarijski nadzor obavljen je kod 105 obveznika i rezultirao je dono&scaron;enjem rje&scaron;enja o zabrani raspolaganja sredstvima na poslovnim računima za 14 poreskih obveznika. Za 36 poreskih obveznika izdati su zahtjevi za pokretanje prekr&scaron;ajnog postupka i po tom osnovu naplaćeno je 298,02 hiljade EUR&ldquo;, kazali su iz PU.
Oni su objasnili da je cilj PU unapređenje komunikacije i jačanje odnosa povjerenja sa poreskim obveznicima koji svoj doprinos mogu dati kroz dobrovoljno izmirivanje poreskih obaveza, &scaron;to podrazumijeva prijavljivanje prihoda, podno&scaron;enje propisanih prijava i plaćanje poreza u propisanim rokovima.

Izrečene kazne od 637 hiljada eura, 24 objekta privremeno zatvorena

PODACI PORESKE UPRAVE

Skup&scaron;tina je danas ponovo usvojila Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE).
Za usvajanje je bio 41 poslanik, protiv je glasalo sedam, dok su četiri bila uzdržana.
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović potpisao je krajem aprila Zakon o potvrđivanju Sporazuma o ekonomskoj saradnji, dok je Skup&scaron;tini na ponovno odlučivanje vratio onaj o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina.

U Skupštini ponovo prihvaćen Sporazum sa UAE u oblasti turizma i nekretnina

ZA USVAJANJE JE BIO 41 POSLANIK, PROTIV JE GLASALO SEDAM

Upravni odbor Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) usvojio je danas odluke o usklađivanju penzija, koje će od maja biti povećane 3,1 odsto.
Upravni odbor Fonda PIO je na sjednici usvojio i odluke o usklađivanju penzije za jedan lični bod i o usklađivanju osnova za određivanje novčane naknade za tjelesno o&scaron;tećenje od l. maja.
&bdquo;Shodno navedenim odlukama, penzije i novčane naknade se od 1. maja usklađuju 3,1 odsto, dok vrijednost penzije za jedan lični bod iznosi 11,66849, a osnov za određivanje naknade za tjelesno o&scaron;tećenje 449,2 eura&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, a prenosi Mina business.
Donesene odluke, kako se dodaje, biće primjenjene prilikom isplate penzije za maj, koja će se obaviti u junu.

Upravni odbor Fonda PIO usvojio odluke o usklađivanju penzija