Ekonomija

Prijedlog da se u Zakon o radu uvede takozvani &bdquo;produženi vikend jednom mjesečno&ldquo;, odnosno da posljednji petak u mjesecu bude neradni dan za zapo&scaron;ljene, mogao bi izazvati ozbiljne probleme u praksi ukoliko bi bio usvojen u predloženom obliku, ocijenila za Pobjedu prof. dr Vesna Simović Zvicer.
Ona je, komentari&scaron;ući prijedlog Demokrata, ukazala da se predloženim rje&scaron;enjem praktično uvodi nova vrsta odmora za zapo&scaron;ljene, pored već postojećih odmora tokom rada, tokom dana, sedmičnog i godi&scaron;njeg odmora.
Cilj predlagača
Simović-Zvicer ističe da ne sumnja da je cilj predlagača bio da se dodatno unaprijede prava zapo&scaron;ljenih, ali upozorava da prijedlog sadrži niz nelogičnosti koje bi, kako kaže, mogle dovesti do ozbiljnih problema u primjeni.
Prva primjedba odnosi se na samu formulaciju predloženog prava. Prema njenim riječima, naziv &bdquo;produženi vikend jednom mjesečno&ldquo; nije adekvatan sa stanovi&scaron;ta zakonodavne tehnike.
- &bdquo;Produženi vikend&ldquo; je kolokvijalan izraz, a ne ustaljeni pravni termin. Termin &bdquo;vikend&ldquo; ne postoji u Zakonu o radu. U zakonskom smislu, riječ je o sedmičnom odmoru, dok se čini da je namjera predlagača da uvedu novo pravo - svojevrsni &bdquo;mjesečni odmor&ldquo; - navodi Simović-Zvicer.
Ona podsjeća da Zakon o radu već poznaje odmore i odsustva, te da je Crna Gora, kako ističe, u ovoj oblasti usklađena sa evropskim standardima. Posebno ukazuje na član 87 Zakona o radu, kojim su predviđeni dodatni dani plaćenog odsustva zbog zadovoljavanja ličnih potreba zapo&scaron;ljenih.
Jedan od ključnih problema, prema njenoj ocjeni, jeste to &scaron;to predlagači nijesu dovoljno uvažili prirodu poslova u djelatnostima u kojima se rad ne može jednostavno prekinuti svakog posljednjeg petka u mjesecu. Simović-Zvicer podsjeća da Zakon o radu u članu 76, stav 3 već predviđa izuzetak od pravila da se sedmični odmor koristi nedjeljom, upravo za poslove u kojima priroda rada i organizacija rada to ne dozvoljavaju.
Kao primjere navodi zdravstvo, luke, policiju, socijalnu i dječju za&scaron;titu, kontrolu vazdu&scaron;nog saobraćaja, snabdijevanje električnom energijom, komunalne usluge, vojsku i druge djelatnosti od vitalnog značaja.
- Postavlja se pitanje kako obavezati poslodavce da svaki posljednji petak u mjesecu bude neradni dan ako im priroda posla to ne dozvoljava. Predlagači nijesu konkretizovali &scaron;ta je sa djelatnostima od vitalnog značaja u Crnoj Gori, niti da li se ovo pravo primjenjuje bez izuzetaka u odnosu na državne organe, vojsku, policiju i druge službe čiji rad ne može biti zaustavljen - upozorava Simović-Zvicer.
Ona dodatno problematizuje položaj poslodavaca koji organizuju rad subotom. U tom slučaju, kako navodi, postavlja se pitanje da li bi posljednje sedmice u mjesecu tri dana uzastopno praktično bilo onemogućeno organizovanje rada.
Simović-Zvicer smatra da je naročito sporno to &scaron;to prijedlog ne ostavlja prostor za fleksibilnost u ostvarivanju ovog prava. Time se, prema njenoj ocjeni, pojedinačno pravo stavlja ispred za&scaron;tite javnog interesa, bez dovoljno jasne argumentacije.
- Može se postaviti pitanje da li bi se ovakvim zakonskim rje&scaron;enjem mogao ugroziti javni interes, bezbjednost ljudi i imovine. Na primjer, &scaron;ta će se desiti tokom sezone požara ako se ovo rje&scaron;enje bude primjenjivalo? Hoće li vatrogasci biti oslobođeni radne obaveze ako je do požara do&scaron;lo posljednjeg petka u mjesecu? Odgovore na ta i slična pitanja nijesam prona&scaron;la u predloženom rje&scaron;enju, jer je vrijeme kori&scaron;ćenja &bdquo;mjesečnog odmora&ldquo; definisano fiksno - posljednji petak u mjesecu - navodi ona.
Prava i obaveze
Prema njenim riječima, nijedno rje&scaron;enje koje se tiče prava i obaveza iz radnog odnosa nije dobro ako nije rezultat dijaloga sa socijalnim partnerima.
Umjesto imperativne zakonske norme, smatra Simović-Zvicer, trebalo je ostaviti mogućnost da se pitanje takozvanog mjesečnog odmora uredi kolektivnim ugovorom. Na taj način bi se, kako obja&scaron;njava, kroz kolektivno pregovaranje do&scaron;lo do rje&scaron;enja koja bi bila prihvatljiva i za zapo&scaron;ljene i za poslodavce.
- Ako bi se usvojilo ovakvo rje&scaron;enje, imali bismo jedinstven primjer u Evropi administrativnog uvođenja novog prava, čija bi implementacija mogla dovesti do ozbiljnog uru&scaron;avanja procesa rada i ugrožavanja javnog interesa &mdash; ocjenjuje Simović-Zvicer.
Ona ukazuje da u uporednom pravu postoje slična rje&scaron;enja koja podrazumijevaju dodatne dane odmora, ali nagla&scaron;ava da se ona po pravilu vezuju za ostvarivanje prava na godi&scaron;nji odmor, prekovremeni rad, kolektivne ugovore ili interne akte poslodavca.
Kako obja&scaron;njava, u Francuskoj i Belgiji zapo&scaron;ljeni koji rade duže od punog radnog vremena mogu imati pravo na dodatne slobodne dane, koji se dodaju danima godi&scaron;njeg odmora. U Njemačkoj se dodatni slobodni dani za zapo&scaron;ljene koji su ostvarili prekovremeni rad mogu koristiti tokom mjeseca ili periodično.
- Dakle, ne radi se o zakonom definisanom pravu na &bdquo;mjesečni odmor&ldquo;, već o različitim oblicima dodatnih slobodnih dana, koji su najče&scaron;će povezani sa prekovremenim radom, kolektivnim ugovorima ili internim aktima poslodavaca - poja&scaron;njava Simović Zvicer.
Ona podsjeća i da većina država Evropske unije poznaje pravo na slobodne dane zbog zadovoljavanja ličnih potreba zapo&scaron;ljenih, kao i praksu uvećanja godi&scaron;njeg odmora po osnovu godina rada. Takva mogućnost, dodaje, postoji i u Crnoj Gori, u skladu sa kolektivnim ugovorom koji obavezuje poslodavca.
Simović-Zvicer zaključuje da bi, umjesto fiksnog zakonskog rje&scaron;enja kojim se posljednji petak u mjesecu određuje kao neradni dan, mnogo racionalnije bilo otvoriti prostor za dogovor kroz kolektivno pregovaranje, uz uvažavanje specifičnosti djelatnosti, organizacije rada i potrebe za&scaron;tite javnog interesa.
Klub poslanika Demokrata predao je u skup&scaron;tinsku proceduru prijedlog dopune Zakona o radu kojim se predviđa uvođenje prava na &bdquo;produženi vikend jednom mjesečno&ldquo;. Prema predloženom rje&scaron;enju, zaposleni bi u sedmici koja prethodi posljednjem vikendu u mjesecu imali pravo na neradni petak, odnosno na 24 sata odmora koji bi se nadovezao na sedmični odmor i koristio neprekidno. Predlagači su obrazložili da je cilj rje&scaron;enja unapređenje prava zaposlenih i bolja ravnoteža između poslovnog i privatnog života.

Zvicer: „Produženi vikend“ može ugroziti organizaciju rada i javni interes

KOMENTAR NA PRIJEDLOG DEMOKRATA DA POSLJEDNJI PETAK U MJESECU BUDE NERADAN

Sve cijene goriva će od ponoći pojeftiniti sedam do 11 centi, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Litar eurosupera 95 i 98 biće niži po sedam centi, pa će ove sedmice ko&scaron;tati 1,59 eura, odnosno 1,63 eura.
Cijena eurodizela će biti niža 11 centi, pa će iznositi 1,55 eura.
Lož ulje će pojeftiniti takođe 11 centi i ko&scaron;taće 1,48 eura.
Naredni obračun će biti 29. juna, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 30. juna.

Od ponoći dizel jeftiniji 11, benzin sedam centi

NOVE CIJENE GORIVA

Nakon &scaron;to je Skup&scaron;tina pro&scaron;le sedmice usvojila Zakon o upravljanju privrednim dru&scaron;tvima u državnom vlasni&scaron;tvu, prof. dr Vasilije Kostić ne spori želju Vlade da uvede određene promjene u menadžmentu državnih kompanija, ali smatra da je to vi&scaron;e iznuđen nego voljan potez.
U razgovoru za Pobjedu Kostić nagla&scaron;ava da je Vlada često iz budžeta pokrivala minuse državnih firmi, a da sada stanje u državnoj kasi vi&scaron;e ne dozvoljava takve izdatke.
- Da je prije ovo razlog, a ne zabrinutost zbog lo&scaron;eg upravljanja, svjedoči činjenica da su u dugom roku na čelu državnih firmi isključivo partijski ljudi i da su te pozicije nagrada za partijsku odanost i pripadnost &ndash; saop&scaron;tio je Kostić odgovarajući na pitanje Pobjede da li će ovaj zakon konačno depolitizovati menadžmente državnih kompanija.
Ipak, nagla&scaron;ava da je orijentacija ka profesionalizaciji rukovodstva pozitivna, ali istovremeno i te&scaron;ka za sprovođenje.
- Da bi bilo koji zakon, pa i ovaj, dao očekivane rezultate i proizvodio željene posljedice, mora da postoje izvjesni dru&scaron;tveno-ekonomski, politički, kulturni i institucionalni preduslovi koji imaju sublimirajući izraz u onome &scaron;to zovemo &bdquo;snažnim i nezavisnim institucijama&ldquo;. Paradoksalno, ukoliko toga nema, svaki novi zakon je prilog novom bezakonju, &scaron;to može biti i ovaj, koje se ogleda u kr&scaron;enju normi novodonesenog zakona &ndash; nagla&scaron;ava Kostić.
Partijsko zapo&scaron;ljavanje
Na pitanje Pobjede kako se izboriti sa problemom partijskog zapo&scaron;ljavanja, Kostić odgovara da je za svaki problem prvo potrebno da bude tačno identifikovan, jer ukoliko nije, onda i rje&scaron;enja postaju dio problema.
- Partijsko zapo&scaron;ljavanje nije uzrok, ono je posljedica, pa ukoliko se bavimo rje&scaron;avanjem posljedice, to je kao da skidamo temperaturu, a glavnim uzrokom - upalom se ne bavimo. Dakle, potrebno je da otklonimo ili makar djelujemo na otklanjanje uzroka partijskog zapo&scaron;ljavanja pa će njihovim uklanjanjem i ono biti smanjeno ili ukinuto. Kada kao dru&scaron;tvo razvijemo nezavisne mehanizme kontrole, snažne, nezavisne institucije koje će se brinuti o po&scaron;tovanju pravila i koje će nas &scaron;tititi od nas samih i zloupotreba političara, tada će i sankcije za kr&scaron;enje pravila biti dovoljno o&scaron;tre i djelotvorne. I skoro da je nevjerovatno da mi kao građani učestvujemo u tome i pristajemo na tu vrstu političke zloupotrebe ne razmi&scaron;ljajući da time, pored ostalog, održavamo i hranimo sistem koji tjera na&scaron;u djecu odavde, a za eventualni ostanak u zamjenu im nudimo lakejstvo i podani&scaron;tvo &ndash; kaže Kostić.
Zato je, kako dodaje, za rje&scaron;enje potrebno novo znanje, novo mi&scaron;ljenje. Samo mi, kako navodi Kostić, možemo promijeniti sopstvenu stvarnost tako &scaron;to ćemo kroz izgradnju kredibilnih institucija mijenjati sebe i time prinuditi političare da služe na&scaron;im interesima, a ne obratno, kao &scaron;to je sada.
- Ako prihvatimo da su na&scaron;e institucije oblik na&scaron;e dru&scaron;tvene svijesti, onda nam mora biti jasno da dokle god su one na nivou na kome su, da je takvo stanje odraz preovlađujućeg nivoa na&scaron;e dru&scaron;tvene svijesti, na&scaron;e volje. A dru&scaron;tvena svijest se ne mijenja preko noći, naprotiv, to je dug i mukotrpan proces sa neizvjesnim ishodom. Upravo zbog te činjenice samo se mali broj zemalja u svijetu kreće &bdquo;uskim koridorom&ldquo; demokratskog razvoja i op&scaron;teg napretka &ndash; navodi Kostić.
Poja&scaron;njava da dono&scaron;enje zakona bez preduslova za njegovu primjenu oduzima kredibilitet pravnom sistemu.
- Razumije se, svakako, stepen neizvjesnosti u pogledu konačnih rezultata, a koji je skopčan s novim rje&scaron;enjima, nije niti bi smio biti razlog da se odustane od zakonodavne i druge aktivnosti kojom se želi unaprijediti postojeća praksa i korigovati trenutno stanje &ndash; dodaje Kostić.
Odgovornost
Ministar finansija Novica Vuković je nakon izglasavanja Zakona poručio da &scaron;alju jasnu poruku da državni kapital pripada građanima i da se njime mora upravljati odgovorno, profesionalno i u njihovom najboljem interesu.
- Vrijeme nejasnih odgovornosti i izostanaka rezultata ostavljamo iza sebe. Ovim zakonom uvodimo sistem u kojem stručnost, integritet i učinak postaju osnov za upravljanje državnim preduzećima &ndash; poručio je Vuković.
Kostić, pak, ne očekuje nagle i drastične promjene, navodeći da bi to bilo naivno, imajući u vidu da je za takve promjene koje duboko sežu u interes političkih struktura potrebno duže vrijeme uz značajan pritisak &bdquo;biračke javnosti&ldquo;.
- Dokle god gubitak odanosti članstva i potencijalnih glasača bude veći od simpatija javnosti zbog sprovođenja, dotle će proces profesionalizacije menadžmenta državnih firmi vi&scaron;e biti obmana nego realnost. U su&scaron;tini stvari će se pomalo mijenjati nabolje, ali za početak je i to dovoljno. Bitno je da se proces otvori, u tome je njegova najveća dobrobit, jer poslije nema nazad. Dru&scaron;tveni procesi takvog tipa nijesu povratni - ocjenjuje Kostić.
Rezultati
Kostić nagla&scaron;ava da će proces biti fingiran dok god uspjeh ili neuspjeh odbora direktora ili izvr&scaron;nih direktora ne bude bio vrednovan na osnovu bilansa i promjena u kapitalu.
- Onog momenta kada se rezultati budu &bdquo;pitali&ldquo;, tada će proces biti na putu ozdravljenja i imati svoj pravi smisao. Kriterij &bdquo;rezultati&ldquo; ima ogromnu socijalnu funkciju jer postavlja osnove progresa, nagrađuje zalaganje i sposobnost i &scaron;alje poruku da od sopstvenog zalaganja i sopstvenih rezultata zavisi lična pozicija u dru&scaron;tvu i u krajnjem sopstvena budućnost. Sva prosperitetna dru&scaron;tva počivaju na ovoj jednostavnoj činjenici &ndash; obja&scaron;njava Kostić.
Na pitanje Pobjede da li ovaj zakon ima dovoljno jake mehanizme u dijelu odgovornosti za eventualno lo&scaron;e rezultate, Kostić navodi da je potenciranje odgovornosti standard koji postoji svuda u svijetu.
- Uspjeh se nagrađuje, a neuspjeh znači opoziv. Primjera radi, takav standard je u svijetu zbog svoje neupitne primjene glavni uzrok tzv. menadžerske bolesti. Kod nas, nažalost, nije tako. Najmanje su važni rezultati. Da budem ciničan, slabo ko boluje od menadžerske bolesti (prim. aut. riječ je o skupu simptoma koji se javljaju kao posljedica velike odgovornosti i dugotrajnog stresa na poslu). Odanost partijskim interesima i lojalnost čelnicima partije je ključni kriterijum selekcije koja je, dakako, negativna. S druge strane, ako rezultati nijesu dobri i ako su plod okolnosti, a ne sumnjivih radnji, nikako nije dobro otvarati hajku na ljude, kako to mi znamo da radimo.
Hajka, kojoj smo toliko skloni, obeshrabruje i one koji imaju znanja i odgovornosti i koji bi mogli unaprijediti stvari, pa zbog toga nijesu spremni da se upuste u ne&scaron;to &scaron;to bi moglo rezultirati javnim linčom. U arbitrarnom sistemu, kakav je na&scaron;, gdje činjenice nijesu relevantne već politički interes, ostaćemo bez sposobnog kadra kojeg i onako nema mnogo. Ako, dakle, rezultati nijesu dobri tokom razumno dugog roka, ne prekratkog, onda se treba zahvaliti menadžmentu i tražiti druge. Suprotno, dobre rezultate treba dobro platiti bonusima, ali po zavr&scaron;etku, a ne unaprijed, kako se kod nas čini &ndash; smatra Kostić.
Na pitanje Pobjede kada bi građani mogli vidjeti da se državnim kapitalom upravlja domaćinski, Kostić navodi da taj odomaćeni epitet, koji je do&scaron;ao iz politike, predstavlja neadekvatno pojednostavljivanje.
- &bdquo;Domaćinskog&ldquo; upravljanja tuđim kapitalom nema zbog tzv. odnosa u teoriji poznatog principal - agent, &scaron;to će reći da menadžment (agent) ima svoje ciljeve različite, često i protivurječne ciljeve od države (principala, vlasnika). No, to ne znači da se menadžment neće pona&scaron;ati u cilju unapređenja upravljanja, a time za&scaron;tite i uvećanja kapitala, već samo da se nikada tuđom imovinom ne može upravljati kao svojom u smislu posvećenosti i odgovornosti, &scaron;to je dobro znati kako se ne bi gajila nerealna očekivanja od menadžmenta &ndash; pojasnio je Kostić.
Očekuje da prilikom primjene zakona može doći do skrivenih opstrukcija u mjeri u kojoj ta primjena bude &scaron;tetila partijskim interesima.
- Prolaziće kroz faze etabliranja novog mi&scaron;ljenja, ismijavanje, opstrukcije i na kraju se može računati na prihvatanje, pod uslovom da se bude sistematski i bezuslovno insistiralo na njegovoj primjeni. Međutim, upravo u tome i jeste ključ. Slabe institucije su upravo slabe jer ih ne karakteri&scaron;e bezuslovnost i predvidivo funkcionisanje, već selektivno i &bdquo;racionalno&ldquo; uslovljeno interesima političkih partija i drugih dru&scaron;tvenih grupa &ndash; zaključuje Kostić.

Kostić: Proces profesionalizacije menadžmenta državnih firmi je više obmana nego realnost

"VIŠE IZNUĐEN NEGO VOLJAN POTEZ"

Po osnovu akcize na gorivo u aprilu 2026. godine naplaćeno je 15.288.628 eura &scaron;to je manje za 993.147 eura odnosno za 6,1 odsto u odnosu na isti mjesec 2025. godine. U maju 2026. godine je po ovom osnovu naplaćeno 10.648.053 eura, &scaron;to je manje za 5.610.260 eura ili 34,5 odsto u odnosu na maj 2025. godine, saop&scaron;teno je Portalu TV PG iz Uprave carina.
Iako su cijene naftnih derivata u aprilu i maju bile visoke zbog ratnog sukoba na Bliskom istoku, do pada prihoda u odnosu na prethodnu godinu je do&scaron;lo zbog snižavanja akciza na gorivo. Vlada je korigovala akcize naniže kako bi &bdquo;obuzdala&ldquo; rast cijena goriva. &nbsp; &nbsp; &nbsp;
Podsjetimo, po osnovu akcize na mineralna ulja i njihove derivate u prvom kvartalu 2026. godine naplaćeno je 45.185.521 eura, &scaron;to je vi&scaron;e za 2.661.316 eura ili 6,26 odsto u odnosu na isti period pro&scaron;le godine.
Kako je Portalu RTV PG ranije saop&scaron;teno iz Uprave carina, po osnovu akcize na gorivo u januaru mjesecu 2026. godine naplaćeno je 15.627.526 eura, &scaron;to je vi&scaron;e za 710.478 eura ili 4,76 odsto u odnosu na isti mjesec 2025. godine.
U februaru 2026. godine po osnovu akcize na gorivo naplaćeno je 14.590.223 eura, &scaron;to je vi&scaron;e za 745.836 eura, odnosno 5,39 odsto u odnosu na februar mjesec 2025. godine, dok je u martu 2026. godine po ovom osnovu naplaćeno 14.967.771 eura, &scaron;to je vi&scaron;e za 1.205.002 eura ili 8,76 odsto u odnosu na mart mjesec 2025. godine.
Prema zvaničnim podacima, po osnovu akcize na mineralna ulja i njihove derivate u 2025. godini je naplaćeno 217.809.443 eura, &scaron;to je vi&scaron;e za 9.793.348 eura ili 4,71 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
U 2024. godini je naplata akcize na mineralna ulja i njihove derivate iznosila 208.016.094 eura, 12,3 odsto vi&scaron;e u odnosu na 2023. godinu.
Tradicionalno, prihodi od akciza na mineralna ulja i njihove derivate su najveći u ljetnjim mjesecima, jer je potro&scaron;nja goriva najveća tokom ljetnje turističke sezone.
Zakonom o akcizama uređen je sistem i uvedena je obaveza plaćanja akcize za akcizne proizvode koji se na teritoriji Crne Gore stavljaju u slobodan promet.&nbsp;

Uprava carina: Pad prihoda od akciza na gorivo u aprilu i maju

OKO 6,6 MILIONA EURA MANJE U DRŽAVNOJ KASI U ODNOSU NA ISTE MJESECE 2025.

Kompanija Luka Bar je pro&scaron;lu godinu zavr&scaron;ila sa gubitkom od 6,44 miliona eura. Taj rezultat je za 7,6 miliona eura lo&scaron;iji od onog ostvarenog u 2024. godini, kada je ova barska kompanija u većinskom državnom vlasni&scaron;tvu poslovala sa profitom od 1,17 miliona eura. Većinski vlasnik Luke Bar je država Crna Gora, sa uče&scaron;ćem u visini od 78,55 odsto u ukupnom vlasni&scaron;tvu.
- Treba napomenuti da je u 2025. godini neto sveobuhvatni rezultat prije knjiženja efekata procjene vrijednosti imovine (nepokretnosti, postrojenja i opreme) Luka Bar iznosio 1,39 miliona eura, dok nakon knjiženja efekta iste na dan 31. decembar 2025. godine neto sveobuhvatni rezultat iznosi minus 6,44 miliona eura &ndash; navodi se u izvje&scaron;taju menadžmenta o poslovanju Luke Bar za pro&scaron;lu godinu.
Do prije desetak dana izvr&scaron;ni direktor Luke Bar bio je Ilija Pje&scaron;čić, dok je na čelu Odbora direktora bio Du&scaron;an Masoničić. Na redovnoj skup&scaron;tini akcionara Luke Bar, održanoj 10. juna ove godine, za novog izvr&scaron;nog direktora Luke Bar imenovan je Aleksandar Slabiđoreski. Izabran je i novi Bord na čijem čelu je i dalje Du&scaron;an Masoničić.
Prihodi
U izvje&scaron;taju se navodi da su ukupni prihodi pro&scaron;le godine iznosili 15,68 miliona eura i manji su za 1,28 miliona eura ili osam odsto u odnosu na isti period 2024. godine kada su iznosili 16,96 miliona eura.
Pro&scaron;logodi&scaron;nji prihodi su ostvareni za tri odsto vi&scaron;e u odnosu na projektovane prihode u biznis planu za pro&scaron;lu godinu.
Ukupni rashodi lani su iznosili 22,2 miliona eura i veći su za 45 odsto, odnosno za 6,94 miliona eura u odnosu na isti period 2024. godine kada su iznosili 15,28 miliona eura.
Pro&scaron;logodi&scaron;nji rashodi su veći za 59 odsto u odnosu na biznis plan za 2025. godinu, gdje su ukupni rashodi bili planirani u iznosu od 14,02 miliona eura.
- Povećanje rashoda, prije svega, proizilazi po osnovu vrijednosnog usklađivanja stalne imovine i efekat je procjene vrijednosti imovine (nekretnina, postrojenja i opreme) na 31. decembar pro&scaron;le godine. Iznos povećanja rashoda prouzrokovan procjenom imovine (nekretnina, postrojenja i opreme) iznosi 8,09 miliona eura &ndash; precizira se u Izvje&scaron;taju menadžmenta o poslovanju Luke Bar za pro&scaron;lu godinu.&nbsp;
U izvje&scaron;taju se navodi da je pro&scaron;le godine pretovareno ukupno 1,72 miliona tona tereta, &scaron;to je za 111.872 tona ili &scaron;est odsto manje u odnosu na 2024. godine kada je brodski pretovar iznosio 1,84 miliona tona.
Biznis planom za pro&scaron;lu godinu planiran je brodski pretovar od 1,99 miliona tona. Pro&scaron;logodi&scaron;nji pretovar je bio na nivou realizacije od 86,89 odsto u odnosu na plan.
Kadrovska struktura i broj zaposlenih
U izvje&scaron;taju se navodi da je Luka Bar na kraju pro&scaron;le godine imala 500 zaposlenih, od čega su se tri zaposlena nalazila na neplaćenom odsustvu.
Od toga je 456 zaposleno na neodređeno, a 44 na određeno vrijeme.
Lani je bilo angažovano 13 radnika manje u odnosu na 2024. godinu.
- U toku pro&scaron;le godine 62 lica zasnovala su radni odnos u Luci Bar, 60 na određeno vrijeme, od čega 57 putem javnog ogla&scaron;avanja - oglasom, tri zaposlena su preuzeta (sporazum o preuzimanju zaposlenih iz druge firme), dok su dva zaposlena zasnovala radni odnos na neodređeno vrijeme (javno ogla&scaron;avanje-oglas) &ndash; pi&scaron;e u izvje&scaron;taju.
Dodaje se da je lani 28 zaposlenih napustilo je Luku Bar, od čega 25 po osnovu sporazumnog prestanka radnog odnosa (24 uz isplatu otpremnine), a jedan po osnovu otkaza od zaposlenog, dok je za dva zaposlena razlog prestanka radnog odnosa bila sila zakona, odnosno smrt.
Po Vladinom Programu stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem, tri korisnika tog programa obavila su pripravnički staž bez zasnivanja radnog odnosa, u periodu od 15. januara do 15. oktobra pro&scaron;le godine.
Ukupna vrijednost aktive kompanije Luka Bar na zadnji dan pro&scaron;le godine iznosi 74,92 miliona eura.
U odnosu na 2024. godinu lani je do&scaron;lo je do smanjenja vrijednosti stalne imovine za iznos od 786.113 eura kao rezultat nabavke osnovnih sredstava, smanjenja vrijednosti obrtne imovine za iznos od 1,2 miliona eura i smanjena aktivnog vremenskog razgraničenja (AVR) za 626.724 eura. Ukupno smanjenje vrijednosti operativne imovine iznosi 2,6 miliona eura.
Struktura aktive je sljedeća: 87,96 odsto aktive čini stalna imovina (nematerijalna, materijalna imovina, dugoročni finansijski plasmani i odloženi porezi), 11,99 odsto aktive čini obrtna imovina (zalihe, kratkoročna potraživanja i plasmani i gotovina), dok 0,05 odsto aktive čine aktivna vremenska razgraničenja.
Vrijednost imovine
Knjigovodstvena vrijednost stalne imovine na kraju pro&scaron;le godine iznosi 65,9 miliona eura, &scaron;to je za 786.113 eura ili jedan odsto manje u odnosu na 2024. godinu kada je iznosila 66,68 miliona eura.
Lani je obrtna imovina Luke Bar iznosila 8,98 miliona eura i manja je za 1,2 miliona eura u odnosu na 2024. godinu kada je iznosila 10,19 miliona eura.
U izvje&scaron;taju menadžmenta o poslovanju Luke Bar za pro&scaron;lu godinu navodi se da su ukupna redovna potraživanja od kupaca na zadnji dan pro&scaron;le godine iznosila 3,23 miliona eura i manja su za 725.184 eura ili 18 odsto u odnosu na 2024. godinu, kada su iznosila 3,95 miliona eura.
Ukupna vrijednost pasive Luke Bar na kraju pro&scaron;le godine iznosi 74,9 miliona eura. Navedeno je da 74,53 odsto pasive čini kapital (osnovni kapital, revalorizacione rezerve, ostale rezerve i neraspoređeni dobitak/gubitak), 25,47 odsto pasive čine obaveze dugoročnog i kratkoročnog karaktera.
Knjigovodstvena vrijednost kapitala Luke Bar pro&scaron;le godine iznosila je 55,8 miliona eura. U odnosu na 2024. godinu, do&scaron;lo je do smanjenja vrijednosti kapitala za 6,2 miliona eura.
Obaveze i izvje&scaron;taj revizora
Ukupne obaveze kompanije Luke Bar na kraju pro&scaron;le godine iznosile su 19,08 miliona eura i veće su za 3,59 miliona ili 23 odsto u odnosu na 2024. godinu kada su iznosile 15,48 miliona eura.
Dodaje se da 64,57 odsto odnosno 12,3 miliona eura iznose obaveze dugoročnog karaktera, 13,61 odsto odnosno 2,59 miliona eura iznose obaveze kratkoročnog karaktera, 13,96 odsto odnosno 2,66 miliona eura iznose odložene poreske obaveze, dok 7,86 odsto odnosno 1,5 miliona eura iznose pasivna vremenska razgraničenja.
U izvje&scaron;taju nezavisnog revizora se navodi da priloženi finansijski iskazi kompanije Luke Bar za pro&scaron;lu godinu prikazuju istinito i objektivno, po svim materijalno značajnim pitanjima, finansijsko stanje tog preduzeća na dan 31. decembar 2025. godine, rezultate njegovog poslovanja i novčane tokove za godinu koja se zavr&scaron;ava na taj dan u skladu sa Zakonom o računovodstvu i računovodstvenim propisima koji se primjenjuju u Crnoj Gori.
Reviziju je obavilo dru&scaron;tvo za reviziju Certitudo iz Podgorice.

Luka Bar prošle godine ostvarila gubitak od 6,44 miliona eura

NAVODI SE U IZVJEŠTAJU MENADŽMENTA

Cijene goriva od utorka će biće manje od sedam do 12 centi, &scaron;to će biti prvo veće smanjenje cijena goriva nakon marta, od kada su cijene naftnih derivata počele da rastu zbog sukoba između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana.
Prema informacijama koje je Dan dobio iz Udruženja naftnih kompanija, benzin bi trebalo da pojeftini između sedam i osam centi, dok bi dizel trebalo da bude jeftiniji od 10 do 12 centi po litru. Na ovo smanjenje Vlada ne može uticati, odnosno ne može ga neutralisati, kao &scaron;to je bio slučaj prethodnih mjeseci.
Od marta pa do danas, po kotacijama na berzi, trebalo je da dođe do većeg pojeftinjenja dizela, međutim, Vlada je uvijek u takvim situacijama dizala akcize na dizel i građani nisu dobili jeftinije gorivo. Međutim, Vlada sada neće moći da neutrali&scaron;e pojeftinjenje dizela, iz razloga &scaron;to je ukinula sva smanjenja akciza na dizel i na benzin. Umanjenje akciza na benzin i dizel Vlada je uvela sredinom marta, ali ih je od tada pa sve do juna redovno podizala i držala cijene goriva na oko 1,70 eura po litru. Izgleda da u Vladi smatraju da je to cijena koja je prihvatljiva za građane.
Prije izbijanja rata na Bliskom istoku u martu, cijena dizela bila je 1,34 eura po litru, dok je benzin bio oko 1,45 eura po litru.
Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija (UNKCG) Dra&scaron;ko Striković ranije je za "Dan" najavio da će potpisivanje primirja između SAD i Irana dovesti do smanjenja cijena goriva. On je juče za na&scaron; list kazao da se po sada&scaron;njim prognozama može očekivati da će cijene goriva do kraja ljeta biti kao prije izbijanja rata.
&ndash; Očekivanja su da se u narednom periodu oporave sistemi za proizvodnju, distribuciju i tranzit i da se rafinerije spreme. Sad je turistička sezona, pa to može biti otežavajuća okolnost, ali očekivanja i prognoze su da se za dva do tri mjeseca cijene vrate na nivo prije početka rata ili približno na taj nivo. To su prognoze, koje dugoročno zavise od drugih elemenata, ali zasad sve ide u tom pravcu &ndash; rekao je Striković.
SAD i Iran elektronski su potpisale sporazum, tačnije memorandum o razumijevanju, kojim se predviđa zavr&scaron;etak rata i ponovno otvaranje Ormuskog moreuza.
Rat u Iranu doveo je do nevjerovatnog rasta cijena naftnih derivata na svjetskom trži&scaron;tu, a time i u Crnoj Gori.
Vlada nije odmah reagovala na skok cijena naftnih derivata, iako je imala vremena da se upozna sa situacijom, s obzirom da je kod nas u martu cijena bila obračunavana na svake dvije sedmice. Tako su građani bili bez za&scaron;tite države kod prvog skoka cijena goriva početkom marta. Vlada je reagovala tek u drugoj polovini marta, kada je akcize na dizel smanjila za 50 odsto, a na benzin za 25 odsto. Ta odluka Vlade donijeta je na mjesec dana i po&scaron;tovana je od strane Vlade.
Međutim, Vlada nakon toga podiže akcize, odnosno vi&scaron;e nisu umanjene za 50 odsto, i svaki put kada je trebalo da dođe do većeg pojeftinjenja cijene dizela, izvr&scaron;na vlast je dizala akcize i neutralisala niže cijene tog naftnog derivata. Tako su radili sve do prije dvije sedmice, kada su u potpunosti ukinuli umanjenje na dizel. Pro&scaron;le sedmice vraćene su i pune akcize na benzin, koje iznose 55 centi. Akcize na dizel su 44 centa.
Cijena eurodizela trenutno je 1,66 eura po litru. Benzin ko&scaron;ta 1,66 i 1,70 eura po litru. To znači da će cijene naftnih derivata prvi put poslije dugo vremena ići na ispod 1,60 eura.
Ministarstvo energetike će u ponedjeljak objaviti nove cijene naftnih derivata, koje će važiti od 23. do 30. juna.
&nbsp;

Dizel od utorka jeftiniji

PREMA INFORMACIJAMA IZ UDRRUŽENJA NAFTIH KOMPANIJA

Počela je isplata redovnih mjesečnih primanja za maj korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, saop&scaron;teno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore.
Prema podacima Fonda PIO, prosječna penzija za maj iznosi 561,41 euro.
Kako je navedeno, za isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za maj ove godine obezbijeđeno je ukupno 69,09 miliona eura.

Počela isplata majskih penzija

PROSJEČNA IZNOSI 561,41 EURO

Cijene stanova u novogradnji tokom 2025. dostigle su novi istorijski maksimum. Prosječne trži&scaron;ne cijene stanova u novogradnji u Crnoj Gori zabilježile su godi&scaron;nju stopu rasta od 22,1 odsto.
U odnosu na 2020. godinu, cijene stanova u novogradnji porasle su 95,7 odsto, pokazuju podaci iz izvje&scaron;taja o stabilnosti finansijskog sistema Centralne banke (CBCG).
&ndash; Na području Podgorice, trži&scaron;na vrijednost stanova u novogradnji dostigla je 2.180 eura po kvadratu, &scaron;to predstavlja godi&scaron;nji rast od 19,7 odsto, odnosno 83,7 odsto u odnosu na 2020. godinu. Prema rezultatima ankete CBCG o cijenama nekretnina, u 2025. godini prosječna cijena svih stambenih nekretnina po kvadratnom metru u Podgorici iznosila je 1.841 euro, &scaron;to predstavlja rast od 17,1 odsto na godi&scaron;njem nivou. Cijene dobijene ovim putem prate generalni trend rasta, ali usljed određenih manjkavosti ankete, odnosno neblagovremene ili neadekvatne informisanosti ispitanika, bitno su niže od transakcionih cijena stanova u novogradnji (podaci Monstata) &ndash; konstatovano je u izvje&scaron;taju objavljenom na sajtu CBCG.
Cijene novogradnje, kako su naveli, zabilježile su snažan rast tokom 2024. i početkom 2025. godine, nakon čega dolazi do njihovog postepenog usporavanja i stabilizacije.
&ndash; Projekcije za 2026. godinu upućuju na stabilizaciju rasta cijena, uz zadržavanje relativno visokog nivoa cijena i umjerenu dinamiku rasta, uz moguće blage oscilacije tokom godine &ndash; naveli su iz CBCG.
Vrhovna monetarna institucija sprovela je anketu i među agencijama za nekretnine, koja je pokazala da je rast prometa u 2025. godini ostvarilo njih 28,6 odsto, dok je isti ili niži promet zabilježilo po 35,7 odsto agencija.
&ndash; Većina agencija za nekretnine (53,6 odsto) smatra da je cijena nekretnina po metru kvadratnom povećana. Većina agencija (67,9 odsto) očekuje da će cijene ostati na istom nivou u 2026. godini. S druge strane, većina agencija (60,7 odsto) smatra da će ukupna tražnja u narednoj godini pasti. Na pitanje o rastu inotražnje, koja je značajna posljednjih godina i generalno je ključna za rast cijena nekretnina, agencije su u ovoj anketi bile pesimistične, s obzirom na to da njih 71,4 odsto očekuje pad inotražnje &ndash; pi&scaron;e u izvje&scaron;taju.
U izvje&scaron;taju je konstatovano da je stopa rasta stambenih kredita fizičkih lica u 2025. godini iznosila 20,8 odsto, a kumulativni rast u odnosu na kraj 2020. godine iznosio je oko 92 odsto.
&ndash; Rast stambenih kredita fizičkih lica uočljiv je i kroz novoodobrene kredite, pa tako godi&scaron;nji kumulativ novoodobrenih kredita ostvaruje ubrzani rast od 2022. godine, &scaron;to je u 2025. godini iznosilo 34 odsto. Stambeni krediti fizičkih lica bilježe trend rasta u odnosu na kredite fizičkih lica, ukupne kredite i BDP, a njihov rast prati veći broj kreditnih partija i veći prosječni iznos kredita. Vrijednost u odnosu na BDP jo&scaron; uvijek je značajno niža od prosjeka koji je karakterističan za zemlje EU (preko trećine vrijednosti BDP-a) &ndash; precizirali su iz CBCG.
Banke spremne da finansiraju kupovinu nekretnina
Anketa o kreditnoj aktivnosti banaka ukazala je na povećanu tražnju stanovni&scaron;tva za stambenim kreditima, ali i na jasnu spremnost banaka da finansiraju kupovinu nekretnina.
Rezultati ankete pokazuju i smanjenje broja odbijenih zahtjeva, &scaron;to se može objasniti ublažavanjem kreditnih standarda tokom svih kvartala 2025. godine.
Kao ključne razloge za ovakve trendove banke navode povećanu spremnost na preuzimanje rizika, bolju percepciju rizika i znatno veću konkurenciju na trži&scaron;tu. Dodatno, uslovi za stambene kredite bili su povoljniji, naročito u pogledu kamatnih marži, zahtjeva za kolateralom, vrijednosti hipoteke i depozita, kao i ročnosti, provizija i naknada.

Cijene stanova od korone porasle skoro 100 odsto

POKAZUJU PODACI IZ IZVJEŠTAJA O STABILNOSTI FINANSIJSKOG SISTEMA CENTRALNE BANKE

Ministarka rada i socijalnog staranja Naida Ni&scaron;ić kazala je da se nada da će uskoro biti postignut dogovor sa socijalnim partnerima u vezi sa Op&scaron;tim kolektivnim ugovorom, ali da se Vlada zalaže za dijalog bez ucjena i rje&scaron;enje koje tretira sve radnike jednako. Kazala je da su njena očekivanja da će poglavlje 19. Socijalna politika i zapo&scaron;ljavanje uskoro biti privremeno zatvoreno.
Govoreći o dijalogu vezano za Op&scaron;ti kolektivni ugovor kazala je da se radna grupa već dva puta sastala ove sedmice.
"Moramo sjesti za sto. Ne možemo ići striktno "ili ovo, ili nema ni&scaron;ta". Moramo koristiti različite metode i mehanizme. Svjesni smo da ima inflacije, samo je veliko pitanje &scaron;ta bi bilo bez programa Evropa sad. Moramo doći do rje&scaron;enja koja će biti jednaka za sve", rekla je Ni&scaron;ić u emisiji "Link" RTCG.
To će biti poruka i EK, kazala je ona.&nbsp;
"Mi smo imali i poslodavce koji nijesu za povećanje koeficijenata, a bez povećanja primarnih koeficijenata čirtav privat ni sektor ne bi osjetio nikakvo povećanje &scaron;to bi dovelo do razočaranja na&scaron;ih građana. Mislim da povećanje primanja mora biti jednako za sve", rekla je Ni&scaron;ić.&nbsp;
Navela je da ni u jednoj fazi nijesu odustali od socijalnog dijaloga.&nbsp;
"Taj dijalog nikad nije prestao. Kod mene će uvijek imati otvorena vrata i pruženu ruku. Sijedaćemo za sto koliko god bude trebalo, jer mislim da ovu stvar moramo da iznesemo do kraja. To je ne samo interes Vlade, pa i sindikata, jer ulaskom u EU svi će imati interes, naročito radnici", rekla je ona. &nbsp;
Ni&scaron;ić kaže da je kompletna administracija državne uprave radila na poglavljima.
Ističe da je radno zakonodavstvo Crne Gore usklađeno sa svim savremenim evropskim direktivama.
"Imamo direktiva koje tek sada države članice implementiraju u svoje zakonodavstvo", kazala je Ni&scaron;ić.
Navela je da je Međunarodna organizacija rada ocijenila da je radno zakonodavstvo Crne Gore vrlo dobro usklađeno.
"Ti izvje&scaron;taji su po&scaron;li ka EK i dobili smo odgovor da uz nekoliko tehničkih izmjena možemo kompletirati na&scaron;e radno zakonodavstvo i da je ono po svim pitanjima i direktivama dobilo zeleno svjetlo", istakla je ministarka.
Kazala je da očekuje da će poglavlje 19. Socijalna politika i zapo&scaron;ljavanje biti zatvoreno.
"Apsolutno očekujem da će biti zatvoreno. Imamo finalne faze. Tim poglavljem koordinira Ministarstvo socijalnog staranja i radimo na velikom broju na&scaron;ih zakona i administrativnih potreba koje moramo ispuniti", rekla je Ni&scaron;ić.
Iako je benefit za radnike da se oprobaju u članicama EU, smatra da će nećemo imati veliki odliv radne snage jer je cilj Vlade da zadrži svoje građane.&nbsp;
"Mislim da ćemo postati toliko atraktivna zemlja da ćemo imati veći priliv, nego odliv radne snage", rekla je ona.&nbsp;
Istakla je da preko evropske mreže za zapo&scaron;ljavanje postoji preko dva miliona oglasa.&nbsp;

Nišić: Dogovor oko kolektivnog ugovora da bude bez ucjena, sa povećanjem jednakim za sve

PORUČILA MINISTARKA RADA I SOCIJALNOG STARANJA

Nezavisni revizor dao je Elektroprivredi (EPCG) mi&scaron;ljenje sa rezervom na finansijske iskaze za 2025. godinu, ponovo iz istog razloga &ndash; nemaju odgovarajuću dokumentaciju o vlansi&scaron;tvu nad nekretninama, postrojenjima i opremom.
&ndash; Na dan 31. decembar 2025. godine, nekretnine, postrojenja i oprema u iznosu sada&scaron;nje vrijednosti od 760,5 miliona uključuju sredstva ukupne neto sada&scaron;nje vrijednosti od 23,7 miliona bez odgovarajuće dokumentacije o vlasni&scaron;tvu. Shodno tome, nijesmo bili u mogućnosti da utvrdimo da li bi određene korekcije bile neophodne u vezi sa stanjem navedenih sredstava na dan 31. decembra 2025. i 2024. godine, kao i povezanih pozicija u iskazu o ukupnom rezultatu, iskazu o promjenama na kapitalu i iskazu o tokovima gotovine za 2025. i 2024. godinu. Reviziju smo izvr&scaron;ili u skladu sa Zakonom o reviziji i Međunarodnim standardima revizije (MSR). Smatramo da su revizijski dokazi koje smo pribavili dovoljni i odgovarajući da nam pruže osnovu za izražavanje na&scaron;eg mi&scaron;ljenja &ndash; pi&scaron;e u izvje&scaron;taju revizorske kuće BDO, koji je usvojen na skup&scaron;tini akcionara državne kompanije.
U izvje&scaron;taju je navedeno da je tokom 2025. godine, kao i prethodnih, EPCG usagla&scaron;avala vlasničke listove sa podacima iz registra osnovnih sredstava.
&ndash; Shodno tome, rukovodstvo je utvrdilo da pojedina dokumenta o vlasni&scaron;tvu i dalje nedostaju. Međutim, dru&scaron;tvo je oduvijek koristilo relevantna sredstva evidentirana u okviru nekretnina, postrojenja i opreme koja su evidentirana u registru osnovnih sredstava i kontrolisalo prilive dru&scaron;tva po osnovu njihovog kori&scaron;ćenja. Shodno pomenutom, rukovodstvo ulaže značajne napore u cilju pribavljanja potrebne dokumentacije o vlasni&scaron;tvu za sredstva čija je sada&scaron;nja vrijednost na dan 31. decembra 2025. godine 26,5 miliona, od čega zemlji&scaron;te i objekti koji su upisani na treća lica imaju vrijednost 20,5 miliona, objekti koji nijesu upisani u katastarske evidencije imaju vrijednost 2,35 miliona, a imovina koja nije upisana u katastar usled nepostojanja katastra nepokretnosti ima vrijednost od 3,62 miliona &ndash; precizirano je u izvje&scaron;taju.
EPCG je pro&scaron;lu godinu zavr&scaron;ila sa minusom od 92,1 milion eura, &scaron;to je za preko 100 miliona slabiji rezultat u odnosu na 2024. godinu. Razlog je ekolo&scaron;ka rekonstrukcija Termoelektrane Pljevlja (TEP). Rukovodstvo, međutim, smatra da nema većih prepreka po pitanju nastavka poslovanja.
&ndash; Dru&scaron;tvo je u periodu od 1. januara do 31. decembra 2025. godine ostvarilo gubitak u iznosu od 92.121.426 eura. Na dan 31. decembar 2025. godine obrtna imovina dru&scaron;tva je manja od njegovih kratkoročnih obaveza za 51,2 miliona. Rukovodstvo smatra da dru&scaron;tvo ima adekvatne resurse da nastavi sa poslovanjem u doglednoj budućnosti. Shodno tome, priloženi finansijski iskazi dru&scaron;tva su pripremljeni po načelu stalnosti poslovanja &ndash; pi&scaron;e u izvje&scaron;taju.
Nabavna cijena električne energije porasla vi&scaron;e od 100 miliona
Zbog ekolo&scaron;ke rekonstrukcije TE Pljevlja, prihodi su znatno pali u 2025. godini. Razlika u nabavnoj vrijednosti električne energije iznosila je preko 100 miliona eura.
Prihodi od prodaje električne energije lani su iznosili 88,4 miliona, a godinu ranije 119 miliona.
Kada je u pitanju nabavna vrijednost uvezene električne energije, ona je lani uvećana za 23 miliona eura i iznosila je 50 miliona.
Nabavna vrijednost električne energije kupljene u zemlji iznosila je 164,7 miliona, dok je u 2024. godini bila 70,8 miliona. Razlika od 94 miliona.
Kada su u pitanju zarade i naknade zarada one su lani iznosile 17,6 miliona, &scaron;to je za 100 hiljada vi&scaron;e u odnosu na godinu ranije.
&ndash; Tro&scaron;kovi neto zarada umanjeni su za 4,3 miliona po osnovu zarada zaposlenih koji su direktno učestvovali u izgradnji investicija u toku koje se sprovode kroz veliki broj projekata u dru&scaron;tvu, za 2025. godinu &ndash; pi&scaron;e u izvje&scaron;taju.

Ponovo mišljenje sa rezervom na finansijske iskaze EPCG: Nema dokumentacije za imovinu vrijednu skoro 24 miliona eura

EPCG PROŠLU GODINU ZAVRŠILA SA MINUSOM OD 92,1 MILION EURA

Uprava carina saop&scaron;tila je da je tokom juče do&scaron;lo do privremenog zastoja u carinskim postupcima zbog prekida u elektronskoj razmjeni poruka između privrednih subjekata i carinske službe.&nbsp;
"Obavje&scaron;tavamo javnost da je tokom jučera&scaron;njeg dana (22. juna 2026. godine) do&scaron;lo do privremenog zastoja u odvijanju carinskih postupaka usljed prekida u elektronskoj razmjeni poruka između privrednih subjekata i Uprave carina
Carinski informacioni sistem je bio u funkciji tokom cijelog perioda, ali zbog prekida u elektronskoj razmjeni poruka nije bilo moguće zaprimanje poruka u sistem. Tranzitni postupci odvijali su se bez smetnji, a nakon otklanjanja tehničkog problema ponovo je uspostavljena redovna komunikacija, pa se carinske procedure sada odvijaju nesmetano", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Uprava carina, kako poručuju, nastavlja da prati stanje i preduzima sve neophodne aktivnosti kako bi se obezbijedio nesmetan protok robe i efikasno sprovođenje carinskih procedura.

Uprava carina: Otklonjen zastoj u radu informacionog sistema