Nakon što je u petak, nakon početka sukoba na Bliskom istoku, između Izraela i Irana, došlo do naglog skoka cijena sirove nafte, početkom ove sedmice došlo je smirivanja tržišta, stanje na svjetskim berzama je stabilno i nema nekih značajnih oscilacija, saopštio je Pobjedi generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Crne Gore Draško Striković.

On, ipak upozorava da bi, ukoliko dođe do širenja sukoba i uključivanja drugih država, moglo doći do većeg rasta cijena nafte i njenih derivata.

- Ono što zasad možemo očekivati u Crnoj Gori jeste da pri narednom obračunu može doći opet do nekog blagog rasta cijene benzina i eurodizela u Crnoj Gori, od dva do tri centa. Ukoliko dože do snižavanja tenzija ili održavanja na ovom istom nivou možda bi to bio i konačni obračun. Proširenje sukoba na Bliskom istoku i uključivanje drugih država dovelo bi do viših cijena – kazao je Striković Pobjedi.

Reakcija na tržištima

U petak je na svjetskim tržištima cijena sirove nafte prošle sedmice skočila 12 odsto u odnosu na četvrtak, dosegnuvši najviše nivoe od kraja januara, jer su se trgovci uplašili poremećaja isporuka s Bliskog istoka, nakon napada Izraela na Iran. Cijena barela na londonskom tržištu skočila je prošle sedmice 12,5 odsto, na 74,25 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 13 odsto, na 72,95 dolara. Skok cijena na najvišem nivou od kraja januara je bio posljedica neočekivanog izraelskog napada na Iran u petak.

- Cijena na berzi je u ponedjeljak počela postepeno da pada, odnosno bila je u nekoj stagnaciji, nije to bio neki znatan pad. Bilo je to nekih 0,3 odsto, ali je došlo do smanjenja cijene nafte na berzi prvog radnog dana nakon vikenda i žešćih sukoba između Izraela i Irana – saopštio je Striković.

Sve vrste goriva od utorka su u Crnoj Gori skuplje jedan do dva centa. Cijena eurosupera 95 i eurosupera 98 veća je za po jedan cent, pa se trenutno prodaju po cijeni od 1,43 eura, odnosno 1,46 eura. Cijena eurodizela je veća dva centa i iznosi 1,3 eura. Lož ulje je poskupjelo dva centa na 1,24 eura. Prije ovoga, posljednje promjene cijena goriva bile su 3. juna, kada je cijena eurosupera 95 porasla za jedan cent. Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 30. juna, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 1. jula.

- Cijene su izuzetno niske u odnosu na uporedni period iz prethodnih godina. Prije dvije godine, cijena je bila 1,80 i 1,90 eura. A trenutno možemo da kažemo da je situacija stabilna, berza je stabilna i nema dodatnog rasta zbog ovog rata, barem za sada. Narednih desetak radnih dana će da pokažu šta je rezultat i osjećaj tržišta prema ovom ratnom sukobu na Bliskom istoku. Ali naravno, sve to zavisi od šireg aspekta i geopolitičkih situacija u svijetu. Ukoliko dođe do širenja postojećeg sukoba ili uključivanja još velikih država u sukob na Bliskom istoku, onda bismo mogli očekivati dodatno povećanje cijena nafte – rekao je Striković.

Trenutna ponuda

On je naveo da je ponuda nafte na svjetskim tržištima izuzetno obimna i velika u odnosu na tražnju. - Trenutno imamo cijenu koja je na nivou prosjeka iz 2018. godine. Danas je cijena na svjetskim nivoima niža za 30 odsto u odnosu na 2022. godinu kad je izbio rat između Rusije i Ukrajine – izjavio je Striković.

On je podsjetio da Iran ima veliki udio od deset do 12 odsto u svjetskoj proizvodnji sirove nafte i gotovih proizvoda, što može da utiče na ponudu.

- Ukoliko dođe do uništavanja i bombardovanja njihovih naftnih kapaciteta odnosno rafinerija može da dođe automatski do smanjenja ponude. To bi moglo dugoročno da ostavi posljedice na visoku cijenu. Tako da sve zavisi od tog sukoba i upravo je to jedan od razloga zašto je tržište naglo skočilo jedan dan jer se očekivalo da će Izrael gađati te strateške kapacitete u naftnoj i nuklearnoj industriji – kazao je Strković.

Za nekoliko sedmica će, kako kaže, biti poznato da li su oštećeni naftni kapaciteti i da li Iran uopšte ima kapaciteta da proizvodi, te da li se ta globalna ponuda nafte smanjila.

- Ukoliko jeste, tu globalnu ponudu može da zamijeni Saudijska Arabija, Rusija i veliki drugi svjetski proizvođači, ali naravno o tome moraju da donesu odluke – dodao je Striković.

Formiranje rezervi

U Skupštini je krajem prošle godine usvojen Zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima, kojim je predviđena naknada za formiranje rezervi od tri centa koja je od 10. februara inkorporirana u cijenu goriva.

– Formiranje obaveznih naftnih rezervi ključno je za osiguranje energetske stabilnosti Crne Gore i zaštitu od potencijalnih kriza na globalnom tržištu. Ova mjera omogućava zemlji da ublaži posljedice naglih poremećaja u snabdijevanju, bilo da su uzrokovani geopolitičkim krizama, prirodnim katastrofama ili tržišnim nestabilnostima – kazali su ranije iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Ukazali su da je uspostavljanje rezervi u skladu sa praksama EU čije članice imaju obavezu održavanja strateških zaliha nafte kako bi osigurale stabilnost tržišta.

– Iako formiranje strateških rezervi podrazumijeva finansijsko ulaganje, važno je istaći da je ovo ulaganje dugoročno isplativo, jer omogućava državi brzu reakciju u kriznim situacijama i štiti ekonomske interese građana. Odluka o formiranju strateških rezervi goriva predstavlja odgovoran pristup Vlade u cilju jačanja energetske sigurnosti Crne Gore – poručili su ranije iz Ministarstva.

Naknadu će prikupljati uvoznici naftnih derivata koja zajedno sa direktnom budžetskom podrškom Evropske komisije predstavlja zakonski mehanizam za finansiranje rezervi.

Zakon predviđa da 85 odsto rezervi čini eurodizel, a ostatak bezolovni benzin. Najmanje polovinu ukupne rezerve formiraće Uprava za ugljovodonike, a ostalo uvoznici naftnih derivata. Iz Ministarstva očekuju da će ukupne količine naftnih rezervi biti obezbijeđene do 2028. godine, do kada će građani plaćati naknadu od tri centa.