Ekonomija

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO), kako je saop&scaron;teno, nema zakonsko ovla&scaron;ćenje da mijenja, uvećavava ili umanjuje proizvoljno procenat usklađivanja penzija, jer je to direktna matematička posljedica podataka Monstata.
&ldquo;Fond PIO primjenjuje, a ne kreira zakone&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju povodom nedavnih objava u medijima i različitih tumačenja januarskog usklađivanja penzija od 0,38 odsto.
Fond PIO je, kako su objasnili, izvr&scaron;ni organ koji sprovodi Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju. Shodno članu 58 tog zakona, usklađivanje penzija se realizuje na osnovu zvaničnih statističkih podataka Monstata.
&ldquo;Usklađivanje se obavlja prema "rotirajućoj" formuli koja uzima u obzir dva ključna parametra, a to su rast/pad potro&scaron;ačkih cijena odnosno inflacija i rast/pad prosječnih zarada&rdquo;, precizirali su iz Fonda PIO.
Januarski procenat povećanja penzija od 0,38 odsto direktna je, kako su rekli, matematička posljedica tih parametara u prethodnom posmatranom periodu.
&ldquo;Podsjećamo javnost da se od 2022. godine, izmjenama zakona, penzije usklađuju tri puta godi&scaron;nje, odnosno 1. januara, 1. maja i 1. septembra. Ovakva dinamika omogućava bržu reakciju na ekonomske promjene u državi i čuva životni standard penzionera&rdquo;, rekli su iz Fonda PIO, prenosi Mina business.
Istorijski podaci, kako su naveli, ukazuju na to da je u pro&scaron;losti bilo perioda kada uop&scaron;te nije bilo godi&scaron;njih usklađivanja, kao i da je bilo perioda kada je usklađivanje bilo jednom, dva ili tri puta godi&scaron;nje.
&ldquo;U periodu 2013, 2014. i 2015. godine, usklađivanja uop&scaron;te nije bilo&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Trenutni penzioni sistem obezbjeđuje da prosječna penzija u Crnoj Gori danas iznosi 553 eura.

Fond PIO: Ne kreiramo zakone već ih primjenjujemo

"NEMAMO ZAKONSKO OVLAŠĆENJE DA MIJENJAMO, UVEĆAVAMO ILI UMANJUJEMO PROIZVOLJNO PROCENAT USKLAĐIVANJA PENZIJA"

Monteput i italijanska firma IRD Inženjering potpisali su danas ugovor o pružanju konsultantskih usluga nadzora nad projektovanjem i izvođenjem radova na drugoj dionici auto-puta Bar&ndash;Boljare, od Mate&scaron;eva do Andrijevice.
&ldquo;Vrijednost ugovora iznosi 14,45 miliona eura, bez uračunatog poreza na dodatu vrijednost (PDV), dok je planirano vrijeme pružanja usluga 90 mjeseci, uključujući i period za otklanjanje eventualnih nedostataka&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju Monteputa, prenosi agencija Mina business.
Ugovor o nadzoru, kako je ocijenjeno, predstavlja važan korak u nastavku realizacije jednog od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u Crnoj Gori, čime se obezbjeđuje snažna stručna podr&scaron;ka u svim fazama projektovanja i izgradnje.
&ldquo;U cilju izbora najkvalitetnijeg nadzora, Monteput je u avgustu 2024. godine objavio tender, koji je sproveden u skladu sa pravilima i procedurama Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), za koji je interesovanje pokazalo 14 kompanija i konzorcijuma&rdquo;, podsjetili su iz kompanije.&nbsp;
Nakon sprovedene evaluacije, &scaron;est ponuđača je pro&scaron;lo u drugu fazu tendera, koja je objavljena u junu pro&scaron;le godine, nakon čega je kao najpovoljniji ponuđač izabrana firma IRD Inženjering.
&ldquo;Prethodno je ponuda kineskog konzorcijuma PowerChina &ndash; Stecol &ndash; PCCD izabrana kao najpovoljnija na tenderu za projektovanje i izgradnju druge dionice auto-puta, u postupku sprovedenom prema procedurama EBRD&rdquo;, podsjetili su iz Monteputa.
Slijedi potpisivanje ugovora o izgradnji i projektovanju druge dionice, koje se očekuje tokom ovog mjeseca.&nbsp;
&ldquo;Dionica Mate&scaron;evo&ndash;Andrijevica, koja je duga 23 kilometra, ima ključni značaj za nastavak izgradnje auto-puta Bar&ndash;Boljare i bolje povezivanje sjevera Crne Gore sa centralnim dijelom zemlje&rdquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Monteput i IRD Inženjering potpisali ugovor o nadzoru radova na drugoj dionici auto-puta

VRIJEDNOST UGOVORA 14,45 MILIONA EURA

Predsjednik Saveza penzionera Crne Gore Branko Ve&scaron;ović, nije podržao povećanje penzija od 0,38 odsto na sjednici Upravnog odbora Fonda PIO, ocijeniv&scaron;i da je riječ o mjeri koja je ponižavajuća, nepravedna i duboko nedostojna prema ljudima koji su decenijama svojim radom gradili Crnu Goru.
Kako je istakao, vi&scaron;e od polovine od ukupno oko 132.000 penzionera u Crnoj Gori prima minimalnu penziju u iznosu od 450 eura, koja nije povećavana pune dvije godine. Na taj iznos, predloženo povećanje od 0,38 odsto znači svega 1,74 eura mjesečno.
&ndash; To nije povećanje, već uvreda i poniženje za ljude koji su čitav radni vijek uplaćivali doprinose i stvarali ovu državu &ndash; poručio je Ve&scaron;ović, prenosi Pobjeda.&nbsp;
Prema njegovim riječima, ovakva odluka predstavlja ozbiljan udar na dostojanstvo penzionera, koji su gradili puteve, &scaron;kole, bolnice, fabrike i institucije, a danas su svedeni na statističku stavku u tabelama. Penzioneri, naglasio je, nijesu i ne smiju biti posmatrani kao socijalni teret, već kao temelj dru&scaron;tva i države.
Savez penzionera Crne Gore kategorično odbacuje simbolično i formalno povećanje penzija koje, kako navode, služi isključivo ispunjavanju zakonskih minimuma, dok se realni tro&scaron;kovi života konstantno povećavaju. Inflacija, rast cijena hrane, ljekova, energenata i komunalija ne mogu se nadomjestiti iznosom od 1,74 eura, koji ni približno ne prati realna kretanja na trži&scaron;tu.
Ve&scaron;ović je posebno ukazao na činjenicu da je inflacija u prethodnom periodu dostigla rekordne nivoe, dok su penzioneri ostali bez adekvatne za&scaron;tite. Povećanje od 0,38 odsto, kako je ocijenio, ne može ublažiti pad kupovne moći, niti omogućiti dostojanstven život starijoj populaciji, koja se sve če&scaron;će nalazi pred izborom između osnovnih životnih namirnica i neophodnih ljekova.
&ndash; Penzioneri nijesu brojke, procenat ili statistički podatak. To su ljudi koji svakodnevno osjećaju posljedice odluka nadležnih institucija i koji danas žive sa realnim problemima, nesigurno&scaron;ću i rastućim tro&scaron;kovima života &ndash; istakao je on.
Savez penzionera Crne Gore uputio je jasan apel Vladi, Ministarstvu finansija i rukovodstvu Fonda PIO da hitno preispitaju donesenu odluku i ponude rje&scaron;enje koje će biti realno, pravedno i humano.
Kako navode, povećanje penzija mora biti usklađeno sa stvarnim rastom cijena i inflacijom, kao i sa drugim ekonomskim faktorima koji direktno utiču na svakodnevni život penzionera.
U suprotnom, iz Saveza poručuju da će biti primorani da iskoriste sva zakonom dozvoljena demokratska sredstva kako bi za&scaron;titili prava i dostojanstvo penzionera, jer ljudi koji su cijeli život radili i doprinosili dru&scaron;tvu imaju pravo na siguran i dostojanstven život u starosti.
Upravni odbor Fonda PIO Crne Gore održao je juče 25. sjednicu i donio set odluka o usklađivanju penzija.
- Shodno navedenim odlukama, penzije i novčane naknade se od 1. januara 2026. godine usklađuju za 0,38 odsto, dok vrijednost penzije za jedan lični bod iznosi 11,94 eura, a osnov za određivanje naknade za tjelesno o&scaron;tećenje 459,83 eura - navodi se u saop&scaron;tenju Fonda PIO.&nbsp;
Kako dodaju, donesene odluke biće primijenjene prilikom isplate penzije za januar 2026. godine, koja će biti izvr&scaron;ena u februaru.

Vešović: Povećanje penzija od 1,74 eura je uvreda i poniženje

REAGOVANJE SAVEZA PENZIONERA NA ODLUKE UPRAVNOG ODBORA FONDA PIO

Na svjetskim valutnim trži&scaron;tima dolar je pao i ove sedmice, druge zaredom, a u jednom trenutku je u odnosu na korpu valuta zaronio na najniži nivo u četiri godine.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema &scaron;est najvažnijih svjetskih valuta, pao je ove sedmice 0,3 odsto na 97,14 bodova.
Pritom je dolar prema evropskoj valuti oslabio 0,2 odsto, pa je kurs eura dostigao 1,1850 USD, prenosi SEEbiz.
U fokusu ulagača bila je redovna sjednica američke centralne banke, na kojoj su čelnici Feda odlučili da kamatne stope ostaju nepromijenjene u rasponu od 3,5 do 3,75 odsto, kao &scaron;to se na trži&scaron;tu i očekivalo.
Fed je poručio da je inflacija i dalje povi&scaron;ena, a da ekonomija solidno raste. Od deset čelnika Feda, njih osam glasalo je za zadržavanje kamata na dosada&scaron;njim nivoima.
Na konferenciji za medije predsjednik Feda, Jerome Powell, nije dao nikakav znak u vezi kamata. On je kazao da su rizici od rasta inflacije i usporavanja ekonomije smanjeni, te da će dalje odluke Feda zavisiti od budućih makroekonomskih pokazatelja.
Nakon poruka iz Feda, na trži&scaron;tu se očekuje da će Fed ove godine nastaviti da smanjuje kamate, ali ne prije juna.
Uprkos tome, dolarov indeks zaronio je polovinom sedmice na najniže nivoe u četiri godine, nakon &scaron;to je predsjednik SAD-a Donald Trump, na upit novinara o slabosti dolara, kazao da je vrijednost te valute &bdquo;odlična&ldquo;.
Trampov non&scaron;alantni odgovor podstaknuo je trgovce na dalju prodaju dolara, koji je u posljednje vrijeme ionako pod pritiskom zbog, kako kažu analitičari, gubitka povjerenja u američku valutu.
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Dolar potonuo na najniži nivo u četiri godine

NA SVJETSKIM VALUTNIM TRŽIŠTIMA

&nbsp;Januarske penzije biće uvećane samo 0,38 odsto, nezvanično je Danu potvrdilo vi&scaron;e izvora bliskih Fondu penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO).&nbsp;
Upravni odbor Fonda PIO tokom naredne sedmice će objaviti zvaničnu informaciju o rastu januarskih penzija. Minimalne penzije od 450 eura biće uvećane oko 1,7 eura, a prosječne od 553,5 eura oko dva.
Dan pi&scaron;e da je sigurno da penzioneri, koji su dvije godine imali 450 EUR primanja, neće biti zadovoljni uvećanjem, posebno jer im je penzija dvije godine bila zamrznuta, kao i zbog činjenice da su pro&scaron;le godine tri povećanja penzija iznosila ukupno 12 odsto. Od toga je januarsko bilo 6,85 odsto, &scaron;to znači da su pro&scaron;le godine odmrznute minimalne penzije, ti penzioneri bi dobili uvećanje od 30 eura.
Dan je prije desetak najavio da će uvećanje penzija, po dostupnim parametrima, biti minimalno i manje od jednog procenta, ali su prognoze tog tipa izostale, jer se čekalo da Monstat objavi podatke o decembarskim platama. Kada je objavljeno da su prosječne zarade u decembru porasle 0,4 odsto, bili su kompletirani svi podaci.
Prema tim podacima, zarade su u poslednja četiri mjeseca pro&scaron;le godine porasle 0,4 odsto, dok je u istom periodu svakog mjeseca zabilježena deflacija.
Vrijednost penzije za jedan lični bod usklađuje se od 1. januara, 1. maja i 1. septembra tekuće godine, na osnovu statističkih podataka, sa kretanjem potro&scaron;ačkih cijena i prosječnih zarada zaposlenih u Crnoj Gori u prethodna četiri mjeseca u odnosu na četiri mjeseca koja im prethode

Penzije rastu samo 0,38 odsto

MINIMALNE OD 450 EURA BIĆE UVEĆANE OKO 1,7 EURA

Vlada i Op&scaron;tina Ulcinj potpisale su ugovor o osnivanju dru&scaron;tva sa ograničenom odgovorno&scaron;ću za upravljanje Parkom prirode Ulcinjska solana.
Ugovor su potpisali ministar ekologije, održivog i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić i predsjednik Op&scaron;tine Ulcinj, Genci Nimanbegu.
Ćulafić je, kako je saop&scaron;teno iz resornog Ministarstva, rekao da Ulcinjska solana nije klasično za&scaron;tićeno područje, već simbol na&scaron;e svijesti, kao države sa malom teritorijom, kao i da je izuzetno važno sačuvati ono &scaron;to imamo.
&ldquo;Solana je dokaz patriotizma, na&scaron;a ispunjena obaveza i trajna odgovornost, koju kao Ministarstvo ekologije, održivog i razvoja sjevera dosljedno preuzimamo&rdquo;, kazao je Ćulafić.
On je naveo da je poslije zvaničnog zatvaranja Poglavlja 27 rje&scaron;enje upravljača jedna od najvažnijih obaveza koje smo uspje&scaron;no priveli kraju, prenosi Mina business.
"Ulcinjska solana je ponos Ulcinja i cijele Crne Gore, živi dokaz da prirodu možemo čuvati odgovorno, s ljubavlju i vizijom za budućnost. Ona je ambasador Crne Gore, mjesto gdje se ekologija i tradicija susreću na održiv način. Zato danas ovdje i ponosno stojimo pred na&scaron;im evropskim partnerima, jer smo pokazali da kao dru&scaron;tvo vrijedimo i da znamo da se dogovorimo oko važnih pitanja&rdquo;, poručio je Ćulafić.
On je ocijenio da se, iako se činilo da su neki procesi trajali dugo, neke stvari nijesu mogle desiti ranije i da se sada de&scaron;avaju u pravo vrijeme, a u ovom slučaju, pred finalni krug zavr&scaron;avanja obaveza i zatvaranja Poglavlja 27.
Ćulafić je zahvalio svima koji su istinski doprinijeli finalizaciji pitanja Ulcinjske solane.
Nimanbegu je rekao da potpisuju odluku da se Ulcinjska solana trajno za&scaron;titi, obnovi i odgovorno upravlja, u interesu građana Ulcinja, biv&scaron;ih radnika Solane i budućih generacija.
"Politički dogovor o progla&scaron;enju Solane Parkom prirode postignut je 2016. godine, a Skup&scaron;tina op&scaron;tine Ulcinj je 2019. donijela odluku kojom je taj status i formalno potvrđen. U periodu od 2021. do pro&scaron;le godine radili smo posvećeno na implementaciji te odluke i stvaranju uslova za zakonito i održivo upravljanje", kazao je Nimanbegu.
On je naveo da Ulcinj bira dugoročne vrijednosti ispred kratkoročnih interesa, da prirodna dobra nijesu predmet prodaje, već nasljeđe koje čuvamo i unapređujemo.
Potpisivanju su prisustvovali ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler, ambasador Njemačke Peter Felten, ministar finansija Novica Vuković, kao i predstavnici Centra za za&scaron;titu i proučavanje ptica (CZIP) i Dr Martin Schneider Jacoby Association (MSJA).

Potpisan ugovor o osnivanju preduzeća koje će upravljati Solanom

MINISTAR EKOLOGIJE, ODRŽIVOG I RAZVOJA SJEVERA I PREDSJEDNIK OPŠTINE ULCINJ

Urbanističko-građevinski inspektor, koji je zapečatio gradili&scaron;te postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu, konstatovao je manji broj jednostavnih i u kratkom roku otklonjivih nepravilnosti, kazali su iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Iz tog Vladinog resora su Vijestima rekli da vjeruju da će gradili&scaron;te veoma brzo biti u punoj funkciji, imajući u vidu obim i prirodu tih nedostataka.
Vijesti su jutros pitale koji je to "najkraći mogući rok" koji je postupajući inspektor Novak Laku&scaron;ić u zapisniku ostavio podgoričkom Vodovodu i kanalizaciji za otklanjanje nepravilnosti koje se konstatutuju u zapisniku o vr&scaron;enju inspekcijskog pregleda na gradili&scaron;tu postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu.
Redakcija je to pitala u vezi sa članom 36 Zakona o inspekcijskom nadzoru, koji u stavu 2 predviđa da inspektor ostavlja "rok za otklanjanje nepravilnosti koje se konstatuju u zapisniku o vr&scaron;enju inspekcijskog pregleda".
Odgovarajući na pitanje da li je Laku&scaron;ić učinio sve u skladu sa zakonom i, ako nije, &scaron;ta će Ministarstvo u vezi sa tim preduzeti, iz resora Slavena Radunovića su kazali da građevinska inspekcija dosljedno i jednako prema svima sprovodi svoje nadležnosti u cilju obezbjeđivanja potpune zakonitosti u procesu građenja svih objekata, u skladu sa odredbama Zakona o izgradnji, čime se obezbjeđuje za&scaron;tita javnog interesa i jednak tretman svih subjekata.
&ldquo;Tako je i u slučaju postrojenja u Botunu građevinska inspekcija Ministarstva bez odlaganja postupila po prijemu zahtjeva za nadzor, iza&scaron;la na teren i konstatovala manji broj jednostavno i u kratkom roku otklonjivih nepravilnosti. Imajući u vidu obim i prirodu utvrđenih nedostataka, vjerujemo da će gradili&scaron;te veoma brzo ponovo biti u punoj funkciji", poručili su iz tog resora.
Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li su tačne medijske spekulacije da je taj inspektor bio "posebno o&scaron;tar" u ovom slučaju zbog svoje i navodne povezanosti vr&scaron;ioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za inspekcijski nadzor Dalibora Đerića sa Demokratskom narodnom partijom.
Predsjednik Op&scaron;tine Zeta Mihailo Asanović sinoć je pozvao tužila&scaron;tvo da procesuira gradonačelnika Podgorice Sa&scaron;u Mujovića i direktora podgoričkog Vodovoda i kanalizacije Aleksandra Ni&scaron;avića, tvrdeći da je Glavni grad počeo da gradi postrojenje za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu "protivustavno, protivtakonito i mimo svih dozvola".
Mje&scaron;tani Zete i rukovodstvo Op&scaron;tine Zeta danima su protestovali zbog gradnje postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu.
Oni su prethodnih dana blokirali saobraćajnice u Zeti i Podgorici, a protestovali su i ispred Glavnog grada.

Ministarstvo urbanizma: Vjerujemo da će gradilište postrojenja u Botunu brzo biti u funkciji

"INSPEKTOR KONSTATOVAO MANJI BROJ JEDNOSTAVNIH I U KRATKOM ROKU OTKLONJIVIH NEPRAVILNOSTI"

Crnogorska ekonomija je nastavila stabilan rast u pro&scaron;loj godini, predvođen snažnom potro&scaron;njom, rastom zarada i kontinuiranom investicionom aktivno&scaron;ću, ocijenili su predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i dodali da su taj napredak podržali ulaganjem od 215 miliona eura.
&Scaron;ef EBRD-a u Crnoj Gori Remon Zakaria saop&scaron;tio je&nbsp; prilikom predstavljanja glavnog Izvje&scaron;taja o tranziciji od pro&scaron;le do ove godine, pod nazivom Hrabri stari svijet, da je Crna Gora tokom prethodne godine nastavila da pokazuje snažan ekonomski zamah.
&ldquo;EBRD je sa ponosom podržao taj napredak rekordnim ulaganjem od 215 miliona eura kroz 18 projekata u ključnim sektorima. Ovi rezultati odražavaju povjerenje na&scaron;ih partnera, Vlade i privatnog sektora i potvrđuju na&scaron;u dugoročnu posvećenost zelenoj tranziciji, povezivanju, ekonomskom razvoju i otpornosti Crne Gore&rdquo;, rekao je Zakaria.
On je naveo da od tih 18 projekata, 47 odsto investicija ima kvalifikaciju zelene, 67 odsto projekata uključuju rodnu i ekonomsku inkluziju kao komponentu.
&ldquo;Na&scaron;a strategija koja se odnosi na Crnu Goru je trojaka, gdje se fokusiramo na zelenu tranziciju kao ključni prioritet. Drugi stub se tiče konektivnosti ili povezanosti, &scaron;to donosi veće prilike za trgovinsku razmjenu, turizam i ekonomski razvoj zemlje uop&scaron;te&rdquo;, rekao je Zakaria.
On je kao treću komponentu naveo osnaživanje konkurentnosti privatnog sektora, gdje EBRD radi blisko sa lokalnim finansijskim institucijama koje posluju u Crnoj Gori i koje sprovode projekte zajedno s njima i drugim donatorima, prvenstveno EU i time podržavaju različite programe za mala i srednja preduzeća i uključivanje mladih i žena u trži&scaron;te rada.
&ldquo;Fokusirali smo se na dionicu auto-puta Mate&scaron;evo-Andrijevica koja je podržana i od EU. Osim toga, u sektoru energetike radimo paralelno sa različitim partnerima kao &scaron;to je Evropska investiciona banka (EIB) na razvoju infrastrukture i posebno željeznice i transportnih veza&rdquo;, dodao je Zakaria.
Kad je riječ o javnim politikama, EBRD je veoma aktivan i pruža podr&scaron;ku regulatornom okruženju za razvoj u brojnim oblastima, kao &scaron;to je podr&scaron;ka Vladi u pogledu novog Zakona o energetici ili uspostavljanju Kreditno-garantnog fonda.
&ldquo;Radimo i sa Željezničkim prevozom Crne Gore na izradi jednog ugovora o javnim uslugama kako bi se pobolj&scaron;ao kompenzatorni mehanizam, unaprijedio kvalitet usluga i održivost finansiranja&rdquo;, kazao je Zakaria.
Prema njegovim riječima, nalazi ovogodi&scaron;njeg Izvje&scaron;taja o tranziciji nagla&scaron;avaju značaj politika usmjerenih ka budućnosti u suočavanju sa demografskim i ekonomskim promjenama.
&ldquo;Mi ostajemo spremni da nastavimo partnerstvo sa Crnom Gorom u cilju ostvarivanja održivog rasta, moderne infrastrukture i novih prilika za njene građane&ldquo;, kazao je Zakaria.
Direktor za tranzicioni uticaj i globalnu ekonomiju Alexander Plekhanov kazao je da postoji sve vi&scaron;e starih ljudi, a manje mladih, i da to predstavlja problem.
&ldquo;Glavni problem jeste da ekonomski model na koji smo navikli, a koji je uglavnom izgrađen u 20. vijeku, dakle socijalna država sa penzijama, zdravstvom i obrazovanjem, se uglavnom zasniva na velikom broju mladih ljudi, a ne velikom broju starih. I sada, kada idete u suprotnom smjeru, kada se ti brojevi promijene, to kreira dosta tenzija u dru&scaron;tvu&rdquo;, rekao je Plekhanov.
Kako smatra, pitanje nije kako ćemo da imamo vi&scaron;e mladih ljudi, već kako dru&scaron;tva mogu da se prilagode novoj realnosti i novoj ekonomiji i da izgrade razumne ekonomije za starija dru&scaron;tva.
&ldquo;Mislim da je velika razlika između na&scaron;eg i izvje&scaron;taja drugih organizacija, jer na&scaron; detaljnije gleda na političku ekonomiju, dakle &scaron;ta ljudi misle i kako možete da ubijedite ljude da promijene ekonomski model&rdquo;, kazao je Plekhanov.
Vi&scaron;i menadžer za evaluaciju Oskar Andruszkiewicz saop&scaron;tio je da svaka zemlja u koju EBRD ulaže ima svoju strategiju.
Kod Crne Gore prioriteti manje vi&scaron;e ostaju isti - unapređenje konkurentnosti privatnog sektora, podr&scaron;ka regionalnoj konektivnosti i integraciji u smislu prekograničnog transporta i osnaživanja prekograničnih energetskih veza i treći je produbljivanje zelene tranzicije.
Prema njegovim riječima, EBRD je značajno uložio u Crnu Goru.
&ldquo;U periodu od 2017. do 2024. godine, govorimo o 490 miliona eura&rdquo;, precizirao je Andruszkiewicz.
U tom periodu, riječ je o 773 eura po stanovniku, &scaron;to u 38 zemalja u kojima je prisutan EBRD, Crnu Goru stavlja na prvo mjesto.
&ldquo;To vam kazuje da banka ima visok stepen posvećenosti i ulaganja za zemlju ove veličine&rdquo;, rekao je Andruszkiewicz.
Izvje&scaron;taj o tranziciji, kako je saop&scaron;teno, ponovo razmatra globalne demografske transformacije i njihove duboke implikacije po ekonomije u regionima u kojima EBRD posluje i &scaron;ire. Analizira kako brzo stareća dru&scaron;tva, u kojima pad nataliteta i smanjenje radne snage ugrožavaju dugoročni rast, tako i mlade, brzo rastuće populacije, gdje bi prilike mogle biti kratkoročne bez brzog otvaranja novih radnih mjesta, jačanja obrazovanja i podr&scaron;ke preduzetni&scaron;tvu.
Prema izvje&scaron;taju, stope fertiliteta su naglo opale, pri čemu je većina ekonomija u kojima EBRD posluje sada znatno ispod nivoa potrebnog za prostu reprodukciju stanovni&scaron;tva, &scaron;to povećava dugoročne fiskalne i pritiske na trži&scaron;te rada. Očekuje se da će starenje stanovni&scaron;tva i smanjenje radne snage snažno uticati na ekonomski rast &scaron;irom Evrope.&nbsp;
&ldquo;Proaktivne reforme, poput produženja radnog vijeka, povećanja uče&scaron;ća žena i starijih radnika, jačanja inovacija i kori&scaron;ćenja migracija, mogle bi ublažiti ove pritiske. Politički sistemi takođe stare, pri čemu starije biračko tijelo sve vi&scaron;e oblikuje političke prioritete &mdash; često dajući prednost penzijama i zdravstvenoj za&scaron;titi u odnosu na inovacije, obrazovanje i migracije&rdquo;, navodi se u izvje&scaron;taju.
EBRD je vodeći institucionalni investitor u Crnoj Gori, sa ukupno 1,08 milijardi eura uloženih u 106 projekata do danas, čime se podržavaju održivi razvoj zemlje, infrastruktura, rast privatnog sektora i regionalna integracija.

EBRD: Podržali smo u 2025. napredak crnogorske ekonomije sa 215 miliona eura, glavni problem postaje starosna dob radne snage

KROZ 18 PROJEKATA

Predstavnici Udruženje prevoznika Crne Gore bili su jutros na novom sastanku u Ministarstvu ekonomskog razvoja sa ministrom Nikom Đeljo&scaron;ajem, kao i predstavnicima Uprave policije i Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.
Predsjednik Udruženja prevoznika Crne Gore Vesko &Scaron;ljivančanin je saop&scaron;tio da prekidaju blokade granica.
On je saop&scaron;tio da je odluka done&scaron;ena nakon sastanka sa predstavnicima Vlade Crne Gore i relevantnih insitucija.
Sastanak je, kako je kazao, pro&scaron;ao u konstruktivnoj, otvorenoj i partnerskoj atmosferi.
"U narednom periodu ćemo uz podr&scaron;ku Privredne komore Crne Gore organizovati dodatne sastanke sa institucijama sistema, kako bismo unaprijedili transportni sektor u skladu sa standardima EU. Ovo nije uspjeh samo ove radne grupe Udruženja, već rezultat zajedničkog djelovanja svih 135 privrednih dru&scaron;tava koje predstavljamo, kao i na&scaron;ih zaposlenih koji su jo&scaron; jednom pokazali odgovornost, jedinstvo, profesionalizam u najzahtjevinijim okolnostima", kazao je &Scaron;ljivančanin.
Iz Udruženja prevoznika Đorđije Lje&scaron;njak je govorio o postignutim dogovorima:
"Dobili smo uvjerenje da rok tranzita uvoza i izvoza carinske robe iz Crne Gore od polazne do odredi&scaron;ne ispostave bude 72 sata, to smo mi tražili, to smo dobili. Vezano za beneficirani radni staž na&scaron;ih vozača, dobili smo uvjerenje od ministra Đeljo&scaron;aja da će predlog dati Vladi na glasanje. Nadamo se da će Vlada to usvojiti, drugačije je nemoguće rije&scaron;iti to pitanje", poručuje on.
U vezi sa povratom akcize, Lje&scaron;njak navodi da trenutno nijesu ni&scaron;ta rije&scaron;ili ali, kako kaže, to nije okončano.
"To zavisi od na&scaron;ih evropskih partnera, da li će oni omogućiti da povrat bude veći. Dobili smo uvjeravanja da će dvije glavne teme na sastancima, sa evropskim izaslanicima, koji će se organizovati već u februaru, biti odredba ETIAS i povraćaj dijela plaćanja akcize na dizel gorivo, da poku&scaron;aju da nas i tu stimuli&scaron;u i da nam tu izađu u susret", poručuje Lje&scaron;njak.
On je istakao da su se sa direktorom Uprave za bezbjednost hrane dogovorili da se na najvećim graničnim prelazima radno vrijeme fitosanitarnih i veterinarskih inspektora poveća, odnosno produži od 7 do 20 sati.

Prevoznici obustavljaju blokade granica

NAKON SASTANKA SA PREDSTAVNICIMA NADLEŽNIH INSTITUCIJA

Četvrti je dan blokade teretnog saobraćaja na graničnim prelazima i u Luci Bar.&nbsp;
Iz Udruženja prevoznika Crne Gore Anteni M je jutros saop&scaron;teno da će jutros biti održan novi sastanak u Ministarstvu ekonomskog razvoja sa ministrom Nikom Đeljo&scaron;ajem, kao i predstanicima Uprave policije i Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.&nbsp;
Podsjetimo, kako je Anteni M juče kazao izvr&scaron;ni direktor Udruženja prevoznika Vesko &Scaron;ljivančanin održan je sastanak sa ministrom ekonomskog razvoja Nikom Đeljo&scaron;ajem.&nbsp;
U razgovorima su učestvovali i ministar finansija Novica Vuković, ministarka saobraćaja Maja Vukićević, ministarka evropskih poslova Maida Gorčević. &nbsp;
&bdquo;Sastanak je bio veoma konstruktivan i smatramo da smo na dobrom putu ka postizanju dogovora. Ovo nije kraj razgovora &ndash; već sjutra očekujemo jo&scaron; jedan sastanak, na kojem se nadamo da ćemo pronaći rje&scaron;enja i za preostale probleme&ldquo;, rekao je sinoć &Scaron;ljivančanin.
On je dodao da su predstavnici Udruženja nai&scaron;li na razumijevanje institucija, te da je, prema njihovim stavovima, većina zahtjeva Udruženja opravdana i realna.
Policija je odobrila proteste danas do podne, ali prevoznici najavljuju da će blokade ostati na snazi dok se ne postigne dogovor.

Četvrti dan blokade teretnog saobraćaja: Novi sastanak sa Đeljošajem i predstavnicima Uprave policije

POLICIJA ODOBRILA PROTESTE DANAS DO PODNE

Pokret penzionera Crne Gore&nbsp; najavio je da&nbsp; 19. februara od 12 sati pokreću humanitarnu akciju prikupljanja pomoći za predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića i njegove ministre.
<div class="w-full relative grid grid-cols-12 sm:grid-cols-24 gap-4 ui-a__grid">
<div class="col-span-12 sm:col-span-24 md:col-start-2 md:col-span-22 lg:col-start-3 lg:col-span-21 order-0">
<div>
<div class="relative group w-full sm:w-[740px] md:w-[944px] lg:w-[1118px] max-w-full aspect-[3/2] hover:cursor-pointer"><picture class="w-full block object-cover"><source srcset="https://media.portalanalitika.me/media/2024/03/28/1711611960bqouppf5l95ggu4j-i_1118x745.jpg?cacheControl=1711611971" media="(min-width: 960px)" /><source srcset="https://media.portalanalitika.me/media/2024/03/28/1711611960bqouppf5l95ggu4j-i_758x506.jpg?cacheControl=1711611971" media="(min-width: 756px)" /><source srcset="https://media.portalanalitika.me/media/2024/03/28/1711611960bqouppf5l95ggu4j-i_344x230.jpg?cacheControl=1711611971" media="(max-width: 756px)" /></picture></div>
</div>
</div>
</div>
"Na ovaj korak su se odlučili nakon te&scaron;ke ekonomske situacije u kojoj se nalaze predsjednik Vlade (Milojko Spajić) i njegovi ministri zbog malih primanja, a povodom velikih povećanja penzija koje je Vlada Crne Gore obezbijedila za penzionere u iznosu od 1,20 do 1,70, penzioneri sa sjevera su odlučili da te iznose doniraju u cilju, da istim pomognu da izadju iz ekonomske krize u kojoj su se na&scaron;li", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju-
Oni će taj dan postaviti ispred Evropske kuće u Bijelom Polju kutiju za prikupljanje pomoći za predsjednika i ministre Vlade Crne Gore i tim povodom pozivaju sve penzionere da se pridruže ovoj humanitarnoj akciji.
"Pokret penzionera Crne Gore takođe, obavje&scaron;tava povodom ove akcije predsjednika Vlade i njegove ministre koji su se potrudili da penzionerima u Crnoj Gori povećaju penzije za 1,20 do 1,70 eura, da ih samo u Bijelom Polju ima skoro osam hiljada, na sjeveru na hiljade, a u Crnoj Gori 132.000 penzionera, a koliko ih na sjeveru ima, sami će se uvjeriti kada krenu u masovne proteste penzionera tokom ljeta gdje će pokazati da penzioneri neće dozvoliti, da ih niko vi&scaron;e ugrožava i ponižava&ldquo;, zaključuju u saop&scaron;tenju.

Pokret penzionera CG: Pokrenućemo humanitarnu akciju za Spajića i ministre, u teškoj su ekonomskoj situaciji