Ekonomija

Kreditni aranžmani Elektroprivrede (EPCG), prema riječima predstavnika Vlade i menadžmenta, predstavljaju odgovorno upravljanje kompanijom, a ne pokrivanje gubitaka i neodgovorno zaduživanje, dok opozicija upozorava na rast dugova, slabiju profitabilnost i partijsko zapo&scaron;ljavanje, prenosi Mina business.
Državni sekretar u Ministarstvu energetike i rudarstva Dino Tutundžić kazao je da kreditni aranžmani EPCG predstavljaju upravljanje kompanijom i investicijama koje treba da obezbijede dugoročnu energetsku stabilnost Crne Gore.&nbsp;
On je na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, na kojoj je održano kontrolno saslu&scaron;anje o poslovanju EPCG u kontekstu najavljenog kreditnog zaduženja od 70 miliona EUR, objasnio da se prvi dio planiranog aranžmana od 30 miliona EUR odnosi na refinansiranje postojećih kratkoročnih obaveza elektroenergetske kompanije.
&bdquo;Prethodna godina za EPCG bila je jedna od najizazovnijih u posljednjih nekoliko decenija. Zbog ekolo&scaron;ke rekonstrukcije Termoelektrane (TE), koja je bila van pogona gotovo devet mjeseci, kompanija je morala da obezbijedi nedostajuće količine električne energije na trži&scaron;tu, istovremeno očuvajući stabilnost elektroenergetskog sistema&ldquo;, rekao je Tutundžić.
Građani i privreda, kako je naveo, nijesu osjetili posljedice tog izazova, jer snabdijevanje nije bilo ugroženo, niti se povećala cijena električne energije za domaćinstva.&nbsp;
&bdquo;Takva odgovorna politika imala je svoju finansijsku cijenu i upravo zato je danas racionalno restrukturiranje postojećih obaveza i ozbiljan i odgovoran potez upravljanja kompanijom, a ne znak njene nestabilnosti&ldquo;, saop&scaron;tio je Tutundžić.
Prema njegovim riječima, drugi dio planiranog zaduženja odnosi se na finansiranje jednog od najvažnijih razvojnih energetskih projekata, odnosno izgradnju osmog agregata Hidroelektrane Perućica, vrijednog oko 40 miliona EUR.&nbsp;
Predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović tvrdi da međunarodne finansijske institucije i komercijalne banke vjeruju EPCG.
&bdquo;Tro&scaron;kovi zarada u pro&scaron;loj godini su, u odnosu na ukupne tro&scaron;kove, iznosili 5,4 odsto&ldquo;, precizirao je Đukanović.
On je podsjetio i na projekte koje je EPCG zavr&scaron;ila, navodeći da su napravili novih izvora energije 150 megavata (MW).
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Milović kazao je da je energetski sektor do 2020. godine bio jedan od najvažnijih promotera evropskih standarda.&nbsp;
&bdquo;Nakon 2020. godine imamo rast dugova, pad profitabilnosti, odnosno zavr&scaron;etak prethodne finansijske godine sa dugom od 92 miliona EUR, negativne revizorske izvje&scaron;taje, partijsko zapo&scaron;ljavanje i ozbiljno uru&scaron;avanje kompletnog sistema&ldquo;, rekao je Milović.
On je kazao da do 2020. godine EPCG gotovo nije bila zadužena, dok je sada zadužena 207 miliona EUR uz &nbsp;70 miliona kredita o kojem se danas govori.
&bdquo;Od 2009. do 2020. godine na nivou grupe, broj ljudi koji su radili u EPCG je smanjen 25 odsto. Nakon 2020. godine, za samo tri godine, povećan je broj zaposlenih 47 odsto&ldquo;, precizirao je Milović.
Đukanović je rekao da Milović iznosi neistine o EPCG i da je zaslužio da se protiv njega podnese krivična prijava zbog naru&scaron;avanja reputacije kompanije.
Izvr&scaron;ni direktor EPCG Zdravko Draga&scaron; saop&scaron;tio je da su krenuli u refinansiranje koje će se isključivo iskoristiti za vraćanje pro&scaron;logodi&scaron;njih kredita.
&ldquo;Drugi kredit koji je odobrila Vlada je projektni kredit za projekat A8. Jedino pitanje za ovaj dom je za&scaron;to ta investicija nije urađena prije 30 godina, po&scaron;to je prostor za agregat A8 u Perućici ostavljen jo&scaron; prilikom izgradnje&rdquo;, rekao je Draga&scaron;.
On je objasnio da taj kredit uop&scaron;te neće uticati na poslovanje EPCG.
Ministar finansija, Novica Vuković, rekao je da je taj resor kroz ove procese bio prisutan u smislu davanja mi&scaron;ljenja kroz fiskalne rizike ili finansijske pokazatelje.
Poslanik ZBCG - Nova srpska demokratija, Dejan Đurović, kazao je da će se krediti koristiti za obezbjeđivanje likvidnosti i stabilnosti, te kao poluga za investicioni ciklus.
On je podsjetio i da TE Pljevlja treba da izađe iz pogona 2041. godine.
&ldquo;Da li će EPCG svojim projektima omogućiti da Crna Gora tada ima 100 odsto energije iz obnovljivih izvora, a da nema obavezu uvoza struje&rdquo;, pitao je Đurović.
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Dane Marković kazao je da su parametri koje bi trebalo posmatrati cijena električne energije, investicije i bilans kompanije.
&bdquo;Kada je riječ o cijeni struje u posljednjih deset godina, prosječan račun se promijenio za četiri EUR. EPCG je za&scaron;titila građane&ldquo;, naveo je Marković.
On je, govoreći o investicijama, precizirao da je od 2010. do 2020. godine realizovano 53 miliona EUR u kapitalne projekte u EPCG.&nbsp;
&bdquo;Od 2020. do pro&scaron;le godine u proizvodne kapacitete uloženo je preko 200 miliona EUR, a u distributivne preko 150 miliona&ldquo;, dodao je Marković.
Poslanik Građanskog pokreta URA Milo&scaron; Konatar pitao je da li je povećanje broja zaposlenih dovelo do povećanja profitabilnosti EPCG.
&ldquo;Energetika je najveća razvojna &scaron;ansa Crne Gore, ali se bojim da ako ovako budemo radili, da ćemo tu &scaron;ansu propustiti. Mi ili ćemo da se okrenemo razvoju, ili ćemo da nastavimo sa partijskim zapo&scaron;ljavanjima u EPCG grupi&rdquo;, rekao je Konatar.
On je predložio da se uradi forenzička revizija na nivou grupe EPCG.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) i predsjednik Odbora Boris Mugo&scaron;a kazao je da bi trebalo raditi na profesionalizaciji menadžmenta, unapređenju poslovanja i investicijama u energetiku.
&ldquo;Ja ću uvijek podržavati investicije u energetiku, ali neću podržavati pristup da je sve prije nas bio potop, a od kad smo mi do&scaron;li da je sve kako treba&rdquo;, poručio je Mugo&scaron;a.

Različiti stavovi u vezi sa kreditima EPCG

SJEDNICA ODBORA ZA EKONOMIJU, FINANSIJE I BUDŽET

Cijene goriva ostaće nepromijenjene ove sedmice, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Litar eurosupera 95 i 98 ko&scaron;taće 1,65 eura, odnosno 1,68 eura.
Cijena eurodizela iznosiće 1,69 eura, a lož ulja 1,73 eura.
Naredni obračun biće 1. juna, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 2. juna.

Cijene goriva bez promjena

U NAREDNIH SEDAM DANA

Skup&scaron;tinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet održaće danas kontrolno saslu&scaron;anje na temu poslovanje Elektroprivrede (EPCG) u kontekstu najavljenog kreditnog zaduženja od 70 miliona eura.
Na sjednicu su pozvani ministri energetike i rudarstva i finansija, Admir &Scaron;ahmanović i Novica Vuković, predsjednik Odbora direktora i izvr&scaron;ni direktor EPCG Milutin Đukanović i Zdravko Draga&scaron;.
Sjednica bi trebalo da počne u 11 sati.

Danas o kreditnom zaduženju EPCG

NAJAVLJENO ZADUŽENJE OD 70 MILIONA EURA

Prosječna cijena kvadrata u novogradnji u Crnoj Gori u prvom kvartalu ove godine iznosila je 2.445 eura.
Taj podatak saop&scaron;tio je Monstat, pri čemu je riječ o rekordnoj prosječnoj cijeni novogradnje u Crnoj Gori.
Najskuplji je kvadrat na primorju &ndash; 2.575 eura. Slijedi Podgorica sa 2.395, a potom i sjever, gdje kvadrat u novogradnji ko&scaron;ta 1.708 eura.
Kvadrat u novogradnji u Crnoj Gori tako je čak dva i po puta skuplji nego 2020.
&nbsp;

Rekord: Prosječna cijena kvadrata u Crnoj Gori skoro 2.500 eura

DVA I PO PUTA SKUPLJI NEGO PRIJE ŠEST GODINA

Dosada&scaron;nji izvr&scaron;ni direktor Monteputa Milan Ljiljanić naimenovan je za generalnog, dok je Goran Radulović izabran za predsjednika Odbora direktora tog državnog preduzeća.
Kako je navedeno, Odbor direktora danas održao konstitutivnu sjednicu, čime je zvanično započet četvorogodi&scaron;nji mandat novog rukovodstva.
Članovi novog Odbora direktora su, pored Ljiljanića i Radulovića, Goran Vujović, Dajana Bratić i Nikola Božović.
&nbsp;"Monteput je među prvim državnim preduzećima koje je izabralo rukovodstvo na osnovu novog Zakona o privrednim dru&scaron;tvima, prema kojem će Odbor direktora imati pet članova, od kojih dva izvr&scaron;na direktora i tri neizvr&scaron;na", navedeno je u saop&scaron;tenju.

Ljiljanić generalni direktor Monteputa, Radulović predsjednik Odbora direktora

ODRŽANA KONSTITUTIVNA SJEDNICA

Radovi na dionici puta Tivat&ndash;Jaz realizuju se planiranom dinamikom, saop&scaron;tio je ministar pomorstva i koordinator rada Ministarstva saobraćaja, Filip Radulović.
&bdquo; U ovom trenutku ostalo je da se asfaltira jo&scaron; oko 1,2 kilometra puta. Intenzivirali smo aktivnosti izvođača radova kako bi do početka ljetnje turističke sezone imali sve četiri trake pod asfaltom&ldquo;, kazao je Radulović prilikom obilaska saobraćajnice.
Istakao je da taj infrastrukturni projekat neće predstavljati prepreku turističkoj sezoni, ističući da će zavr&scaron;etkom radova građani i turisti dobiti moderniju i bezbjedniju saobraćajnicu, uz značajno unapređenje povezanosti primorskih op&scaron;tina.
&nbsp;

Radulović: Ostalo da se asfaltira još oko 1,2 kilometra puta na dionici Tivat-Jaz

"TAJ INFRASTRUKTURNI PROJEKAT NEĆE PREDSTAVLJATI PREPREKU TURISTIČKOJ SEZONI"

Nacrt ugovora donosi 100 miliona avansa i 132 miliona inicijalnih investicija &mdash; ali ugrađuje i klauzule koje u najgorem scenariju mogu izložiti državu obavezi naknade od 500 do 700 miliona eura, uz neopozivo odricanje od suverenog imuniteta, upozorio je ekonomista Milo&scaron; Vuković.
Istakao je da je nominalno posao u korist države, ali da je ekstremni rizik nesimetrično raspoređen. Naveo je da država dobija 100 miliona avansne naknade, 132 miliona inicijalnog investicionog programa, oko 18 miliona procijenjene varijabilne naknade, 15 miliona za garancije i 770 miliona očekivanog prihoda za 30 godina.
Država, kako je kazao, može izgubiti 500 miliona zbog raskida iz "javne politike", 100 miliona EU acquis transpozicije, 50 do 75 miliona zbog uvećanja za poreze, 300 miliona zbog imovinskih sporova u Tivtu, 250 miliona zbog vi&scaron;e sile. Maksimalni rizik prilikom raskida iznosi 500 do 700 miliona eura.
On je u analizi naveo deset crvenih klauzula koje bi trebalo ponovo ispregovarati prije konačnog potpisa ugovora o koncesiji sa južnokorejskim Inčonom.
&ndash; Pet od njih &ndash; javni jezik, monopol nad aerodromima, suvereni imunitet, raskid iz "razloga javne politike" i imovinski sporovi u Tivtu &ndash; su crvena linija javnog interesa &ndash; naveo je vlasnik Fideliti konsaltinga.
Kazao je da bez izmjena 10 crvenih klauzula, posao funkcioni&scaron;e samo ako sve ide dobro narednih 30 godina, a aerodromske koncesije rijetko idu dobro 30 godina. U analizi na svom Guthub nalogu istakao je pet klauzula bez kojih posao ne smije biti potpisan.
&ndash; Crna Gora se neopozivo odriče imuniteta &ndash; svuda, prema svemu. Aktuelna formulacija je najagresivnija u međunarodnoj praksi javno-privatnog partnerstva. Država se odriče imuniteta od tužbe, presude i izvr&scaron;enja, u svakoj jurisdikciji, bez izuzetka za diplomatsku, vojnu ili kulturnu imovinu. Standard OECD zemalja je odricanje samo nad komercijalnom imovinom. U slučaju arbitražnog gubitka, koncesionar bi teoretski mogao zaplijeniti račune ambasada, devizne rezerve Centralne banke ili kulturne predmete u inostranstvu. Presedan je NML Capital protiv Argentine. U najgorem scenariju gubitak u međunarodnoj arbitraži je 100 do 500 miliona &ndash; naveo je Vuković.
U ugovoru je klauzula kojom se brani izgradnja novih međunarodnih aerodroma u periodu od 30 godina.
&ndash; Klauzula defini&scaron;e izgradnju bilo kog novog komercijalnog aerodroma u Crnoj Gori &mdash; osim u Beranama, Ulcinju i Nik&scaron;iću &ndash; kao značajnu nepovoljnu mjeru države. To znači da bi razvoj aerodroma u Cetinju, na primorju ili na sjeveru aktivirao kompenzaciju koncesionaru u rangu raskida. Praktično, ovo nije klauzula nekonkurencije &ndash; to je ustavna brava nad budućim planiranjem vazdu&scaron;nog saobraćaja. Suverena odluka države o vlastitoj infrastrukturi se ustupa na 30 godina. Procijenjeni rizik iznosi 500 miliona ako bilo koji budući parlament odluči razvijati nove kapacitete &ndash; istakao je Vuković.
Crvena klauzula je, kako je kazao, i to &scaron;to engleska verzija preovladava nad crnogorskom, kao i &scaron;to koncesionar može raskinuti ugovor iz "razloga javne politike".
Ističe i da termin "razlozi javne politike" nije definisan ni u jednom članu nacrta.
"Konzorcijum može jednostrano proglasiti da neka odluka Vlade, Skup&scaron;tine ili regulatora čini "javnu politiku" &ndash; i raskinuti ugovor uz punu naknadu. Ovo je jedna od najopasnijih klauzula u nacrtu jer kombinuje tri svojstva: jednostrana je, nedefinisana i skupa. Daje koncesionaru opciju izlaska sa skoro pune kompenzacije, u trenutku po njegovom izboru. Procijenjeni rizik je od 300 do 700 miliona u slučaju neprecizirane političke promjene koju koncesionar interpretira kao osnov za raskid &ndash; naveo je Vuković.
Peta crvena klauzula je ta &scaron;to Vlada svjesno potpisuje ugovor sa nerije&scaron;enim sporovima.
Vuković je ukazao i na disproporciju kada je u pitanju asimetrija obaveza.
&ndash; Vlada ima dva razloga, a koncesionar 14 &ndash; rekao je Vuković i dodao da u regionu nema primjera gdje asimetrija ide preko 2,5 naspram jedan.
Predlog ugovora o koncesiji Vlada je usvojila prije mjesec i poslala Skup&scaron;tini, koja treba da donese konačnu odluku.
Skup&scaron;tina ugovor jo&scaron; nije ni stavila u proceduru.
Skup&scaron;tina da pribavi finansijski model koncesionara
Vuković je naveo i &scaron;est koraka koje Skup&scaron;tina i nadležne komisije mogu preuzeti u narednih 60 dana.
Istakao je da je potrebno tražiti cjelovit tekst mi&scaron;ljenja od Ministarstva finansija, Za&scaron;titnika imovinsko-pravnih interesa i Komisije za koncesije.
Zatim je potrebno pribaviti finansijski model dru&scaron;tva koje će upravljati koncesijom sa osnovnim i alternativnim scenarijem.
&ndash; Potrebno je rije&scaron;iti Tivat prije potpisa. Imovinsko-pravni sporovi su izvjesna fiskalna obaveza. Razrije&scaron;iti ili izuzeti sporne parcele iz koncesionog područja &ndash; ne nakon, prije &ndash; rekao je Vuković.
Savjetovao je i da Skup&scaron;tina donese uslovnu odluku.
&ndash; Davanje koncesije se uslovljava ispunjenjem 10 materijalnih izmjena. Rok za usklađivanje sa konzorcijumom: 60 dana. Ako ne &ndash; postupak se vraća drugorangiranom ili ponavlja &ndash; naveo je Vuković.
Ukazao je da je potrebna stalna parlamentarna komisija jer 30-godi&scaron;nja koncesija preživljava 7&ndash;8 saziva.
&ndash; Mehanizmi nadzora moraju biti ugrađeni od prvog dana &ndash; godi&scaron;nji javni izvje&scaron;taj, test otpornosti svake pete godine, ponovno otvaranje u 10. godini &ndash; istakao je Vuković.
Naglasio je i da bi Skup&scaron;tina ovu strate&scaron;ku odluku trebalo da donese sa dvije trećine glasova.

Vuković: Raskid ugovora o koncesiji državu može koštati više od 500 miliona eura

SAVJETOVAO JE I DA SKUPŠTINA DONESE USLOVNU ODLUKU

Na jučera&scaron;njoj sjednici skup&scaron;tinskog Odbora za rad, zdravstvo i socijalno staranje vođena je o&scaron;tra rasprava o Op&scaron;tem kolektivnom ugovoru, povećanju zarada i za&scaron;titi radničkih prava, nakon &scaron;to socijalni partneri nijesu postigli dogovor sa Vladom tokom pregovora o povećanju obračunske vrijednosti koeficijenta.
Neuspjeli pregovori socijalnih partnera i Vlade o povećanju obračunske vrijednosti koeficijenta otvorili su novo poglavlje sukoba oko zarada i radničkih prava, a upozorenja sindikata da je postojeći sistem postao neodrživ obilježila su sjednicu skup&scaron;tinskog Odbora za rad, zdravstvo i socijalno staranje, na kojoj je održano konsultativno saslu&scaron;anje na temu ,,Op&scaron;ti kolektivni ugovor&ldquo;.
Zahtjev sindikata je da se obračunska vrijednost koeficijenta poveća sa sada&scaron;njih 90 na 100 eura.
Dok predstavnici zaposlenih tvrde da su tražena povećanja tek minimum za očuvanje dostojanstva radnika, iz Vlade poručuju da bi dodatno povećanje zarada moglo produbiti razlike između javnog i privatnog sektora i izazvati nove pritiske na državni budžet.
Neophodne promjene
Inicijator saslu&scaron;anja, poslanik Boris Mugo&scaron;a (SD), upozorio je da Op&scaron;ti kolektivni ugovor trenutno ne važi, &scaron;to, kako je kazao, ostavlja prostor poslodavcima da samostalno odlučuju o pravima zaposlenih.
&ndash; Neophodne su promjene u obračunima zarada jer postojeći sistem nije dobar &ndash; poručio je Mugo&scaron;a.
Predstavnici sindikata istakli su da zahtjevi za povećanjem predstavljaju minimum minimuma i da trenutni sistem obesmi&scaron;ljava institut minimalne zarade. Ukazali su na apsurdnu situaciju da zaposleni koji tek počinje da radi i radnik sa 25 ili 30 godina staža na istom radnom mjestu primaju gotovo identične zarade.
&ndash; Neko ko je tek počeo da radi ima minimalac od oko 600 eura, dok zaposleni sa decenijama staža prima svega 630 ili 640 eura. To pokazuje da se sistem mora korigovati &ndash; saop&scaron;tili su predstavnici sindikata.
Posebno su problematizovali obračun zarada zaposlenih sa srednjom stručnom spremom, navodeći da osnovica po Op&scaron;tem kolektivnom ugovoru iznosi svega 298 eura, na koju se obračunavaju minuli rad i druga uvećanja zarade.
&ndash; Na tih 298 eura obračunava se sve, pa čak i naknada tokom bolovanja, kada zaposleni prima samo 70 odsto od tog iznosa &ndash; upozorio je generalni sekretar Saveza sindikata Du&scaron;ko Zarubica.
Sa druge strane, predstavnici Vlade ponovili su stav da podržavaju samo ona rje&scaron;enja koja neće dodatno produbiti razlike između zarada u javnom i privatnom sektoru.
Neplanirani izdaci
Ministar finansija Novica Vuković kazao je da bi povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta značilo dodatne, neplanirane izdatke za budžet i jo&scaron; veći jaz između zaposlenih u različitim djelovima javnog sektora.
&ndash; Povećanjem zarada u javnom sektoru ne možete natjerati privatni sektor da podigne plate. Većina zaposlenih u privatnom sektoru tih deset odsto povećanja ne bi ni osjetila &ndash; rekao je Vuković.
On je ocijenio da je nelogično očekivati da predstavnici privatnog sektora pregovaraju o povećanju zarada u javnoj upravi, upozoravajući da bi promjena obračunske vrijednosti mogla ugroziti postojeći sistem dodataka za prekovremeni, noćni i praznični rad.
Ministarka rada, zapo&scaron;ljavanja i socijalnog dijaloga Naida Ni&scaron;ić poručila je da Vlada ne može dozvoliti pregovore kojima bi se ugrozila već stečena prava zaposlenih.
&ndash; Prava koja su već jednom utvrđena ne smiju biti ugrožena pregovaranjem novih prava &ndash; kazala je ona.
Govoreći o Op&scaron;tem kolektivnom ugovoru, ministarka je navela da smatra da bi ubuduće trebalo da bude zaključen na neodređeno vrijeme, kako nijedna strana ne bi mogla da uslovljava njegovo potpisivanje i time dovodi u pitanje po&scaron;tovanje radničkih prava.
Op&scaron;ti kolektivni ugovor istekao je 30. decembra pro&scaron;le godine, a njegovo važenje produženo je izmjenama Zakona o radu do 31. marta ove godine. OKU je nakon toga bio produžen do 30. aprila, nakon &scaron;to je Vlada 31. marta, bez održavanja sjednice, a na osnovu pribavljene saglasnosti većine njenih članova, dala saglasnost za produženje primjene OKU-a do kraja aprila.
Poseban problem, na koji sindikati mjesecima upozoravaju, jeste činjenica da obračunska vrijednost koeficijenta nije mijenjana već 13 godina. Iako je posljednjim Op&scaron;tim kolektivnim ugovorom, potpisanim krajem 2022. godine, predviđeno da se njen iznos svake godine usklađuje sa inflacijom, tro&scaron;kovima života i ekonomskim parametrima, to do sada nije urađeno.
Na sjednici je istaknuta je saglasnost da se Op&scaron;ti kolektivni ugovor zaključi na neodređeno vrijeme ili da se, u suprotnom, prava zaposlenih propi&scaron;u zakonom. U tom smislu, nagla&scaron;ena je potreba za nastavkom socijalnog dijaloga, kao ključnog koraka ka zaključivanju Op&scaron;teg kolektivnog ugovora.
Na kraju rasprave, konstatovano je da će Odbor, u skladu sa članom 73 stav 5 Poslovnika Skup&scaron;tine Crne Gore, sačiniti izvje&scaron;taj sa konsultativnog saslu&scaron;anja, koji će sadržati ocjene i stavove.

Sindikati traže korekciju sistema zarada, Vlada upozorava na troškove

ODRŽANO KONSULTATIVNO SASLUŠANJE NA TEMU ,,OPŠTI KOLEKTIVNI UGOVOR"

&Scaron;oping centar Mall of Montenegro domaćin je trodnevne manifestacije "Sajam zdrave hrane", koja je počela juče.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/meedddd 19 5 2026.jpg" alt="" width="365" height="223" />
"Posjetiocima se predstavljaju domaćinstva iz različitih krajeva Crne Gore, sa bogatom i raznolikom ponudom domaćih proizvoda. Pored nekoliko renomiranih pčelara, koji su izložili svoj med i proizvode na bazi meda, u ponudi su se na&scaron;li i džemovi od kupina, malina, zatim domaći sokovi od dunje, drenjina, &scaron;ipka, kao i likeri. Proizvođači iz Bara i Ulcinja na&scaron;im posjetiocima nude maslinovo ulje, začinjene masline, sireve, salate, pomoradže i limun.
Ni ovog puta, na sajmu nije izostala ponuda čajeva, ali i kozmetičkih proizvoda pripremljenoj na prirodnoj bazi", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/sajam s m 19 5 2025 s.jpg" alt="" width="346" height="232" />
Raznolika sajamska ponuda je, svakako, dodatni razlog da posjetite &scaron;oping centar Mall of Montenegro danas i sjutra, poručuju iz &scaron;oping centra.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/med s m 19 5 2026.jpg" alt="" width="406" height="272" />
Foto: Mall of Montenegro

Posjetite "Sajam zdrave hrane" u Mall of Montenegro

RAZNOLIKA PONUDA

Isplata aprilskih penzija počinje danas, saop&scaron;teno je iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO).
- Prosječna penzija za april mjesec iznosi 556,88 eura. Sredstva potrebna za isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osigurunja za april mjesec iznose 68,43 miliona eura -saop&scaron;tili&nbsp; su iz PIO fonda.

Danas počinje isplata penzija

SAOPŠTENO IZ FONDA PIO

Usluge Vodovoda Podgorica građani od sada mogu plaćati i na naplatnom punktu ove kompanije, koji se nalazi na prvom spratu &scaron;oping centra Mall of Montenegro.
"Svi na&scaron;i sugrađani sada su prilici da izmire svoje račune za vodu, na komforan, brz i efikasan način u na&scaron;em &scaron;oping centru", poručuju iz Mall of Montenegro.
<img src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/mall montenegro nvoo mall .jpg" alt="" width="443" height="351" />
Foto: Mall of Montenegro

Otvoren šalter za naplatu Vodovoda Podgorica u Mall of Montenegro