Ekonomija

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) ostvario je za &scaron;est mjeseci ukupne primitke u iznosu od 394,18 miliona, &scaron;to je 10,27 odsto vi&scaron;e nego u istom periodu lani, ali je na kraju juna bio u deficitu 232,32 miliona eura.
&ndash; Prihodi od doprinosa za &scaron;est mjeseci ove godine iznose 161,85 miliona eura i manji su za oko 66 procenata od prihoda od doprinosa ostvarenih u 2024. godini, koji su iznosili 245,23 miliona eura. Op&scaron;ti prihodi Budžeta &ndash; tj. nedostajuća sredstva ili deficit Fonda PIO, nominalno iznosi 232,32 miliona eura, &scaron;to je za 106,98 odsto veći iznos od deficita u 2024. godini, koji je iznosio 112,24 miliona eura &ndash; kazali su "Danu" iz Fonda PIO.
Kada je u pitanju 2023. godina, u istom periodu, odnosno za &scaron;est mjeseci, deficit Fonda PIO je iznosio 43,68 miliona eura.
Iz Fonda, čiji je direktor Vladimir Drobnjak naveli su da se sredstva za isplatu kreću u okviru predviđenog plana potro&scaron;nje u 2025.
U ovoj godini su od januara smanjeni&nbsp; su doprinosi na zarade. Reforma poznatija kao "Evropa sad 2" je počela da se primjenjuje od 1. oktobra, kada su smanjeni doprinosi za PIO, a na račun čega su zaposlenima uvećane plate. Osim zaposlenih, doprinosi su smanjeni i na teret poslodavaca, koji su mogli taj dio poreskog olak&scaron;anja da prenesu na radnike, odnosno da za taj procenat uvećaju radnicima plate. Ta norma nije bila imperativna, već data na odlučivanje poslodavcima.
&ndash; Prema posljednjim statističkim podacima, koji se odnose na obračunatu penziju za jun 2025. godine, Fond PIO Crne Gore isplaćuje 131.491 korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, koji su to pravo ostvarili shodno Zakonu o PIO ili primjenom međunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju zaključenim od strane Crne Gore. Navedeni broj obuhvata 120.724 korisnika prava u Crnoj Gori i 10.767 korisnika prava u inostranstvu. Od ukupnog broja korisnika prava u Crnoj Gori, 117.335 je penzionera, a 3.389 korisnika ostalih prava iz PIO (tjelesno o&scaron;tećenje, tuđa pomoć i njega, naknada invalidima rada, dodatak na spomenicu). Van Crne Gore isplaćuju se 10.697 korisnika penzije i 70 korisnika ostalih prava &ndash; precizirali su iz Fonda.
Broj penzionera u junu 2025. godine, u odnosu na decembar 2024. godine, uvećan je za 0,91 odsto.
&ndash; Struktura penzija po vrstama prava smatra se povoljnom, s obzirom na vi&scaron;egodi&scaron;nji trend porasta udjela starosnih i smanjenja udjela invalidskih penzija u ukupnom broju korisnika ovog prava. Takođe, konstantno je i smanjenje broja korisnika ostalih prava, s obzirom da se radi o stečenim pravima koja se, od primjene novog Zakona o PIO, ne ostvaruju u Fondu PIO Crne Gore &ndash; kazali su iz Fonda.
Minimalnu penziju primilo 66.596 korisnika
Novim izmjenama i dopunama Zakona o PIO, koje su stupile na snagu 1. januara 2024, shodno članu 29. pomenutog zakona, najniža penzija iznosi 450 eura.
Pomenutim izmjenama Zakona takođe je propisano da korisnici prava na starosnu, invalidsku i porodičnu penziju pripada razlika primanja do najnižeg iznosa penzije.
&ndash; Prema podacima iz isplatne baze za mjesec jun 2025. godine, broj korisnika koji prima penziju u iznosu od 450 eura je 47.908 dok je za isti mjesec isplaćeno 18.688 razlika korisnicima do najnižeg iznosa penzije &ndash; kazali su iz Fonda.
To bi značilo da je minimalnu penziju u junu primilo 66.596 korisnika.

Deficit Fonda PIO već dostigao 232 miliona eura

IAKO JE OSTVARIO ZA ŠEST MJESECI UKUPNE PRIMITKE U IZNOSU VEĆEM OD 394 MILIONA EURA

Južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation (IIAC) izabrana je za prvorangiranog ponuđača na tenderu za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome.
"IIAC je prvorangirana sa 96,18 bodova, dok je luksembur&scaron;ko-američka Corporaci&oacute;n America Airports (CAAP) drugorangirana sa 65,15 bodova.
Ponuđači imaju pravo da u roku od 15 dana od objavljivanja rang liste podnesu prigovor Komisiji za koncesije", navedeno je u saop&scaron;tenju Ministarstva saobraćaja.
Obja&scaron;njavaju i da ponuđači mogu na pisani zahtjev, da ostvare uvid u dokumentaciju shodno Zakonu o koncesijama u roku od osam radnih dana od objavljivanja rang liste.
&nbsp;

Južnokorejska kompanija prvorangirana na tenderu za dodjelu koncesije

MINISTARSTVO SAOBRAĆAJA OBJAVILO  RANG LISTU

Sve vrste goriva će od ponoći pojeftiniti jedan do četiri centa, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Tako će eurosuper 95 i eurosuper 98 pojeftiniti tri, odnosno četiri centa, pa će se u narednih 15 dana ko&scaron;tati 1,42 odnosno 1,45.
Cijena eurodizela biće&nbsp; manja dva centa i iznosiće 1,36.
Lož ulje će pojeftiniti jedan cent na 1,30.
Naredni obračun će biti 28. jula, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 29. jula.
Posljednje promjene cijena goriva bile su 1. jula, kada su sve vrste goriva poskupile dva do osam centi.

Od ponoći jeftinije sve vrste goriva

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA ENERGETIKE I RUDARSTVA

Iako je potpredsjednik Vlade za ekonomska pitanja i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljo&scaron;aj, nakon &scaron;to je istekla Vladina akcija ograničavanja cijena hrane ,,Limitirane cijene&ldquo;, najavio da će sa novim mjerama izaći polovinom maja, to se ni dva mjeseca kasnije nije desilo.
Da li njegov resor i dalje razmatra ovu mogućnost, Pobjeda odgovore nije dobila. U vi&scaron;e navrata je iz Ministarstva ekonomskog razvoja (MER) ukazivano da su ove mjere značajno uticale na smanjenje inflacije, ali zvanični podaci o njihovim rezultatima javno nikada nijesu prezentovani.
Inflacija
U međuvremenu su cijene hrane u trgovinama ponovo počele da rastu, a najnoviji podaci Monstata pokazuju da je godi&scaron;nja stopa inflacije dostigla 4,2 odsto, za taj iznos su u prosjeku potro&scaron;ačke cijene u junu vi&scaron;e u odnosu na isti mjesec pro&scaron;le godine.
&ldquo;Najveći uticaj na godi&scaron;nju stopu inflacije imali su rast cijena u grupama meso 4,5 odsto, ugostiteljske usluge 11,7 odsto, stvarne rente 20,1 odsto, farmaceutski proizvodi 15,2 odsto, voće 19,2 odsto, ulja i masti 15,5 odsto, povrće 6,1 odsto, snabdijevanje vodom 24,1 odsto, održavanje stanova 15,9 odsto, mlijeko, sir i jaja 1,8 odsto, hljeb i žitarice 2,7 odsto, novine i časopisi 33,9 odsto&rdquo;, pokazuju podaci Monstata.
Na mjesečnu inflaciju u junu, koja je u odnosu na maj u prosjeku vi&scaron;a za 0,4 odsto, između ostalih, najznačajnije je uticao rast cijena voća 8,1 odsto, smje&scaron;taja 5,6 odsto, te avio prevoza 12,8 odsto.
To je, kako za Pobjedu ocjenjuje ekonomski analitičar Mirza Mule&scaron;ković, bilo i za očekivati.
&ldquo;Sve mjere koje su implementirane početkom godine zbog administrativnog povećanja minimalne zarade morale su da dovedu do rasta cijena. Ovo je rezultat potro&scaron;ačkog modela, &scaron;to smo i najavljivali. Treba se vratiti i u 2022. godinu i prvo administrativno povećanja zarada, kada smo se odvojili od prosjeka u EU, pa danas imamo duplo veću inflaciju u odnosu na EU u kojoj ona iznosi dva odsto&rdquo;, ukazuje Mule&scaron;ković.
Katalo&scaron;ke akcije
U posljednje tri godine, dodaje, osim četiri ,,katalo&scaron;ke&ldquo; akcije nijesmo imali nikakve druge mjere u borbi protiv rasta cijena, a posljednjih mjeseci čak ni to. Iako ostaje pri stavu da akcije poput ,,Limitirane cijene&ldquo; ne mogu dugoročno imati efekta, navodi da bi one kratkoročno mogle biti korisne, posebno za ugrožene kategorije.
&ldquo;Jasno je da ni&scaron;ta od onog &scaron;to je obećano nije urađeno. Čuli smo da ćemo imati kreirane robne rezerve, nema ih, da ćemo imati nastavak ograničenja cijena, to se nije desilo. Nemamo ni podr&scaron;ku jačoj domaćoj proizvodnji, &scaron;to bi bila jedna od dugoročnih mjera. Nasuprot tome, imali smo reforme koje su uticale na povećanje stope inflacije, a to je prvo povećanje količine novca u opticaju kroz povećanje zarada, a onda i povećanje PDV-a i akciza na pojedine proizvode i usluge&rdquo;, ističe Mule&scaron;ković.
Pretpostavlja da i sama Vlada ima problem pri kreiranju mjera, imajući u vidu da su na&scaron;e politike uglavnom orijentisane na potro&scaron;nju, od čega zavise javne finansije.
&ldquo;Pitanje je koliko je uop&scaron;te u interesu donosilaca odluka da se cijene smire, jer bi se time dovela u pitanje održivost javnih finansija&rdquo;, smatra Mule&scaron;ković.
Očekuje da će ljetnja turistička sezona dodatno uticati na povećanje cijena, ali nagla&scaron;ava da se mora istovremeno voditi računa i o budžetu, ali i o životnom standardu građana. To je, kako dodaje, jedini način da osjeti povećanje zarada.
&ldquo;Umjesto dugoročnih mjera podr&scaron;ke privredi i domaćoj proizvodnji, moglo se uticati na cjenovnu politiku smanjenjem akciza. Umjesto toga, poreske stope i akcize su povećane, porasli su i ostali tro&scaron;kovi preko komunalnih do zarada, pa je ovakva situacija potpuno očekivana&rdquo;, zaključuje Mule&scaron;ković.
Sindikalna korpa
Podaci Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja (CEISI), koji djeluje pri Uniji slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG), pokazali su da je sindikalna potro&scaron;ačka korpa u drugom kvartalu ove godine, u odnosu na isti period pro&scaron;le, skuplja za 140 eura.
&ldquo;Sada već sedma sindikalna potro&scaron;ačka korpa (SPK) koju radimo iznosi 2.010 eura. Tu je, prema metodologiji izrade SPK-a, uključeno deset kategorija tro&scaron;kova, od kojih najveću stavku obuhvataju tro&scaron;kovi prehrambenih proizvoda koji za posmatrano vrijeme za četvoročlano domaćinstvo iznose 630 eura, &scaron;to predstavlja povećanje ove kategorije tro&scaron;kova od 15 eura ili 2,44 odsto u odnosu na prvi kvartal tekuće godine&rdquo;, kazali su Pobjedi iz USSCG.
Nagla&scaron;avaju da je akcija ,,Limitirane cijene&ldquo; obuhvatala veliki broj proizvoda iz SPK-a, imajući u vidu da su se u avgustu pro&scaron;le godine obratili MER-u koje je u to vrijeme pripremalo odluku o ograničenju marži tražeći da se novom akcijom obuhvati lista namirnica koja se sastoji od 135 artikala i lista proizvoda za ličnu i higijenu domaćinstva koje ulaze u SPK.
&ldquo;Navedeno obraćanje dalo je rezultate i pozitivno se odrazilo na smanjenje ove kategorije tro&scaron;kova, barem kratkoročno. Ipak, jasno je da se problem visokih cijena ne može u potpunosti rije&scaron;iti mjerama poput &bdquo;Limitiranih cijena&ldquo;. Stoga i ovim putem apelujemo na donosioce odluka da ponovo razmotre mogućnost ograničavanja cijena osnovnih životnih namirnica, čime bi se, barem djelimično, ublažili efekti inflacije i pružila podr&scaron;ka najugroženijim kategorijama stanovni&scaron;tva&rdquo;, rekli su Pobjedi iz USSCG.
Dodaju da je pored toga potrebno aktivirati i ostale mehanizme za&scaron;tite, kako bi se rast cijena dugoročno zaustavio, ukazujući da je jasno da se cijene nikada neće vratiti na nivo od prije nekoliko godina.
&ldquo;Ključno je omogućiti ulazak novih aktera iz ove oblasti na na&scaron;e trži&scaron;te, čime bi se pojačala konkurencija i dodatno intenzivirala trži&scaron;na utakmica među trgovinskim lancima&rdquo;, smatraju u USSCG.
Ocjenjuju da država mora ponovo raditi na vraćanju robnih rezervi osnovnih životnih namirnica, kako se ne bi desilo da u slučaju nepredviđenih okolnosti, kakva je bila pandemija, zavisimo od uvoza.
&ldquo;Pred nama je ozbiljna borba, a samo udruženim snagama i uz aktivnu podr&scaron;ku donosilaca odluka možemo zaustaviti ,,divljanje&ldquo; cijena koje je, tokom protekle dvije godine, umanjilo efekat povećanja zarada ostvarenih kroz programe &bdquo;Evropa sad 1&ldquo; i &bdquo;Evropa sad 2&ldquo;&rdquo;, zaključuju iz USSCG.
Prethodna akcija ,,Limitirane cijene&ldquo; startovala je 6. septembra pro&scaron;le godine i trebalo je da traje do kraja januara ove godine, ali je Vlada na sjednici održanoj 30. januara ovu akciju produžila do kraja aprila ove godine.
Građani su imali mogućnost da tri mjeseca po sniženim cijenama, na osnovu ograničenih marži, kupuju 73 vrste proizvoda, odnosno vi&scaron;e od 1.000 artikala, imajući u vidu da se akcija odnosi na sve artikle svih proizvođača iz predviđene kategorije proizvoda.

Vlada dva mjeseca kasni sa novim ograničavanjem cijena

UPRKOS OBEĆANJIMA

Vlada Crne Gore će, na predlog Socijalnog savjeta, utvrđivati iznos minimalne zarade za period od dvije godine.
Pored dosad propisanih mjerila za određenje njenog nivoa (op&scaron;ti nivo zarada u zemlji, tro&scaron;kovi života i promjene u njima, ekonomski faktori, uključujući i zahtjeve privrednog razvoja, nivo produktivnosti i potreba da se dostigne i odredi visok nivo zaposlenosti), u obzir će biti uzeta i kupovna moć, predviđeno je Nacrtom izmjena i dopuna zakona o radu.
Prema predloženim odredbama, koje se u značajnoj mjeri odnose na jednakost zarada za isti rad mu&scaron;karaca i žena, zabranu direktne ili indirektne diskriminacije u pogledu zarade na osnovu pola i transparentnost zarada u javnom i privatnom sektoru, precizirano je da ugovor o radu neće moći da sadržati odredbu kojom se zaposlenom zabranjuje izno&scaron;enje podataka o njegovoj zaradi.
&ndash; Ako zaposleni ima zaključen ugovor o radu sa nepunim vremenom, minimalna zarada iz stava 2 ovog člana isplaćuje se srazmjerno vremenu provedenom na radu &ndash; propisano je novim stavom.
Precizirano je da se izno&scaron;enje informacija od zaposlenog koje se odnose na njegovu zaradu, u cilju ostvarivanja prava na jednaku zaradu za jednak rad ili za rad iste vrijednosti, neće smatrati opravdanim razlogom za otkaz ugovora o radu.
&ndash; U slučaju spora zbog manje zarade za rad iste vrijednosti, teret dokazivanja da zaposleni nije doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge zaposlene je na poslodavcu &ndash; precizirano je predlogom zakona.
U tom slučaju, ukoliko zaposleni ne uspije u postupku pred sudom, sud može donijeti odluku da ga oslobodi obaveze podmirenja tro&scaron;kova postupka i u tom slučaju tro&scaron;kovi postupka isplatiće se iz sredstava suda.
&ndash; Ugovor o radu ne može sadržati odredbu kojom se zaposlenom zabranjuje izno&scaron;enje podataka o njegovoj zaradi &ndash; definisano je novim stavom u članu 31.
Preciziran je stav zakona kojim se defini&scaron;e &scaron;ta se podrazumijeva pod radom iste vrijednosti &ndash; rad za koji se zahtijeva uporediv nivo kvalifikacije obrazovanja, odnosno stručne kvalifikacije, odgovornosti, vje&scaron;tina, napora, uslova rada i rezultata rada.
&ndash; Poslodavac je dužan da na zahtjev zaposlenog dostavi informacije o njegovoj prosječnoj bruto zaradi u prethodnoj godini i prosječnoj bruto zaradi u prethodnoj godini za zaposlene koji obavljaju rad iste vrijednosti kao i zaposleni koji je podnio zahtjev za dostavljanje informacija. Zahtjev za dostavljanje informacija iz stava 3 ovog člana zaposleni može podnijeti lično ili preko ovla&scaron;ćenog sindikalnog predstavnika, odnosno predstavnika zaposlenih kod poslodavca &ndash; precizirano je novim stavovima člana 99.
<div class="itemFullText">
Ukoliko zaposleni procijeni da je njegova zarada manja u odnosu na kolektivni ugovor koji obavezuje poslodavca, predloženim zakonom se propisuje da ima pravo na naknadu materijalne &scaron;tete.
Izvje&scaron;tavaće o zaposlenim ženama i mu&scaron;karcima
Novim članom 99a propisana je obaveza poslodavca da nakon konsultovanja sa predstavnikom sindikata, odnosno zaposlenih u Socijalnom savjetu, dostavi izvje&scaron;taj koji sadrži podatke u pogledu zarada na nivou prethodne kalendarske godine i to ukupan broj zaposlenih, odnosno ukupan broj zaposlenih mu&scaron;karaca i žena, razlike u zaradi na osnovu pola, razlike u zaradi na osnovu pola po osnovu uvećanja, odnosno varijabilnog dijela zarade, razlike u prosječnoj zaradi na osnovu pola...
Odredbe koje se odnose na obavezu poslodavca da dostavlja informacije o zaradama primjenjivaće se od 1. juna 2027, odnosno od od 1. juna 2031. godine.
</div>
<div class="item__tags">&nbsp;</div>
&nbsp;

Nacrt izmjena Zakona o radu na javnoj raspravi: I kupovna moć određuje minimalac

ŠTA JE SVE PREDVIĐENO IZMJENAMA

Euro je na najvi&scaron;em nivou u odnosu na dolar u posljednje četiri godine.
Euro je ove godine već porastao 14 odsto, a Evropska centralna banka (ECB) se pita da li je to blagoslov ili prokletstvo, jer bi njegov kontinuirani rast mogao prouzrokovati dezinflacijske pritiske i onemogućiti postizanje ciljane inflacije od dva odsto, prenosi SEEbiz.
"ECB to ne želi da prizna, ali snažan euro izaziva zabrinutost. Daljnje jačanje eura neće dovesti samo do niže inflacije, već i do problema za izvoznike, a time i do ekonomske &scaron;tete", napisala je holandska finansijska grupa ING.
ECB je već osam puta smanjila kamatne stope u svom najnovijem poku&scaron;aju ublažavanja monetarne politike, a očekuje se da ove godine jo&scaron; jednom smanji kamatnu stopu na depozite.

Euro prema dolaru najjači u posljednje četiri godine

OVE GODINE EURO JE VEĆ PORASTAO 14 ODSTO

Tenderska komisija za postupak dodjele koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat usvojila je izvje&scaron;taj o sprovedenom postupku vrednovanja ponuda sa rang listom ponuđača i njenim obrazloženjem, kao i zapisnik o postupku otvaranja, kontrole, pregleda i vrjednovanja ponuda. To je saop&scaron;tio je predsjednik Komisije i ministar ekonomskog razvoja&nbsp; Nik Đeljo&scaron;aj.
Kako je precizirao, te dvije tačke usvojene sa zapisnicima i&nbsp; u izja&scaron;njavanju su učestvovali svi članovi komisije, kako je definisano Poslovnikom.
Usvojene odluke stupiće, kako kaže, na snagu usvajanjem zapisnika sa zavr&scaron;ene sjednice i u zakonskom roku će biti proslijeđene nadležnom Ministarstvu saobraćaja, sa cjelokupnom pratećom dokumentacijom.
Đeljo&scaron;aj je demantovao, kako je rekao, &bdquo;opasne i netačne konstrukcije&ldquo; koje su se pojavile u dnevnom listu Vijesti, a koje su potekle od jedne članice komisije.
"Koja je u kontinuitetu kontaminirala proces i iznosila javno tajne podatke. Vrlo brzo će građanima biti jasni i razlozi za to. Moj jedini &lsquo;grijeh&rsquo;, kao i većine članova, jeste &scaron;to nijesmo dozvolili falsifikovanje na&scaron;eg rada i poku&scaron;aje prikrivanja činjenice da je bodovanje rađeno dva puta.
Upravo zbog toga sam i targetiran, jer smatram da skrivanje podataka nije zakonito&ldquo;, istakao je Đeljo&scaron;aj.
Zahvalio je članovima Tenderske komisije i dodao da će dalje postupanje biti u nadležnosti Ministarstva saobraćaja.

Đeljošaj: Tenderska komisija usvojila izvještaj o vrednovanju ponuda

SAOPŠTIO PREDSJEDNIK KOMISIJE I MINISTAR EKONOMSKOG RAZVOJA 

-Država vi&scaron;e nema zakonskih mogućnosti da pomaže Crnogorskoj plovidbi, te je zbog toga i predloženo da ta kompanija proda svoja dva broda i poku&scaron;a da spriječi njihovo &ldquo;hap&scaron;enje&rdquo; u nekoj od svjetskih luka, saop&scaron;teno je iz Ministarstva pomorstva.
Iz Ministarstva su rekli da je brod Kotor vi&scaron;e od 20 dana zarobljen u luci Savana i nije u stanju sposobnosti za plovidbu zbog niza iznenadnih otkaza opreme, kvarova i gre&scaron;aka posade i menadzmenta.
&bdquo;Svakodnevno se nagomilavaju enormni tro&scaron;kovi koji već prijete da kroz kratak naredni period prema&scaron;e vrijednost broda, a Crnogorska plovidba nema novca da izmiri trenutna dugovanja, zbog čega su advokati dru&scaron;tva Moran pokrenuli postupak &bdquo;hap&scaron;enja&ldquo; broda i trenutno sprječavaju njegovo isplovljavanje iz luke Savana&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz Ministarstva su rekli da bi &bdquo;hap&scaron;enje&ldquo; u krajnjem dovelo do prodaje broda na licitaciji i izvjesno prodaji u bescijenje za visinu ukupnih potraživanja, gdje bi nastao vi&scaron;emilionski gubitak.
&bdquo;Situacija sa brodom Kotor negativno utiče na status drugog broda ove kompanije, 21. maj, koji se takođe nalazi u veoma lo&scaron;em stanju&ldquo;, rekli su iz Ministarstva, a prenosi agencija Mina business.
Iz Ministarstva su rekli da je odluka o prodaji bolna, ali jedina razumna opcija kako bi se brod prodao po trži&scaron;nim uslovima, namirili povjerioci i ostatak novca vratio u državni budžet.
&bdquo;Crnogorska plovidba duguje državi vi&scaron;e od 37 miliona eura, a bilo koji novi vid finansijske pomoći toj kompaniji bio bi suprotan Zakonu o kontroli državne pomoći. Trenutna nelikvidnost Crnogorske plovidbe onemogućava isplatu bilo kakve obaveze ili bilo kog povjerioca&ldquo;, zaključuje se u saopp&scaron;tenju.

Ministarstvo pomorstva: Država više nema zakonskih mogućnosti da pomaže Crnogorskoj plovidbi, predloženo da proda dva broda

CRNOGORSKA PLOVIDBA DUGUJE DRŽAVI VIŠE OD 37 MILIONA EURA

Njemačka u saradnji sa GIZ-om planira da do 2030. godine, uloži oko milijardu i po eura kako bi podržala &ldquo;zelenu&rdquo; tranziciju u zemljama Zapadnog Balkana.
Državama tog dijela Balkana zato je neophodan plan kojim će, za potrebe zelene ekonomije i obnovljivih izvora energije, podržati razvoj ljudskih kapaciteta i modernizaciju obrazovanja. Za evropski zeleni odgovor, prioritet je usaglasiti regionalni Akcioni plan koji će doprinijeti jačanju zelene infrastrukture,&nbsp; poručeno je, pored ostalog, na skupu koji je početkom jula održan u Skoplju, u organizaciji Inicijative za reformu obrazovanja Jugoistočne Evrope (ERI SEE) i Njemačke razvojne saradnje (GIZ).
Predstavljajući &nbsp;Regionalno klimatsko partnerstvo između Njemačke i Zapadnog Balkana Ilgin Warneke iz GIZ-a, istakla je da će akcenat biti na razvoju kapaciteta, obrazovanje i ulaganje u napredak vje&scaron;tina.
Da je &ldquo;tajno oružje&rdquo; za evropski zeleni odgovor upravo obrazovanje, ocijenio je i direktor kompanije Renergia iz Rumunije i predavač na Tehničkom univerzitetu u Klužu, Alexandar Mureșan. Zato poručuje da je najbitnije ulaganje, ali proporcionalno kako u obrazovanje i ljudske kapacitete, tako i u zelenu infrastrukturu.
Potražnja za kvalifikovanom radnom snagom u energetskom sektoru značajno je porasla, ocijeno je Viktor Dimitrievski, predstavnik kompanije EVN Makedonija. Saglasan je da ubrzano &scaron;irenje kapaciteta obnovljivih izvora energije, zahtjeva optimizaciju zapo&scaron;ljavanja, unapređenje pristupa upravljanju ljudskim resursima, i razvoju programa stručne prakse za učenike kroz dualno obrazovanje. Tako bi se, kaže, stvorio kadar koji odgovara novim potrebama.
I direktorka ERI SEE, Tina &Scaron;arić istič da tranzicija ka obnovljivoj energiji stavlja sve veći teret na obrazovni i poslovni sektor. Uspje&scaron;na energetska tranzicija zahtijeva obrazovanje koje je brzo, fleksibilno i dugoročno orijentisano, naglasila je &Scaron;arić, dodajući da su na putu održive budućnosi, nastavnici ključni nosioci promjena. Oni moraju &scaron;iriti znanje iz oblasti obnovljivih izvora energije i održivog razvoja.
Eksterni ekspert Aleksandar Macura, predstavio je nacrt Regionalnog akcionog plana za obrazovanje i obuke u sektoru obnovljivih izvora energije. Dokument je zasnovan na analizi regionalnih politika i rezultatima ankete sprovedene među nastavnicima u zemljama Zapadnog Balkana, sa ciljem identifikovanja potreba u oblasti održivog razvoja i OIE obrazovanja. U okviru radionice koju je moderirao, Macura je zajedno sa učesnicima razmatrao nacrt i izradio konkretne predloge za njegovo unapređenje. Kako je zaključeno na skupu, koji je realizovan u okviru projekta RESET, zavr&scaron;na verzija Akcionog plana biće objavljena na zvaničnom sajtu ERI SEE/RESET.
&nbsp;

Za "zeleni" Zapadni Balkan, do 2030. milijardu i po eura

REGIONALNI AKCIONI PLAN

Na određenim djelovima flotacionih jalovi&scaron;ta u okviru rudnika olova i cinka &Scaron;uplja stijena, nakon inspekcijskog nadzora rudarske i geolo&scaron;ke inspekcije, izrečena je privremena mjera obustave izvođenja rudarskih radova na odlaganju flotacione jalovine.
Iz Ministarstva energetike i rudarstva saop&scaron;teno je da ta mjera ne znači potpuno zatvaranje rudnika, već je donijeta kao preventivna i za&scaron;titna mjera nakon ekolo&scaron;kog incidenta izazvanog pojavom koja se prema Zakonu o za&scaron;titi i spa&scaron;avanju kvalifikuje kao &ldquo;veća nesreća&rdquo;, s obzirom na &scaron;tetu po životnu sredinu i kontaminaciju rijeke Ćehotine.
Pljevaljskoj kompaniji Gradir Montenegro, koja upravlja rudnikom, rje&scaron;enjem je naloženo da privremeno obustavi izvođenje radova na odlaganju flotacione jalovine unutar eksploatacionog polja, kao i da omogući nesmetan pristup stručnim timovima i nadzoru, koji sprovode geolo&scaron;ka istraživanja u skladu sa nalogom Geolo&scaron;ke inspekcije od 4. jula.
Mjera ostaje na snazi do ispunjenja uslova koji se odnose na zavr&scaron;etak geolo&scaron;kih istraživanja i dobijanja validnih rezultata, izradu Plana za&scaron;tite i spa&scaron;avanja i pribavljanja saglasnosti od Ministarstva unutra&scaron;njih poslova, pripremu i odobravanja tehničkog rje&scaron;enja koje će spriječiti slične incidente u budućnosti.
&bdquo;U konkretnom slučaju, &scaron;teta je nastala formiranjem kaverne (&scaron;upljine) u tlu flotacionog jalovi&scaron;ta, usljed iznenadne geolo&scaron;ke pojave, najvjerovatnije zemljotresa, klizi&scaron;ta ili odrona. Ta kavernacija je omogućila vodi iz flotacionog jezera da pronađe podzemni put do udaljenih izvori&scaron;ta, &scaron;to je izazvalo zagađenje vodotokova&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, a prenosi agencija Mina business.
Iz Ministarstva su rekli da je važno istaći da nije do&scaron;lo do fizičkog o&scaron;tećenja brane jalovi&scaron;ta kao rudarskog objekta, niti je nesreća nastala usljed neadekvatnog izvođenja rudarskih radova. Geolo&scaron;ka pojava djelovala je kao vi&scaron;a sila, s efektima koji su se pro&scaron;irili i van teritorije op&scaron;tine Pljevlja.
&bdquo;S obzirom na osjetljivost situacije, način na koji je koncesionar Gradir Montenegro pristupio sanaciji kaverne biće dodatno preispitan. O zakonitosti nužnih odstupanja u dijelu izvođenja rudarskih radova tokom sanacije odlučiće nadležni sud u Pljevljima, po zahtjevu Rudarske inspekcije&ldquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Ministar energetike i rudarstva, Admir &Scaron;ahmanović, poručio je da razvoj sektora rudarstva i valorizacija mineralnih resursa jeste važna razvojna &scaron;ansa Crne Gore.
&bdquo;Međutim, niti jedan projekat, nijedna investicija, neće imati prolaz ako se ne sprovodi odgovorno, u skladu sa zakonom i uz puno po&scaron;tovanje ekolo&scaron;kih standarda. Tamo gdje se ugrožava zdravlje ljudi, priroda i javni interes, moramo reagovati odlučno. Ne gradimo ekonomiju po svaku cijenu, već državu u kojoj razvoj ide ruku pod ruku sa za&scaron;titom životne sredine&ldquo;, zaključio je &Scaron;ahmanović.

Privremena obustava dijela rudarskih radova u rudniku Šuplja stijena

TA MJERA NE ZNAČI POTPUNO ZATVARANJE RUDNIKA

Bruto rije&scaron;ene &scaron;tete na kraju 2024. iznosile su 60 miliona eura, &scaron;to predstavlja rast od 20,6 odsto u odnosu na 2023. godinu, kada su iznosile 49,8 miliona eura, pokazuju podaci Agencije za nadzor osiguranja (ANO).
&ndash; Ovom rastu doprinio je rast broja od&scaron;tetnih zahtjeva i rast tro&scaron;kova rje&scaron;avanja od&scaron;tetnih zahtjeva, uslijed inflatornih kretanja u ekonomiji. Dru&scaron;tva za osiguranje su i uslovima značajnog rasta tro&scaron;kova, zadržala visok nivo ažurnosti u rje&scaron;avanju i isplati od&scaron;tetnih zahtjeva. Bruto rije&scaron;ene &scaron;tete neživotnih osiguranja iznosile su 44,7 miliona eura, &scaron;to je za 15,4 odsto vi&scaron;e u odnosu na 2023. godinu (38,8 miliona), dok su bruto rije&scaron;ene &scaron;tete životnih osiguranja iznosile 15,3 miliona eura &scaron;to je za 38,9 odsto vi&scaron;e nego u 2023. godini (11 miliona) &ndash; pi&scaron;e u izvje&scaron;taju koji je nedavno usvojen i na Vladi.
Posmatrano na agregatnom nivou, ukupan broj &scaron;teta za rje&scaron;avanje u 2024. godini je iznosio 95.762 i povećan je za 19,3 odsto u odnosu na 2023. godinu kada je iznosio 80.276.
&ndash; Rastu je najvi&scaron;e doprinio rast broja &scaron;teta u neživotnom osiguranju za 14.994 (19,5 odsto) i to kod zdravstvenog osiguranja za 9.550 (26,1 odsto), zatim osiguranja od odgovornosti zbog upotrebe motornih vozila za 2.420 (14,6 odsto) i putnog osiguranja za 1.785 (31,1 odsto). Kod životnog osiguranja do&scaron;lo je do rasta broja &scaron;teta za rje&scaron;avanje 492 &scaron;tete (14,3 odsto) i to najvi&scaron;e kod osiguranja života za 514 &scaron;teta (20,4 odsto). U 2024. godini je ostvaren visok nivo ažurnosti u rje&scaron;avanju &scaron;teta, jer je od ukupnog broja &scaron;teta za rje&scaron;avanje 93,8 odsto rije&scaron;eno, &scaron;to je na malo vi&scaron;em nivou u odnosu na 2023. godinu (93 odsto) &ndash; precizirano je u izvje&scaron;taju.
Posmatrano prema grupama osiguranja, stepen ažurnosti u rje&scaron;avanju &scaron;teta životnih osiguranja u 2024. godini je bio na nivou od 90 odsto. Stepen ažurnosti u rje&scaron;avanju &scaron;teta neživotnih osiguranja je iznosio 93,9 odsto.

Na osiguranje od šteta otišlo 60 miliona eura