Ekonomija

Premijer Crne Gore Milojko Spajić otvorio je Samit lidera Zapadnog Balkana i Evropske unije u Kotoru. Tokom Samita će lideri zemalja regiona, predstavnici Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država razmatrati Plan rasta za Zapadni Balkan.
"Plan rasta predstavlja &scaron;ansu i signal da će region biti dio većeg trži&scaron;ta. Često kažem da je Crna Gora trži&scaron;te od pola miliona ljudi, ali kao dio zajedničkog trži&scaron;ta je trži&scaron;te od 500 miliona", naveo je Spajić.
Plan rasta za Zapadni Balkan, koji je Evropska komisija usvojila u novembru, a EU prije dvije sedmice, predviđa finansijsku podr&scaron;ku od &scaron;est milijardi eura, od kojih su dvije milijarde bespovratna sredstva, a četiri milijarde povoljni krediti koje daje EU.
Uslov za dobijanje sredstava je provođenje reformi, prije svega u oblasti po&scaron;tovanja demokratskih mehanizama, vladavine prava i osnovnih prava. Plan se odnosi na period od 2024. do 2027. godine i predviđa da svaka vlada zapadnobalkanske &scaron;estorke dobije određenu sumu novca na svakih &scaron;est mjeseci, zavisno od reformi koje je provela u tom periodu.
Za Srbiju i Kosovo postoji i preduslov &ndash; &ldquo;konstruktivan angažman na normalizaciji odnosa u cilju potpunog provođenja svih obaveza&rdquo; koje proizlaze iz Sporazuma o putu ka normalizaciji i njegovog Implementacionog aneksa iz Ohrida, kao i iz svih prethodnih sporazuma postignutih u briselskom dijalogu.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao je na otvaranju Samita lidera Zapadnog Balkana u Kotoru da nema nikavu poruku za Crnu Goru u odnosu na usvajanje rezolucije u Srebrenici, ali da ne vidi smisao rezolucije. U uvodnom obraćanju na gostoprimstvu i toploj dobrodo&scaron;lici zahvalili su lideri zemalja regiona: Borjana Kri&scaron;to, predsjednica Savjeta ministara BiH, premijer Kosova Albin Kurti, premijer Albanije Edi Rama, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Sjeverne Makedonije Talat Džaferi i evropski komesar za susjedstvo i pro&scaron;irenje &nbsp;Oliver Varhelji.
Predsjednica Savjeta ministara BiH Borjana Kri&scaron;to kazala je da su svi narodi u BiH ujedinjeni u zajedničkom evropskom putu.
"Nadam se da ćemo svi zajedno u kontekstu regionalne saradnje uspjeti i ostvariti na&scaron;e zajedničke ciljeve", istakla je ona.
Premijer Kosova Albin Kurti se osvrnuo na rat u Ukrajini, i istakao da je rat u Ukrajini ključna prijetnja Evropskoj uniji i bezbjednosti.
Istakao je da je Kosovo odlučno u svom proevropskom opredjeljenju, te naveo da se progres Kosova mora uvažiti.
Premijer Albanije Edi Rama kazao je da je zadovoljstvo doći u Bokokotorski zaliv. Izrazio je entuzijazam i zahvalio Olivertu Varheljiju i Komisiji zbog posvećenosti.
"Napredak koji smo napravili od posljednjeg susreta u Skoplju govori za sebe. Pripremili smo individualne planove za reforme, i jo&scaron; mnogo napretka. Mi smo spremni", poručio je Rama.
Samit se organizuje pod sloganom &bdquo;Jedan region, zajednička vizija&rdquo; (One region, common vision).
Na događaj su, osim lidera i ministara iz zemalja regiona, pozvane i partnerske organizacije, kao &scaron;to su Savjet za regionalnu saradnju, Evropska banka za obnovu i razvoj, Evropska investiciona banka, Svjetska banka, Transportna zajednica, Atlantski savez, Energetska zajednica, Fondacija za otvoreno dru&scaron;tvo, ReSPA, GIZ, visoki predstavnici Evropske komisije i drugi.
Sastanku lidera regiona će prisustvovati evropski komesar za susjedstvo i pro&scaron;irenje Oliver Varhelji i pomoćnik američkog državnog sekretara zadužen za Evropu i Evroaziju Džejms O'Brajen.
Podsjetimo, juče je održan sastanak ministara evropskih poslova i finansija zemalja Zapadnog Balkana, predstavnika Evropske komisije i partnerskih organizacija.

Spajić: Plan rasta predstavlja šansu i signal da će region biti dio većeg tržišta

PREMIJER OTVORIO SAMIT LIDERA ZAPADNOG BALKANA I EVROPSKE UNIJE U KOTORU

Kaže se da dobro planiranje kreira prostor za odličan poslovni rezultat. Za kvalitetan i uspje&scaron;an događaj, potrebno je odvojiti vrijeme, napraviti kvalitetan plan unaprijed i jasno postaviti ciljeve. Ovo su samo neke naznake kojih se valja pridržavati. Izuzetan banketni menadžer može biti podr&scaron;ka u procesu planiranja i pripreme događaja. Ovo je profesionalac sa bogatim poslovnim kontaktima, poznanstvima, a kao rezultat toga i poslovno povjerenje klijenata koje se stiče kroz vrijeme i zajedničke aktivnosti.
To je osoba koja ima izuzetne vje&scaron;tine kvalitetnog slu&scaron;aoca, koja kroz razumijevanje želje klijenta i postavljenog cilja, umije da sugeri&scaron;e i ukaže na efektna, dobra rje&scaron;enja. U pitanju je osoba s kojom ste realizovali niz aktivnosti, ili ste od poslovnog partnera dobili preporuku da banketni menadžer u nekom hotelu ima znanja i vje&scaron;tine da budete zadovoljni poslovnim ishodom događaja.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://d239aqhc1m39lr.cloudfront.net/Arhiva/milica-vukovic-foto.jpg" alt="" width="398" height="498" />
Obično u hotelu banketnog menadžera prepoznate po užurbanom, aktivnom ritmu kojim se kreće i komunicira. Najče&scaron;će komunicira sa svim operativnim timovima hotela, koordinirajući na najbolji način da planirani događaj dobije najbolji rezultat. Aktivna i živa komunikacija sa klijentom je dio svakodnevnice. Ovaj posao podrazumijeva da se ima jasna slika o svakom dogovorenom detalju, kao i o cjelini samog projekta.
Snažne komunikacione vje&scaron;tine, sa asertivno&scaron;ću je jo&scaron; jedna odlika banketnog menadžera. Pamtiti sve detalje, i imati jasno postavljene rokove jo&scaron; jedna je odlika ovog zanimljivog i zahtjevnog poziva. Interna komunikacija, agilnost, koordinacija su jo&scaron; jedna dodata vrijednost koja se danas uči, a dio je karakteristika ovog posla.
Poslovno povjerenje je najveća vrijednost kojoj se stremi, a dio je procesa koji dolazi kroz vrijeme i poslovnu saradnju. Obično, klijenti biraju hotel jer imaju puno povjerenje da će banketni menadžer timski, interno, raditi ka najboljem ishodu događaja. Ne zaboravimo, kompletan proces prati poslovna komunikacija, priprema predračuna, kao i priprema računa i ostale aktivnosti.
U pitanju je personalizovan odnos između klijenta i menadžera, jer banketni menadžer svojim poslovnim imidžom doprinosi podizanju poslovnog rezultata i reputacije hotela. To je put do poslovnog povjerenja, ključa uspjeha za sve strane u poslovnoj saradnji.
Timski rad, jasne vremenske linije, dobro planiranje, poslovno povjerenje proisteklo iz poslovne saradnje, sjajna poslovna komunikacija samo su neke od odlika banketnog menadžera i banketnog tima hotela Ramada Podgorica.

Poslovno povjerenje ili sinonim za banketnog menadžera

TIM HOTELA RAMADA PODGORICA

Novi izvr&scaron;ni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG) je Roko Tolić, odlučio je Odbor direktora na danas održanoj sjednici.
&bdquo;Čvrsto smo uvjereni da će Roko Tolić znanjem, iskustvom i energičnom vizijom opravdati na&scaron;e povjerenje i ispuniti očekivanja države i naj&scaron;ire javnosti&ldquo;, saop&scaron;teno je iz Odbora direktora ACG, nakon međunarodnog konkursa i intervjua sa devet kandidata.
Kako je navedeno u saop&scaron;tenju, nakon &scaron;to je od 2000. do 2001. godine radio kao zamjenik gradonačelnika Dubrovnika, Tolić je karijeru u avijaciji gradio u Zračnoj luci Dubrovnik gdje je od 2001. do danas obavljao vi&scaron;e funkcija.
&bdquo;U periodu od 2001. do 2009. godine bio je direktor zajedničkih poslova, a od 2009. do 2018. je bio na poziciji glavnog direktora. U tom periodu, kako se navodi u njegovoj biografiji, bio je zadužen, između ostalog, za sprovođenje EU projekta razvoja i obnove aerodroma u Dubrovniku, a prethodno i za uspostavljanje sistema bezbjednosti&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Tolić od 2018. do danas je bio angažovan na poziciji direktora sektora trgovine.
&bdquo;Od 2009. godine je član borda Međunarodnog udruženja izvr&scaron;nih direktora aerodroma (IAAE), a od 2011. je i član komiteta za bezbjednost u Međunarodnom savjetu aerodroma (ACI)&ldquo;.
Istovremeno je i ovla&scaron;ćeni auditor za za&scaron;titu vazdu&scaron;nog saobraćaja u Međunarodnom udruženju civilnog vazduhoplovstva (ICAO)", navedeno je u saop&scaron;tenju.

Roko Tolić novi izvršni direktor Aerodroma Crne Gore

ODLUČIO ODBOR DIREKTORA NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država uklonjena je sa Crne liste i upućujemo izvinjenje poreskom obvezniku zbog tehničke gre&scaron;ke, saop&scaron;teno je iz Poreske uprave Crne Gore.
Napominju da je u pitanju poreski obveznik koji redovno izmiruje svoje poreske obaveze.
"Poreski obveznik Ambasada Sjedinjenih Američkih Država na&scaron;ao se na prethodno objavljenoj Crnoj listi 50 najvećih poreskih dužnika, iz razloga &scaron;to je zbog institucionalnih promjena poreskog organa&nbsp; do&scaron;lo do promjene ovla&scaron;ćenog lica tako da do aprila ove godine nije vr&scaron;eno preusmjeravanje uplaćenih sredstava sa deviznog računa za uplate poreskih obaveza nerezidentnih pravnih lica, uključujući i uplate Ambasade Sjedinjenih Američkih Država.
Podatak o deviznim prilivima sa računa pomenutog poreskog obveznika dobijen je tek nakon izvr&scaron;enog presjeka poreskih dužnika za prvi kvartal 2024. godine, te se Ambasada Sjedinjenih Američkih Država na&scaron;la na Crnoj listi", objasnili su iz Poreske uprave.
&nbsp;
&nbsp;

Poreska uprava: Ambasada SAD uklonjena sa liste poreskih dužnika

TVRDE DA JE DOŠLO DO TEHNIČKE GREŠKE

Biv&scaron;i radnici cetinjske "Ko&scaron;ute" i danas će zaustaviti saobraćaj između Podgorice i Cetinja od 11 do 15 sati, prenosi portal RTCG.
Kako je kazala predstavnica radnika Dijana Vujović ponovo će podsjetiti na zahtjeve o isplati zaostalih zarada i povezivanje radnog staža.
Iznos za 693 radnika za zaostale plate je dva miliona i 800 hiljada eura, dok je staž potrebna povezati 81 radniku.
Ministarka rada i socijalnog staranja&nbsp;Naida Ni&scaron;ić&nbsp;kazala je u petak da će Vlada uraditi &scaron;to je u njenoj moći kada je riječ o biv&scaron;im radnicima Ko&scaron;ute, ali da je u istoj situaciji 20.000 radnika, te da ne mogu pomoći samo jednoj grupi.
Nije precizirala kada će se izvr&scaron;na vlast pozabaviti ovim problemom.

Bivši radnici "Košute" ponovo blokiraju saobraćaj

OD 11 DO 15 SATI

Jedan od glavnih ciljeva jeste da učinimo Zavod za zapo&scaron;ljavanje Crne Gore &scaron;to transparentnijim i pristupačnijim nezaposlenim licima, kazao je v.d. direktora ZZZCG David Perčobić.
"Zavod za zapo&scaron;ljavanje opterećuje čitav sijaset zakona koji se primjenjuju na rad i funkcionisanje Zavoda, i tako su napravili da je Zavod postala te&scaron;ka birokratska institucija", kazao je Perčobić u "Dobro jutro Crna Goro".&nbsp;
On je naglasio da je njegov cilj da Zavod istrgne iz kandži te&scaron;kih birokratskih procedura.
Perčobić je najavio reformu Zavoda za zapo&scaron;ljavanje Crne Gore u punom kapacitetu svih zaposlenih.
"Dobio sam podr&scaron;ku većine, ako ne i svih zaposlenih u Zavodu. Želim da zajedno sa svima, kao jedan tim stavimo Zavod na noge i da on ima svoju pravu funkciju a to je da posreduje u zapo&scaron;ljavanju", istakao je on.&nbsp;
Kazao je da imaju velika očekivanja, te da smatra da će zajedno napraviti velike reforme ne samo Zavoda nego i trži&scaron;ta rada.
Podsjetio je da je Zavod za zapo&scaron;ljavanje zadnjih godinu radio intezivno na implementaciji novog informacionog sistema, te da je to osnova za sve reforme u Zavodu.
Perčobić je istakao da je trenutno 36.301 nezaposlena osoba u Crnoj Gori.&nbsp;
Kako je kazao, da se preko pola evidencije na Zavodu, u stukturi nezaposlenih, nalaze osobe koje su jako te&scaron;ke za zapo&scaron;ljavanje.
"Zbog zakonskih okvira koji postoje u Crnoj Gori, imamo 6.000 korisnika materijalnog obezbjedjenja porodice, zatim skoro 10.000 osoba sa invaliditetom, preko 600 osoba koje imaju 67+ godina", kazao je Perčobić.
Zato, kako ističe Perčobić, želi u daljem radu Zavoda, da se momentalno posvete ljudima koji traže posao, da u vrlo kratkom roku izađu na trži&scaron;te rada.

Perčobić: U planu reforma ZZZCG, biće prisupačniji nezaposlenima

SAOPŠTIO V.D. DIREKTORA ZAVODA

Inspektori će moći sami da uzimaju uzorke tokom inspekcijskog nadzora, a imaće nadloženost i da obavljaju prikrivenu trgovinu i izriču novčane kazne osobama koje ih ometaju u radu. Kontrole će obavljati bez najava, a u slučajevim kada postoji mogućnost sakrivanja nezakonitosti ili uni&scaron;tenja dokaza i bez prisustva onoga koga kontroli&scaron;u, ako je prisutno drugo službeno lice.
To su neke od novina predviđene Predlogom izmjena Zakona o inspekcijskom nadzoru, kojeg je Vlada poslala Skup&scaron;tini, pi&scaron;u Vijesti, a prenosi MINA-business.
&ldquo;Ovaj Zakon ima za cilj da otkloni sve nedoumice i nejasnoće koje ovaj propis stvara građanima i privredi u postupcima ostvarivanja svojih prava, a naročito imajući u vidu predstojeći period u kojem će biti povećan obim inspekcijskih nadzora u svim oblastima&rdquo;, navodi se u obrazloženju tog akta.
Ovim Zakonom ukida se sada&scaron;nja Uprava za inspekcijske poslove (UIP), a inspekcije se pripajaju nadležnim ministarstvima ili upravama. Ova Uprava je formirana 2012. godine, kada su inspekcije uzete ministarstvima i objedinjene u jednu upravu.
Iz Vlade su ranije saop&scaron;tili da su nezadovoljni načinom rada ove Uprave i da smatraju da će povratak inspekcija u resorna ministarstva donijeti bolje rezultate.
Predlog zakona propisuje i novo ovla&scaron;ćenje inspektora da pored dosada&scaron;njih mogućnosti pregleda, može po potrebi da fotografi&scaron;e i snima objekata i prostorija u kojima obavlja nadzor, kao i ono &scaron;to zatekne u njima &ndash; opremu i uređaja, sredstava za rad i druge predmete, proizvode koji se stavljaju u promet, robu u prometu, poslovne knjige.
U slučajevima kada bi najavljena kontrola &ldquo;subjektu nadzora pružila mogućnost da prikrije dokumentaciju, predmete i druge stvari kojima se dokazuje postojanje nekog kažnjivog dijela&rdquo;, propisano je mogućnost obavljanja inspekcijskog nadzora bez prisustva subjekta kontrole, ako se nadzor može odmah izvr&scaron;ti u prisustvu službenog ili drugog lica.
U obrazloženju izmjena je navedeno da se prvi put na cijelovit način uređuje preventivno djelovanje inspekcije, odnosno da se mijenja klasično shvatanje inspekcijskog nadzora kao represivne mjere.
&ldquo;Svrsishodnije je da inspekcije budu proaktivne i da teži&scaron;te premje&scaron;taju na preventivno djelovanje, informisanje, pružanje stručne pomoći, praćenje i analizu stanja u oblastima, planiranje nadzora, kako bi se spriječio nastanak &scaron;tete, za&scaron;titilo trži&scaron;te i građani, i u krajnjem podstaklo zakonito poslovanje i brži privredni razvoj&rdquo;, navedeno je u obrazloženju.
Prvi put se propisuje obaveza praćenja stanja u oblasti inspekcijskog nadzora, budući da, kako se navodi u obrazloženju, sve inspekcije u modernom dobu sve vi&scaron;e imaju analitičku funkciju.
&ldquo;Utvrđeno je da inspekcijski organi prikupljaju podatke od značaja za vr&scaron;enje inspekcijskog nadzora, prate i analiziraju stanje u oblasti inspekcijskog nadzora za koje su nadležni, i to pomoću kontrolnih lista, sprovođenjem anketa, istraživanjem javnog mnjenja i kori&scaron;ćenjem statističkih i javnodostupnih podataka&rdquo;, navedeno je u obrazloženju.
Predlogom se uvodi obaveza izrade procjena rizika za svaku oblast, koja će predstavljati okosnicu planiranja i vr&scaron;enja inspekcijskog nadzor. Oblasti ili subjekti nadzora za koje se utvrdi da kod njih postoji veći rizik od kr&scaron;enja zakona, biće če&scaron;će kontrolisani uz dodatne izvje&scaron;taje i analize.
U obrazloženju se navodi i da se prvi put propisuje obaveza planiranja rada inspekcija, koji će se pripremati na osnovu analiza stanja i procjene rizika.
Novim predlogom se, kako navode, dodatno precizira reagovanje na situaciju kada onaj koji je kontrolisan, ili neko drugi, ometa ili onemogućava obavljanje inspekcijskog nadzora. Sada je navedeno da inspektor direktno toj osobi može izreći kaznu zbog ometanja u iznosu 50 do 500 eura.
Predlog predviđa i da će Vlada, nakon stupanja na snagu ovog zakona, formirati kordinaciono tijelo koje treba da koordinira radom svih inspekcijskih organa, kao i da usklađuje i koordinira inspekcijski nadzor vi&scaron;e inspekcija kod određenog subjekta nadzora.
Zakon daje mogućnost da se u slučaju nedovoljnog broja inspektora, privremeno daju nadležnosti inspektora i drugim službenicima koji ispunjavaju uslove da budu inspektori.
Predlogom se defini&scaron;e i kontrolna listu kao dokument koji će sadržati prioritetna pitanja provjere i sve druge radnje za koje su inspekcije ovla&scaron;ćene.
&ldquo;Kontrolne liste su alat koji pomaže inspektorima u utvrđivanju činjenica u postupku inspekcijskog nadzora, služi kao podsjetnik za provjere koje je potrebno da sprovedu i daje informacije značajne za procjenu rizika, planiranje i vr&scaron;enje inspekcijskih nadzora, kao i na moguće upravne i druge mjere koje može da preduzme&rdquo;, navedeno je u obrazloženje.
Kontrolne liste će preventivno biti dostupne i subjektima nadzora, onima koje inspekcije kontroli&scaron;u, kako bi znali koje su njihove obaveze i &scaron;ta treba da urade, da bi svoje poslovanje i postupanje uskladili sa propisima. Kontrolne liste će omogućavati i kontrolu rada samih inspektora.

Inspektori će moći da snimaju i prikriveno trguju

NOVINE PREDVIĐENE PREDLOGOM IZMJENA ZAKONA O INSPEKCIJSKOM NADZORU

Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove tro&scaron;kove, u januaru je u odnosu na decembar pro&scaron;le godine porasla 0,01 procentni poen i iznosila je 6,6 odsto, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).
&bdquo;Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa je na mjesečnom nivou porasla ostala nepromijenjena na 6,11 odsto", navodi se u Biltenu CBCG.
Efektivna kamatna stopa na novoodobrene kredite u januaru je porasla 0,36 procentnih poena na 6,87 odsto, a nominalna 0,11 procentnih bodova na 6,2 odsto.
Efektivna kamatna stopa mikrokreditnih finansijskih institucija (MFI) na ukupno odobrene kredite u januaru je pala 0,09 procentnih poena na 22,1 odsto, a nominalna 0,06 procentnih poena na 19,59 odsto.
Kamatne stope MFI na novoodobrene kredite na mjesečnom nivou su porasle, efektivna 0,29 procentnih poena na 21,36 odsto, a nominalna 0,34 procentna boda na 19,14 odsto.
Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na depozite u januaru je na mjesečnom nivou porasla 0,04 procentna poena na 0,25 odsto.
Razlika između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa u januaru je iznosila 6,35 procentnih poena i bila je niža u odnosu na decembar pro&scaron;le godine.&nbsp;

Neznatno veća efektivna kamatna stopa

NAVEDENO U BILTENU CBCG

Rad Centralne banke Crne Gore od MMF-a i Svjetske banke ocijenjen je pozitivno, kazala je guvernerka Irena Radović, ističući da je na&scaron; bankarski sistem, stabilan, solventan, dobro kapitalizovan i vrlo otporan. U proteklom periodu, kako ističe, uz dosta napora postigla se fiskalna konsolidacija i javni dug je sa 105 odsto bruto domaćeg proizvoda sveden na malo iznad 60 odsto.
Kako je Radović navela, sa najvi&scaron;eg nivoa MMF-a Crnoj Gori je odato priznanje za ono &scaron;to je učinjeno u kratkom roku u dijelu uslađivanja bankarskog sistema sa onim &scaron;to su regulatorni zahtjevi koje je postavila EU.
Na pitanje da li se sa zvaničnicima međunarodnih institucija razgovaralo o programu Evropa sad 2 Radović je kazala da takvih razgovora nije bilo.
&ldquo;Ni na jednom zajedničkom sastanku nije bilo razgovora o programu Evropa Sad 2 i takođe je nezahvalno govoriti o bilo kom programu za koji nemate ni&scaron;ta konkretno, za koji nemate dokument. Ono &scaron;to jeste bilo kao poruka, ne samo ove godine nego i u proteklom periodu, jeste značaj održivosti javnih finansija i izrade srednjoročne fiskalne strategije. I u tom dijelu ministar finansija Novica Vuković blisko sarađuje sa MMF-om i u narednom periodu biće data tehnička pomoć u izradi te srednjoročne strategije&rdquo;, kazala je Radović.
Kako je dodala, uvijek je za povećanje životnog standarda građana, ali mora se voditi računa o fiskalnoj stabilnosti i preporukama međunarodnih partnera.
Povodom predloga Vlade da se predloži za mjesto generalne sekretarke Vijeća za regionalnu saradnju, visoko pozicioniranu funkciju u Evropskoj uniji, a zbog koje bi morala da se odrekne mjesta guvernera CBCG, Radović obja&scaron;njava da je od nje traženo sa najvi&scaron;ih državnih adresa i od premijera da bude kandidatkinja Crna Gore, jer bi sa njenom biografijom Crna Gora imala najvi&scaron;e &scaron;anse da pobjedi, a stav crnogorskih zvaničnika je i da sa tog mjesta može doprinijeti Crnoj Gori vi&scaron;e nego sa pozicije koju trenutno obavlja.
&ldquo;&Scaron;to se mene tiče, to je velika čast i privilegija. Ja sam već bila kandidatkinja za tu poziciju 2021.Radi se o vrlo važnoj instituciji koja ima za cilj evropsku integraciju regiona i koja je jedan od najsnažnijih mehanizama za implementaciju podr&scaron;ke Evropske unije. U pitanju je politička odluka. Ta kandidatura ne znači da je neko izabran, trenutno postoji nekoliko kandidata, među njima su kandidati i Evropske unije. Čak i komesari, prema mojim informacijama. Tek predstoji proces političke borbe. Samit se održava ove godine sredinom juna u Prespi&rdquo;, kazala je Radović.
Ona je podsjetila da je u proteklom periodu uz dosta napora postignuta fiskalna konsolidacija, da je javni dug sa 105 odsto bruto domaćeg proizvoda svedena ne&scaron;to blago iznad 60 odsto i da su svi zahtjevi međunarodnih finansijskih institucija, uključujući i Evropsku komisiju ispunjeni, a to je da Crna Gora vodi računa o uravnoteženom primarnom budžetu i javnom dugu, posebno imajući u vidu da u narodnom periodu do 2026. dospijeva na otplatu preko dvije milijarde eura.
Likvidnost, kapital banaka i depoziti na istorijskom maksimumu
&Scaron;to se tiče stanja u bankarskom sistemu, Radović ističe da je on stabilan, visokolikvidan, solventan, dobro kapitalizovan i vrlo otporan.
&ldquo;Kada pogledamo likvidnost, ona je zaista na visokom nivou i trenutno imamo vi&scaron;e od 1,3 milijarde likvidnih sredstava, &scaron;to je istorijski maksimum, kao &scaron;to je i kapital banaka na maksimumu od 820 miliona. U jednogodi&scaron;njem uporednom periodu vidimo porast od 11 procenata, znači ukupni krediti banaka na kraju marta ove godine su 4,2 milijarde eura i kada pogledamo samo jednogodi&scaron;nji uporedni period vidimo da je do&scaron;lo do povećanja kredita odobrenih pravnim licima u iznosu od 10,28 odsto i fizičkim licima od 11,52 odsto&rdquo;, nagla&scaron;ava Radović.
I depoziti su, kako je kazala, na istorijskom maksimumu, na kraju marta iznose 5,3 milijarde eura i bilježe rast od skoro tri odsto u odnosu na uporedni period.
Bankama upozorenje da naknade prilagode stvarnim tro&scaron;kovima obrade kredita
Povodom situacije da advokati jednog broja građana najavljuju tužbe protiv Crnogorske komercijalne banke zbog velikih tro&scaron;kova prilikom obrade kredita, za 1,5% ili 1,7%, guvernerka ističe su u CBCG uradili ono &scaron;to je bilo u njihovoj nagležnosti.
"Uloga CBCG je da obavi nadzor banaka i u ovom slučaju je li sve usklađeno sa Zakonom o za&scaron;titi potro&scaron;ača. Logika govori da 1,5 odsto za kredit od 10.000 i kredit od milion pravi razliku. Nesrazmjera je velika. Iskustva su od zemlje do zemlje poprilično pomje&scaron;ana i mi smo vrlo pažljivo analizirali praksu i u EU i u okruženju i moram reći da ima mnogo različitih pristupa i da svaka jurisdikcija ima svoje specifičnosti.
Kada je u pitanju sama Centralna banka, nakon odluke Vi&scaron;eg suda smo uputili preventivno upozorenje svim bankama, svim mikrofinansijskim institucijama i zatražili da prestanu da obračunavaju svoje usluge u procentima i ono &scaron;to su naknade prilagode stvarnim tro&scaron;kovima obrade i dali rok od 30 dana da nas sve finansijske institucije obavijeste o svom postupanju. Ovih dana očekujemo da ćemo dobiti povratne inpute", kazala je Radović.
&nbsp;

Radović: MMF-a i SB pozitivno ocijenili rad CBCG; Ni na jednom sastanku nije bilo razgovora o programu Evropa sad 2

TVRDI DA JE BANKARSKI SISTEM STABILAN

Vlada će učiniti sve da pomogne biv&scaron;im radnicima cetinjske fabrike obuće Ko&scaron;uta, ali ne može precizirati rokove i načine rje&scaron;avanja, jer ima sličnih zahtjeva i od drugih biv&scaron;ih zaposlenih. To je saop&scaron;tila ministarska rada i socijalnog staranja Naida Ni&scaron;ić na konferenciji za novinare, uz poruku da Vlada intenzivno razmatra sva ta pitanja koja su je sačekala iz pro&scaron;losti i čije rje&scaron;avanje zahtijeva isplatu milionskih iznosa. &bdquo;To su radnici koji su ostali bez posla prije 20, 30 i vi&scaron;e godina. Mi kao odgovorna Vlada ćemo uraditi sve &scaron;to bude u na&scaron;oj moći u fiskalnom momentu koji bude izvodljiv, ali tih pitanja iz pro&scaron;losti je jako puno. Ne možemo se samo okrenuti prema jednim radnicima, a druge da zanemarimo&ldquo;, saop&scaron;tila je Ni&scaron;ić i dodala da imaju 20 hiljada zahtjeva, prenosi agencija Mina business. Ona je rekla da joj je žao &scaron;to su se radnici Ko&scaron;ute na&scaron;li u ovakvoj situaciji, navodeći da će Vlada uraditi sve &scaron;to je u njenoj moći, ali da ne može da precizira koji će to biti rokovi i način rje&scaron;avanja. Ni&scaron;ić je podsjetila da je biv&scaron;e radnike Ko&scaron;ute primio potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljo&scaron;aj, ali da je i ona tu ako budu željeli da razgovaraju i razmijene argumente.

Nišić: Uz radnike Košute rješavamo i zahtjeve ostalih radnika

MINISTARKA NIJE MOGLA DA PRECIZIRA KOJI ĆE TO BITI ROKOVI I NAČIN RJEŠAVANJA

Sve vrste goriva od ponoći će pojeftiniti dva do četiri centa, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Eurosuper 95 i 98 pojeftiniće po dva centa i u narednih 15 dana će ko&scaron;tati 1,62 eura, odnosno 1,66 eura.
Cijena eurodizela biće niža četiri centa i iznosiće 1,44 eura, a za isto toliko će pojeftiniti i lož ulje na 1,41 eura.
Posljednje promjene cijena bile su 23. aprila, kada je benzin poskupio dva centa, a eurodizel pojeftinio cent.
Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 20. maja, a eventualno izmijenjene cijene naftnih derivata važiće od 21. maja.

Jeftinije sve vrste goriva