Ekonomija

Ministarka javnih radova Majda Adžović i predsjednici op&scaron;tina potpisali su danas u Vili Gorica ugovor o realizaciji putne infrastrukture i niskogradnje, čime počinje realizacija projekata ukupne vrijednosti 28 miliona eura, koji će, kako je saop&scaron;teno dodatno unaprijediti povezanost op&scaron;tina i doprinijeti ravnomjernijem regionalnom razvoju.
Adžović istakla je da su ulaganja u putnu infrastrukturu među ključnim prioritetima ove Vlade, kao važan preduslov ekonomskog rasta i unapređenja kvaliteta života građana.&nbsp;
&bdquo;Drago mi je &scaron;to smo danas zajedno i &scaron;to imamo priliku da uradimo ne&scaron;to konkretno za na&scaron;e građane. Potpisivanjem ugovora pokazujemo da se ne zadržavamo na riječima, već radimo stvari koje na&scaron;i građani već vide na terenu. Danas predstavljamo projekte ukupne vrijednosti 28 miliona EUR, čime jo&scaron; jednom potvrđujemo da realizujemo konkretne aktivnosti&ldquo;, kazala je Adžović.
Tokom sastanka, kojem je prisustvovao i ministar finansija Novica Vuković, nagla&scaron;eno je da putevi nijesu samo infrastrukturni projekti, već ključni faktor za bolju povezanost među op&scaron;tinama, sigurniji i brži svakodnevni život, kao i za razvoj privrede i lokalnih zajednica.

MJR potpisalo ugovor vrijedan 28 miliona eura za razvoj saobraćajne mreže

SA PREDSJEDNICIMA OPŠTINA U VILI GORICA

Poslanik SD-a Boris Mugo&scaron;a saop&scaron;tio je da su juče predali amandman na izmjene Zakona o dječijoj i socijalnoj za&scaron;titi.
Godina, kaže Mugo&scaron;a, poku&scaron;avaju da izvr&scaron;e pritisak da se poveća iznos materijalne pomoći građanima.
"Imamo sve sveće cijene i za svo vrijeme Vlada nije korigovala ove izdatke. Oni primaju 100 eura mjesečno. Za porodicu koja ima pet i vi&scaron;e članova država daje 190 eura... pa zamislite kako jedan porodica može sa tim primanjima", pita Mugo&scaron;a.
Predložili su, kaže, povećanje od 30 odsto.
Tuđu njegu, navodi Mugo&scaron;a na press konferenciji, dobijaju uglavnom stariji sugrađani.
"Duboko vjerujem da se ovo mora usvojiti. Spremni smo na svaki dogovor. Ovo nije pitanje politike i dnevno--političkih poena", poručuje Mugo&scaron;a.

SD predlaže povećanje iznosa materijalne pomoći 30 odsto: "Ovo nije pitanje politike"

PREDALI AMANDMAN NA IZMJENE ZAKONA O DJEČIJOJ I SOCIJALNOJ ZAŠTITI

Vlada je danas na sjednici usvojila agrobudžet za ovu godinu koji iznosi 77,3 miliona eura, od čega je 35,9 miliona eura iz Budžeta Crne Gore, 18.6 miliona iz sredstava Evropske unije, 11,6 miliona eura iz donacija i 11 miliona eura iz kreditnih sredstava.&nbsp;
"Dono&scaron;enjem agrobudžeta stvaraju se&nbsp; uslovi za punu primjenu odredbi zakona kojima su uređene mjere agrarne politike. A u tom smislu i pružanje podr&scaron;ke poljoprivrednim gazdinstvima, udruženjima poljoprivrednih proizvođača, kooperativama, u cilju osiguranja dohotka poljoprivrednih gazdinstava, jačanja konkuretnosti crnogorske poljoprivrede, stvaranja boljih uslova života u ruralnim područjima, jačanja kapaciteta institucija, dostizanja EU standarda bezbjednosti hrane i jačanja sektora ribarstva&ldquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Kako dalje navode, planirana sredstva se izdvajaju za sistem direktnih plaćanja u oblasti stočarstva i biljne proizvodnje, intervencija na trži&scaron;tu i za podr&scaron;ku mjerama ruralnog razvoja.&nbsp;
"Obezbijeđena su sredstva i za podr&scaron;ku op&scaron;tim servisima u poljoprivredi, socijalne transfere seoskom stanovni&scaron;tvu, tehničku i administrativnu podr&scaron;ku implementaciji programa, institucionalni razvoj i jačanje poljoprivrede Crne Gore, ribarstvo, program fitosanitarnih mjera, program bezbjednosti hrane i program obaveznih mjera zdravstvene za&scaron;tite životinja", saop&scaron;teno je iz Vlade.

Vlada usvojila agrobudžet od 77,3 miliona eura

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Grad-hotel Sveti Stefan biće od ljeta ponovo otvoren, nakon &scaron;to je Vlada usvojila Predlog uslova poravnanja u postupku koji se vodi pred međunarodnim sudom u Londonu, kazao je premijer Milojko Spajić.
Spajić je, u izjavi dostavljenoj medijima, rekao da su usvajanju Predlog uslova poravnanja prethodili intenzivni i odgovorni pregovori, tokom kojih su uspjeli da za&scaron;titimo državni interes i otklonimo rizik potencijalne &scaron;tete koja bi bila preko 100 miliona eura, prenosi agencija Mina business.
&bdquo;Postignutim rje&scaron;enjem ne samo da smo sačuvali sredstva svih građana, već smo obezbijedili i povoljnije finansijske uslove za domaća preduzeća Sveti Stefan hoteli i HTP Miločer, čije će se zakupnine odnosno prihodi povećati sa 1,28 miliona, odnosno 350 hiljada, na 1,55 miliona, odnosno na 423 hiljade eura&ldquo;, rekao je Spajić.
On je dodao da će ti iznosi biti indeksirani i uvećavani sa inflacijom odmah od početka rada.&nbsp;
&bdquo;Razlika od 500 hiljada eura u obračunatoj zakupnini biće bez odlaganja isplaćena. Takođe- u prethodnom dogovoru nije isplaćivan PDV na sve te iznose, dok će se ovoga puta urediti taj dio i značajno povećati prihodi države od 21 odsto na sve to&ldquo;, naveo je Spajić.&nbsp;
Kako je rekao, posebno je značajno da će država, u skladu sa novim aranžmanom, ostvarivati i uče&scaron;će u profitu u visini od deset odsto, &scaron;to je, prema riječima Spajića, kruna novih uslova dogovora.&nbsp;
&bdquo;Kada je riječ o javnim navodima o dodatnoj gradnji u Miločerskom parku, utvrđeno je da novi aranžman ne predviđa bilo kakvo pro&scaron;irenje izvan već davno odobrenih okvira. Sve aktivnosti ostaju u granicama postojećih građevinskih dozvola i definisanih gabarita&ldquo;, kazao je Spajić.
On je naveo da je planirano produženje zakupa za period od pet godina, koliko kompleks nije bio u funkciji, uz jasnu obavezu kompanije Adriatic Properties da hotel ponovo otvori najkasnije do juna.
&bdquo;Uvjereni smo da će ponovno otvaranje Svetog Stefana doprinijeti jačanju međunarodnog ugleda Crne Gore kao elitne turističke destinacije i označiti povratak svjetskog džet-seta na jednu od najprestižnijih lokacija na Mediteranu&ldquo;, poručio je Spajić.

Spajić: Grad-hotel Sveti Stefan ovog ljeta ponovo otvara vrata

NAKON ŠTO JE VLADA USVOJILA PREDLOG USLOVA PORAVNANJA U POSTUPKU KOJI SE VODI PRED MEĐUNARODNIM SUDOM U LONDONU

Imovina Aerodroma Crne Gore procijenjena je na oko 265 miliona eura.
To je potvrđeno iz Vlade portalu Bankar.
Pitanje budućnosti aerodroma biće tema naredne tematske sjednice koja je zakazana za sledeću nedjelju.
Na sjednici će fokus biti na modelu koncesije za upravljanje aerodromima, uz poja&scaron;njenje procedura odlučivanja, s obzirom na to da će konačnu riječ imati Skup&scaron;tina Crne Gore, jer je riječ o projektu čija vrijednost prelazi 150 miliona eura.
Prema važećim propisima, davanje državne imovine veće od tog iznosa obavezno ide na potvrdu parlamenta, &scaron;to ovom procesu daje dodatnu političku težinu.
Vlada će prethodno usvojiti predlog i uputiti ga Skup&scaron;tini na odlučivanje.
Uprava za državnu imovinu procijenila je imovinu Aerodroma, a pomenuti iznos je skoro dvostruko veći u odnosu na prethodnu procjenu iz 2018. godine.
Koncesioni postupak za aerodrome traje jo&scaron; od 2019. godine, kada je raspisan tender. Proces je usporen tokom pandemije, a ponovo je aktiviran odlukom aktuelne Vlade.
U zavr&scaron;noj fazi postupka ponude su dostavili južnokorejski Incheon International Airport Corporation i američko-luksembur&scaron;ki Corporaci&oacute;n Am&eacute;rica Airports, pri čemu je Tenderska komisija kao prvorangiranu ocijenila ponudu Inčona, koja uključuje 100 miliona eura jednokratne naknade i 35 odsto godi&scaron;njih prihoda.
Pitanje koncesije već duže vrijeme izaziva podijeljena mi&scaron;ljenja. Dok dio stručne javnosti smatra da bi privatni partner donio investicije i ubrzao razvoj, drugi upozoravaju da država ima kapacitet da samostalno razvija aerodrome, posebno u kontekstu rasta saobraćaja i dolaska novih avio-kompanija.
Nakon tematske sjednice naredne nedjelje,, očekuje se da će nakon toga proces davanja u zakup crnpogorskih vazdzu&scaron;noh luka ući u zavr&scaron;nu fazu, uz konačnu odluku u parlamentu.

Aerodromi procijenjeni na 265 miliona eura, o koncesiji odlučuje Skupština

POTVRĐENO IZ VLADE

Vlada će danas na sjednici dobiti Predlog uslova poravnanja u arbitraži koja se vodi pred međunarodnim sudom u Londonu između Crne Gore i kompanije Adriatic properties, &scaron;to je finalni korak ka ponovnom otvaranju grad-hotela Sveti Stefan.
&bdquo;Ovim potezom Vlada, na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem, otklanja rizik isplate potencijalne &scaron;tete u iznosu od preko 100 miliona eura, a novim predloženim rje&scaron;enjem povećava se iznos prihoda odnosno zakupnine koju dobijaju preduzeća HTP Miločer i Sveti Stefan hoteli&ldquo;, saop&scaron;teno je iz Vlade, prenosi agencija Mina.
Takođe, kako su objasnili, razlika od 500 hiljada eura u obračunatom iznosu zakupnine za Sveti Stefan hotele će odmah biti isplaćena tom dru&scaron;tvu, a novitet i veoma bitna stavka za sve građane Crne Gore je to &scaron;to će država predloženim rje&scaron;enjem imati godi&scaron;nje uče&scaron;će u profitu u iznosu od deset odsto.
Planirano je da se zakup produži za pet godina - koliko kompleks nije radio, a kompanija Adriatic properties je u obavezi da hotel otvori najkasnije u junu ove godine.
&bdquo;Utvrđeno je i da u Miločerskom parku nema dodatne gradnje, mimo one predviđene građevinskom dozvolom i u postojećim gabaritima&ldquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Vlada: Na korak od dogovora da Sveti Stefan ponovo postane svjetska turistička destinacija

NA DANAŠNJO SJEDNICI DOBIĆE PREDLOG USLOVA PORAVNANJA U ARBITRAŽI KOJI SE VODI IZMEĐU CRNE GORE I KOMPANIJE ADRIATIC PROPERTIES

Primjena unaprijeđenog sistema registracije preduzeća zvanično je počela stupanjem na snagu izmjena i dopuna Zakona o privrednim dru&scaron;tvima, saop&scaron;teno je iz Ministarstva finansija i Poreske uprave.
To u praksi znači da, kako je obja&scaron;njeno, građani sada mogu registrovati osnivanje privrednih dru&scaron;tava brže, jednostavnije i uz veću pravnu sigurnost nego ranije.&nbsp;
&ldquo;Kroz unaprijeđen rad Centralnog registra privrednih i drugih subjekata (CRPS), dodatno su ojačane kontrole zakonitosti, čime se obezbjeđuje transparentniji, pouzdaniji i predvidiviji postupak registracije. Uvedeni su i jasni rokovi za odlučivanje, koji iznose do 10 radnih dana, odnosno do 5 dana kada su osnivači fizička lica, čime je postavljen visok standard administrativne odgovornosti u skladu sa evropskim praksama. Ipak, posebno ohrabruje činjenica da se u praksi veliki broj zahtjeva rje&scaron;ava znatno brže, već u roku od svega jednog do dva dana&rdquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
<div class="code-block code-block-13">
Dodatno je, ističu, unaprijeđena kontrola zakonitosti dokumentacije kroz primjenu standardizovanih obrazaca, bez ikakvog dodatnog finansijskog opterećenja za preduzetnike i privredna dru&scaron;tva dok uspostavljeni dvostepeni sistem kontrole dodatno jača pravnu sigurnost i povjerenje investitora.
</div>

Počela brza registracija preduzeća

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA FINANSIJA I PORESKE UPRAVE

Trenutna situacija na trži&scaron;tu naftnih derivata u Crnoj Gori stabilna je i goriva ima dovoljno, te nema indikacija poremećaja u snabdijevanju, ocijenjeno je na sjednici Savjeta za obezbjeđenje sigurnog snabdijevanja trži&scaron;ta naftnim derivatima.
Ministar energetike i rudarstva, Admir &Scaron;ahmanović, koji je predsjedavao sjednicom, kazao je da je u uslovima nepredvidivih kretanja na trži&scaron;tu, nagla&scaron;ena potreba za kontinuiranom koordinacijom svih resora, kako bi se pravovremeno planirali dalji koraci i obezbijedila stabilnost trži&scaron;ta i sigurnost snabdijevanja.
U fokusu sjednice bila je aktuelna situacija na trži&scaron;tu nafte i naftnih derivata, uključujući uticaj globalnih kretanja na cijene goriva i potencijalne rizike po crnogorsku privredu i građane, kao i stalne promjene cijena koje neminovno utiču na sve sfere dru&scaron;tva.&nbsp;
Poseban akcenat stavljen je na prikupljanje najrelevantnijih informacija direktno od najvećih uvoznika i distributera.
Na predlog &Scaron;ahmanovića održano je pro&scaron;ireno zasijedanje kojem su, pored stalnih članova, prisustvovali ministar poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede Vladimir Joković i državni sekretar Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Agim Ibahimi. Poziv za uče&scaron;će upućen je i resorima saobraćaja, ekonomskog razvoja i finansija, imajući u vidu da aktuelna situacija zahtijeva kontinuiranu međuresornu saradnju i koordinaciju.
&Scaron;ahmanović je kazao da je predložio pro&scaron;ireni sastav dana&scaron;nje sjednice kako bi ostali resori u Vladi imali preciznu sliku o stanju trži&scaron;ta, ali i o mogućim daljim koracima koji se mogu preduzimati u cilju smanjenja negativnog uticaja trenda rasta cijena naftnih derivata.&nbsp;
&ldquo;Mjere koje smo u resoru energetike i rudarstva do sada preporučili i predložili, u prvom redu su usmjerene na smanjenje cijene, kako bi građani u &scaron;to manjoj mjeri osjetili poremećaje, dakle govorim o smanjenju akciza. Druga mjera, koju je preporučilo Ministarstvo je usmjerena ka poslovnoj zajednici i stvaranju povoljnijih uslova poslovanja, kroz skraćenje obračunskog perioda maloprodajnih cijena naftnih derivata&rdquo;, rekao je &Scaron;ahmanović.&nbsp;
Prema njegovim riječima, te mjere su dale rezultate i u stalnoj su komunikaciji sa kompanijama koje se bave uvozom i distribucijom naftnih derivata.&nbsp;
&ldquo;Sa druge strane, čitav svijet se suočava sa neizvje&scaron;no&scaron;ću i nepredvidivo&scaron;ću trži&scaron;ta, te i u slučaju skorog prestanka sukoba na Bliskom istoku posljedice tih de&scaron;avanja mogu u dužem periodu uticati na tokove trži&scaron;ta i trendove rasta cijena. Zato je važno da resori svako u dijelu svojih nadležnosti prate situaciju i planiraju mjere koje bi se mogle postepeno uvoditi kao podr&scaron;ka privredi i građanima&ldquo;, kazao je &Scaron;ahmanović.
Savjet će uputiti ključnim resorima zapisnik sa dana&scaron;nje sjednice, uz predlog za izradu pojedinačnih planova mjera za svaku oblast, kako bi se omogućilo pravovremeno djelovanje i dodatno jačanje spremnosti sistema na eventualne promjene na trži&scaron;tu.
&bdquo;Predsjedavajući Savjetom, ministar energetike i rudarstva, predložio je da se, u uslovima izražene globalne neizvjesnosti i oscilacija na trži&scaron;tu energenata, dodatno razmotre mogućnosti uvođenja mjera podr&scaron;ke, uključujući subvencije za poljoprivrednike, prevoznike i najranjivije kategorije stanovni&scaron;tva. Na&scaron; prioritet ostaje očuvanje stabilnog snabdijevanja i za&scaron;tita standarda građana, uz pravovremenu i koordinisanu reakciju svih resora, kako bi se eventualni negativni efekti sveli na minimum&ldquo;, rekao je &Scaron;ahmanović.
Na sjednici je istaknut izazov u pograničnim regionima, gdje je zabilježeno povećanje potro&scaron;nje usljed dolaska građana iz susjednih država u kojima su cijene derivata vi&scaron;e u odnosu na na&scaron;e trži&scaron;te. Dogovoreno je prikupljanje dodatnih podataka i izrada detaljne analize radi razmatranja i eventualnog uvođenja odgovarajućih mjera.
Joković je naveo da je fokus na pomoći poljoprivrednicima, posebno u osjetljivom periodu sjetve kada je potro&scaron;nja goriva najveća, te da će dalji koraci zavisiti od razgovora i dogovora sa Ministarstvom finansija i mogućnosti koje budu na raspolaganju.
&bdquo;Ovdje sam prije svega zbog na&scaron;ih poljoprivrednika. Nalazimo se u zahtjevnom trenutku i svi smo zajedno u problemu, posebno imajući u vidu globalne okolnosti i moguće poremećaje u lancima snabdijevanja i potencijalnom rastu cijena goriva. Država ima ograničen manevarski prostor jer smo uvozno zavisni, ali ćemo učiniti sve da pomognemo domaćim proizvođačima&rdquo;, kazao je Joković.&nbsp;
On je naveo da se mora imati u vidu da mnogi poljoprivrednici nijesu u mogućnosti da dovode mehanizaciju iz udaljenih sela i predjela na pumpe, već su prinuđeni da gorivo toče u mobilnim kanisterima i sličnim sudovima, za &scaron;ta se mora imati razumijevanja.&nbsp;
&ldquo;Sve dalje mjere zavisiće od razgovora sa Ministarstvom finansija i procjene mogućnosti. Želim da poručim da svi poljoprivredni proizvođači mogu biti sigurni da će Ministarstvo poljoprivrede u svim razgovorima misliti na njih i raditi u njihovom interesu, u mjeri mogućeg i u okviru opcija koje postoje&ldquo;, zaključio je Joković.

Savjet: Goriva ima dovoljno, situacija na tržištu naftnih derivata u Crnoj Gori stabilna

"NEMA INDIKACIJA POREMEĆAJA U SNABDIJEVANJU"

Crna Gora je pred stagflacijom - cijene skaču, ekonomija tone, a vlast spava, ocijenio je generalni sekretar Demokratske partije socijalista (DPS) i poslanik u Skup&scaron;tini Nikola Milović.
Kako je naveo u objavi na mreži X, život postaje sve skuplji u Crnoj Gori, a ekonomija stoji ili slabi.
"Gorivo, hrana i osnovne usluge već poskupljuju, a novi talas rasta cijena je tu.
Evropa i region reaguju i uvode mjere za za&scaron;titu svojih građana, dok na&scaron;a Vlada ćuti i reaguje stihijski. Do sada oslobodioci, nijesu mogli da rije&scaron;e inflaciju, a sada je praktično, i rast zaustavljen, ekonomija je blokirana, a cijene ne prestaju da rastu", smatra Milović.
Ističe da to nije ekonomska politika, već odsustvo odgovornosti.
"Vrijeme za reakciju je pro&scaron;lo, vrijeme odgovornosti tek dolazi", zaključio je Milović.

Milović: Crna Gora je pred stagflacijom - cijene skaču, ekonomija tone, a vlast spava

"VRIJEME ZA REAKCIJU JE PROŠLO, VRIJEME ODGOVORNOSTI TEK DOLAZI"

Prema podacima Zavoda za statistiku Crne Gore (MONSTAT), prosječna neto zarada, bez poreza i doprinosa, u februaru je iznosila 1.025 eura. To je za euro manje nego u januaru. Najveća prosječna zarada zabilježena je u sektoru finansijskih djelatnosti i osiguranja 1.623 eura.
Iz Monstata je saop&scaron;teno da je prosječna bruto zarada u februaru iznosila 1.225 eura.
"Prosječna (neto) zarada u februaru 2026. godine u odnosu na januar 2026. godine zabilježila je pad od 0,1%, dok je prosječna (neto) zarada u februaru 2026. u odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježila rast od 2,3%. Ako se ima u vidu da su potro&scaron;ačke cijene u februaru 2026. godine u odnosu na januar 2026. zabilježile rast od 0,2% proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile pad od 0,3%", navodi se u izvje&scaron;taju Monstata.
Od 19 posmatranih djelatnosti, zarade su porasle u osam, pale u 10, dok su u jednoj (stručne, naučne i tehničke djelatnosti) ostale nepromijenjene.
Najveći doprinos ukupnom blagom padu dali su sektori sa velikim brojem zaposlenih u kojima je zabilježen pad kao &scaron;to su trgovina, zdravstvo, administrativne usluge, dok je najveći rast zabilježen zarada zabilježen u manjim sektorima kao &scaron;to su energetika, rudarstvo.
Najveća prosječna zarada u februaru je isplaćena u sektoru finansijskih djelatnosti i osiguranja 1.623 eura. Prate je snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacijom 1.456 eura, informisanje i komunikacije 1.314 eura, poslovanje nekretninama 1.206 eura i vađenje ruda i kamena 1.169 eura. Te djelatnosti ujedno bilježe i najveći rast:
"Snabdjevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija (2,5%), Vađenje ruda i kamena (1,0%), Obrazovanje (0,8%), Trgovina na veliko i trgovina na malo; popravka motornih vozila i motocikala (0,4%), Saobraćaj i skladi&scaron;tenje (0,4%), Prerađivačka industrija (0,3%), Informisanje i komunikacije (0,3%), Finansijske djelatnosti i djelatnost osiguranja (0,2%) i Poslovanje nekretninama (0,2%)", pi&scaron;e u izvje&scaron;taju Monstata.
Prosječna plata u sektorima sa najvećim brojem zaposlenih, odnosno u zdravstvenoj i socijalnoj za&scaron;titi bila je &nbsp;1.040 eura, a u obrazovanju 955.
Najniža prosječna neto zarada je u sektoru administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 844 eura, ne&scaron;to iznad su zarade u umjetničkim, zabavnim i rekreativnim djelatnostima 898 eura. Najveći pad zarada u odnosu na januar bilježi sektor poljoprivreda, &scaron;umarstvo i ribarstvo gdje je prosječna plata 909 eura.
Prosječna zarada (bruto) izračunava se tako &scaron;to se ukupno isplaćena masa zarada u mjesecu dijeli sa brojem zaposlenih na koje se odnose izvr&scaron;ene isplate. Zaradu bez poreza i doprinosa (neto) čini zarada (bruto) umanjena za poreze i doprinose na teret zaposlenog. Indeks realne prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) predstavlja odnos između indeksa nominalne prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) i indeksa potro&scaron;ačkih cijena.

Prosječna plata u februaru iznosila 1.025 eura

PODACI MONSTATA

Sve vrste goriva od utorka poskupiće&nbsp; od tri do 11 centi, potvrđeno je Danu nezvanično iz naftnih kompanija.
Eurodizel će biti skuplji 10 centi i ko&scaron;taće 1,78 eura po litru.
Poskupiće i eurosuper 98, tri centa po litru i ko&scaron;taće 1,62 eura, dok će lož ulje biti skuplje za 11 centi i ko&scaron;taće 1,95 eura.
Ministarstvo energetike će u ponedjeljak objaviti nove cijene naftnih derivata koje će biti na snazi od utorka.
Od 9. marta do danas eurodizel je četiri navrata poskupio 44 centa.
Vlada je 23. marta za 50 odsto smanjila akcize na dizel i 25 odsto na benzin.

Eurodizel od utorka skuplji 10 centi