Ekonomija

Evropska komisija zvanično je odobrila isplatu prve tran&scaron;e sredstava Crnoj Gori u okviru Instrumenta EU za reforme i rast, čime je, kako je saop&scaron;teno, nastavljen pozitivan trend u sprovođenju Plana rasta za Zapadni Balkan i potvrđena posvećenost evropskoj perspektivi.
U zajedničkom saop&scaron;tenju ministarstava evropskih poslova i finansija navodi se da je, na osnovu dostavljenog izvje&scaron;taja o sprovođenju Reformske agende i ocjene Evropske komisije (EK), odobrena isplata prve redovne tran&scaron;e od 10,2 miliona eura, od čega je 4,7 miliona EUR uplaćeno kao budžetska podr&scaron;ka kroz povoljan kredit.
&bdquo;Preostali iznos od 5,5 miliona eura biće dodijeljen za finansiranje infrastrukturnih projekata kroz Zapadnobalkanski investicioni okvir (ZIO), od čega je 2,6 miliona EUR kredita i 2,9 miliona EUR bespovratnih sredstva, odnosno grant koji će biti uplaćeni u narednom periodu&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, a prenosi Mina bussines.
Ta sredstva su, kako se dodaje, rezultat značajnih reformskih koraka, od javnog registra državnih preduzeća, veće transparentnosti međunarodnih sporazuma, uvođenja energetskih sertifikata, razvoja &scaron;irokopojasne mreže, pune digitalizacije javnih usluga do usvajanje propisa usklađenih s EU, čiji je rok za realizaciju bio 28. februar.
&bdquo;Za reforme čija je realizacija u toku, Crna Gora će, u skladu s pravilima EU, moći da koristi dodatni rok od dvije godine za njihovo potpuno sprovođenje, bez gubitka dostupnih sredstava&ldquo;, rekli su iz ministarstava.
U prvoj polovini godine ostvaren je i, kako se dodaje, dodatni napredak u važnim oblastima poput prostornog planiranja i energetike, &scaron;to je detaljno predstavljeno u Drugom polugodi&scaron;njem izvje&scaron;taju, koji je Vlada usvojila 10. jula i dostavila EK na davanje mi&scaron;ljenja.
&bdquo;Isplata ove tran&scaron;e predstavlja jasan signal da Crna Gora ostvaruje mjerljive rezultate u sprovođenju reformi i efikasno koristi dostupna evropska sredstva za podr&scaron;ku razvoju i integraciji u EU&ldquo;, kazali su iz ministarstava.
Iz ministarstava su poručili da oni ostaju posvećeni ispunjavanju planiranih reformskih koraka u skladu sa zadatom dinamikom, snažnoj koordinaciji i efikasnom upravljanju sredstvima iz Instrumenta za reforme i rast radi boljeg i kvalitetnijeg života građana.

EK odobrila isplatu prve redovne tranše Crnoj Gori u iznosu od 10,2 miliona eura

U OKVIRU INSTRUMENTA EU ZA REFORME I RAST

Predstavnik dijela zaposlenih Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG), koji su od petka u obustavi rada, Andrej Kaluđerović kazao je za Antenu M da nije tačno da je dio radnika prihvatio ponudu Ministarstva saobraćaja i menadžmenta te kompanije, već, kako dodaje, priključilo im se jo&scaron; 10-ak kolega koji nemaju rje&scaron;enja o radu.&nbsp;
&ldquo;&Scaron;efovi stanica i rukovodioci pozivali jednog po jednog da pitaju da li će da rade. Svi su jednoglasno odbili. Čak su odbili i ti ljudi koji su bez rje&scaron;enja i koji se ne nalaze na spisku. Tako da nas nije vi&scaron;e 85, već 95 i vi&scaron;e&rdquo;, kaže Kaluđerović.
Radnici, nagla&scaron;ava, ostaju pri stavu da ne pristaju na postojeće uslove rada.
&ldquo;Ne pristaju da mi ne znamo kada će biti primjena tog Kolektivnog ugovora i kada će on biti usvojen. Mi pristajemo na tu zaradu, mi tu zaradu želimo i do&scaron;li smo do tog dogovora, ali nama niko ne daje garanciju kada ćemo zapravo tu zaradu da primimo. Potrebne su nam garancije i odluka Odbora direktora da do tada primamo po 200 eura kao dodatak plati&rdquo;, navodi Kaluđerović.
Najava menadžmenta Željezničke infrastrukture i Ministarstva saobraćaja da je otpočeo proces postepene normalizacije saobraćaja je laž i manipulacija, poručuje Kaluđerović.
&ldquo;Jer u punom kapacitetu ne mogu da krenu svi vozovi sa 6 ili 7 ljudi, koliko ih je ostalo. To je prosto nemoguće. Jedino &scaron;to su oni preuzeli jeste to da su poslali neke od &scaron;efova stanica i inženjera da odrade ljekarski ispit, ali to ne može biti garant da ovaj posao može da se radi. To se mora uraditi pred komisijom, pa četiri smjene pod nadzorom, pa onda da počne da se radi. Ali ni tada nijesmo sigurni da oni to mogu da izvedu. Ako mogu, evo da vidimo. Ali ne garantujemo da možda neće biti ugrožena bezbjednost saobraćaja&rdquo;, upozorava Kaluđerović.
Kaže i da su dobili neformalan poziv da prisustvuju neformalnom sastanku sa izvr&scaron;nom direktoricom, uz napomenu, kako dodaje, da tom sastanku on ne smije prisustvovati.
&ldquo;To smo prenijeli kolegama, kolege se nijesu usaglasile da odu na taj razgovor bez mene. Neka javnost prosudi za&scaron;to ja ne smijem da prisustvujem tom sastanku&rdquo;, ističe Kaluđerović.
Ukoliko menadžment ŽICG uspije da organizuje nesmetani rad željezničkog saobraćaja, radnici koji su u obustavi rada, ističe Kaluđerović, ne pripremaju nikakvu akciju.&nbsp;
&ldquo;Mi ne pripremamo nikakvu akciju, jer mi nijesmo diverzanti, kako nas targetiraju. Ako mogu bez nas 95, neka probaju i to je to. Mi smo spremni da radimo samo uz garancije&rdquo;, nagla&scaron;ava Kaluđerović.
Pristaju, ponavlja, i na otkaze.

Kaluđerović: Nije tačno da je dio radnika prihvatio ponudu, u obustavi nas je sad i više

"NAJAVA DA JE OTPOČEO PROCES POSTEPENE NORMALIZACIJE SAOBRAĆAJA JE LAŽ"

Ministarstvo saobraćaja i Željeznička infrastruktura Crne Gore (ŽICG) saop&scaron;tili su da je&nbsp;dio zaposlenih prihvatio predložene uslove i spreman je da odmah nastavi rad, pa je otpočeo proces postepene normalizacije saobraćaja.
&ldquo;Za početak će se pokrenuti vozovi i kompozicije koje su do sada bile zadržane. Očekujemo da će se u narednim danima situacija dodatno stabilizovati i da će se broj raspoloživih polazaka postepeno povećavati, sve do potpune normalizacije&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Saop&scaron;tili su i&nbsp; tvrdnje koje je u medijima iznio Andrej Kaluđerović netačne, te da je upravo on odgovoran za blokadu željezničkog saobraćaja i kritične infrastrukture.
Kako se navodi, Kaluđerović je odbijao pozive na pregovore, tražeći unaprijed prihvatanje zahtjeva za koje je znao da nijesu u skladu sa zakonom, a na kraju je odbio i konačnu ponudu kolektivnog ugovora.
&ldquo;Na taj način preuzeo je odgovornost za blokadu željezničkog saobraćaja i kritične infrastrukture, bez po&scaron;tovanja minimuma radne obaveze u djelatnosti od javnog interesa. Takvim postupcima ugrožen je čitav sistem, a naročito zaposleni u Montecargu i njihovi potpisani ugovori o prevozu tereta, koji su od velikog značaja za dalju sudbinu kompanije&ldquo;, pi&scaron;e u zajedničkom saop&scaron;tenju.
ŽICG je, navode, u dogovoru sa reprezentativnim sindikatima i u saradnji sa Ministarstvom saobraćaja, pripremila kolektivni ugovor kojim je, prvi put nakon vi&scaron;e godina, predviđeno značajno povećanje plata.
"Ponuda koja je predstavljena Kaluđeroviću predviđa koeficijent 7,9 za radno mjesto otpravnika vozova, uz dodatak od 30 odsto na osnovnu zaradu. Tako bi neto zarade u ovoj kategoriji poslova iznosile između 1.000 i 1.260 eura, zavisno od radnog staža.
Iako je ponuda ispunila ranije zahtjeve koje je isticao, Kaluđerović ju je odbio, zbog čega su pregovori s njim zavr&scaron;eni.Zakon jasno propisuje način na koji se pregovara i zaključuje kolektivni ugovor, pa su izjave Kaluđerovića samo izgovor i opravdanje za dalju nezakonitu blokadu&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Protiv zaposlenih koji odbijaju izvr&scaron;avanje radnih obaveza i time, kako se navodi, nanose ogromnu &scaron;tetu kompaniji, već su podnijete krivične prijave i pokrenuti disciplinski postupci.
&ldquo;Ministarstvo saobraćaja i ŽICG ostaju posvećeni za&scaron;titi javnog interesa, pravnog poretka i unapređenju uslova rada svih zaposlenih kroz novi kolektivni ugovor. Međutim, država ne smije dozvoliti da bude predmet ucjena, posebno onda kada za to ne postoji nikakav osnov&ldquo;, zaključeno je u saop&scaron;tenju.

Ministarstvo saobraćaja i ŽICG: Dio zaposlenih prihvatio predložene uslove i spreman da odmah nastavi rad

"OTPOČEO PROCES POSTEPENE NORMALIZACIJE SAOBRAĆAJA"

Grupa zaposlenih u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore koja je već pet dana u &scaron;trajku saop&scaron;tila je da nijesu odbili ponuđene zarade od 1.000 eura, već da ih ne mogu prihvatiti bez garancije.&nbsp;
"Želimo jasno i nedvosmisleno istaći: mi nijesmo odbili ponuđene zarade od 1000 eura. Te zarade prihvatamo, ali ih ne možemo prihvatiti bez garancije kada će one stupiti na snagu i biti isplaćene. Prazna obećanja koja nemaju rok ne znače ni&scaron;ta, to može ostati mrtvo slovo na papiru mjesecima ili godinama", naveli su oni.
Poručuju da traže minimum ozbiljnosti, konkretan i obavezujući datum početka isplate.
"Do tada zahtijevamo da Odbor direktora i izvr&scaron;na direktorica obezbijede mjesečnu isplatu od 200 eura, kao prelazno rje&scaron;enje, do usvajanja kolektivnog ugovora. Bez jasne garancije ne možemo i nećemo pristati da radimo, jer smo već mnogo puta bili prevareni i dovedeni u situaciju da čekamo neispunjena obećanja. Na&scaron; stav je jasan: sa garancijom odmah počinjemo da radimo. Bez garancije, nema povratka na posao".
Ističu i da nije posrijedi pitanje tvrdoglavosti.
"Već opstanka nas i na&scaron;ih porodica.Mi želimo da radimo, ali tražimo sigurnost i po&scaron;tovanje koje nam pripada", poručili su oni.

Grupa radnika ŽICG: Nije istina da smo odbili plate od 1.000 eura, tražimo garanciju za obećano

"PRAZNA OBEĆANJA KOJA NEMAJU ROK NE ZNAČE NIŠTA"

Blokada željezničkog saobraćaja u Crnoj Gori se nastavlja. Predstavnik zaposlenih Željeznice koji su u obustavi rada Andrej Kaluđerović kaže za Antenu M da od juče nijesu imali nikakv kontakt sa menadžmentom kao ni resornim ministarstvom, te da ne zna hoće li i danas biti pregovora.
"Ni&scaron;ta se nije desilo, znači, poslije onoga vi&scaron;e nije bilo promjena, nije nas niko vi&scaron;e pozivao. Kao &scaron;to smo rekli, mi smo tu, mi čekamo da opet nastavimo da, ako treba, da pregovaramo, jer to je u interesu svih i radnika i željezničkog sistema, a i same države. Jer, kao &scaron;to vidite, sve stoji, znači, ni&scaron;ta ne može da se pokrene, niko ne radi. Nije postignut dogovor, kao &scaron;to oni izjavljuju zbog neke sitnice, a to je bilo, znači, 5.000-6.000 na mjesečnom nivou, gdje nijesu htjeli da odvoje taj posao rasporednih stanica. Od 105 ljudi za 35 ljudi smo tražili neki taj dodatak za rasporednu stanicu, gdje je veći obim posla da se on odvoji od manjih stanica. I na to nisu htjeli da pristanu", kazao je on.
Očekivali su i da se ovim povodom oglasi Vlada.
"Vlada i Ministarstvo je trebalo da budu odgovorni u petak, a ne juče ili danas. &Scaron;to se nas tiče mi smo tu svakako, a na njima je to kolika je odgovornost sa njihove strane. Nismo čuli Vlada da se oglasila nijednom povodom ovog pitanja. Znači, pet dana stoji ne&scaron;to, znači, željeznica je zaustavljena četiri dana, Vlada o tome nema kad da priča. Mislim, nijesmo čuli nijedan komentar od Vlade", navodi on.
Podsjetimo, izvr&scaron;na direktorica Željezničke infrastrukture Marina Bo&scaron;ković kazala je juče nakon neuspjelih pregovora da iza dijela &scaron;trajkača stoje elementi organizovane grupe čiji je cilj sabotaža države, te pozvala policiju i tužila&scaron;tvo da reaguju.

Kaluđerović: Željeznica je zaustavljena već pet dana, Vlada o tome nema kad da priča

"NE ZNAMO DA LI ĆE DANAS BITI NASTAVLJENI PREGOVORI SA MENADŽMENTOM"

Predstavnici radnika Željezničke infrastrukture (ŽICG), koji su u petak obustavili rad, odbili su povećanje zarada koje im je tokom dana&scaron;njih pregovora ponudio menadžment kompanije.
Izvr&scaron;na direktorica ŽICG Marina Bo&scaron;ković kazala je da je radnicima ponuđeno povećaje zarada od po minimum 300 eura, ali da su oni to odbili.
&bdquo;To je odbijeno uz nove zahtjeve za dodatnim uvećanjem stimulansa od 25 odsto, &scaron;to nije po zakonu i ne može biti prihvaćeno&ldquo;, rekla je Bo&scaron;ković novinarima nakon sastanka.
Ona je dodala da je ponuda menadžmenta, koju su odobrila oba reprezentativna sindikata i resorno Ministarstvo, bila u skladu sa zakonom i da je predstavljala dobru osnovu za dalje unapređenje zaposlenih.
&bdquo;Ponuda je, međutim, odbijena, &scaron;to je dodatno pojačalo na&scaron;e sumnje da iza dijela &scaron;trajkača stoje elementi i organizovane grupe čiji je cilj sabotaža države&ldquo;, kazala je Bo&scaron;ković.
Ona je pozvala sve radnike koji žele da prihvate ponudu menadžmenta da potpi&scaron;u ugovor i vrate se na posao.
&bdquo;ŽICG je počela proceduru angažovanja osposobljenog kadra iz na&scaron;e i država okruženja kao logističke ispomoći u cilju uspostavljanja saobraćaja. Očekujemo da do toga dođe u najskorijem roku&ldquo;, saop&scaron;tila je Bo&scaron;ković.
Ona je pozvala policiju i tužila&scaron;tvo da, nakon četvorodnevne blokade, u skladu sa zakonom i svojim nadležnostima preduzmu aktivnosti u cilju deblokade željezničkog saobraćaja.&nbsp;
Predstavnik zaposlenih Željezničke infrastrukture (ŽICG Andrej Kaluđerović saop&scaron;tio je da nijesu tačne tvrdnje menadžmenta da su radnici odbili čitavu ponudu.&nbsp;
On je naveo da nijesu sve odbili nego su i odstupili najvi&scaron;e &scaron;to su mogli, nekih stavki su se odrekli i smanjili određene koeficijente.
Saop&scaron;tio je&nbsp; da&nbsp; se blokada željezničkog saobraćaja se nastavlja.
&bdquo;Reprezentativni sindikati kažu da se nije do&scaron;lo do dogovora radi nekih sitnica. Ba&scaron; taj odnos menadžmenta prema ovoj situaciji gdje privreda trpi i akcionari, imamo i brodove koji stižu u luku, zbog tih sitnica nije postignut dogovor. A to se radi oko četiri do pet hiljada na mjesečnom nivou&ldquo;, rekao je Kaluđerović novinarima nakon pregovora sa menadžmentom.&nbsp;
On je naveo da je opet neko poku&scaron;ao da pogazi njihovo dostojanstvo.&nbsp;
&bdquo;Nailazimo od menadžmenta da smo mi diverzanti, a mi to nijesmo. Mi smo samo zaposleni koji rade svjesno i odgovorno na&scaron; posao i koji čuvaju bezbjednost svih putnika u vozu, stvari i robe&ldquo;, kazao je Kaluđerović.
On je naveo da su iz sindikata rekli da postoji mogućnost da se iz zemalja regiona uveze ta radna snaga.&nbsp;
&bdquo;Mi ih u tome podržavamo. Menadžment je spreman da uveze novu radnu snagu, eto neka rije&scaron;e situaciju&ldquo;, dodao je Kaluđerović.
On je naveo da su zaposleni od petka od devet sati bili spremni na razgovore.&nbsp;
&bdquo;Zamislite neozbiljnost Vlade i na&scaron;eg menadžmenta da smo tek od petaa do danas do&scaron;li da razgovaramo&ldquo;, rekao je Kaluđerović.
&nbsp;

Bošković: Radnici odbili ponuđeno povećanje zarada od po minimum 300 eura; Kaluđerović: Nije tačno da smo odbili u potpunosti ponudu

PROPALI PREGOVORI, NASTAVLJENA BLOKADA ŽELJEZNIČKOG SAOBRAĆAJA

Predstavnici &scaron;trajkača na ŽICG odbili su povećanje plata koje su im na sastanku u prostorijama tog državnog preduzeća ponudili iz menadžmenta.To je za Pobjedu potvrdio i predstavnik grupe radnika, koju čini 85 otpravnika vozova, saobraćajnih i dispečera telekomande (TK), Andrej Kaluđerović.
Prema pisanju Pobjede, zaposleni su najavili da blokadu željezničkog saobraćaja nastavljaju do daljnjeg, iako su upozoreni da je to zabranjeno crnogorskim zakonima.&nbsp;
Na sastanku kojem su prisustvovali i nadležni za željeznice u MSA ponuđeno je podizanje plata koje u novčanom iznosu pojedinačno iznosi oko 300 eura zavisno od godina staža i pozicije.
Obustava saobraćaja na pruzi Beograd &ndash; Bar, koju su u petak ujutro 22. avgusta sproveli otpravnici vozova i dispečeri Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG), paralisala je lokalne i međunarodne linije i otvorila žestok sukob između zaposlenih i menadžmenta.
U ime 85 radnika, Andrej Kaluđerović poručio je da &bdquo;vozovi neće krenuti dok se ne ispune njihovi zahtjevi&ldquo;, optužujući upravu da ignori&scaron;e ključne karike željezničkog sistema i radnike ostavlja na rubu egzistencije. On je kazao da su na obustavu prinuđeni jer menadžment tog državnog preduzeća i Ministarstvo saobraćaja &bdquo;ignori&scaron;u njihove zahtjeve o uvećanju zarada&ldquo;.
- Na&scaron;e zarade su od 680 do 800 eura, i to sa noćnim radom i 35 godina staža. To su najniže zarade u Crnoj Gori, iako imamo ključnu ulogu u odvijanju i bezbjednosti željezničkog saobraćaja - kazao je Kaluđerović.
Prethodno je u ime nezadovoljnih radnika optužio sindikat kompanije da je &bdquo;produžena ruka menadžmenta&ldquo; i da je dao saglasnost za izmjene Kolektivnog ugovora koje &bdquo;diskrimini&scaron;u otpravnike i dispečere&ldquo;.
- Izmjenama Kolektivnog ugovora na&scaron;e povećanje plata biće od 80 do 100 eura, dok menadžmentu i rukovodiocima rastu zarade za 200 do 450 eura - dodaje Kaluđerović.
Izvr&scaron;na direktorica ŽICG Marina Bo&scaron;ković, međutim, ranije je ocijenila da je riječ o &bdquo;diverzivnom djelovanju male grupe zaposlenih&ldquo;, insistirajući da kompanija neće pristati na ultimativno ucjenjivanje i da će nezakonite obustave biti tretirane u skladu sa zakonom.
Ona je podsjetila da ŽICG ima 800 zaposlenih, dok je potpisnika 85, od kojih nijesu svi učestvovali u ovoj, kako je rekla, nezakonitoj obustavi saobraćaja.
- Pozivam ih da prekinu ovo diverzivno djelovanje koji nanose ogromnu &scaron;tetu državi Crnoj Gori - dodala je Bo&scaron;ković.
Prema njenim riječima, sve &scaron;to bude djelovanje koje nije u skladu sa zakonom, tako će se i tretirati.
U saop&scaron;tenju od petka uveče kompanije ŽICG navedeno je da je Kaluđerović u ime zaposlenih koji su obustavili rad, odbio da uđe u razgovore sa izvr&scaron;nim menadžmentom preduzeća, kao i Odborom direktora ,,iako su mu u vi&scaron;e navrata ponuđeni, kako bi se prona&scaron;lo rje&scaron;enje u interesu svih zaposlenih i omogućilo normalno funkcionisanje saobraćaja&ldquo;.

Dogovor sa menadžmentom nije postignut, predstavnici dijela radnika ŽICG odbili povećanje plata

BLOKADA ŽELJEZNIĆKOG SAOBRAĆAJA SE NASTAVLJA DO DALJNJEG

U toku su razgovori predstavnika radnika koji su obustavili saobraćaj i predstavnika Ministarstva, menadžmenta, sindikata.
Razgovori su počeli u osam sati, navedeno je na Facebook stranici "Vozom kroz Crnu Goru".
Podsjetimo, obustava rada počela je u petak a zaposleni zahtijevaju veće zarade, dok ih rukovodstvo ŽICG poziva da se vrate na posao.
U ime 85 radnika, Andrej Kaluđerović saop&scaron;tio je da su na obustavu prinuđeni jer menadžment tog državnog preduzeća i Ministarstvo saobraćaja ignori&scaron;u njihove zahtjeve o uvećanju zarada&ldquo;.
"Na&scaron;e zarade su od 680 do 800 eura, i to sa noćnim radom i 35 godina staža. To su najniže zarade u Crnoj Gori, iako imamo ključnu ulogu u odvijanju i bezbjednosti željezničkog saobraćaja",&nbsp; kazao je ranije Kaluđerović.
Izvr&scaron;na direktorica ŽICG Marina Bo&scaron;ković poručlila je da je riječ o diverzivnom djelovanju male grupe zaposlenih, uz poruku da kompanija neće pristati na ultimativno ucjenjivanje.

U toku razgovori grupe zaposlenih ŽICG sa predstavnicima menadžmenta i Ministarstva

ŽELJEZNIČKI SAOBRAĆAJ OBUSTAVLJEN U PETAK

U Crnoj Gori će od ponoći biti jeftinije sve vrste goriva, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Tako će litar eurosupera 98 biće jeftiniji cent i ko&scaron;taće 1,45 eura i eurosuper 95 pojjeftiniće cent, pa će tako nova cijena biti 1,42 eura.
Jeftiniji će biti i litar eurodizela i ko&scaron;taće 1,32 eura.
Lož ulje je jeftinije dva centa, pa će ko&scaron;tati 1,26 eura.
Naredni obračun cijene naftnih derivata biće osmog septembra, a eventualno izmjenjene cijene važiće od 9.septembra.

Jeftinije sve vrste goriva

OD PONOĆI

Agencija za za&scaron;titu konkurencije ocijenila je da dodjela novca iz budžeta Crne Gore, na način definisan ugovorom o kreditnom aranžmanu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), u cilju realizacije projekta izgradnje auto-puta Bar - Boljare na dionici Mate&scaron;evo - Andrijevica, ne predstavlja državnu pomoć.
Ovo pi&scaron;e u Mi&scaron;ljenju koje je Savjet Agencije usvojio 31. jula nakon zahtjeva Ministarstva saobraćaja za ocjenu usklađenosti planiranog finansiranja sa zakonom.
<div class="ads ">
<div id="protag-vij-w-a04"></div>
</div>
Vrijednost projekta izgradnje dionice od oko 22 kilometra procijenjena je na osnovu idejnog projekta, a finansira se po tzv. &ldquo;blending&rdquo; modelu: kreditno zaduženje kod EBRD-a od 200 miliona eura, bespovratna sredstva Evropske komisije kroz IPA III program u iznosu od 100 miliona eura, uz očekivano odobravanje dodatnih 50 miliona eura, dok će ostatak biti pokriven iz kapitalnog budžeta države koji je je namijenjen Upravi za saobraćaj.
&ldquo;Projekat će sprovodiće državna kompanija &ldquo;Monteput&rdquo;, koja će na osnovu odobrenih privremenih situacija kojima se prikazuje obim i vrijednost izvedenih radova/usluga, podnositi zahtjev za povlačenje finansijskih sredstava prema Upravi za saobraćaj, koja zatim zahtjev prosljeđuje prema Ministarstvu finansija (kao strani potpisnici Ugovora o kreditu, u ime i za račun Vlade Crne Gore). Na kraju, Ministarstvo finansija zahtjev za povlačenje sredstava dostavlja EBRD i to i za dio koji se povlači iz odobrenih kreditnih sredstava ove banke, i za dio koji se povlači iz odobrenih bespovratnih sredstava (granta) Evropske komisije&rdquo;, obja&scaron;njeno je u Mi&scaron;ljenju Agencije.
&ldquo;Projekat auto-puta Bar - Boljare je projekat od strate&scaron;kog značaja za Crnu Goru, čija ideja o potrebi realizacije datira jo&scaron; iz sedamdesetih godina pro&scaron;log vijeka, i kao dio tzv. Putne Rute 4 predstavlja dio koridora Zapadni Balkan - Istočni Mediteran, kao jednog od devet glavnih koridora Transevropske transportne mreže, zbog čega postoji i strate&scaron;ko opredjeljenje Vlade Crne o punoj izgrađenosti ovog projekta, ali i spremnost vodećih međunarodnih finansijskih institucija, u prvom redu EBRD, da podrže realizaciju ovog projekta&rdquo;, pi&scaron;e u Mi&scaron;ljenju Agencije.
Agencija navodi da ova finansijska podr&scaron;ka nema elemente državne pomoći jer Monteput ne stiče selektivnu prednost na trži&scaron;tu, s obzirom na to da jedino ovo preduzeće ima zakonsko ovla&scaron;ćenje da upravlja mrežom autoputeva i brzih saobraćajnica u Crnoj Gori. Sredstva, kako se navodi, ne utiču na povećanje aktive niti prihoda tokom perioda izgradnje, dok će u fazi komercijalne upotrebe prihod od naplate putarine pripadati Monteputu, ali o njegovoj raspodjeli odlučuje Vlada.
Ugovor o kreditu sa EBRD-om je potpisan pro&scaron;log mjeseca. Njime se predviđa rok otplate od 18 godina, uključujući četiri godine grejs perioda, dok će se finansijski uslovi bazirati na standardnim pravilima EBRD-a, a to je varijabilna kamatna stopa euribor +1%, naknada za obradu kredita od 1%, 0,5% godi&scaron;nje na nepovučeni iznos, kao i po 0,125% na iznos kredita u slučaju otkazivanja ili prijevremene otplate.
U prvoj fazi glavnog tendera za projektovanje i izvođenje radova na auto-putu Bar - Boljare, dionica Mate&scaron;evo - Andrijevica, pristiglo je deset ponuda i u toku je evaluacija tehničkih ponuda.Nakon zavr&scaron;etka ove faze, kvalifikovani ponuđači biće pozvani da dostave finansijske ponude. Evaluaciju ponuda sprovodi &ldquo;Monteput&rdquo;, u skladu s pravilima i procedurama EBRD-a, koji daje konačnu saglasnost na izbor najpovoljnije ponude. Početak gradnje ove dionice planiran je krajem ove godine.
Projekat auto-puta Bar - Boljare je, kako se dodaje, projekat od strate&scaron;kog značaja za Crnu Goru, čija ideja o potrebi realizacije datira jo&scaron; iz sedamdesetih godina pro&scaron;log vijeka, i kao dio takozvane Putne Rute 4 predstavlja dio koridora Zapadni Balkan - Istočni Mediteran, kao jednog od devet glavnih koridora Transevropske transportne mreže, zbog čega postoji i strate&scaron;ko opredjeljenje Vlade Crne Gore o punoj izgrađenosti ovog projekta, ali i spremnost vodećih međunarodnih finansijskih institucija, u prvom redu EBRD, da podrže realizaciju ovog projekta.
Agencija je navela da ova finansijska podr&scaron;ka nema elemente državne pomoći jer Monteput ne stiče selektivnu prednost na trži&scaron;tu, s obzirom na to da jedino ovo preduzeće ima zakonsko ovla&scaron;ćenje da upravlja mrežom autoputeva i brzih saobraćajnica u Crnoj Gori.
Sredstva, kako se navodi, ne utiču na povećanje aktive niti prihoda tokom perioda izgradnje, dok će u fazi komercijalne upotrebe prihod od naplate putarine pripadati Monteputu, ali o njegovoj raspodjeli odlučuje Vlada.
Ugovor o kreditu sa EBRD-om je potpisan pro&scaron;log mjeseca. Njime se predviđa rok otplate od 18 godina, uključujući četiri godine grejs perioda, dok će se finansijski uslovi bazirati na standardnim pravilima EBRD-a, a to je varijabilna kamatna stopa euribor + jedan odsto, naknada za obradu kredita od jedan odsto, 0,5 odsto godi&scaron;nje na nepovučeni iznos, kao i po 0,125 odsto na iznos kredita u slučaju otkazivanja ili prijevremene otplate.
U prvoj fazi glavnog tendera za projektovanje i izvođenje radova na auto-putu Bar - Boljare, dionica Mate&scaron;evo - Andrijevica, pristiglo je deset ponuda i u toku je evaluacija tehničkih ponuda. Nakon zavr&scaron;etka ove faze, kvalifikovani ponuđači biće pozvani da dostave finansijske ponude.
Evaluaciju ponuda sprovodi Monteput, u skladu s pravilima i procedurama EBRD-a, koji daje konačnu saglasnost na izbor najpovoljnije ponude. Početak gradnje ove dionice planiran je krajem ove godine.
U Mi&scaron;ljenju Agencije se navodi da je bespovratni novac Evropske komisije već stavljena na raspolaganje izmjenom Odluke Evropske komisije o IPA vi&scaron;egodi&scaron;njem planu od pro&scaron;le do 2027. godine u korist Crne Gore vezano za pro&scaron;irenje osnovne TEN-T mreže &ndash; auto-put Bar - Boljare.
&ldquo;Očekivani period implementacije projekta je pet godina plus dodatne dvije godine kao period za otklanjanje nedostataka&rdquo;, pi&scaron;e u Mi&scaron;ljenju Agencije.

Zeleno svjetlo za drugu dionicu auto-puta

MIŠLJENJE AGENCIJA ZA ZAŠTITU KONKURENCIJE

Nakon pet dana obustave kasno sinoć postignut je dogovor oko deblokade željezničkog saobraćaja u Crnoj Gori, potvrdio je za Portal Analitika predstavnik zaposlenih Andrej Kaluđerović.
"Postigli smo dogovor. Vozovi su pu&scaron;teni u saobraćaj, rad je počeo, obustava je prekinuta", kazao je Kaluđerović za Analitiku.&nbsp;
Isitče da su se dogovorili oko zarada.&nbsp;
"Postigli smo kompromis sa menadžmentom i Ministarstvom saobraćaja. Od jutros sve normalno funkcioni&scaron;e", kazao je Kaluđerović.&nbsp;&nbsp;

Dogovorili se radnici i menadžment ŽICG: Normalizovan željeznički saobraćaj