Ekonomija

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović potpisao je Zakon o potvrđivanju Sporazuma o ekonomskoj saradnji između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), dok je Skup&scaron;tini na ponovno odlučivanje vratio onaj o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina. "Kada je u pitanju Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada dvije zemlje, Milatović je vratio ovaj zakon na ponovno odlučivanje Skup&scaron;tini. Razlozi za ovakvu odluku predsjednika sadržani su u brojnim otvorenim pitanjima koja se tiču predmetnog Sporazuma, a na koja javnost nije dobila adekvatne odgovore od Vlade", navodi se u saop&scaron;tenju iz Službe predsjednika Crne Gore. Glavne primjedbe odnose se na odstupanja od ustavnih određenja koja se tiču obezbjeđivanja slobodne konkurencije i ravnopravnog položaja na trži&scaron;tu, kao i na suspendovanje primjene crnogorskog zakonodavstva koje se odnosi na javne nabavke, javne tendere i državnu imovinu pri čemu se, dodatno, predviđa da će i ostatak crnogorskog zakonodavstva biti podložan izmjenama u cilju implementacije Sporazuma. "Glavne primjedbe su i nepostojanje pravnih i finansijskih analiza u odnosu na brojne obaveze koje je Sporazumom, u ime Crne Gore, preuzela Vlada, a čija realizacija u budućnosti može dovesti do fiskalne neodrživosti sistema javnih finansija", navodi se u saop&scaron;tenju. Milatović je zakon vratio i zbog utvrđivanje javnog interesa Sporazumom, unaprijed, a bez konkretizacije lokacija i karakteristika budućih projekata, čime se uvodi pravna nesigurnost za sve građane Crne Gore čija imovina može biti predmet interesovanja investitora. "Glavne primjedbe su i nedefinisanje strukture budućih projekata kada je u pitanju odnos komponente razvoja turizma u odnosu na razvoj nekretnina, posebno imajući u vidu da se razvoj nekretnina ne može tretirati u okviru zakonske definicije javnog interesa", dodaje se u saop&scaron;tenju. Sporazum, kako su naveli, praktično predstavlja jednostrano obavezujući akt, kojim se predviđa niz obaveza za državu Crnu Goru, dok isti ne sadrži nijednu konkretnu obavezu druge strane koja bi osigurala za&scaron;titu interesa Crne Gore u ovom pravnom poslu. "Ovakvim pristupom, crnogorska Vlada je državu Crnu Goru dovela u neravnopravan položaj u odnosu na drugu ugovornu stranu", navodi se u obrazloženju. U aktu koji je dostavljen Skup&scaron;tini, Milatović je ukazao i na visok stepen netransparentnosti koji je pratio pripremu i potpisivanje predmetnog Sporazuma i opasnost da se odstupanjima od prihvaćenih pravila trži&scaron;ne ekonomije i pružanja državne pomoći dovede u pitanje nastavak EU puta. Takođe, postavlja se pitanje usagla&scaron;enosti Sporazuma sa sistemskim zakonima u oblasti za&scaron;tite konkurencije i kontrole državne pomoći, o čemu je bilo riječi i od rukovodstva Agencije za za&scaron;titu konkurencije. Milatović je posebno istakao i navode iz mi&scaron;ljenja Agencije za sprječavanje korupcije od 15. aprila, koje sadrži brojne primjedbe na sadržinu predmetnog Sporazuma, ali i stavove zvaničnika EU koji su iskazali zabrinutost zbog mogućih odstupanja od pravila EU u pojedinim segmentima Sporazuma. "Konačno, Milatović pozvao je poslanike da, pri ponovnom odlučivanju, u vidu imaju sve primjedbe na Sporazum koje su, u proteklom periodu, iznijeli predstavnici državnih organa, lokalnih zajednica, NVO sektora i EU zvaničnika, kako bi se preduprijedile &scaron;tetne posljedice po ostvarivanje državnih interesa", navodi se u saop&scaron;tenju.

Milatović vratio Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa UAE

POTPISAO JEDAN SPORAZUM SA UAE

Crna Gora bi u ovoj godini trebalo da ostvari ekonomski rast od tri odsto, vođen prvenstveno privatnom potro&scaron;njom i investicijama, saop&scaron;tila je Svjetska banka (SB).
&ldquo;Crna Gora je, nakon pandemije, ostvarila snažan rast, koji je u pro&scaron;loj godini usporio na tri odsto, ali se očekuje da će, u okruženju globalnih neizvjesnosti, i u ovoj godini ostati na istom nivou&rdquo;, navodi se u danas objavljenom Redovnom ekonomskom izvje&scaron;taju SB za Zapadni Balkan, prenosi Mina business.
Iako će privremeno ga&scaron;enje (TE) Pljevlja povećati uvoz električne energije, očekuje se da će vi&scaron;e realne neto plate, rast kredita i solidan učinak trži&scaron;ta rada održati ekonomski zamah.
U izvje&scaron;taju se navodi da je inflacija značajno pala, s 8,6 odsto u 2023, na 3,4 odsto u pro&scaron;loj godini, a predviđa se i dalji pad na 2,9 odsto u ovoj i 2,3 odsto u narednoj godini.
&ldquo;Međutim, u ovoj godini se očekuje povećanje deficita tekućeg računa na 18,5 odsto, prvenstveno zbog većeg uvoza energije. Očekuje se da će se tek malo vi&scaron;e od jedne trećine deficita finansirati neto direktnim stranim investicijama, uz pokrivanje ostataka novim zaduživanjem&rdquo;, dodaje se u izvje&scaron;taju.
Predviđa se pad siroma&scaron;tva na 7,5 odsto do 2027. godine. Većinu siroma&scaron;nih čine dugotrajno nezaposleni, studenti ili oni koji nisu na trži&scaron;tu rada, naročito u sjevernim regijama. Borba protiv siroma&scaron;tva će zahtijevati ciljane intervencije politika, uz nastavak ekonomskog rasta.
Projekcije ukazuju na povećanje fiskalnog deficita na oko četiri odsto BDP-a u ovoj godini, pa nakon toga postepeno smanjenje na 3,6 odsto do 2027.
&ldquo;Prognozira se da će javni dug dostići približno 65,8 odsto BDP-a do 2027. Osiguranje održivosti duga će zahtijevati fiskalnu disciplinu, naročito u svjetlu značajnih finansijskih potreba u periodu 2025-2027, kao i s obzirom na i dalje visoke tro&scaron;kove vanjskog zaduživanja. Dodatne mjere fiskalne konsolidacije bi dodatno ojačale fiskalnu poziciju Crne Gore&rdquo;, navodi se u izvje&scaron;taju.
&Scaron;ef kancelarije SB za BiH i Crnu Goru, Christopher Sheldon, kazao je da je ekonomija Crne Gore u prethodne četiri godine pokazala otpornost i postojan rast, ali povećanje globalnih neizvjesnosti sada otežava izglede za rast i nameće nove izazove.
&ldquo;Održavanje fiskalne discipline i ostvarivanje napretka u ključnim strukturnim reformama i dalje je od ključnog značaja za osiguranje dugoročnog, inkluzivnog i održivog rasta&rdquo;, rekao je Sheldon.
Iz SB su rekli da će ekonomski rast na Zapadnom Balkanu, prema predviđanjima, umjereno usporiti u ovoj godini, i to zbog slabije spoljne potražnje i ekonomske neizvjesnosti koju donosi dalji razvoj globalnih trgovinskih politika.
&bdquo;To bi moglo negativno uticati na povjerenje privrede i potro&scaron;ača&ldquo;, navodi se izvje&scaron;taju.
SB predviđa da će ukupna stopa ekonomskog rasta Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dostići 3,2 odsto u ovoj godini, &scaron;to je 0,5 procentnih poena niže u odnosu na prethodne projekcije. U narednoj godini se očekuje ubrzanje rasta na 3,5 odsto.
Direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan, Xiaoqing Yu, rekla je da primjećuju neke pozitivne ekonomske trendove na Zapadnom Balkanu koji ukazuju na otpornost regije i koji bi trebalo da podrže solidan ekonomski rast. Niža inflacija i rast plata podstiču potro&scaron;nju, a počinju rasti i javne investicije.
&bdquo;S druge strane, svjedoci smo povećane domaće neizvjesnosti u nekoliko ekonomija Zapadnog Balkana. Usporena ekonomska aktivnost u Evropskoj uniji i produbljena neizvjesnost globalnih trgovinskih tokova takođe bi mogli negativno uticati na izglede za rast u ovoj regiji&rdquo;, smatra Yu.
Neizvjesnost na polju globalne trgovine vjerovatno će uticati na Zapadni Balkan prvenstveno zbog usporavanja ekonomske aktivnosti u eurozoni, &scaron;to bi moglo umanjiti trgovinsku razmjenu dobara i usluga, kao i priliv ulaganja i doznaka.
U izvje&scaron;taju se ukazuje da su, u periodima neizvjesnosti, diverzifikacija izvora rasta i obnavljanje programa strukturnih reformi najdjelotvornije strategije za očuvanje ekonomske otpornosti. Među ključnim mjerama su uklanjanje prepreka za pristup trži&scaron;tu rada, uključujući i ograničenja koja utiču na žene, zatim produbljivanje regionalnih ekonomskih integracija, unapređenje standarda upravljanja i povećanje trži&scaron;ne konkurencije radi podsticanja produktivnosti i pružanja podr&scaron;ke dugoročnom rastu.
U zemljama Zapadnog Balkana bi brže sprovođenje reformi u okviru procesa pristupanja EU, poput pridruživanja Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) i uvođenja &bdquo;zelenih traka&rdquo; radi pojednostavljenja prekogranične trgovine, moglo dalje unaprijediti povjerenje privrednika, privući investicije i podstaći stvaranje novih radnih mjesta.

Svjetska banka: Rast crnogorske ekonomije u ovoj godini tri odsto

VOĐEN PRVENSTVENO PRIVATNOM POTROŠNJOM I INVESTICIJAMA

&nbsp;Vlada je danas dala saglasnost da se Crnogorska plovidba, koja je u državnom vlasni&scaron;tvu, zaduži kod Prve banke u cilju refinansiranja duga po overdraft kreditu.
Vlada je na sjednici 11. aprila razmotrila Informaciju o potrebi urgentnog rje&scaron;avanja problema tekuće nelikvidnosti tog preduzeća i donijela zaključke, u skladu sa kojim su za 19. maj zakazane skup&scaron;tine akcionara brodarskih kompanija.
Prva banka je, u međuvremenu, blokirala sve račune Crnogorske plovidbe zbog neizmirenog duga po overdraft kreditu u iznosu od oko 400 hiljada EUR.
&bdquo;Imajući u vidu da Crnogorska plovidba, usljed blokade tekućih računa, nije u mogućnosti da servisira operativne tro&scaron;kove, kao i činjenicu da su svi ti problemi u poslovanju prijavljeni ITF-u, to je u narednim danima vrlo izvjesno zaustavljanje brodova u najbližoj luci, &scaron;to posljedično indukuje enormno uvećane tro&scaron;kove&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, a prenosi Mina business.
Tro&scaron;kovi mogu eskalirati do te mjere da mogu ugroziti i vlasni&scaron;tvo Crnogorske plovidbe nad brodovima vrijednim između 15 i 20 miliona EUR.
&bdquo;U cilju izbjegavanja takvog scenarija, Crnogorska plovidba mora u roku od odmah da odblokira račune, kako bi do kraja aprila isplatila dio zarada pomorcima i spriječila zaustavljanje brodova&ldquo;, objasnili su iz Vlade.
Crnogorska plovidba je zbog toga aplicirala za refinansirajući kredit kod Prve banke, kojim bi izmirila dug po overdraft kreditu i odblokirala račune.
&bdquo;Shodno informacijama od Prve banke, ovaj kredit bi se odobrio sa rokom otplate od tri godine i grejs periodom od tri mjeseca. Trenutno stanje duga na dana&scaron;nji dan iznosi 401,53 hiljade EUR, plus sudski tro&scaron;kovi, kao i pripadajuća zatezna kamata od dva odsto, koja na mjesečnom nivou iznosi 8,03 hiljade EUR&ldquo;, navodi se u saop&scaron;enju.
Iz Vlade su dodali da taj kreditni aranžman nema implikacija na budžet Crne Gore.
Vlada je danas usvojila i Program podsticajnih mjera u oblasti turizma za ovu godinu, čiji je cilj obogaćivanje i unapređenje kvaliteta turističke ponude uz pobolj&scaron;anje marketin&scaron;kih aktivnosti kako bi se privukli turisti sa novih emitivnih trži&scaron;ta.
Iz Vlade je saop&scaron;teno da je cilj generisanje većih prihoda u turizmu, produženje turističke sezone i povećanje stepena zauzetosti smje&scaron;tajnih kapaciteta, potro&scaron;nje i zaposlenosti.
Program uključuje sedam mjera podr&scaron;ke i to organizovanju manifestacija/festivala, unapređenju ponude i podizanju kvaliteta usluga u ruralnom turizmu, unapređenju kvaliteta turističke ponude i digitalizaciji, razvoju MICE turizma, organizaciji studijskih posjeta turoperatora i turističkih agencija, partnerstvu sa turoperatorima i turističkim agencijama u promociji Crne Gore kao turističke destinacije, kao i unapređenju organizovanih avionskih dolazaka putem zajedničke marketing kampanje sa turoperatorima.
&bdquo;Sredstva za podsticajne mjere dodjeljuju se putem javnih poziva koje sprovodi Ministarstvo i Nacionalna turistička organizacija. Finansijska sredstva za realizaciju Programa projektovana su na iznos od 1,43 miliona EUR&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Ministarstvo turizma zaduženo je da za realizaciju Programa iz sopstvenih sredstava opredijeli 550 hiljada EUR, a NTO 470 hiljada EUR, kao i 410,05 hiljada EUR za relizaciju mjere Podr&scaron;ka za unapređenje organizovanih avionskih dolazaka putem zajedničke marketing kampanje sa turoperatorima.

Vlada odobrila zaduženje Crnogorskoj plovidbi radi hitnog refinansiranja duga

ODLUČENO NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Preduzeće &ldquo;Budim promet&rdquo; iz Berana, jedno od prvih u oblasti drvoprerade sa tradicijom dugom preko tideset godina, uvezlo je veliku količinu drvne građe iz Bosne i Hercegovine po velikim cijenama, jer ne mogu doći do sirovine u Crnoj Gori. Vlasnik ovog opreduzeća Manojlo Čantrić kazao je Portalu RTCG da je ovo prvi put da su trupci uvezeni u Crnu Goru iz druge države.
&ldquo;Evo do čega nas je dovela politika koju sprovodi resorno ministarstvo i ministar sa Upravom za &scaron;ume. Ovo je sve posljedica pro&scaron;logodi&scaron;njeg netransparentnog tendera kojim je nastavljena politika koncesionog gazdovanja od čega su koristi imala tri do četiri čovjeka, koji su bili tajkuni u proteklih dvije i po decenije&rdquo;, kazao je Čantrić.
On je kazao da je sirovinu uvezao po visokim cijenama koje su se kretale od sto do sto pedeset eura po kubiku sa carinom, u zavisnosti od klase, kao i da je kupljena u Bugojnu.
&ldquo;Ovo je nečuveno, ali ja sam to bio prinuđen da uradim jer mi već dva mjeseca stoji proizvodnja. Uradio sam to zbog trideset radnika da ne ostanu bez posla. Sa druge strane, pogledajte pilane tih tajkuna, oko njih su brda sirovine. &Scaron;ta to govori i &scaron;ta možemo da zaključimo&rdquo;, zapitao je Čantrić.
Njegova fabrika je veliki pogon na tri hektara, sa tri hiljade kvadrata pod krovom, i bavi se preradom drveta, kao i proizvodnjom peleta, i u nju je investirano oko milion eura.
&ldquo;Vrlo brzo počeće protesti kao pro&scaron;le godine u svim sjevernim gradovima. Veliki broj malih drvoprerađivača je odavno zaustavio proizvodnju zbog &scaron;tetne politike u oblasti &scaron;umarstva&rdquo;, rekao je vlasnik beranskog &ldquo;Budim prometa&rdquo;.

Berane: Uvoze drvnu građu jer je nema u Crnoj Gori

"UVOZ IZ BOSNE I HERCEGOVINE PO VELIKIM CIJENAMA"

Konsultantska kuća Fidelity consulting podsjetila je premijera Milojka Spajića, koji danima objavljuje uporedne podatke cijene iz 2018. i 2025. godine, na one koje su frapantno rasle u posljednjih sedam godina.
Spajić je danas objavio da je struja danas jeftinija nego prije sedam godina, a da su plate i penzije duplo veće.
- Jeftinija struja u 2025. (9,7 centi) nego u 2018. (10,3 centa), a plate i penzije duplo veće - poručio je Spajić u objavi.
Istu poruku Spajić je sa dru&scaron;tvenih mreža poslao i prije dva dana komentari&scaron;ući cijene goriva za koje je takođe rekao da su manje nego 2018.
Iz konsultantske kuće Fideliti consulting su se nastavili niz premijera, ali sa cijenama pojedinih namirnica koje su danas veće i do skoro 300 odsto u odnosu na 2018.&nbsp;
- Premijer nas potonja dva dana, u želji da ispliva iz fijaska zvani "Nova Đedovina" i Sporazum sa UAE, bombarduje sa podacima o cijeni megavata struje i litra dizela iz 2018. i 2025. godine. Evo mu malo onda poređenja cijena paprike, tikvice, patlidžana i jabuke; vjerujemo da će bataliti da nas smara tabelama - poručili su iz Fidelity-ja.
Prema podacima koje objavljuje Fidelity, cijena kilograma paprika i patlidžana je sa jedan skočila na tri eura (200 odsto), tikvica sa 80 centri na tri eura (275 odsto), i jabuke sa 1,20 na dva eura (67 odsto).
&nbsp;

Uporedni podaci Fidelity-ja koji se neće svidjeti Spajiću: Cijene pojedinih proizvoda veće skoro 300 odsto

U ODNOSU NA 2018.

U toku je tenderski postupak Vlade Crne Gore za davanje u zakup dva aerodroma, u Tivtu i Podgorici, kroz koncesiju na rok od 30 godina.
Tome se o&scaron;tro protive sindikati i traže da građani na referendumu odluče o sudbini aerodroma.
Tenderski postupak za koncesiju Vlada je pokrenula u decembru 2024, po kome tri zainteresovana ponuđača imaju rok do 9. maja da dostave ponude.
"O izboru koncesionara ne mogu da pričam jer su svi postupci tenderske komisije tajni", rekao je ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljo&scaron;aj.
Crna Gora ima ukupno dva međunarodna putnička aerodroma: Tivat i Podgorica, koji posluju u okviru državnog preduzeća Aerodromi Crne Gore.
To preduzeće je pro&scaron;lu godinu zavr&scaron;ilo profitom od skoro 11 miliona eura, a 2023. neto profit je bio 10 miliona.
Aerodromima je, smatra Vlada, neophodna modernizacija i nova ulaganja zbog razvoja preduzeća ali i razvoja crnogorskog turizma.
Priču o dugoročnom zakupu vazdu&scaron;nih luka počela je vlast Demokratske partije socijalista (DPS), koja je 2019. pokrenula tenderski postupak za koncesije.
Pretkvalifikacioni dio tendera su, tada je saop&scaron;teno, pro&scaron;le četiri ponuđača.
To su: francusko-turski konzorcijum Groupe ADP Consorcium-TAV i Aeroports de Paris, indijski GMR Airports Limited, južnokorejski Incheon International Airport, kompanija Corporacion America Airports iz Luksemburga.
Koncesiona nadoknada bila je 100 miliona eura, uz ulaganja od 200 miliona.
Vlast DPS je smijenjena avgusta 2020., a tenderski postupak, zbog korone, pauziran.
Da Vlada premijera Milojka Spajića nastavlja tenderski proces iz vremena DPS obznanio je ministar za Nik Đeljo&scaron;aj.
On je potpredsjednik Vlade i predsjednik aktuelne tenderske komisije.
Đeljo&scaron;aj je u Skup&scaron;tini 23. aprila rekao da očekuju ponude od tri potencijalna koncesionara, koji su pro&scaron;li dio tendera u vrijeme DPS vlasti.
Đeljo&scaron;aj kaže da "od kvaliteta tih ponuda" zavisi hoće li Vlada izdati aerodrome.
"Ne znači da ćemo dati aerodrome pod koncesiju, to je stav Vlade. Ukoliko ponude budu dobre za državu i njen razvoj i turizma, sve ćemo ih razmotriti. Ukoliko ponude ne budu dobre, ići ćemo na drugu opciju, a to je ulaganje države", istakao je Đeljo&scaron;aj.
On dodaje da će u slučaju koncesija radnici biti apsolutno za&scaron;tićeni.
Tri sindikata protiv koncesija
Protiv izdavanja aerodroma je Unija slobodnih sindikata, koja se zalaže da o tome odluče građani na nacionalnom referendumu.
"Smatramo da subjekti od nacionalnog interesa moraju zbog građana i budućih generacija ostati u vlasni&scaron;tvu države", kazao je predsjednik Unije Srđa Keković.
I sindikat kompanije smatra da se aerodromi mogu modernizovati iz sopstvenih resursa jer preduzeće uspje&scaron;no posluje.
Predsjednik tog sindikata Damjan Radulović poziva Vladu da u razgovore o koncesijama uključi zaposlene i sindikat.
"Ako se niko ne odazove, to ćemo smatrati potpunom neodgovorno&scaron;ću i odnosom koji je u suprotnosti sa nacionalnim interesima. Tada ćemo, koristeći sve institucionalne i vaninstitucionalne mehanizme borbe, nastojati da to spriječimo", riječi su Radulovića.
Protiv je i Sindikat saobraćajnih djelatnosti.
"Čujemo izjavu ministra saobraćaja da je prodaja dijela Luke Bar bila velika gre&scaron;ka... Zato ne smijemo dozvoliti da kroz 15 godina neki novi ministar zaključi da je izdavanje Aerodroma pod koncesiju bila gre&scaron;ka", kazao je Veselin Pantović.
Koncesije ekonomski neopravdane?
Da će Vlada gotovo izvjesno dati aerodrome na koncesije smatraju u konsultantskoj kompaniji Fideliti konsalting, koji je na Fejsbuku naveo da je to "već zavr&scaron;ena priča".
Kako ističu, Vlada je tokom 2024. usvojila informaciju za otpočinjanje procesa eksproprijacije nepokretnosti uz tivatski aerodrom i odobrila 11 miliona eura.
"Iz državnih (na&scaron;ih) para se vr&scaron;i eksproprijacija za koncesionara koji će dobiti čiste posjedovne listove. &Scaron;ta je onda svrha koncesije, da nam uzmu jedan od najvažnijih resursa pa ga razvijaju iz na&scaron;ih para a mi da aplaudiramo", naveo je Fideliti.
Smatra i da rezultati poslovanja Aerodroma ukazuju da "treba reći ne koncesiji".
"Ako profit aerodroma iz 2023. od devet miliona eura pomnožimo sa 30 godina trajanja koncesije (sa postojećim obimom saobraćaja) imali bi profit od 270 miliona za narednih 30 godina", saop&scaron;tio je Fideliti.
Uz to, ističu, da predviđanja Eurocontrola u vezi rasta aviosaobraćaja, u narednim godinama, idu u prilog argumentima da aerodromi ostanu pod državnom upravom.
"Ako najmanju stopu rasta od 2,9 odsto primijenimo na period od 30 godina koliko traje koncesija, profit bi iznosio 421 milion eura", naveo je Fideliti.
A u slučaju koncesija, naknada i planirane "ali ne i obavezne investicije" ukupno iznose oko 300 miliona eura, podsjeća Fideliti.
Vlada izmjenama zakona do para od koncesija
U susret odluci Vlade o eventualnom izdavanju aerodroma, Spajićev kabinet je usvojio izmjene zakona koje se tiču raspodjele nadoknade od koncesija.
Po važećem Zakonu, 70 odsto prihoda od te nadoknade dobile bi op&scaron;tine Tivat i Zeta, na čijim su teritorijama aerodromi.
Ako usvojene izmjene zakona prođu u Skup&scaron;tini, ove op&scaron;tine će umjesto 70 odsto naknade dobiti 20 odsto, od iznosa koju država dobije od zakupca.
Riječ je o amandmanima na Prijedlog izmjena Zakona o finansiranju lokalne samouprave, čije usvajanje od Skup&scaron;tine traži Spajićev kabinet.
Vlada namjerava da 'otme milione' od Zete i Tivta
"Apelujem na kolege iz parlamentarne većine da ovo ne rade, pla&scaron;im se da će doći do ozbiljne radikalizacije na području Zete i Tivta", rekao je Milan Knežević, poslanik vladajuće većine iz Demokratske narodne partije.
Njegov partijski kolega je predsjednik Op&scaron;tine Zeta.
"Da li će to biti blokada aerodroma, da li ćemo zauzeti avione, vidjećemo. Ako neko misli da Zeta i dalje treba da bude područje za ubiranje para, a da najmanje novca ide njoj, onda je u grdnom problemu", kazao je Knežević za Njuzmaks Balkan.
I iz Op&scaron;tine Tivat stižu slične poruke.
"Ovo je nepravda prema Tivtu... moram reagovati na ovu namjeru drastičnog smanjenja naknada", rekao je predsjednik Op&scaron;tine Tivat Željko Komnenović.
On je 3. aprila podnio ostavku u Tenderskoj komisiji za koncesiju aerodroma.
Civilni sektor protiv izmjene Zakona
Na Spajićeve amandmane reagovao je i dio nevladinog sektora iz Tivta i ocijenio da je riječ o "ataku na budžet Tivta".
"Matica Boke" i "Miholjski zbor" navode da bi po aktuelnom Zakonu od koncesija od 100 miliona, Tivtu trebalo da pripadne po 35 miliona.
"A u slučaju usvajanja amandmana, Vlada bi uzela 40 miliona eura od koncesija za Aerodrom Tivat, a Op&scaron;tina bi dobila samo 10 miliona", ističu.
Zbog toga su zatražile hitno zakazivanje vanredne sjednice lokalnog parlamenta.
Navode da imaju saznanja da će aerodromi biti dati u zakup i da je to "već zavr&scaron;ena priča".
Vlada tvrdi da će pare uložiti u op&scaron;tine
Iz Spajićevog kabineta je 12. aprila, pak, saop&scaron;teno da će naknada za koncesiju biti uložena u kapitalne projekte op&scaron;tina gdje se nalaze aerodromi.
"Kako je načelno dogovoreno potencijalna koncesiona naknada za aerodrome, bi se upotrijebila za nove, velike projekte u op&scaron;tinama Tivat i Zeta", navedeno je u saop&scaron;tenju nakon sastanka Spajića sa čelnicima Tivta.
Najavljeno je da će uskoro razgovarati i sa čelnicima Zete.
Aerodromi Crne Gore su 2024. opslužili vi&scaron;e od 2.874.084 putnika.
Aerodrom Podgorica je pro&scaron;le godine imao 36 odsto vi&scaron;e putnika nego 2019. To je godina prije pandemije COVID-a 19, dok je onaj u Tivtu prvi put od pandemije pro&scaron;le godine imao vi&scaron;e od milion putnika.

Crnogorskim aerodromima sprema se privatizacija

TRI SINDIKATA PROTIV KONCESIJA

Odbor direktora preduzeća za željeznički prevoz putnika, Srbija voz iz Beograda, donio je odluku o otpisu potraživanja prema Željezničkom prevozu Crne Gore po osnovu obračunate kamate na saldiranim obračunima, saop&scaron;teno je iz Ministarstva saobraćaja.
Iz Ministarstva je obja&scaron;njeno da je ukupni iznos potraživanja koji se otpisuje 29,64 miliona dinara, odnosno 252,05 hiljada EUR, a odnosi se na dugovanja koja Željeznički prevoz (ŽPCG) nije evidentirao u poslovnim knjigama, niti posjeduje dokumentaciju kojom bi se potvrdilo postojanje tog duga.
&bdquo;Sporno dugovanje je Željeznički prevoz naslijedio prilikom podjele željezničkih kompanija u Crnoj Gori iako nije postojala dokumentacija o nastalom dugu. Sama činjenica da je taj dug ostavljen ŽPCG prilikom podjele preduzeća dovoljan je dokaz nebrige tada&scaron;njih donosilaca odluka&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi Mina business.
Ipak, dogovorom dva preduzeća problem koji je postojao prevaziđen je i postignut je dogovor koji potvrđuje dobru saradnju i doprinosi daljem unapređenju odnosa između željezničkih prevoznika Crne Gore i Srbije, kao i jačanju regionalne saradnje u sektoru saobraćaja.
Ministarstvo saobraćaja saop&scaron;tilo je da je zadovoljno takvim razrje&scaron;enjem otvorenih pitanja, te će nastaviti da podržava inicijative koje vode ka unapređenju željezničkog saobraćaja i boljoj povezanosti regiona.

Srbija voz otpisao sporna dugovanja ŽPCG

U VRIJEDNOSTI OD 252.000 EURA

Izgradnjom velikih projekata u Ulcinju do&scaron;lo bi do nasilne promjene demografske strukture, &scaron;to je zabranjeno, saop&scaron;tio je potpredsjednik Skup&scaron;tine i poslanik Albanskog foruma Nikola Camaj.
On je, komentari&scaron;ući usvajanje sporazuma sa Emiratima, u Dobro jutro Crna Goro na TVCG kazao da je to zabranjeno međunarodnim aktima, Ustavom i lokalnim zakonodavstvom.
Camaj je kazao da su udružili snage da bi se dokazali da takvi projekti znači namjerna promjena demokratske sredine gdje manjina čini većinu.
"To je zabranjeno međunarodnim aktima, Ustavom i lokalnim zakonodavstvom", kazao je Camaj.
Naglasio je da nije prihvatljiva ni gradnja stanova na Velikoj plaži.
Camaj je istakao da se u Ulcinju ne može graditi mimo odluka i interesa lokalne samouprave.
"Ne može se planski mijenjati demografska struktura tu gdje manjina čini većinu", poručio je on.&nbsp;
Camaj je kazao da će podržati da se gradi u Ulcinju u skladu sa onim &scaron;to su zaključci Skup&scaron;tine op&scaron;tine Ulcinj.
"Važan je dogovor sa lokalnom saomoupravom i interes za budžet lokalne samouprave i stanovni&scaron;tva", poručuje Camaj.&nbsp;

Camaj: Izgradnja velikih projekata u Ulcinju znači nasilna promjena demografske strukture

OCIJENIO POTPREDSJEDNIK SKUPŠTINE CRNE GORE I POSLANIK ALBANSKOG FORUMA

Međunarodna finansijska korporacija IFC, članica Svjetske banke, će učestvovati u pisanju međudržavnog sporazuma u oblasti energetike sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima UAE, te tehnički i finansijski podržati sve projekte koje Crna Gora i UAE budu dogovorili (turizam, energetika, data centri&hellip;), saop&scaron;tio je premijer Milojko Spajić.
&ldquo;Zainteresovani su i za privatno &ndash; javno partnerstvo u nastavku izgradnje autoputeva, a nakon pet godina stagnacije očekujemo i rje&scaron;enje o koncesiji za aerodorome. Crna Gora vi&scaron;e nema vremena da čeka&rdquo;, naveo je Spajić na Facebooku.
Spajić je kazao i da je direktor IFC Makhtar Diop s zadovoljstvom prihvatio i ponudu da posjeti Crnu Goru.
Premijer je rukovodstvo IFC-ja upoznao sa projektima koje Crna Gora planira u pravcu izgradnje saobraćajne infrastrukture sa akcentom na nastavak izgradnje preostalih dionica autoputa.
U tom kontekstu direktor IFC-ja je iskazao spremnost za saradnju po principu privatno &ndash; javnog partnerstva.
&ldquo;Vidimo potencijal u Crnoj Gori i onome &scaron;to radite. Želimo da budemo dio pozitivnih promjena. Računajte na na&scaron;u podr&scaron;ku&rdquo;, kazao je Diop premijeru Spajiću.
Na sastanku je iskazano očekivanje da će se tenderska procedura za aerodorome uskoro privesti kraju nakon vi&scaron;e od 5 godina stagnacije.
&ldquo;Nakon &scaron;to praktično četiri prethodne Vlade nisu ni&scaron;ta uradile po ovom pitanju, odluku o budućnosti aerodroma očekujemo uskoro. To je pitanje koje predstavlja usko grlo turističkog i privrednog razvoja i mora se rije&scaron;iti bez odlaganja&rdquo;, poručio je premijer.
Sastanku je prisustvovao ministar finansija Novica Vuković i ambasador Crne Gore u SAD Jovan Mirković.

Spajić: Međunarodna finansijska korporacija učestvovaće u pisanju međudržavnog sporazuma u oblasti energetike sa UAE

ČLANICA SVJETSKE BANKE

Vlada će narednih dana odlučiti na koji način će nastaviti akciju Limitirane cijene, koja ističe 30. aprila, saop&scaron;tio je ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljo&scaron;aj.
&bdquo;Imamo nekoliko modela koje razmatramo po&scaron;to akcija ističe 30. aprila i u narednih četiri ili pet dana ćemo donijeti konačnu odluku na koji način ćemo je nastaviti&ldquo;, kazao je Gjeloshaj u Skup&scaron;tini odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS), Mihaila Anđu&scaron;ića, o daljim koracima Vlada u borbi protiv inflacije.
Đeljo&scaron;aj je rekao da su analizirali dobre i lo&scaron;e stvari u akciji Limitirane cijene, ali da ima jo&scaron; nekih ideja koje bi mogle da utiču na to da se pospje&scaron;i kupovina domaćih proizvoda i podrži domaća proizvodnja.
Sveobuhvatna akcija ograničavanja marži, čija je primjena počela 6. septembra pro&scaron;le godine, u svakom većem maloprodajnom lancu obuhvata vi&scaron;e stotina artikala koji su grupisani u 73 vrste proizvoda.
Đeljo&scaron;aj je kazao da je za intervenciju na porez na dodatu vrijednost (PDV) za osnovne namirnice, potrebna dublja analiza, zbog Fiskalne strategije koja je već usvojena.
&ldquo;Smatram da treba vidjeti mogućnost da za voće i povrće imamo stopu PDV-a kao za bra&scaron;no, &scaron;ećer i ulje. Da li je to moguće u ovoj godini, mislim da ne, jer smo već usvojili budžet, ali ako nađemo neke dodatne prihode, možemo da vidimo&ldquo;, kazao je Đeljo&scaron;aj, prenosi Mina business.
On je dodao da treba poslati poruku da će se nezdravi proizvodi dodatno oporezivati, a da se na zdrave, kao voće i povrće, poresko opterećenje smanji, u cilju njihove promocije.
Đeljo&scaron;aj je podsjetio da je u Crnoj Gori u periodu od 2021. do 2023. godine zabilježena visoka inflacija zbog eksternih faktora, na koje Vlada nije mogla da utiče.
On je poručio da se cijene ne mogu vratiti na nivo koji je bio 2021.
&bdquo;To je ne&scaron;to &scaron;to treba da bude jasno svima &ndash; nema povratka na te cijene. Jedino &scaron;to možemo i &scaron;to smo uspjeli, jeste da najosnovnije životne namirnice kontroli&scaron;emo u mjeri da ne dozvolimo da se te cijene povećaju i da ograničimo marže trgovina&ldquo;, zaključio je Đeljo&scaron;aj.

Narednih dana Vlada će odlučiti o nastavku akcije Limitirane cijene

SAOPŠTIO MINISTAR EKONOMSKOG RAZVOJA

Ministarstvo ekonomskog razvoja (MER) predložiće nove mjere u cilju očuvanja standarda građana, koje bi trebalo da stupe na snagu 15. maja, najavio je resorni ministar Nik Đeljo&scaron;aj.
On je, u izjavi dostavljenoj medijima, rekao da Vlada na čelu sa MER intenzivno radi na kreiranju mjera za očuvanje standarda građana.
U tom smislu, kako je dodao, Vlada je pokrenula i u vi&scaron;e iteracija produžila akciju &rdquo;Limitirane cijene&rdquo; koja obuhvata preko hiljadu artikala.
&ldquo;Nakon &scaron;to sjutra istekne akcija &ldquo;Limitirane cijene&rdquo; Ministarstvo će Vladi predložiti nove mjere koje bi prema planu trebalo da stupe na snagu 15. maja&rdquo;, kazao je Đeljo&scaron;aj, prenosi Mina business.
On je, kako je saop&scaron;teno iz MER, kazao da će ta linija podr&scaron;ke obuhvatiti određene proizvode, pretežno domaćih proizvođača, kako bi se podstakla domaća i poljoprivredna prizvodnja uz očuvanje privrednih aktivnosti i stvaranje podsticaja turizmu.

Đeljošaj: Ministarstvo će Vladi predložiti nove mjere koje bi trebalo da stupe na snagu 15. maja