Ekonomija

Jogurt domaćih proizvođača od jednog litra ko&scaron;taće 99 centi, a jogurt od litar i po 1,39 eura do 1. novembra. To je rezultat dogovora prerađivača mlijeka i trgovačkog lanca "Voli", kazali su "Danu" iz Udruženja prerađivača mlijeka Crne Gore (UPMCG).
Cijena litra jogurta domaćih proizvođača, kako su nam rekli, trenutno se kreće od 1,25 do 1,5 eura, dok pakovanja od litar i po ko&scaron;taju od 1,69 do 1,99 eura.&nbsp;
Na ovaj način, kako su kazali, spriječiće se prosipanje mlijeka. Istakli su da je ovo samo prelazno re&scaron;enje i da država mora da nađe način kako da sistemski rije&scaron;i problem vi&scaron;kova mlijeka.
&ndash; Očekujemo i da se drugi trgovački lanci pridruže i smanje cijene jogurta domaćih proizvođača do kraja oktobra, kako bi se rije&scaron;io problem koji je nastao zbog vi&scaron;kova mlijeka &ndash; kazali su nam iz Udruženja i podvukli da ovo nije trajno rje&scaron;enje, već prelazno.
Objasnili su da će se u narednih petnaestak dana "Voli" odreći 20 odsto prihoda od prodaje, a prerađivači 10 odsto.
Sastanak prerađivača sa predstavnicima trgovačkih lanaca održan je na predlog Ministarstva poljoprivrede, čiji su predstavnici u srijedu razgovarali sa prerađivačima i kooperantima.
Juče su saop&scaron;tili da su učinili sve iz domena svoje nadležnosti i obezbijedili plasman svih trži&scaron;nih vi&scaron;kova finalnog proizvoda kroz trgovačke lance u Crnoj Gori. "Dan" od prerađivača juče nije dobio informaciju da su se drugi trgovački lanci uključili u akciju i da će sniziti cijene.
&ndash; Preduzeli smo sve da stvorimo prostor za hitni otkup domaćih vi&scaron;kova. U saradnji sa zemljama regiona, cjelokupnu količinu otkupljenog mlijeka (mlijeka u rinfuzu) prerađivači će imati priliku da izvezu u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, sa čijim smo nadležnim institucijama i kompanijama postigli dogovor. Pozivamo otkupljivače mlijeka da nesmetano nastave da vr&scaron;e otkup i da o eventualnim vi&scaron;kovima obavijeste ministarstvo &ndash; saop&scaron;tili su iz Ministarstva poljoprivrede.
Prerađivači ističu da sada nema restrikcije po pitanju otkupa, ali da država mora da pronađe sistemsko rje&scaron;enje kada dođe do vi&scaron;kova na trži&scaron;tu.

Cijene jogurta biće snižene do 1. novembra

REZULTAT DOGOVORA PRERAĐIVAČA MLIJEKA I TRGOVAČKOG LANCA "VOLI"

Ustavni sud pokrenuo je postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti tarife po kojoj Centralna banka (CBCG) obračunava naknade za svoje usluge, jer se, kako je saop&scaron;teno, osnovano postavlja pitanje njihove usklađenosti sa Ustavom i zakonom.&nbsp;
Kako je navedeno, postupak je pokrenut prihvatanjem inicijative Za&scaron;titnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.
U inicijativi je, kako se dodaje, osporena odluka Savjeta CBCG kojom je propisana naknada za platne transakcije preko računa banke u inostranstvu - 0,2 odsto od iznosa sredstava, a najmanje deset eura.
"Za&scaron;titnik je ukazao da komercijalne banke, za platne transakcije preko računa CBCG u inostranstvu, plaćaju fiksnu naknadu od 1,5 eura po nalogu, bez obzira na iznos novca koji se prenosi, dok Glavni državni trezor plaća 0,1 odsto od vrijednosti svake transakcije.
Ministarstvo finansija je u svom izja&scaron;njenju navelo da, prema važećoj tarifi, komercijalne banke za transakciju od milion eura plaćaju naknadu CBCG od 1,5 eura, dok taj organ plaća hiljadu eura, ocjenjujući da takva razlika nije zasnovana na objektivnim kriterijumima.
CBCG je osporila navode iz inicijative Za&scaron;titnika, navodeći da Savjet nije arbitrarno uveo finansijske obaveze korisnicima usluga, već da su prilikom dono&scaron;enja odluke o tarifama uzeli u obzir kompleksnost usluga koje pružaju određenom korisniku.
"Osnovano se postavlja pitanje da li propisivanje procentualnog iznosa naknade bez jasnih kriterijuma za stvarni tro&scaron;ak dovodi do nesaglasnosti osporenog akta sa Ustavom i zakonom", navedeno je u saop&scaron;tenju Ustavnog suda.

Ustavni sud pokrenuo postupak ocjene ustavnosti naknada Centralne banke

NA OSNOVU INICIJATIVE ZAŠTITNIKA IMOVINSKO-PRAVNIH INTERESA

Ministarstvo poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede (MP&Scaron;V), učinilo je sve iz domena svoje nadležnosti i obezbijedilo plasman svih trži&scaron;nih vi&scaron;kova finalnog proizvoda kroz trgovačke lance u Crnoj Gori, saop&scaron;tili su iz tog ministarstva.
Kako su naveli nakon, jučera&scaron;njeg sastanka sa predstavnicima mljekara, prerađivača mlijeka, kooperantima, Poljoprivrednog klastera i Unije stočara, menadžment Ministarstva preduzeo sve da se stvori prostor za hitni otkup domaćih vi&scaron;kova.
"Takođe, u saradnji sa zemljama regiona, cjelokupnu količinu otkupljenog mlijeka (mlijeka u rinfuzu) prerađivači će imati priliku da izvezu u Republiku Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, sa čijim nadležnim institucijama i kompanijama je Ministarstvo postiglo dogovor. Pozivamo otkupljivače mlijeka da nesmetano nastave da vr&scaron;e otkup i da o eventualnim vi&scaron;kovima obavijeste Ministarstvo", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Ministarstvo: Obezbijedili smo plasman tržišnih viškova domaćeg mlijeka

"OTKUPLJIVAČI MLIJEKA MOGU DA NASTAVE OTKUP"

Vlada ne preduzima gotovo nikakve mjere u pravcu suzbijanja značajnog rasta cijena, ocijenio je predsjednik Kluba poslanika Socijaldemokrata (SD) i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugo&scaron;a.
"Godi&scaron;nja inflacija u Crnoj Gori najvi&scaron;a je od maja pro&scaron;le godine.
Prema najnovijim podacima Monstata za septembar, inflacija u Crnoj Gori je vi&scaron;e nego dvostruko veća nego inflacija u zemljama eurozone. Godi&scaron;nji rast cijena kad je voće u pitanju je čak 21,9 odsto, farmaceuskih proizvoda 15,4 dsto, ulja i masti 14 odsto, snadbijevanja vodom 24,1 odsto&rdquo;, naveo je Mugo&scaron;a.
Ističe i da je inflacija u Crnoj Gori značajno veća nego u zemljama EU.
&ldquo;U poslednjih pet i po godina cijena hrane je gotovo duplo vi&scaron;e porasla kod nas nego u EU, farmaceutskih proizvoda tri puta, medicinskih usluga četiri do četiri i po puta, igračaka 15 puta.
Godi&scaron;nja inflacija je u Crnoj Gori veća nego u 19 od 20 zemalja EU koje koriste euro, veća nego u 24 od 27 zemalja EU, dok je samo jedna od sedam zemalja regiona (uključujući Hrvatsku i Sloveniju) zabilježila veću godi&scaron;nju stopu rasta cijena. Podaci pokazuju da nije inflacija samo uvezena, nego da je značajnim dijelom posljedica nepromi&scaron;ljenih fiskalnih mjera i strukturne ranjivosti crnogorske ekonomije&rdquo;, zaključio je Mugo&scaron;a.

Mugoša: Vlada ne preduzima mjere u pravcu suzbijanja rasta cijena

"INFLACIJA U CRNOJ GORI ZNAČAJNO VEĆA NEGO U ZEMLJAMA EU"

Međunarodni monetarni fond (MMF) nije u najnovijem izvje&scaron;taju mijenjao stope rasta crnogorske ekonomije u odnosu na prethodne prognoze iz aprila.
MMF je u novom izvje&scaron;taju o svjetskim ekonomskim izgledima, u koji je agencija Mina-business imala uvid, procijenio da će crnogorska ekonomija u ovoj i narednoj godini rasti po stopama od 3,2 odsto, a u 2030. tri odsto, &scaron;to je isto kao i u aprilskim prognozama.
World Economic Outlook (WEO) je glavni polugodi&scaron;nji izvje&scaron;taj MMF-a o stanju i perspektivama svjetske ekonomije. Objavljuje se u aprilu i oktobru.
Prema novom izvje&scaron;taju, privreda eurozone trebalo bi u ovoj godini da poraste 1,2 odsto, 0,2 postotna boda snažnije nego &scaron;to su predviđali u julu.
U narednoj godini aktivnost bi u zoni primjene zajedničke evropske valute po njihovim novim proračunima trebalo da poraste 1,1 odsto, 0,1 postotni bod slabije nego &scaron;to su prognozirali prije dva i po mjeseca.
MMF ljeti objavljuje samo prognoze za svjetsku privredu i za velike ekonomije i regije, prenosi SEEbiz.
U grupi četiri najveće ekonomije eurozone daleko bi najsnažnije i ove godine, po MMF-u, trebalo da poraste aktivnost u &Scaron;paniji, 2,9 odsto. U narednoj godini rast bi po njihovim proračunima trebalo da uspori na dva odsto.
Najvećoj privredi eurozone, Njemačkoj, stručnjaci MMF-a predviđaju vrlo skroman rast, po stopi od 0,2 odsto, za svega 0,1 postotni bod veći nego &scaron;to su bili izračunali u julu. U narednoj godini rast bi trebalo da ubrza na 0,9 odsto.
Francuska privreda trebalo bi u ovoj godini porasti 0,7 odsto, a italijanska 0,5 odsto. U narednoj godini aktivnost bi trebalo da se neznatno ubrza, na 0,9 odsto u Francuskoj i na 0,8 u Italiji, pokazuju novi MMF-ovi proračuni.

MMF nije mijenjao prognoze rasta crnogorske ekonomije

U ODNOSU NA PROGNOZE IZ APRILA

Predsjednik Odbora direktora i osnivač kompanije Voli Dragan Bokan najavio je investicioni ciklus u naredne tri godine vrijedan 80 miliona eura.
Bokan je to saop&scaron;tio na Međunarodno investicionoj konferenciji EU &ndash; Crna Gora, pod nazivom &bdquo;Pametni rast, Zelena budućnost: Ubrzavanje investicija u Crnoj Gori&ldquo; u okviru panela &bdquo;Otključavanje potencijala održive agroprivrede i turizma u Crnoj Gori&ldquo;.
&bdquo;&Scaron;to se tiče ovih investicija koje sam najavio na panelu &mdash; 80 miliona eura u naredne tri godine &mdash; to su investicije u dijelu &scaron;irenja maloprodajnih objekata, tekuće investicije u Igalu, objekat u Radoje Dakiću, hipermarket u Nik&scaron;iću i veliki objekat u Kola&scaron;inu. To su četiri velika objekta, uz ovaj dio koji ide vezano za izgradnju trećeg logističkog centra, a to je saradnja sa IBRD i dokapitalizacija Volija od 10,71%. Uz to, u naredne tri godine doći će do renoviranja najmanje 20 postojećih objekata, kako velikih hipermarketa, tako i supermarketa&ldquo;, kazao je Bokan za Bankar.
Domaća proizvodnja kao osnova turizma
Veliki dio izlaganja na panelu Bokan je posvetio povezivanju turizma i domaće proizvodnje, &scaron;to je, kako je rekao, preduslov za dugoročno održiv razvoj.
&bdquo;Sve investicije koje su bile u turizmu u Crnoj Gori moraju se snažnije povezati sa domaćom proizvodnjom. Trenutno izvoz pokriva samo oko 13% uvoza, a domaća proizvodnja ne može pokriti ni 5% potreba crnogorskog turizma &ndash; to moramo hitno mijenjati&ldquo;, upozorio je Bokan.
Govorio je i o problemu nedostatka radne snage.
&bdquo;Nalazimo se u situaciji u kojoj zbog nedostatka radne snage imamo ozbiljne poremećaje u konkurentnosti između državnog i privatnog sektora. Nama je dovoljno da nam date ljude iz državnog sektora koji ne rade &mdash; mi ćemo rije&scaron;iti problem, a vi ćete smanjiti tro&scaron;kove budžeta&rdquo;- poručio je Bokan izvr&scaron;noj vlasti.
&nbsp;

Bokan: Voli  će u naredne tri godine investirati oko 80 miliona eura

"DOMAĆA POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA JE OSNOVA TURIZMA"

Avio kompanija Wizz Air objavila je da će naredne godine otvoriti 36 bazu u Podgorici.
&ldquo;Počev&scaron;i od marta 2026. Wizz Air će postupno stacionirati dva moderna vazduhoplova Airbus A321neo u Podgorici i pokrenuti 14 novih avio-linija koje povezuju glavni grad sa ključnim evropskim gradovima, uključujući Basel Mulhouse, Pariz, Baden Baden, Keln, Hamburg, Rim, Mastriht, Barselonu, Ljubljanu, Malmo, Gdanjsk, Poznan, Rzeszow i Vroclav.
Ova ekspanzija donosi jedan milion dodatnih sjedi&scaron;ta godi&scaron;nje i pozicionira Podgoricu kao živu poveznicu sa Evropom&rdquo;,&nbsp;navode iz Wizz Air.
Nove avio - linije:
Podgorica &ndash; Malmo Ponedeljak, srijeda, petak i nedjelja - 24.99eura , od 29. mart 2026.
Podgorica &ndash; Barselona Ponedeljak, srijeda i petak &nbsp;- 24.99 eura ,od 1. jun 2026.
Podgorica &ndash; Pariz Ponedeljak, srijeda i petak - 24.99 eura, od 30. mart 2026.
Podgorica &ndash; Rim Utorak i subota - 19.99 eura od 2. jun 2026.
Podgorica &ndash; Hamburg Utorak, četvrtak i subota -24.99eura, od 31. mart 2026.
Podgorica &ndash; Mastriht Utorak, četvrtak i subota - 19.99 eura, od 31. mart 2026.
Podgorica &ndash; Basel Mulhouse Ponedeljak, srijeda, petak i nedelja - 19.99 eura , od 1. jun 2026.
Podgorica &ndash; Rzeszow Ponedeljak, srijeda i petak - 19.99 eura, od 1. jun 2026.
Podgorica &ndash; Baden Baden Utorak, četvrtak i subota - 19.99 eura, od 2. jun 2026.
Podgorica &ndash; Keln Utorak, četvrtak, subota i nedelja, 22.99 eura , od 2. jun 2026.
Podgorica &ndash; Ljubljana Utorak, četvrtak, subota i nedelja 19.99 eura 2. jun 2026.
Podgorica &ndash; Poznan Četvrtak i nedelja - 24.99 eura, od 4. jun 2026.
Podgorica &ndash; Gdanjsk Ponedeljak, srijeda, petak i nedelja - 24.99 eura , od 7. jun 2026.
Podgorica &ndash; Vroclav Utorak, četvrtak, subota i nedjelja - 24.99 eura, od 16. jun 2026.
Kako je saopp&scaron;teno, karte su već u prodaji na wizzair.com i putem mobilne aplikacije WIZZ mobile app.
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Wizz Air od marta u Podgorici: Pogledajte nove linije i cijene karata

KARTE VEĆ U PRODAJI

Ukupan javni dug Crne Gore na kraju juna iznosio je 4,8 milijardi EUR, odnosno 60,82 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), navodi se u kvartalnom izvje&scaron;taju Ministarstva finansija o državnom i javnom dugu.&nbsp;
"Uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija, uključujući i 38,48 hiljada unci zlata, neto javni dug Crne Gore, na kraju juna, ove godine iznosio je 4,24 milijardi eura, odnosno 53,65 odsto BDP-a", navodi se u izvje&scaron;taju, prenosi Pobjeda.
Ukupan državni dug na kraju juna iznosio je 4,75 milijardi eura ili 60,11 odsto BDP-a. Uzimajući u obzir depozite, ukupan neto državni dug iznosio je 4,19 milijardi eura ili 52,94 odsto BDP-a.
"Depoziti na kraju juna iznosili su 567,76 miliona eura uključujući 38,45 hiljada unci zlata, čija je vrijednost na kraju juna iznosila 108,08 miliona eura ili 7,17 odsto BDP-a", &nbsp;precizira se u izvje&scaron;taju resora na čijem čelu Novica Vuković.
Ukupan spoljni dug Crne Gore, na kraju juna, iznosio je 4,46 milijardi eura, odnosno 56,31 odsto BDP-a, &scaron;to je 329,31 miliona eura vi&scaron;e nego u prvom kvartalu, odnosno 31. marta ove godine.&nbsp;
"Povećanje spoljnjeg duga, tokom drugog kvartala ove godine predstavlja neto efekat novih zaduživanja putem obveznica emitovanih na inostranom trži&scaron;tu u iznosu od 850 miliona EUR i povlačenja iz zaključenih kreditnih aranžmana, s jedne strane, i redovne otplate duga s druge strane. U strukturi spoljnjeg duga najveće uče&scaron;će imaju obveznice emitovane na inostranom trži&scaron;tu u prethodnom periodu", pi&scaron;e u izvje&scaron;taju.&nbsp;
Navedeno je da je ukupan unutra&scaron;nji dug Crne Gore, na kraju juna iznosio 300,77 miliona eura, odnosno 3,8 odsto BDP-a, &scaron;to je 20,29 miliona eura manje nego na kraju marta ,,u najvećoj mjeri usljed redovne otplate duga&ldquo;.
"U strukturi unutra&scaron;njeg duga najveće uče&scaron;će imaju krediti kod poslovnih banaka", navodi se u izvje&scaron;taju.
Ukupno zaduženje tokom drugog kvartala ove godine iznosilo je 911,71 miliona eura, od čega se na nova zaduživanja, realizovana tokom ovog kvartala, odnosi 868,62 miliona eura, dok se na povlačenja iz ranije zaključenih kreditnih aranžmana odnosi 43,09 miliona.
U izvje&scaron;taju se podsjeća da su tokom drugog kvartala ove godine realizovana sljedeća zaduženja: emisija obveznica na inostranom trži&scaron;tu u iznosu od 850 miliona eura, realizovana početkom aprila, na period od sedam godina i uz kamatnu stopu od 4,875 odsto.
Iznos emisije je u cjelosti povučen, kreditni aranžman za sprovođenje podr&scaron;ke Evropske unije Crnoj Gori u okviru Instrumenta za reforme i rast u iznosu od 273,44 miliona eura, od kojih je u drugom kvartalu povučeno 12,49 miliona eura, kreditni aranžman sa CKB za nabavku vojnih logističkih vozila u iznosu od 20 miliona eura, od čega je u drugom kvartalu povučeno 6,13 miliona eura, kreditni aranžman sa Evropskom investicionom bankom za projekat reforme obrazovanja, u iznosu od 18 miliona eura, iz kojeg tokom drugog kvartala nije bilo povlačenja.

Na kraju juna javni dug iznosio 60,82 odsto BDP-a

POKAZUJE IZVJEŠTAJ MINISTARSTVA FINANSIJA

Ministarstvo poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede, kako je saop&scaron;teno, nije dobilo prilikom ranijih kontakata sa Udruženjem prerađivača mlijeka, preciznu informaciju o datumu prestanka otkupa.
&bdquo;Udruženje je ranije, dopisom Ministarstvu, upozorilo na nemogućnost daljeg otkupa zbog stvaranja velikih zaliha i nemogućnosti plasmana na trži&scaron;te, ali nije preciziralo kada će otkup biti prekinut. Iz medija smo u saznanju da je do&scaron;lo već do prekida otkupa, u subotu, bez ranijeg obavje&scaron;tenja i upozorenja Ministarstvu&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz Ministarstva su saop&scaron;tili da je trži&scaron;te Crne Gore slobodno trži&scaron;te, u skladu sa potpisanim sporazumima: CEFTA i drugi.
Kako dalje navode, Ministarstvo poljoprivrede nema instrumente za striktni prekid ulaska gotovih mljekarskih proizvoda na na&scaron;e trži&scaron;te.
&bdquo;S obzirom da smo svi dovedeni u delikatnu situaciju, zbog prekida otkupa u nekim djelovima Crne Gore, hitno smo kontaktirali najveće mljekare i tražili relevantne informacije u vezi sa novonastalom situacijom. Na osnovu dobijenih informacija od prerađivača i sa terena, Ministarstvo će razmotriti situaciju i u skladu sa svojim nadležnostima učiniti sve da se ova situacija prevaziđe&ldquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

Ministarstvo poljoprivrede: Otkup mlijeka prekinut bez najave, učinićemo sve da se situacija prevaziđe

"SVI SMO DOVEDENI U DELIKATNU SITUACIJU, HITNO SMO KONTAKTIRALI NAJVEĆE MLJEKARE"

SEPA sistem koji omogućava brže, jednostavnije i povoljnije plaćanje u eurima prema 40 zemalja već prvog dana zaživio je u Crnoj Gori, saop&scaron;tio je generalni sekretar Udruženja banaka Bratislav Pejaković.&nbsp;
U prvoj sedmici sistem su vi&scaron;e koristili pojedinci, a Pejaković je ocijenio da će kako obaveze budu pristizale i privreda pojačati kori&scaron;ćenje SEPA kanala. Očekuje povećanje broja i vrijednosti transakcija.
On je za Radio Crne Gore kazao da je Crna Gora ulaskom u SEPA evropski prostor plaćanja u eurima pokazala da može biti ravnopravna članica Evropske unije.
"Za privredu i za građane znači puno, a puno znači i za državu. Jer smo pokazali ne samo tehnički već i organizaciono i harmonizovanom legislativom da možemo biti ravnopravni članovi Evropske unije. Ovo je i tehnička i politička poruka i regionu i Evropi poslala pričključivanjem u SEPU", rekao je Pejaković.
Sistem je zaživio već prvoga dana kada je zabilježeno vi&scaron;e uplata od fizičkih lica. Pejaković je ocijenio da će, kako budu pristizale obaveze, i privreda pojačati kori&scaron;ćenje SEPA, prenosi portal RTCG.
"S obzirom da imate i druge kanale transfera novca prema inostranstvu koji su značajno skuplji u ovom trenutku od SEPA-inih usluga, očekujemo i povećanje transakcija i vrijednosti i broja transakcija koja će ići preko SEPA kanala", kazao je Pejaković.
Ono &scaron;to je možda i najvažnije za korisnike, preko SEPA sistema primalac dobija pun iznos koji je poslat bez dodatnih odbitaka i skrivenih tro&scaron;kova.
"Za razliku od SIFTA ili nekih drugih finansijskih transakcija gdje može biti umanjenje sredstava koje se &scaron;alju na račun prijatelja ili klijenta u inostranstvu", naveo je Pejaković.
On je dodao da se poslednjih godina u na&scaron;oj zemlji bilježi konstantan rast korisnika online bankarstva. Kalkulacije pokazuju da je duplo jeftinije koristiti digitalne kanale i mobilno bankarstvo u poređenju sa transakcijama na &scaron;alteru.
"Sve ono &scaron;to nam čini konformnije življenje, lako će zaživjeti, tako da očekujemo i u ovom dijelu, pogotovo sa prvom &scaron;emom koju smo implementirali u na&scaron; sistem, da krenemo i mi jače u digitalizaciji, kako samih servisa, proizvodnju novih usluga, digitalnih banaka i smanjivanje mentaliteta u kori&scaron;ćenju finansijskih usluga", rekao je Pejaković.
Pejaković je kazao da bi od jula naredne godine Crna Gora mogla napraviti jo&scaron; jedan iskorak. U saradnji sa Italijanskom centralnom bankom planira se uvođenje novog sistema instant plaćanja u realnom vremenu. Time bi platni promet u Crnoj Gori postao jo&scaron; bliži evropskim standardima i to ne samo na papiru.

Pejaković: SEPA sistem tokom prve sedmice više koristila fizička lica

SAOPŠTIO GENERALNI SEKRETAR UDRUŽENJA BANAKA

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore saop&scaron;tio je da počinje isplata penzija za septembar.
"Prosječna penzija (bez obračunate razlike) za septembar mjesec iznosi 543,12 eura, dok prosječna isplaćena penzija sa obračunatim razlikama za septembar iznosi 554,85 eura.
Sredstva potrebna za isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za septembar mjesec su 67,82 miliona eura", navodi se u saop&scaron;tenju FZO.

Danas isplata penzija, prosječna 543 eura