Ekonomija

Na međunarodni konkurs projekta za Velje brdo stigli su radovi iz 29 zemalja - kazao je ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović na konferenciji za medije povodom predstavljanja prvorangiranog idejnog rje&scaron;enja Bloka A1.
Ocijenio je da se odluka da raspi&scaron;u međunarodni konkurs pokazala ispravnom
- Posebno je važno istaći da su sva konkursna rje&scaron;enja ponudila vrijedne ideje - naveo je Radunović.
Među autorima je, između ostalih, bilo onih iz Italije, Njemačke, Srbije, ali i Indije i Kine. Dodao je da su samo dva rada koja djelimično imaju potpis iz Crne Gore, a rađeni su zajedno sa stručnjacima iz Slovenije.
Komisija je, prema riječima Radunovića, dodijela tri nagrade, a dva rada će biti otkupljena jer imaju visoku vrijednost. Naglasio je da će građevinska dozvola biti izdata već u novembru.&nbsp;
Glavna državna arhitektica Mirjana Đuri&scaron;ić kazala je da se dobitno idejno rje&scaron;enje ima autorski karakter i jasnoću koncepta.&nbsp;
- Vratili smo urbanizam na velika vrata, u srž javnog interesa - rekla je Đuri&scaron;ić..
Prvu nagradu u iznosu od 100.000 eura, kako je navela, osvojio je tim iz Srbije - Dejan Milanović i Grozdana &Scaron;i&scaron;ović.
Druga nagrada, u iznosu od 65.000 eura, takođe je pripala timu iz Srbije - Stefanu Đorđeviću i Daliji Dukanac.
Treću nagradu osvojio je autorski tim iz Crne Gore i Slovenije, koji čine Jurij Sadar, Bostjan Vuga, Miha Čebulj i Dijana Vučinić, u iznosu od 40.000 eura.
Đuri&scaron;ić je precizirala da je prvi otkup u iznosu od 10.000 eura osvojila firma iz Hrvatske, ispred koje stoje Alen Žunić i Petra Vlahek, dok je drugi otkup u istom iznosu pripao uzbekistanskoj firmi.

Izabrana najbolja rješenja za Blok A1 na Veljem brdu, prvorangirani iz Srbije

NA MEĐUNARODNI KONKURS STIGLI RADOVI IZ 29 ZEMALJA

Blokada teretnog saobraćaja na graničnim prelazima počela je danas u deset sati i trajaće do petka, a kako su kazali u Udruženju prevoznika postoji mogućnost da se protest nastavi i sljedeće sedmice.
Uprava policije odobrila je protest na svim graničnim prelazima, izuzev u Luci Bar.
Predstavnik Udruženja Đorđe Lje&scaron;njak je kazao da su prinuđeni četvrti put da protestuju kako bi rije&scaron;ili dugogodi&scaron;nje probleme koji su u posljednjih godinu i po nizom odluka, eskalirali na njihovu &scaron;tetu i bukvalno ih doveli pred ga&scaron;enje.
Lje&scaron;njak je u Jutarnjem programu TVCG, sa putnog pravca ka graničnom prelazu Dračenovac poručio da će protestovati sve do petka, a već sjutra će podnijeti novu prijavu policiji za produženje.
"Dominantno tražimo da se po&scaron;tuje zakon Crne Gore. Da li bi to trebao biti zahtjev evo ne znam, ali tako je. Zahtijevamo blagovremeni povraćaj PDV-a, koji je po zakonu u roku od 60 dana, sada je to i do tri godine, pa to nije vi&scaron;e porez nego država uzima reket. Povraćaj akciza je do sada bio nizak, a od kada je Vlada uvela ove nove mjere mi smo potpuno ostali bez akcize.
Nama je ukinuta, iako druge države u ovoj krizi je povećavaju. Imamo ozbiljnih problema sa kratkim radnim vremenom fitosanitarnih inspekcija i veterinarskih službi na graničnim prelazima i terminalima, kao i sa kratkim radnim vremenom carine, &scaron;to sve usporava rad. Tražimo i beneficirani radni staž za vozače kojih je sve manje ba&scaron; iz svih ovih razloga koje sam pobrojao", kazao je Lje&scaron;njak.
Ističe i da traže da država vi&scaron;e utiče na evropska pravila mada za sada, kaže, nemaju u tom dijelu problema iako su neki vozači probili rokove zadržavanja u drugim državama.
Napomenuo je da su razgovarali ranije sa ministrom ekonomskog razvoja Nikom Đeljo&scaron;ajem i da su dobili uvjeravanja da će zahtjevi koji su opravdani biti rije&scaron;eni, ali ni&scaron;ta nije urađeno i stanje je i lo&scaron;ije nego &scaron;to je bilo.
"Ono &scaron;to je dogovoreno nije ispo&scaron;tovano, tako da ćemo biti ovdje naredna tri dana, koliko smo dobili odobrenje od Uprave policije, a možda se zadržimo i duže. Nećemo ometati putnički saobraćaj bićemo parkirani sa strane, ali prolaz kamionima biće onemogućen osim onima koji voze eksplozivne materije prve klase, žive životinje, diplomatske po&scaron;iljke i ljekove", kazao je Lje&scaron;njak.
Najkasnije sjutra podnijeće novu prijavu za novi protest od ponedjeljka.
&nbsp;

Lješnjak: Protest na graničnim prelazima do petka, samo tražimo da se poštuje zakon

U UDRUŽENJU PREVOZNIKA KAŽU DA POSTOJI MOGUĆNOST DA SE PROTEST NASTAVI I SLJEDEĆE SEDMICE

<div class="ng-star-inserted">
Od danas su jeftinije sve cijene goriva, saop&scaron;teno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
U narednih sedam dana, eurosuper 98 pojeftiniće pet centa i ko&scaron;taće 1,58 eura po litru (bez smanjenje akcize 1,75 eura), dok će eurosuper 95 biti jeftiniji četiri centa i ko&scaron;taće 1,55 eura po litru, (bez smanjenje akcize 1,71 eura)
Dizel će ko&scaron;tati 1,71 eura po litru, nakon smanjenja cijene od 7 centi (bez smanjenje akcize 1,98 eur) dok je cijena lož ulja 1,87 eura.
Naredni obračun će biti 20. aprila, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 21. aprila 2026,&nbsp; naveli su iz Ministarstva energetike i rudarstva.
&nbsp;
</div>
<div class="ng-star-inserted">
&nbsp;
</div>

Gorivo jeftinije od četiri do osam centi

U NAREDNIH SEDAM DANA

Iako je kratko primirje na Bliskom istoku donijelo kratkotrajno smirivanje globalnih trži&scaron;ta, ekonomske posljedice ovog sukoba već su vidljive i mogle bi se osjećati jo&scaron; godinama - posebno u malim, uvozno zavisnim ekonomijama poput Crne Gore.
Privremena stabilizacija cijena nafte ne znači i kraj pritisaka, jer su transportni tro&scaron;kovi, osiguranje i lanci snabdijevanja već poremećeni, &scaron;to se direktno preliva na cijene robe i usluga. U takvim okolnostima, pred crnogorskim vlastima stoji jasan izazov: kako za&scaron;tititi standard građana i privredu, a istovremeno izbjeći kratkoročne, populističke mjere bez dugoročnog efekta.
Fokus bi, prema ekonomskim analizama, trebalo da bude na ciljanim subvencijama za najugroženije, privremenom smanjenju fiskalnih opterećenja na gorivo, kao i ubrzanju razvoja alternativnih izvora energije i jačanju energetske sigurnosti - kaže za Pobjedu ekonomski analitičar dr sc. Admir Čavalić.
Ocjenjujući trenutnu ekonomsku situaciju u svijetu u kontekstu eskalacije sukoba na Bliskom istoku, navodi da je riječ o sukobu koji ima izuzetne ekonomske efekte - prije svega u vezi s cijenama energenata, &scaron;to se onda odnosi na globalnu inflaciju, usporavanje ekonomskih aktivnosti, pa čak i mogućnost recesije.
- Te&scaron;ko je sjetiti se nekog sukoba u nedavnoj istoriji da je imao toliki ekonomski uticaj. Zbog toga berze svakodnevno prate de&scaron;avanja i eskalaciju sukoba. Ohrabruju informacije o postignutom primirju. Za nadati se da će potrajati - ističe Čavalić dodajući da se već mogu uočiti konkretne posljedice ovog rata na globalnom trži&scaron;tu.
- Prije svega, u vezi s dodatnim tro&scaron;kovima za čitavu ekonomiju. Konkretno, transportnim tro&scaron;kovima, ali i tro&scaron;kovima osiguranja. To znači da govorimo o dugoročnim posljedicama koje će se osjetiti i u narednim godinama. Tako da vi&scaron;e nije riječ samo o stabilizaciji cijene nafte u kratkom roku, već o budućim ekonomskim perspektivama. Poremećeni su lanci snabdijevanja. Moguće je očekivati rast cijena drugih proizvoda, usluga, u nekim zemljama i regionima moguće i nesta&scaron;ice - ističe Čavalić.
&Scaron;to se tiče cijena nafte, kaže da se dalje neće povećavati ako primirje potraje.
- Cijene nafte i drugih energenata su vrlo volatilne i brzo reaguju na bilo kakve događaje, bili pozitivni ili negativni. Međutim, bitno je naglasiti da je &bdquo;najgore iza nas&ldquo;, u vidu izuzetnog rasta cijena. Cijene mogu rasti, ali ne toliko značajno kao &scaron;to su rasle u proteklih nekoliko sedmica - poručuje Čavalić.
&Scaron;to se tiče Zapadnog Balkana, on ističe da nemaju dovoljno energetski rezervi, niti monetarnih mogućnosti za prevazilaženje ove krize. Tako da je rizik relativno veći u odnosu na neke druge evropske, razvijene zemlje.
- Posebno je izazovna činjenica &scaron;to nije izvr&scaron;ena energetska tranzicija tako da znatno zavisimo od nafte i naftnih derivata. Bitno je naglasiti da je riječ o relativno siroma&scaron;nim evropskim zemljama. To znači da svaka kriza ovog tipa donosi dodatne izazove za Zapadni Balkan - smatra Čavalić.
Sukob bi ako potraje, kako dodaje, mogao ponovo &bdquo;pogurati&ldquo; inflaciju i ugroziti standard građana u regionu.
- To se već de&scaron;ava jer energenti imaju poseban ponder po pitanju inflatornih trendova. Naročito u regionu koji zavisi od kamionskog, drumskog transporta. Transportni tro&scaron;kovi čine znatan dio ukupnih tro&scaron;kova. Za preduzeća nema previ&scaron;e kratkoročnih alternativa tako da se svaki dodatni tro&scaron;ak na kraju dana fakturi&scaron;e krajnjem potro&scaron;aču. U praksi ovo znači pad životnog standarda građana - nagla&scaron;ava Čavalić.
Na pitanje da li su mjere poput subvencija i ograničavanja cijena dugoročno održive, odgovara da su one kratkoročni amortizeri.
- Nijesu dugoročne politike. Ne treba puno očekivati od navedenih. Ograničavanje cijena kao mjera je relikt pro&scaron;losti i danas se vi&scaron;e smatra ekonomskim populizmom jer ne donosi neke vidljive rezultate (osim &scaron;to priziva nesta&scaron;icu na trži&scaron;tu ili podsticaj neformalnoj ekonomiji). Subvencije imaju smisla samo ukoliko targetiraju one kojima je pomoć zaista potrebna - smatra Čavalić.
U ovakvim okolnostima, kako obja&scaron;njava, region Zapadnog Balkana je rizičan zbog relativno male dubine trži&scaron;ta, zavisnosti od uvoza, fiskalno slabijih država i političke fragmentacije.
- Zanimljiv može biti za projekte koji su vezani za logistiku, obnovljive izvore, skladi&scaron;tenje energije, prenosne mreže i tzv. nearshoring (spram granica EU). Ali kapital svejedno ne dolazi tako jednostavno. Potrebne su dugoročne reforme kako bi se privukao. Politička, pravna i ekonomska stabilnost - to je recept za dugoročno privlačenje investicija u dana&scaron;njem svijetu. Odnosno sumirano u jednoj riječi: predvidljivost - ističe Čavalić.
Smatra da bi konkretne mjere Vlade Crne Gore trebalo da budu subvencije koje bi bile usmjerene za one u Crnoj Gori koji su objektivno najvi&scaron;e ugroženi.
- Bolje je imati taj ciljni pristup, nego li nuditi politički i socijalni populizam za sve. Kriza je tu, globalna je - cijena se mora kad-tad platiti. Dalje, bilo bi dobro da se Vlada odrekne dijela zarada na naftu i naftne derivate. Ako analiziramo cijenu ovog energenta, jasno je da vlasti &scaron;irom svijeta imaju znatno uče&scaron;će u istoj kroz fiskalno opterećenje.
To treba da se privremeno obustavi, a u korist vozača (uz mjeru ograničenja marži). Konačno, na dugi rok potrebno je raditi na razvijanju alternativnih izvora snabdijevanja, naftnim rezervama, te diverzifikaciji energenata koji se koriste za potrebe privrede i stanovni&scaron;tva. Naravno, konkurencija na trži&scaron;tu je najbolji odgovor protiv visokih cijena i to treba aktivno podsticati - obja&scaron;njava na&scaron; sagovornik.
Ako se trenutni sukob dodatno produbi najgori ekonomski scenario za region - po njegovim riječima bio bi kombinacija dugotrajnog poremećaja cijene nafte trajno iznad sada&scaron;njih nivoa, skupljeg LNG-a i transporta, novog talasa inflacije u Evropi, vi&scaron;ih kamata, pada turizma i pada industrijske aktivnosti.
- To bi za Zapadni Balkan značilo sporiji rast ili stagnaciju, veće budžetske deficite, pritisak na socijalne transfere i pad realnog standarda. Za nadati se da do toga neće doći. Očekivanja su da SAD mora pronaći rje&scaron;enje za ovaj konflikt - najkasnije do ljeta - zaključuje Čavalić.

Čavalić: Za uvozno zavisnu ekonomiju poput Crne Gore posljedice krize tek dolaze

OCJENJUJE EKONOMSKI ANALITIČAR

Predstavnici poslodavaca i sindikata razgovaraće u petak sa premijerom o povećanju zarada u javnom i privatnom sektoru i usagla&scaron;avanju Op&scaron;teg kolektivnog ugovora (OKU).&nbsp;
Predstavnici socijalnih partnera pregovaraće o rastu obračunske vrijednosti koeficijenata zarada, tako da u sindikatu očekuju da bi do povećanje zarada za sve zaposlene trebalo da dođe već od maja, do kada bi se usaglasio OKU, prenosi portal RTCG.
Generalni sekretar Saveza sindikata (SSCG) Du&scaron;ko Zarubica potvrdio je Radiju Crne Gore da se pregovori o usagla&scaron;avanju OKU i zaradama nastavljaju u petak.
"Premijer Milojko Spajić je zakazao, a na sastanku će biti poslodavci i sindikati. Obaveza Vlade i poslodavaca bila je da u periodu od od posljednjeg sastanka do petka nađu rje&scaron;enje kako da se povećaju zarade i u realnom sektoru", kazao je Zarubica.
Sindikati insistiraju na povećanju zarada i u javnom i u privatnom sektoru, počev od maja, ali konačan iznos zavisiće od dogovora o koeficijentima.
"Pregovara se o povećanju oba koeficijenta, i obračunske vrijednosti i koeficijenta složenosti. Na&scaron;e očekivanje je da se konačno dogovorimo i da zarade budu povećane na zadovoljstvo sindikata i svih zaposlenih", rekao je Zarubica.
Predstavnici Unije poslodavaca spremni su na pronalaženje zajedničkog interesa, ali su ukazali na ključni izazov, odnosno održivost biznisa. Oni su podsjetili i da poslodavci već sada u velikoj mjeri isplaćuju zarade iznad nivoa koji se traži.&nbsp;
U Uniji slobodnih sindikata (USSCG) uvjereni su da će do kraja mjeseca biti postignut dogovor o novom OKU, koji će biti u interesu za&scaron;tite ekonomskog položaja zaposlenih.
Nominalne plate su rasle, ali je kupovna moć građana niža, &scaron;to potvrđuju i podaci sindikalne potro&scaron;ačke korpe koja za prvi kvartal iznosi oko dvije hiljade EUR za četvoročlano domaćinstvo.
U periodu od dvije godine do&scaron;lo je do rasta sindikalne potro&scaron;ačke korpe 190 eura ili deset odsto, naveli su iz USSCG. Taj podatak, kako su dodali, navodi na zaključak da je nužno naći optimalno rje&scaron;enje za povećanje zarada.
Iz Vlade je vi&scaron;e puta ponovljeno da su spremni za povećanje zarada, ali da insistiraju da ono obuhvati javni i privatni sektor. Prema odluci Vlade, OKU je produžen do 30. aprila.

Pregovori o povećanju zarada 17. aprila

PREDSTAVNICI POSLODAVACA I SINDIKATA RAZGOVARAĆE  SA PREMIJEROM

Ministar pomorstva i koordinator Ministarstva saobraćaja Filip Radulović saop&scaron;tio je jo&scaron; jednom da će sve četiri trake puta Tivat-Jaz biti pod asfaltom do kraja maja.
"I dalje stojim iza onoga &scaron;to sam ranije rekao, a to je da će sve četiri trake biti pod asfaltom do kraja maja. Nećemo dozvoliti da bude ugrožena ljetnja turistička sezona.
Svi treba da znaju da će morati da se radi dan-noć kako bi bulevar bio zavr&scaron;en prije početka ljetnje turističke sezone", napisao je Radulović na mreži X.
<blockquote class="twitter-tweet">
Intezivno se izvode radovi na asfaltiranju devete dionice na rekonstrukciji puta Tivat-Jaz. 🛣️🚧 I dalje stojim iza onoga &scaron;to sam ranije rekao, a to je da će sve četiri trake biti pod asfaltom do kraja maja. 📅 1/2 <a href="https://t.co/LecKvMZBg3">pic.twitter.com/LecKvMZBg3</a>
&mdash; Filip Radulovic (@FilipRadulovic_) <a href="https://twitter.com/FilipRadulovic_/status/2043641122904215765?ref_src=twsrc%5Etfw">April 13, 2026</a></blockquote>

Radulović: Sve četiri trake bulevara Tivat-Jaz biće pod asfaltom do kraja maja

"NEĆEMO DOZVOLITI DA BUDE UGROŽENA LJETNJA TURISTIČKA SEZONA"

Autobuski prevoznici traže od Vlade i Ministarstva finansija da sistemski rije&scaron;e problem povraćaja akciza i poreza na dodatu vrijednost jer ima firmi koje po dvije-tri godine čekaju na povraćaj tog novca, kazao je za "Dan" izvr&scaron;ni direktor Klastera autobuskih prevoznika Davor Dokić.
&ndash; Zbog velikih iznosa koji su se nagomilali, da ne bismo ugrozili likvidnost države, spremni smo da prihvatimo obveznice koje bi emitovala država i da nam njima plate PDV. Tako jednim potezom zavr&scaron;avaju posao, jer nas isplaćuju, a mi sa obveznicama možemo da odemo u banku i založimo ih kao kolateral za kredit. Svjesni smo da gubimo na tome, ali bolje je i da izgubimo malo novca, ali da dođemo do njega, nego da čekamo i da nam likvidnost svakog dana visi o koncu &ndash; istakao je Dokić.
Precizirao je da je riječ o iznosu od 30 milion eura.
&ndash; Dakle, tražimo obveznice sa normalnim rokom dospijeća, umjesto isplate novca po osnovu povraćaja PDV-a &ndash; rekao je Dokić.
Ukazao je da su autobuski prevoznici u problemu zbog rasta cijene eurodizela u poslednjih mjesec dana. Od 9. marta cijena euroduzela je porasla 44 centa. Da Vlada nije reagovala smanjenjem akciza za 50 odsto, eurodizel bi bio skuplji za jo&scaron; 27 centi, odnosno poskupio bi ukupno 71 cent i sada bi ko&scaron;tao 2,05 eura po litru, umjesto trenutnih 1,78 eura. Benzin je u istom periodu poskupio oko 20 centi po litru.
Od srijede jeftinije gorivo
Cijene naftnih derivata od srijede će biti niže pet do &scaron;est centi. Prema podacima Udruženja naftnih kompanija (UNKCG), eurodizel će biti jeftiniji za pet do &scaron;est centi, a benzin za četiri do pet centi. Lož-ulje će biti jeftinije od sedam do osam centi.
Cijena dizela trenutno je 1,78 eura po litru, benzina 1,59 i 1,63 eura, a lož-ulja 1,95 eura.
Vlada je smanjila akcize na eurodizel za 50 odsto, &scaron;to je 27 centi po litru, a za benzin za 25 odsto, &scaron;to je između 16 i 17 centi.
Da nije bilo smanjenja akciza, eurodizel bi sada ko&scaron;tao 2,05 eura.
Ovo će biti prvi pad cijena goriva od 9. marta. Od tada je dizel poskupio četiri puta, i to u dvocifrenom iznosu.
Poskupljenje dizela 33 odsto najvi&scaron;e je pogodilo prevoznike, kojima je gorivo glavni input. Ipak, od starta su poručivali da neće dizati cijene karata.
Osim povraćaja PDV-a i akciza, autobuski prevoznici traže i tri rate obećane pomoći iz 2021. godine. Tada&scaron;nja Vlada im je obećala pomoć od 1.500 eura po autobusu i isplatu u tri rate, ali, kako nam je kazao Dokić, to jo&scaron; nije realizovano.
&ndash; Za sve autobuske prevoznike to je suma od 1,7 miliona, &scaron;to je za budžet Crne Gore smije&scaron;an iznos, maltene statistička gre&scaron;ka, a nama bi ta sredstva omogućila da preživimo i da dođemo do kiseonika koji nam je neophodan, jer smo iscrpljeni visokom cijenom goriva &ndash; naglasio je Dokić.
Autobuski prevoznici su od Ministarstva finansija, koje vodi Novica Vuković, namjeravali da traže odricanje od dijela akciza i PDV-a, kako bi im pomogli zbog rekordnog rasta cijena goriva, ali su od toga zasad odustali, jer je u međuvremenu sklopljeno primirje između Irana i Sjedinjenih Američkih Država, &scaron;to će, kako se nadaju, dovesti do smirivanja na svjetskim berzama i zbog čega će doći do pada cijena dizela i vraćanja na normalni nivo.
Eurodizel je prije sukoba na Bliskom istorku ko&scaron;tao 1,34 eura po litru.
U prvom navratu dizel je poskupio 16 centi, a kada je nakon dvije sedmice cijena trebalo da poraste za 34 centa po litru, Vlada se probudila i reagovala smanjenjem akciza na dizel za 50 odsto. To je dovelo do poskupljenja od "samo" sedam centi i zaustavilo je vrtoglavi rast cijena tog naftnog derivata. Međutim, s obzirom da sukobi nisu jenjavali, cijene su i u naredna dva obračuna rasle u dvocifrenom iznosu, &scaron;to je u krajnjem dovelo do cijene od 1,78 eura po litru.
Na benzin, koji je poskupio oko 20 centi, Vlada je smanjila akcize za 25 odsto. Smanjenje akciza važi do 22. aprila.
Naredni obračun cijena naftnih derivata je u utorak, nakon Vaskrsa, a nove cijene će važiti od srijede, 15. aprila.
Vlada je krajem marta izmijenila i uredbu za određivanje maloprodajnih cijena goriva, pa se od tada cijene usklađuju na sedmičnom nivou. Do tada se cijena obračunavala na svake dvije sedmice.

Autobuski prevoznici traže od Vlade da obveznicama izmiri 30 miliona duga za PDV

ZAHTJEVAJU I TRI RATE OBEĆANE POMOĆI IZ 2021.

Kompanija Carine je, kako su saop&scaron;tili u sve projekte, uključujući i rizort u Bao&scaron;ićima, u&scaron;la uz po&scaron;tovanje svih administrativnih procedura, dodajući da su se oslonili na odluke Vlade i lokalnih institucija i postupali u okvirima dobijenih saglasnosti.
Saop&scaron;tenje prenosimo integralno:&nbsp;
&ldquo;Kao porodična kompanija, koja decenijama investira isključivo u Crnu Goru, smatramo važnim da u ovom trenutku pružimo dodatni kontekst i ukažemo na činjenice od značaja za razumijevanje situacije.
Prije svega, želimo da naglasimo da kompanija &bdquo;Carine&rdquo; vi&scaron;e od tri decenije gradi status jednog od najpouzdanijih subjekata u crnogorskoj privredi, vodeći računa o redovnom plaćanju svih poreza i obaveza prema budžetu Crne Gore, &scaron;to potvrđuje i na&scaron; status na bijeloj listi poreskih obveznika, ali i status najvi&scaron;eg nivoa kreditne sposobnosti i pouzdanosti klijenta kod vodećih banaka.
Svjesni značaja dru&scaron;tvene odgovornosti, ulagali smo konstantno u lokalnu zajednicu i zajedno gradili održiv i kvalitetan ambijent za život, pri čemu smo kao kompanija samo u prethodnih nekoliko godina u te inicijative investirali vi&scaron;e od milion eura.
Na&scaron;a kompanija je u sve svoje projekte, pa tako i u projekte all-inclusive rizorta u Bao&scaron;ićima, plaži, ali i rizorta u Kumboru, u&scaron;la uz po&scaron;tovanje svih administrativnih procedura.
Dosada&scaron;nji radovi na svim navedenim projektima izvođeni su na osnovu prijava gradnje, građevinskih dozvola i rje&scaron;enja izdatih od strane nadležnih organa, te u potpunosti u skladu s aktuelnim prostornim planom i njegovim smjernicama. Kao investitori, oslonili smo se na odluke Vlade Crne Gore i lokalnih institucija i postupali u okvirima dobijenih saglasnosti.
Porodica Popović i kompanija &bdquo;Carine&ldquo; su stvarali nove vrijednosti inspirisani vrijednostima Boke Kotorske i države Crne Gore. Na&scaron;a vizija je razvoj turizma visoke kategorije koji će Bao&scaron;iće i hercegnovsku op&scaron;tinu dodatno pozicionirati na mapi najprestižnijih destinacija, uz maksimalno očuvanje prirodnog i kulturnog potencijala.
Ovu svoju viziju smo potvrdili i dosada&scaron;njim radom, pa s ponosom ističemo da tokom sedam mjeseci godi&scaron;nje uspijevamo da ugostimo posjetioce iz čitave Evrope. Zajedno s na&scaron;im zaposlenima, čiji broj očekujemo da se udvostruči otvaranjem rizorta u Bao&scaron;ićima, promovi&scaron;emo kulturna i prirodna bogatstva Crne Gore, između ostalog i kroz tematski osmi&scaron;ljene izlete, s ciljem da na&scaron;i gosti na istinski i duboko iskustven način upoznaju crnogorske znamenitosti i ljepote.
U duhu vrijednosti koje su duboko ukorijenjene u na&scaron;em dru&scaron;tvu, da se istina i pravda brane dostojanstveno i bez &scaron;tete prema drugome, uložićemo sve napore da nedoumice razrije&scaron;imo isključivo kroz institucije sistema.
Uprkos činjenici da je vlasniku Kompanije, nasuprot uobičajenoj sudskoj praksi za ovakve postupke, određena mjera pritvora, želimo da vjerujemo u institucije sistema i uvjereni smo da će se kroz zakonit postupak, zasnovan na činjenicama i dokumentaciji, a ne na osnovu medijskih interpretacija, doći do istine i pravednog rje&scaron;enja.
Svjesni odgovornosti koju imamo prema za&scaron;titi radnih mjesta skoro 300 zaposlenih, njihovim porodicama, lokalnoj zajednici u kojoj poslujemo, poslovnim partnerima i turistima koji vi&scaron;e od sedam mjeseci provode u na&scaron;im turističkim objektima, nastavićemo, kao i do sada, da poslujemo u skladu sa svim zakonima države koja je na&scaron;a jedina kuća.
Pozivamo javnost na suzdržanost i objektivnost. Na&scaron; fokus ostaje na očuvanju stabilnosti poslovanja, brizi o na&scaron;im zaposlenima i njihovim porodicama, i spremnosti da u okviru institucija sistema damo puni doprinos razja&scaron;njenju svih nedoumica, u najboljem interesu na&scaron;eg grada i države&rdquo;.

Carine: Oslonili smo se na odluke Vlade i lokalnih institucija i postupali u okvirima dobijenih saglasnosti

"NASTAVIĆEMO, KAO I DO SADA, DA POSLUJEMO U SKLADU SA SVIM ZAKONIMA DRŽAVE KOJA JE NAŠA JEDINA KUĆA"

Sve vrste naftnih derivata od srijede će biti jeftiniji pet do &scaron;est centi po litru, kazali su "Danu" iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG).
Istakli su da ove cijene nisu konačne, jer se odnose na tri od četiri dana koja ulaze u obračun, ali da sa velikom sigurno&scaron;ću mogu reći da će dizel biti jeftiniji za pet do &scaron;est centi, a benzin za četiri do pet centi. Lož-ulje bi trebalo da pojeftini sedam do osam centi po litru.
Eurodizel trenutno ko&scaron;ta 1,78 eura po litru, eurosuper 95 je 1,59 eura, eurosuper 98 je 1,63 eura, dok je lož-ulje 1,95 eura.
Iz Udruženja su naveli da je pad cijena goriva rezultat privremenog primirja između Irana i SAD i da će se taj trend nastaviti ukoliko se primirje produži.
Od druge polovine marta cijene goriva se obračunavaju svake sedmice, &scaron;to u ovom slučaju znači da će cijene goriva padati svakih sedam dana, pod uslovom da situacija na Bliskom istoku nastavi da se odvija u dobrom pravcu.
Cijene goriva u Crnoj Gori počele su da rastu od 9. marta, kada je eurodizel poskupio 16 centi. Dvije sedmice nakon toga, eurodizel je trebalo da poskupi 34 centa, ali se Vlada tada sjetila da reaguje smanjenjem akciza na 50 odsto, &scaron;to je dovelo do toga da eurodizel poskupi sedam centi umjesto 34 centa.
Akcize od 50 odsto smanjile su cijenu dizela za 27 centi po litru. Rast cijena dizela nastavio se i u naredna dva obračuna, za 11 i 10 centi, &scaron;to je dovelo do toga da je cijena tog naftnog derivata za mjesec dana porasla 44 centa, &scaron;to je oko 33 odsto. Da nije bilo zakasnjelog smanjenja aciza za 50 odsto, cijena eurodizela sada bi iznosila 2,05 eura po litru.
Benzin je poskupio oko 20 centi, a Vlada je smanjila akcizu za 25 odsto, &scaron;to je smanjenje cijene za oko 16-17 centi po litru.
Vlada jedino nije smanjivala akcize na lož-ulje, zbog čega je ta vrsta naftnog derivata dostigla cijenu od 1,95 eura po litru.
Privremeni prekid vatre donio je pad cijena nafte na svjetskim trži&scaron;tima, ali prema riječima &scaron;efa analitičkog sektora Slovenske gospodarske komore Bojana Ivanca, ne može se očekivati pad cijena nafte u skorije vrijeme.
Kako prenosi SEEbiz.eu, cijene fizičkih isporuka nafte posljednjih dana su vi&scaron;e od trži&scaron;nih, a tankeri s naftom jo&scaron; se nisu vratili na svoje uobičajene rute. Nakon &scaron;to su Va&scaron;ington i Teheran postigli dogovor o dvosedmičnom prekidu vatre i privremenom otvaranju Ormuskog moreuza, cijene nafte i prirodnog plina naglo su pale, dok su berzanski indeksi porasli.
Međutim, Ivanc je juče na konferenciji za novinare u Slovenskoj gospodarskoj komori (GZS), gdje su predstavljena očekivanja privrede od nove vlade, skrenuo pažnju na razliku između finansijskih trži&scaron;ta i realne privrede.
&ndash; Nastali haos neće se tako brzo rije&scaron;iti. Kada govorimo o nafti brent, govorimo o trenutnoj trži&scaron;noj cijeni, tj. za trenutnu isporuku. Međutim, u području nabavke cijene za isporuku u roku od 10 do 25 dana su uporedivije, a one su već posljednjih dana bile znatno vi&scaron;e od trži&scaron;ne cijene. Na primjer, ako je cijena nafte brent za barel od 159 litara bila oko 110 dolara, cijena fizičke isporuke nafte bila je oko 150 dolara. Po toj cijeni neko je kupio naftu i sada je uvozi sebi, &scaron;to će dodatno uticati na rast cijena. To jo&scaron; nismo osjetili u Evropi, a vrlo vjerojatno hoćemo u sljedećih mjesec, mjesec i po, do dva &ndash; rekao je Ivanc.
Tankeri će se tek za mjesec do dva vratiti na uobičajene rute
Ivanc je podsjetio i da su tankeri za naftu morali skrenuti sa svojih uobičajenih ruta zbog zatvaranja Ormuskog moreuza, te da će im trebati barem mjesec ili dva da se vrate na njih.
&ndash; Kako bi ublažile ka&scaron;njenja ovih tankera, evropske zemlje omogućile su oslobađanje nacionalnih rezervi nafte &ndash; dodao je Ivanc.
On je pozdravio prekid vatre, ali se boji da SAD neće pristati na barem dvije od deset iranskih tačaka za sklapanje dugoročnog sporazuma. No čak i ako dođe do trajnog prekida vatre, očekuje da će učinci na cijene nafte početi tek negdje u trećem tromjesečju.
&ndash; Gotovo sam siguran da ćemo u tekućem drugom tromjesečju ipak nekako vidjeti odgođeni kraj ovih &scaron;est sedmica kada su nabavke bile otežane, a cijene vi&scaron;e &ndash; rekao je Ivanc.

Gorivo će pojeftiniti pet do šest centi po litru

POTVRĐENO IZ UDRUŽANJE NAFTNIH KOMPANIJA

Funkcioner Socijaldemokratske partije (SDP) i Evropskog saveza (ES) Mirko Stanić kazao je da taj politički blok intenzivno priprema set mjera za ublažavanje posljedica ekonomske krize, među kojima je i smanjenje PDV-a na gorivo i osnovne životne namirnice, dok istovremeno optužuje Vladu za izostanak strategije i nedostatak senzibiliteta prema građanima.
- Prijedlog koji su predali poslanici Evropskog saveza u Skup&scaron;tini Crne Gore je način da Vlada dobije alat kojim bi mogla, u slučaju značajnijih udara na svjetskim trži&scaron;tima, da snizi stopu PDV-a na gorivo. Sad dolazimo u paradoksalnu situaciju da pored smanjena akciza država skoro isto uzima na litar dizela. Ta razlika u novcu nije prevelika kad je u pitanju država, jer građani plaćaju značajno veću cijenu - rekao je Stanić.
On podsjeća da je od početka krize na Bliskom istoku cijena dizela, koji koristi 78 odsto vozila u Crnoj Gori, porasla 44 centa ili 33 odsto. Taj rast je bio, dodaje on, preko cent i po na dnevnom nivou, &scaron;to se odražava na čitav niz usluga koje su povezane sa gorivom, ali i na one koje nijesu, kao &scaron;to su pojedine usluge. Tako se, ističe on, ulazi u vrtlog inflacije.
- Na&scaron; prijedlog je da u tom slučaju Vlada smanji PDV. Određene vlade u Evropskoj uniji i van su već to uradile. Vlada &Scaron;panije je u okviru 80 mjera donijela i jednu od ključnih, a to je smanjenje PDV-a na gorivo sa 21 na 10 &nbsp;odsto. Vlada Poljske će smanjiti PDV na gorivo sa 23 na osam odsto. Niz vlada, od Rumunije, Letonije, Slovenije, Malte i svih drugih razmatraju ili su uvele slične modele.
Naravno da je tu potreban i niz subvencija koje bi se odnosile na posebno ugrožene grane privrede. Poenta je u tome da, ukoliko cijene goriva nastave da rastu na svjetskim berzama, Vlada može kroz smanjenje stope PDV-a, smanjiti cijenu goriva za 10-15 ili čak 30 centi po litru goriva. To bi onda imalo i psiholo&scaron;ki bitan efekat jer se ne bi pre&scaron;lo preko dva eura za litar dizela i time bi se spriječio dalji talas poskupljenja koji je evidentan u Crnoj Gori koja ima inače značajno veću stopu inflacije nego &scaron;to to imaju zemlje Evropske unije - istakao je Stanić.
"Nije normalno da neko ko vodi državno preduzeće ima tri puta veću platu od premijera"
Direktori pojedinih državnih preduzeća, kaže Stanić, imaju plate po sedam-osam hiljada eura i to je ne&scaron;to &scaron;to je SDP kritikovao i prethodnom sistemu. Nije, navodi on, normalno da neko ko vodi državno preduzeće ima tri puta veću platu od premijera.
- Jedan od na&scaron;ih prijedloga je i smanjenje stope PDV-a na voće i povrće, na pet procenata, kao &scaron;to to rade brojne zemlje koje su smanjile stopu PDV-a na hranu, poput Italije, &Scaron;panije, Hrvatske i jo&scaron; nekih zemalja.
Na&scaron; prijedlog, koji je nažalost odbijen u Skup&scaron;tini od strane skup&scaron;tinske većine, bio je i da se materijalna pomoć, koja je stvarno na niskom nivou i koja se nije mijenjala od 2013.godine, za pojedinca poveća sa 100 na 130 eura, za familiju koja ima pet i vi&scaron;e članova sa 190 na 250 eura i da se tuđa njega i pomoć poveća sa 100 na 130 eura.
Nijesu to neka spektakularna povećanja koja bi ugrozila budžet, ona bi bila u skladu sa onim &scaron;to su projekcije budžeta i naplata poreza i doprinosa tokom ove godine. Međutim, Vlada i skup&scaron;tinska većina nemaju senzibiliteta za one koji su ipak ovom krizom najvise pogođeni - naglasio je Stanić.
Vlada je do sada iskoristila jedino mjeru koju je predložio poslanik SD-a i ES-a Boris Mugo&scaron;a i smanjila nivo akciza. Stanić napominje da Vlada nije sama presuzela mjere, niti ima plan kako da građani prebrode krizu.
- Garantujem vam da troje ili petoro članova najbrojnije Vlade na planeti - crnogorske, danas nije u Crnoj Gori već su svi iskoristili priliku da neđe odu za ove praznike. Problem je &scaron;to mi imamo jednu neozbiljnu družinu na vlasti i ljude koji sve &scaron;to predloži vlast automatski podržavaju u Skup&scaron;tini, dok nemaju senzibiliteta za ono &scaron;to su prijedlozi opozicije, konkretno Evropskog saveza, koji bi imali za cilj pobolj&scaron;anje svih života građana - rekao je Stanić.
Nije bilo potrebe za koncesijom Evropski savez je najavio da će glasati protiv odluke davanja u zakup Aerodroma Crne Gore na 30 godina južnokorejskoj kompaniji Incheon jer za tim, smatra Stanić nije bilo potrebe. Stava je da nijedan član Vlade ne bi takav potez napravio u svojoj privatnoj firmi.
- Treba da damo aerodrome u koncesiju koji su pro&scaron;le godine ostvarili 49 miliona eura prihoda, 17 miliona eura profita, a ove godine ulažu od sopstvenih sredstava 21 milion eura u investicije i sve to treba da date za 100 miliona eura na 30 godina.
Elementi ugovora koje smo do sada imali priliku da vidimo ostavljaju ogroman prostor koncesionaru da izbjegne mogućnost plaćanja ovih iznosa koje je Vlada saop&scaron;tila. Ova koncesija je pokrenuta 2019. godine, vrijednost Aerodroma je od tada porasla sa ne&scaron;to manje od 150 miliona na 256 miliona eura i imamo nastavak procesa gdje je cijela avio industrija promijenjena. Garantujem da prije sedam godina nijedan Crnogorac nije letio iz Tirane, danas desetine hiljada ljudi iz Crne Gore lete preko tog aerodroma - zaključio je Stanić.

Stanić: Vlada kroz smanjenje stope PDV-a može sniziti cijenu goriva 10 do 30 centi

EVROPSKI SAVEZ INTENZIVNO PRIPREMA SET MJERA ZA UBLAŽAVANJE POSLJEDICA EKONOMSKE KRIZE

Blokada teretnog saobraćaja na graničnim prelazima počinje danas, u deset sati.
Iz Udruženja prevoznika ranije su kazali da im je Uprava policije odobrila protest na svim graničnim prevoznima, izuzev u Luci Bar.
Blokada graničnih prelaza za teretni saobraćaj izuzeće prevoz ljekova, životinja i zapaljivog materijala.
Blokada će trajati do četvrtka u deset sati, prenosi agencija Mina business.
Iz Udruženja su poručili da će, ukoliko im ne ispune zahtjeve,&nbsp; poku&scaron;aće da produže protest.
Prevoznici traže da&nbsp;se profesionalni vozači izuzmu iz pravila 90/180 dana, po kojem u zemljama &Scaron;engena mogu boraviti najvi&scaron;e tri mjeseca u pola godine.&nbsp;Traže da se vozači tretiraju kao "kabinsko osoblje" (slično pilotima i stjuardesama) i da im se omogući nesmetan rad bez obzira na dužinu boravka u EU.&nbsp;Zahtijevaju da im se akcize na gorivo umanje u istom procentu kao i ostalim privrednim granama, tvrdeći da su trenutno u neravnopravnom položaju.
<div class="se-embed se-embed--article">&nbsp;</div>

Danas blokada teretnog saobraćaja na graničnim prelazima