Ekonomija

U prostorijama Ministarstva poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede, juče je održan sastanak farmera, otkupljivača mlijeka i predstavnika tog resora.
Predsjednik Udruženje stočara Danilovgrad Vlado Lakić, istakao je za Antenu M da je sastanak rezultat lo&scaron;eg odnosa države i otkupljivača prema farmerima iz razloga &scaron;to su crnogorske mljekare obustavile otkup mlijeka sa farmi koje proizvode količine do 100 litara.
&ldquo;Glavni razlog je &scaron;to se pojavio vi&scaron;ak mlijeka, odnosno do&scaron;lo je do zatvaranja nekih farmi na sjeveru. Mljekare iz centralnog dijela regije su uzeli jedan dio toga mlijeka i samim tim i otkup se povećao. Do&scaron;lo je do ogromnog uvoza mlijeka i jednostavno država nema snage da iskontroli&scaron;e uvoznike, odnosno domaće trgovine, da napravi dogovor da se manje uvozi, a da bi se moglo plasirati na&scaron;e mlijeko koje se otkupi sa na&scaron;ih farmi. I iz toga razloga do&scaron;lo je do poremečaja na trži&scaron;tu i to nije prvi put. Dakle mi apelujemo skoro svakih 3, 4, 5 mjeseci da se jednostavno sistemski rije&scaron;i ovaj problem i da država reguli&scaron;e uvoz koliko toliko, to je nekih 10, 15, eventualno do 20% i samim tim bi se regulisali vi&scaron;kovi i automatski bi se crnogorska proizvodnja povećala&rdquo;.
Lakić obja&scaron;njava da je od 800 registrovanih farmera pogođeno njih 400. Pola crnogorskih farmera danas nemaju gdje da prodaju svoje mlijeko, navodi Lakić.
&ldquo;Mljekara Lazina je obustavila otkup mlijeka od negdje oko 320 kooperanata, mljekara Nika je obustavila negdje oko 80. Na sastanku smo čuli da će i mljekara Srna u narednom periodu, dakle iduće nedjelje krenuti sa obustavom i kod velikih farmera, dakle neće ići u otkup mlijeka. Sami tim će se doći do kolapsa i mi jednostavno nemamo mogućnost niti prerade mlijeka, niti bilo &scaron;to da uradimo sa njim&rdquo;.
Upitan da li postoji rizik da se dio proizvođača trajno ugasi, Lakić odgovara da se dio proizvođača već godinama gasi.
&ldquo;Mi smo sa nekih hiljadu i par stotina proizvođača do&scaron;li u dana&scaron;njem danu da ih je negdje oko 820. Dakle, zadnjih godina do&scaron;lo je do ga&scaron;enja 500 farmi. Ono &scaron;to se bojimo da prilikom ulaska u EU i ovaj dio malih farmera neće zadovoljiti kriterijume, jer svih ovih godina ministarstvo poljoprivrede nije edukovalo farmere i nije ni&scaron;ta uradilo po pitanju toga da mali farmeri postanu malo veći i da postanu konkurentni i da jednostavno njihovi proizvodi zadovoljavaju kriterijume po pitanju kvaliteta da bi se mogli otkupiti. Dakle, prilikom ulazka u EU oni će tek biti pogođeni&rdquo;.
Za ponedjeljak 27. aprila, planiran je novi sastanak predstavnika mljekara, trgovaca i Ministarstva poljoprivrede. Lakić kaže da od sastanka ne očekuje puno te da smatra da neće doći do velikih pomaka
&ldquo;Ono &scaron;to država treba da uradi je da sjedne sa ove četiri velike crnogorske trgovine, da dogovori da se svi proizvodi crnogorski &scaron;to se god proizvede, plasira njima na trži&scaron;te, da država jednostavno pozove građane da kupuje domaće proizvode, da objasni stanovni&scaron;tvu u Crnoj Gori za&scaron;to je to dobro i za crnogorsku poljoprivredu i za&scaron;to su ti proizvodi kvalitetniji od onih iz uvoza.&nbsp;
Mi smo i danas konstatovali to na sastanku da svaka familija, ne član domaćinstva nego samo jedna familija, da dnevno uzme jedan litar jogurta, da mi ne bi nikakvog problema imali da bi se crnogorski proizvodi normalno plasirali na trži&scaron;te. Ali nama je izgleda milije uzeti onu Kravicu ili Dukat od uvoznika koji je dosta lo&scaron;ijeg kvaliteta, nego uzeti ovo domaće koje se otkupi sa crnogorskih farmi&rdquo;.
Lakić zaključuje da predsjednik države ili premijer treba izađu i izdaju naredbu da je zabranjen uvoz mlijeka dok se ovaj problem ne rije&scaron;i.

Lakić: Predsjednik ili premijer da zabrane uvoz mlijeka dok se problem ne riješi

MLJEKARE OBUSTAVILE OTKUP OD MALIH FARMERA

Neće biti otkupa mlijeka od malih farmera koji proizvode do 100 litara mijeka dnevno ni narednih dana. Rje&scaron;enja, za sada nema, rečeno je nakon sastanka poljoprivrednika, prerađivača i predstavnika Ministarstva poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede koji je održan danas.
"Hladnjače su pune pa nema mjesta za mlijeko malih poljoprivrednika, čak i da ga poklone. Pola farmera crnogorskih neće prodavati mlijeko, jer je nekontrolisan uvoz kao da se ni&scaron;ta ne de&scaron;ava. Za sada, rje&scaron;enja nema", kaže vlasnik mljekare Lazine Milutin Đuranović.
Resorno ministarstvo je spremno na saradnju, pa će na naredni sastanak biti pozvani i predstavnici trgovačkih lanaca, kaže u ime Ministarstva poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede Krsto Rađenović i nagla&scaron;ava da je ugroženo četiri stotine malih farmera.
Poljoprivrednik Željko Radeč kaže da su veliki proizvođači mlijeka spremni da se solidari&scaron;u sa malim farmerima koji proizvode do 100 litara.
"Problem je monopol trgovačkih lanaca, jer 10% domaćeg mlijeka od ukupnih potreba ne možemo prodati. O, čemu se tu radi", zapitao je Radeč.
Predstavnici resornog ministarstva jo&scaron; jednom su pozvali potro&scaron;ače da kupuju domaće.

Održan sastanak u Ministarstvu: Nema otkupa mlijeka od malih farmera ni narednih dana

PROBLEM NEKONTROLISANI UVOZ

Unija slobodnih sindikata (USSCG) organizovaće u srijedu protest ispred zgrade Vlade, zbog nezadovoljavaljućeg odnosa prema socijalnom dijalogu i zahtjevima sindikata za povećanjem zarada.
Protest pod nazivom Zajedno za 100, počeće u 15 sati i 30 minuta.
&bdquo;Pozivamo vas da se pridružite borbi za ispunjenje zajedničkog cilja - povećanje zarada i potpisvanje novog Op&scaron;teg kolektivnog ugovora (OKU), za&scaron;tite ekonomsko-socijanog položaja, očuvanje uloge i značaja socijalnog dijaloga i socijalnih partnera&ldquo;, poručili su iz USSCG, prenosi agencija Mina business.
Oni su kazali da protest neće odlagati u slučaju da narednih dana dođe do sastanka, osim ukoliko prije njegovog početka dođe do dogovora o povećanju zarada i potpisavanja novog OKU-a.
Iz USSCG su dodali da je Izvr&scaron;ni odbor početkom sedmice donio odluku o organizovanju protesta, kako bi se iskazalo nezadovoljstvo odnosom prema socijalnom dijalogu i zahtjevima sindikata za povećanjem zarada i potpisivanja novog OKU-a.&nbsp;
Oni su podsjetili da je njihovoj odluci prethodilo neodržavanje sastanka socijalnih partnera i premijera Milojka Spajića, planiranog za 17. april, kako kako je dogovoreno prilikom njihovog posljednjeg susreta krajem marta.&nbsp;
&bdquo;Igonorisanje na&scaron;ih zahtjeva, odugovlačenje pregovora, neispunjavanje obećanja i obesmi&scaron;ljavanje socijalnog dijaloga samo su neki od razloga koji opravdavaju poziv na bunt. Evropska Crna Gora zahtijeva evropske zarade. Ekonomski rast i rast profita moraju biti pravedno i ravnomjerno raspodijeljeni. Pozitivni efekti programa Evropa sad 1 i 2 moraju biti nastavljeni, a ne uru&scaron;eni pod pritiskom inflatornih kretanja koja su kao takva doprinijela da je sindikalna potro&scaron;ačka korpa za dvije godine uvećana 190 EUR ili deset odsto&ldquo;, poručili su iz USSCG.
Oni smatraju da trend rasta cijena nije praćen adekvatnim porastom zarada.&nbsp;
&bdquo;Dok u budžetu, u čijem kreiranju nam kao socijalnim partnerima ne daju da učestvujemo, ima novca za partijska zapo&scaron;ljavanja, milionska izdvajanja za konsultantske i ugovore o djelu, te tro&scaron;kove izgubljenih sudskih postupaka, onda sasvim sigurno mora imati novca za zaposlene&ldquo;, rekli su predstavnici USSCG.
Oni su poručili da je solidarnost i prepoznavanje važnosti trenutka od ključne važnosti za dalji razvoj situacije, ali i podsjećanje donosioca odluka na snagu sindikata i radničke klase.&nbsp;
&bdquo;Od na&scaron;eg dana&scaron;njeg odnosa prema ovom pitanju, zavisiće i budući odnos donosioca odluka prema nama kao sindikatima i predstavnicima radnika/ca. Vrijeme je da usljed izostanka dijaloga preduzmemo druge, zakonom dozvoljene oblike sindikalne borbe koje smo koristili i 2008. i 2012. i 2014. i 2018. godine&ldquo;, naveli su iz USSCG.
Oni su pozvali građane da u susret Međunarodnom prazniku rada pokažu da solidarnost prevazilazi političku i moć profita.

Protest USSCG 29. aprila

"POD NAZIVOM ZAJEDNO ZA 100"

Finansijsko-obavje&scaron;tajna jedinica (FOJ) je u okviru četiri predmeta bankama izdala 17 naredbi za privremenu obustavu transakcija, čime&nbsp; je ukupno blokirano 1,55 miliona eura, pokazao je izvje&scaron;taj o radu te institucije, koji je objavila Vlada.
Jedinica je, kako se navodi u izvje&scaron;taju, organizaciono pozicionirana u okviru Uprave policije kao Sektor za finansijsko-obavje&scaron;tajne poslove, a dokument se odnosi na pro&scaron;lu godinu, prenosi portal RTCG.
- U toku pro&scaron;le godine zabilježeno je povećanje broja dostavljenih sumnjivih transakcija u ukupnom iznosu za 14,13 odsto. Povećanje broja sumnjivih transakcija najvi&scaron;e je zabilježeno kod poslovnih banaka, 25,39 odsto, dok je značajno povećan i broj sumnjivih transakcija dostavljenih od obveznika čija je djelatnost vezana za davanje zajmova, 54,55 odsto - navedeno je u izvje&scaron;taju.
Aktivnosti FOJ-a u odnosu na obveznike i nadzorne organe u primjeni novog Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma rezultirale su povećanjem prijavljenih sumnjivih transakcija.
Prema podacima iz izvje&scaron;taja, ukupan broj prijavljenih gotovinskih transakcija u pro&scaron;loj godini iznosio je 66,78 hiljada, od čega su 45,66 hiljada transakcije bile u iznosu od 15 hiljada eura i vi&scaron;e.
FOJ je, kako je navedeno, od poslovnih banaka primio 41,12 hiljada gotovinskih transakcija ili 61,57 odsto ukupno dostavljenih, od čega se 40,94 hiljada odnosi na one u iznosu od 15 hiljada eura i vi&scaron;e.
- Notari su dostavili 7,46 hiljada gotovinskih transakcija, od čega se 4,6 hiljada odnosi na one u iznosu od 15 hiljada eura i vi&scaron;e. Priređivači igara na sreću dostavili su 17,92 hiljade gotovinskih transakcija, od čega je 87 u iznosu od 15 hiljada eura i vi&scaron;e - precizirano je u izvje&scaron;taju.
Prodavci motornih vozila dostavili su 287 gotovinskih transakcija, od čega se 34 odnose na iznos od 15 hiljada eura i vi&scaron;e.
- FOJ je od Uprave prihoda i carina u pro&scaron;loj godini primio 856 izvje&scaron;taja o prenosu novca preko državne granice. Na osnovu tih izvje&scaron;taja otvorena su četiri predmeta, od kojih je jedan u radu, dok za tri nijesu pronađeni elementi osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo - navedeno je u izvje&scaron;taju.
FOJ je otvorio četiri predmeta na osnovu informacija Uprave carina, od kojih su tri u radu, dok u jednom nijesu pronađeni elementi sumnje da je počinjeno krivično djelo. Za predmet otvoren u 2024. godini na osnovu prenosa novca preko državne granice, u pro&scaron;loj godini je podnijeta krivična prijava za djelo pranje novca i privremeno je oduzeto oko 85 hiljada eura.
Riječ je o, kako je obja&scaron;njeno, stranom državljaninu koji je unio gotov novac u Crnu Goru, a nije ga prijavio carinskoj ispostavi na graničnom prelazu.
Takođe, za dva predmeta otvorena u pro&scaron;loj godini na osnovu prenosa novca preko granice podnijete su krivične prijave za pranje novca i privremeno je oduzeto oko 48 hiljada eura. U pitanju su strani državljani koji su unijeli gotov novac u Crnu Goru, a nijesu ga prijavili carinskoj ispostavi na graničnom prelazu i nijesu mogli da dokažu porijeklo.
FOJ je pro&scaron;le godine otvorio 998 predmeta, od čega 651 na inicijativu obveznika, 203 po osnovu zahtjeva i obavje&scaron;tenja državnih organa, 113 na osnovu operativnih podataka i 31 na zahtjev stranih partnera.
- Kada je riječ o novim tehnologijama i upotrebi kriptovaluta, u pro&scaron;loj godini otvoreno je sedam predmeta, od kojih tri na osnovu prijava sumnjivih transakcija dostavljenih od poslovnih banaka. One su se odnosile na kupovinu kriptoimovine u iznosu od oko 90 hiljada eura i njenu prodaju za oko 32 hiljade. Ti predmeti su u radu - navedeno je u dokumentu.
Na osnovu zahtjeva nadležnih otvorena su tri predmeta, od kojih su dva zavr&scaron;ena bez utvrđenih elemenata krivičnog djela. Na osnovu operativnih saznanja otvoren je jedan predmet vezan za fiktivnu kupovinu nepokretnosti čija realizacija nije obavljena, o čemu je obavije&scaron;ten partnerski FOJ u državi u kojoj predmetne osobe imaju prebivali&scaron;te.
Na osnovu otvorenih predmeta, nadležnim su dostavljena 132 analitička izvje&scaron;taja i 44 informacije. Od ukupno 998 otvorenih predmeta, njih 132 rezultiralo je elementima osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo pranja novca u 19 predmeta i predikatna krivična djela u 113 predmeta.
- U toku pro&scaron;le godine, na osnovu analitičkih izvje&scaron;taja FOJ-a u kojima su konstatovani osnovi sumnje za izvr&scaron;enje krivičnih djela pranje novca i utaja poreza i doprinosa, u saradnji sa SBPK i SPO, nadležnim tužila&scaron;tvima podnijete su 32 krivične prijave i jedna dopuna. Sedam krivičnih prijava i jedna dopuna podnijeti su protiv deset građana zbog postojanja sumnje za pranje novca, u ukupnom iznosu od 2,53 miliona eura - navedeno je u izvje&scaron;taju.
Podnijeto je i 25 krivičnih prijava protiv 25 preduzeća i 30 građana zbog postojanja sumnje za krivično djelo utaje poreza i doprinosa, u ukupnom iznosu od oko 5,8 miliona eura.
U odnosu na 2024. godinu broj podnijetih krivičnih prijava za pranj novca veći je vi&scaron;e nego duplo, dok je za utaju poreza i doprinosa porastao 25 odsto.

Izvještaj FOJ: Bankama 17 naredbi za blokadu

UKUPNO BLOKIRANO 1,55 MILIONA EURA

U trenutku kada vlast projekat &ldquo;Velje Brdo&rdquo; predstavlja kao brzo i dostupno rje&scaron;enje stambene krize, iz stručne javnosti stiže o&scaron;tro upozorenje da se radi o obećanju bez realnog upori&scaron;ta. Sonja Dragović, ispred grupe KANA / Ko ako ne arhitekt, u razgovoru za <a style="color: #000000;" href="https://etv.me/ekonomija/sonja-dragovic-kana-za-portal-etv-velje-brdo-je-obmana-3-5-milijardi-za-iluziju-bez-pokrica">Portal ETV</a> poručuje da projekat nema osnovne tehničke, infrastrukturne ni finansijske uslove, da su rokovi neizvodljivi, a cijene nerealne. Ukazuje i na ključnu kontradikciju: građanima se obećava vlasni&scaron;tvo nad jeftinim stanovima, dok strate&scaron;ki dokumenti predviđaju model trajnog zakupa.
Uz procijenjeni tro&scaron;ak od 3,5 milijardi eura, nedostatak infrastrukture i potencijalne posljedice po prostor i resurse, upozorenje je jasno &mdash; ovo nije samo rizičan projekat za buduće stanare, već potez koji može dugoročno opteretiti i Podgoricu i Crnu Goru u cjelini.
Obećanja bez pokrića
Koji su ključni razlozi zbog kojih smatrate da je projekat Velje Brdo prevara?
Sonja Dragović: Kada kažemo &ldquo;prevara&rdquo;, mislimo na situaciju u kojoj jedna strana (u ovom slučaju, Vlada) drugoj strani (u ovom slučaju, crnogorskoj javnosti) lažno predstavlja svoju politiku u oblasti stanovanja i obećava ne&scaron;to &scaron;to nije moguće izvesti. Projekat &ldquo;Velje Brdo&rdquo; predstavljen je kao gotovo rje&scaron;enje za stambenu krizu, iako za to nema, niti u dogledno vrijeme može biti, osnovnih tehničkih, infrastrukturnih i finansijskih uslova. To je toliko jasno da očekujemo da će uskoro u crnogorskom slengu izrazi &ldquo;&scaron;arena laža&rdquo; i &ldquo;Velje Brdo&rdquo; postati sinonimi.
Pokazatelja je mno&scaron;tvo: za početak, pogledajmo &scaron;ta je do sad najavljeno pa porečeno. Vlada je u septembru 2024. obećala da će već sredinom 2026. prvi stanovi biti useljeni, po cijeni od 1.000 eura po kvadratu. U januaru 2026. rok je pomjeren za 2027. godinu, a u martu i aprilu najavljena je izgradnja bulevara i predstavljeno idejno rje&scaron;enje za prvi blok, nagrađeno na konkursu upitne valjanosti zbog mogućeg konflikta interesa između žirija i nagrađenih. Ali čak i ako zanemarimo to, ostaje sigurno da u najavljenim rokovima nije tehnički moguće pretvoriti idejno rje&scaron;enje u glavni projekat, a zatim po njemu izgraditi useljive stambene zgrade sa osnovnom infrastrukturom na ovom nepristupačnom, potpuno neopremljenom i nepovezanom terenu.
Tome treba dodati jo&scaron; jedan aspekat, koji do sada nije dobio mnogo prostora u medijima: Vlada projekat u javnosti promovi&scaron;e isključivo kao priliku za kupovinu jeftinog stana koji će postati vlasni&scaron;tvo kupca, dok Strategija stambene politike do 2034. godine (usvojena u junu 2025.) predviđa drugačiji model, po kojem stanari plaćaju do 15% vrijednosti stana i stiču pravo trajnog zakupa, a ne vlasni&scaron;tvo. Svi mogu da se uvjere u ovo: pronađite dokument na internetu i pogledajte sami - nakon opisa ovog modela priu&scaron;tivog stanovanja, u Strategiji stoji: &ldquo;Sličan model planira se za Projekat Velje brdo.&rdquo;
Znači, Vlada za medije priča jedno, i to ono &scaron;to pretpostavlja da ljudi žele da čuju - da će konačno imati svoj stan, koji mogu da priu&scaron;te - dok u strate&scaron;kim dokumentima predviđa drugo. Svjesni smo da ovo vjerovatno nije poznato &scaron;iroj javnosti jer znamo da ljudi, vođeni iskustvom, nemaju mnogo povjerenja u crnogorske strate&scaron;ke dokumente, ali to ne mijenja činjenicu da postoji velika kontradiktornost o kojoj niko ne govori.
Rizici za građane i grad
Da li to znači da građani treba da strahuju da bi mogli biti dovedeni u zabludu ili o&scaron;tećeni?
Sonja Dragović: Da, i to na individualnom i kolektivnom nivou. &Scaron;teta koju mogu očekivati pojedinci i porodice koje su iskazale interesovanje za ove stanove proizilazi iz toga &scaron;to projekat nije dobar i data obećanja ne mogu da budu ispunjena - uslovi nijesu dobro istraženi pa ulaznih podataka nema, infrastruktura ne postoji, planovi su falični, i za sada čitava priča doslovno stoji na energičnim nastupima ministra Radunovića koji poku&scaron;ava da nas uvjeri da ne vjerujemo sopstvenim očima i da će ovo sigurno da bude super.
Ako se nekako i desi da neki stanovi budu izgrađeni na ovom prostoru, to će biti sa vi&scaron;e godina zaka&scaron;njenja, jer tehnički ne može onoliko brzo koliko Vlada kaže da može, i bez adekvatne infrastrukture - već znamo da su predviđene septičke jame i da se ne zna odakle će doći voda; znači, sve i kad bi se ovo desilo nekad u narednoj deceniji, kvalitet stanovanja bio bi daleko ispod obećanog. Onda će se postaviti pitanje ko je odgovoran prema ljudima koji su čekali, koji su možda propustili druge opcije za rje&scaron;avanje stambenog pitanja, i koji su svoje važne životne izbore vezali za ovo obećanje.
Ali sve to se tiče individualnih rizika, kojima bi bili izloženi oni koji bi se lakovjerno i nekritički upustili u ovu priču. &Scaron;to se tiče kolektivnog rizika, njega preuzimamo svi mi, i upravo je &scaron;teta koju ovaj projekat može napraviti za sve nas glavna motivacija za pažnju koju mu na&scaron;a organizacije posvećuje. Vidimo gomilanje urbanističkih, ekolo&scaron;kih, ekonomskih i saobraćajnih problema koje ovaj projekat može samo da produbi, a kojima se niko ne bavi ozbiljno. Ponavljamo da je planirani broj stanova (oko 20.000) na samo ovoj jednoj lokaciji - koja nema vodu, put, ni kanalizaciju - gotovo jednak cjelokupnom rastu stambenog fonda u cijeloj Podgorica tokom prethodne decenije.
U su&scaron;tini, važno nam je da se ne izgubi iz vida da projekat &ldquo;Velje Brdo&rdquo; nije rizičan samo za one koji se direktno prijavljuju za stanove, već da infrastrukturno ugrožava cijelu Podgoricu, a da time &scaron;to razvojne resurse cijele države vezuje za jedan ovako lo&scaron;e promi&scaron;ljen potez ugrožava i cijelu zemlju.
Neodrživ model
Na osnovu čega zaključujete da je projekat neodrživ, bilo ekonomski, urbanistički ili ekolo&scaron;ki?
Sonja Dragović: Ekonomski: prema podacima iz odabranog idejnog rje&scaron;enja za Blok A1, sama izgradnja stambenih zgrada iznosi oko 2.691 euro po kvadratu neto stambene povr&scaron;ine, i to bez tro&scaron;kova komunalne infrastrukture. Ako se građanima i dalje obećava cijena od 1.000 eura po kvadratu, ili ne&scaron;to malo vi&scaron;e od toga (kako je Vlada već počela da najavljuje), javnost mora dobiti odgovor na pitanja o tome ko pokriva razliku, iz kog budžeta i po kom modelu subvencionisanja. Nije isto ako govorimo o izgradnji stanova koji će biti trajno u vlasni&scaron;tvu države ili grada i dostupni da budu iznajmljeni onima kojima su najvi&scaron;e potrebni u decenijama koje dolaze, i o izgradnji stanova koji će biti značajno subvencionisani za pojedinačne privatne vlasnike.
Dalje: državna Strategija stambene politike navodi da je za 2025. za Velje Brdo opredijeljeno 10 miliona eura, dok je za 2026. iz državnog bužeta planirano svega 105.490 eura. Sa drudge strane, prema UNECE izvje&scaron;taju, ukupan tro&scaron;ak izgradnje čitavog naselja procijenjen je na oko 3,5 milijardi eura, &scaron;to možemo prevesti ovako: ako bi Crna Gora svake godine odvajala 100 miliona eura isključivo za &ldquo;Velje Brdo&rdquo;, &scaron;to je za na&scaron;u malu ekonomju ogroman iznos, bilo bi nam potrebno 35 godina da pokrijemo samo tro&scaron;kove izgradnje.
Nije ni čudo &scaron;to Vlada odbija da se upusti u detaljniju ekonomsku analizu ove zamisli, jer, kad bi stvarno poku&scaron;ali, ne bi mogli da opravdaju ovo &scaron;to poku&scaron;avaju da urade.
Urbanistički i infrastrukturno: govorimo o brdu koje nema put, vodovod, kanalizaciju, koje je premreženo žicama dalekovoda, i na kojem je do sada najzahtjevniji graditeljski pohuhvat bila izgradnja tvrđave za osmatranje okolne ravnice prije vi&scaron;e od 150 godina. Konkursni zadatak koji je Ministarstvo samo napisalo konstatuje da će privremena rje&scaron;enja za kanalizaciju biti septičke jame, a znamo koliko je na&scaron; sistem sklon tome da privremena rje&scaron;enja dugo ostanu i jedina.
Nije jasno ni kako bi se novo naselje saobraćajno povezalo sa ostatkom Podgorice - postojeći planovi su nedorečeni i u konfliktu &scaron;to sa postojećom infrastrukturom, &scaron;to sa planovima za druge putne pravce i obavezama za&scaron;tite ostataka Duklje.
Ekolo&scaron;ki: zvanični planski dokumenti Podgorice prepoznaju dolinu Zete, kao i prostor uz Sitnicu, Velje brdo i izvori&scaron;te Mareze kao predjele posebnih prirodnih vrijednosti, sa preporukom da se Mareza &scaron;titi bez naru&scaron;avanja prirodnih i pejzažnih kvaliteta. Niko jo&scaron; nije ni probao da odgovori na to kako bi urbanizacija ovih razmjera uticala &scaron;to na za&scaron;titu ovih predjela, &scaron;to na samo izvori&scaron;te Mareze, koje je glavni izvor pijaće vode za cijeli grad.
Bez jasne odgovornosti
&nbsp;Ko snosi odgovornost ukoliko se ispostavi da su obećanja u vezi sa projektom nerealna ili neispunjiva?
Sonja Dragović: Formalno, Vlada Crne Gore, jer je Vlada investitor i inicijator. Međutim, iz prakse nam je poznato da crnogorski institucionalni okvir ba&scaron; i ne nudi mehanizme za utvrđivanje odgovornosti u ovakvim slučajevima; pogledajte samo &scaron;ta se de&scaron;ava sa aktuelnim slučajem u Bao&scaron;ićima i prebacivanjem odgovornosti između različitih aktera i institucija.
Koliko je nama poznato, u zakonu ne postoji stavka o tome kako kazniti, i koga kazniti, ako Vlada bez ekonomske analize i studije izvodljivosti pokrene ogroman građevinski poduhvat na rubu za&scaron;tićenog područja. Ako se desi ono &scaron;to ima najvi&scaron;e izgleda da se desi - da projekat propadne i da stanovi, ako uop&scaron;te ijedna zgrada bude izgrađena, budu neuslovni - odgovornost će biti difuzna, svi će upirati prstom jedni u druge, a građani, priroda i javni budžet će ostati da snose posljedice.
Zbog svega toga mi sad insistiramo na kritičkom pogledu na ovaj projekat i one koji ga agresivno promovi&scaron;u. Nije nam cilj da ru&scaron;imo ideju o državnom programu za pristupačno stanovanje, naprotiv - mislimo da je neophodno da država konačno počne ozbiljno da se bavi ovim ozbiljnim problemom. Ali, ovo &scaron;to vidimo nije ozbiljan pristup.
Ova nerealna obećanja mogu samo da prodube stambenu krizu, jer odgađaju razgovor o stvarnim, mogućim rje&scaron;enjima, tro&scaron;e javne resurse i, vjerovatno najgore od svega, daju lažnu nadu onim na&scaron;im sugrađanima i sugrađankama koje imaju najmanje &scaron;anse da u ovakvom sistemu obezbijede sebi krov nad glavom.

Dragović: Velje Brdo je obmana – 3,5 milijardi eura za iluziju bez pokrića

GRAĐANIMA SE OBEĆAVA VLASNIŠTVO NAD JEFTINIM STANOVIMA, DOK STRATEŠKI DOKUMENTI PREDVIĐAJU MODEL TRAJNOG ZAKUPA

Iz državnog trezora je danas uplaćeno 3,75 miliona eura prema Željezničkoj infrastrukturi (ŽICG), saop&scaron;teno je iz kompanije.&nbsp;
&bdquo;Upravo je realizovana uplata od 3,75 miliona eura od trezora prema ŽICG za januar, februar i mart, u skladu sa vi&scaron;egodi&scaron;njim ugovorom i godi&scaron;njim aneksom za ovu godinu&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju ŽICG.&nbsp;
U utorak je potpisan vi&scaron;egodi&scaron;nju ugovor o upravljanju javnom infrastrukturom između Ministarstva saobraćaja i ŽICG, čime su stvoreni svi preduslovi za isplatu zarada zaposlenima u toj kompaniji.

ŽICG: Uplaćeno 3,75 miliona eura

ZA JANUAR, FEBRUAR I MART

Uprava za saobraćaj objavila je video koji prikazuje intezitet radova na bulevaru Tivat-Jaz.
"Radovi se izvode u tri smjene kako bi sve četiri saobraćajne trake bile pod asfaltom do početka ljetnje turističke sezone, a do sada je zavr&scaron;eno oko 90 odsto radova na saobraćajnici.
Riječ je o jednom od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u Crnoj Gori, čijim će zavr&scaron;etkom biti značajno smanjene gužve na ovom pravcu, posebno tokom ljetnjih mjesec", navedeno je u objavi.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/XDNqyGIVUzo" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>

Uprava za saobraćaj: Završeno 90 odsto radova na bulevaru Tivat-Jaz

OBJAVLJEN SNIMAK

Akcize na gorivo su umanjene 35 odsto, &scaron;to se neće odraziti na poslovanje naftnih kompanija. Značiće potro&scaron;ačima jer je strah od nesta&scaron;ica manji. Nije bilo potrebe da se državne rezerve tro&scaron;e, kazali su Radiju Crne Gore iz Ministarstva energetike i rudarstva (MEIR). Ipak, de&scaron;avanja na Bliskom Istoku nose neizvjesnost u daljem snabdijevanju energentima, ukazuju iz Udruženja naftnih kompanija.
&ldquo;Odlukom Vlade umanjene su akcize na gorivo za 35 odsto. Akcija je produžena do 26. maja, ali ne u dosada&scaron;njem iznosu 50 odsto na eurodizel i 25 odsto na dvije vrste benzina. Stoga i cijene goriva nisu smanjene 10 centi kako se očekivalo, već za dva centa dizel i benzin, i osam centi lož ulje. Litar dizela sada staje 1,69 eura, dok je bez umanjenja akcize iznosio 1,87 eura. Umanjenje akciza trenutno ne utiče na poslovanje naftnih kompanija, ali je značajno za građane jer se zaustavio psiholo&scaron;ki momenat straha od nesta&scaron;ica goriva i poku&scaron;aja stvaranja zaliha&rdquo;, kazao je predstavnik udruženja&nbsp;Dra&scaron;ko Striković.
Naftne kompanije prilikom uvoza plaćaju određenu akcizu i taj iznos naplaćuju od krajnjih kupaca.
&ldquo;Akciza nema nikakav uticaj na poslovanje po pitanju prihoda ili rashoda, već jednostavno u ime države naftne kompanije plaćaju i naplaćuju u istom iznosu. Tako da, prethodnog puta kada je trebalo cijene da porastu značajno, preko 30 eurocenti po litru, tada smo iz naftnih kompanija upućivali i tražili da se umanje akcize kako bi se rasteretila logistika po pitanju snabdijevanja i zahtjeva od strane kupaca i građana koji bi, da nije bilo tada&scaron;njeg umanjenja, vjerovatno pravili ogromne zalihe i rezerve. Zbog toga smo tada ukazivali, a sada, kada cijene padaju, ovakva odluka nema nikakav uticaj&rdquo;, istakao je Striković.
Trenutna situacija na trži&scaron;tu energenata, iako povoljnija za domaće uvoznike nego prethodnih dana, jo&scaron; nosi neizvjesnost zbog bliskoistočne krize i blokade iranskog moreuza, objasnio je Striković.
&ldquo;Situacija se donekle stabilizovala i trenutno je moguće mnogo lak&scaron;e i sigurnije dopremiti i nabaviti dovoljne količine naftnih derivata za crnogorsko trži&scaron;te. Takva su i predviđanja i očekivanja i u narednom periodu, ali svakako uz opreznost i svakodnevno posmatranje situacije na Bliskom Istoku, koja u slučaju da dođe do eskalacije sukoba može dovesti opet do određenih opterećenja i usporavanja snabdijevanja&rdquo;, kazao je on.
Strate&scaron;ke zalihe goriva su stabilne i do sada nije bilo potrebe da se tro&scaron;e, kazali su u Ministarstvu rudarstva i energetike, saglasno uredbi. Naredni obračun planiran je za 27. april.

Dosad nije bilo potrebe da se državne rezerve troše

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA ENERGETIKE

Potpisivanjem vi&scaron;egodi&scaron;njeg ugovora o upravljanju javnom infrastrukturom između Ministarstva saobraćaja i Željezničke infrastrukture (ŽICG) stvoreni su svi preduslovi za isplatu zarada zaposlenima u toj kompaniji.
Na taj način su obezbijeđeni preduslovi za uplatu finansijskih sredstava za rad i isplatu zarada zaposlenima u ŽICG, kao i nesmetano obavljanje redovnih aktivnosti dru&scaron;tva.
Izvr&scaron;noj direktorici ŽICG Marini Bo&scaron;ković dostavljen je na potpis vi&scaron;egodi&scaron;nji ugovor o upravljanju javnom infrastrukturom od ove do 2030. godine, koji se zaključuje između Vlade, odnosno Ministarstva saobraćaja i ŽICG.
&bdquo;Takođe, dostavljen je i godi&scaron;nji aneks o obimu finansiranja, dinamici isplate i zahtijevanom učinku za ovu godinu, od 21. aprila, koji je zaključen između istih ugovornih strana&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina business.
Ugovor je zvanično stupio na snagu nakon &scaron;to ga je Bo&scaron;ković potpisala.
&bdquo;U skladu sa zaključenim ugovorom i godi&scaron;njim aneksom, Ministarstvu saobraćaja su dostavljeni zahtjevi za isplatu sredstava za januar, februar i mart, u ukupnom iznosu od 3,75 miliona EUR. Ti zahtjevi su podnijeti u skladu sa članom godi&scaron;njeg aneksa, kojim su definisani iznos, način i rokovi plaćanja mjesečne naknade&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Na taj način je predviđena obaveza naručioca da upravljaču za poslove održavanja, obnove i upravljanja mrežom mjesečno uplati 1,25 miliona EUR u 12 jednakih rata, do ukupno ugovorenog iznosa.
U pitanju su, kako se zaključuje, direktne uplate do 15. dana u mjesecu tokom ove godine na račun upravljača.

ŽICG: Stvoreni preduslovi za isplatu zarada zaposlenima

POTPISAN UGOVOR

Glavni radovi na bulevaru Tivat-Jaz moraju biti zavr&scaron;eni do početka ljetnje turističke sezone, saop&scaron;tio je ministar pomorstva i koordinator resora saobraćaja, Filip Radulović, i dodao da je treća smjena uvedena u cilju dodatnog intenziviranja radova.&nbsp;
&ldquo;Cilj je da do ljeta kompletna saobraćajnica bude pod asfaltom, odnosno svih 16 kilometara, da sve četiri kolovozne trake budu u funkciji do kraja maja, čime će se omogućiti nesmetani saobraćaj, imajući u vidu da nas čeka njegov pojačan intenzitet&rdquo;, rekao je Radulović u Skup&scaron;tini, odgovarajući na pitanja poslanika.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđu&scaron;ić pitao je Radulovića da saop&scaron;ti datum do kada će taj projekat biti realizovan.
Radulović je objasnio da je riječ o složenom projektu, posebno zbog činjenice da se nakon početka radova pojavila potreba za izmje&scaron;tanjem postojeće i izgradnjom nove komunalne infrastrukture duž trase, &scaron;to je zahtijevalo intenzivnu koordinaciju vi&scaron;e institucija i lokalnih samouprava.
On tvrdi da će do 31. maja sve četiri kolovozne trake biti pod asfaltom.
&ldquo;Kolovoz će biti bezbjedan i prohodan, te će automobili moći nesmetano da voze. Neće zavr&scaron;ni sloj asfalta biti na svakoj dionici, ali će kolovoz biti bezbjedan i prohodan. Neke signalizacije i elektroinstalacije nećemo stići da zavr&scaron;imo do 31. maja, ali imaćemo četiri trake pod asfaltom&rdquo;, kazao je Radulović, prenosi Mina business.
On je, na pitanje nezavisne poslanice Radinke Ćinćur, u vezi sa situacijom u Barskoj plovidbi, kao i eventualnom prodajom udjela od 22 odsto arapskoj Faminas Investment Groupi, saop&scaron;tio da je situacija u obje crnogorske brodarske kompanije posljedica poslovnih odluka i kreditnih aranžmana iz prethodnog perioda.
Radulović je objasnio da je situacija u Barskoj plovidbi, bez obzira na kreditne obaveze prem Exim banci i dug prema državi, bitno drugačija, te podsjetio da kompanija i dalje raspolaže brodovima koji su u funkcionalnom stanju, &scaron;to ukazuje na mogućnost oporavka.
&bdquo;Ministarstvo i Vlada preduzimaju aktivnosti u cilju pronalaženja zakonitog i održivog modela restrukturiranja Barske plovidbe, kako bi se izbjegao scenario koji se dogodio Crnogorskoj plovidbi&ldquo;, rekao je Radulović.
On je poručio da će se u narednom periodu nastaviti aktivnosti na pronalaženju najboljeg modela za stabilizaciju i unapređenje poslovanja Barske plovidbe.
Kada je u pitanju memorandum sa arapskom kompanijom, Radulović smatra da bi to mogla biti &bdquo;slamka spasa&ldquo; za Barsku plovidbu.

Radulović: Glavni radovi na bulevaru Tivat-Jaz do početka sezone

SAOPŠTIO KOORDINATOR RESORA SAOBRAĆAJA

Crnogorska komercijalna banka (CKB) otvorila je vrata nove filijale u okviru tržnog centra Mall of Montenegro.
<div class="code-block code-block-13">
<div id="adoceanrsqcijimrkxo"></div>
</div>
&bdquo;Otvaranje nove filijale u Mall of Montenegro je jasan nastavak strategije da budemo prisutni tamo gdje su na&scaron;i klijenti, u njihovom svakodnevnom okruženju i ritmu života. Želimo da ova filijala bude otvoreno mjesto susreta i prostor u kojem svaki klijent zna da ima na&scaron;u podr&scaron;ku&ldquo;, poručio je direktor filijale Mirko Vujović na svečanosti upriličenoj povodom otvaranja.
<img src="https://investitor.me/wp-content/uploads/2026/04/Mirko-Vujovic.jpg" width="476" height="339" />
I predstavnik CKB Dino Redžepagić istakao je značaj povezivanja sa zajednicom i kontinuiranog ulaganja u kvalitet života građana.
"Dobrodo&scaron;licu u &scaron;oping centar Mall of Montenegro, danas smo poželjeli jednom od najznačajnijih imena u svijetu bankarstva - Crnogorskoj komeracijalnoj banci.
Vjerujemo da će na&scaron;im posjetiocima, dodatna usluga, značajno olak&scaron;ati servisiranje svakodnevnih obaveza", poručeno je iz Mall of Montengro.
Kako je saop&scaron;teno, svečano otvaranje bilo je i prilika da CKB jo&scaron; jednom potvrdi svoj pristup u kojem poslovni rezultati i dru&scaron;tvena odgovornost idu zajedno.
Banka je ovim povodom uručila donacije Osnovnoj &scaron;koli &bdquo;Milorad Musa Burzan&ldquo; i JPU &bdquo;Đina Vrbica&ldquo;.
<img src="https://investitor.me/wp-content/uploads/2026/04/Donacija-Milorad-Musa-Burzan.jpg" width="548" height="365" />
<img src="https://investitor.me/wp-content/uploads/2026/04/Donacija-DJina-Vrbica.jpg" width="551" height="385" />
<img src="https://investitor.me/wp-content/uploads/2026/04/Dino-Redzepagic.jpg" width="549" height="381" />
"Filijala u Mall of Montenegro već je otvorena za klijente, spremna da ponudi moderno bankarsko iskustvo u prostoru koji je prilagođen njihovom ritmu", poručili su iz CKB-a.

CKB otvorila filijalu u Mall of Montenegro