Društvo

Uprkos svim kontroverzama, ministarka kulture i medija&nbsp;Tamara Vujović&nbsp;smatra da je dobitnik Trinaestojulske nagrade&nbsp;Bećir Vuković&nbsp;plodan pisac i da ne stoji tvrdnja da ne priznaje crnogorsku naciju jer je, kaže, primio najveće priznanje upravo države Crne Gore.
Vujović je u intervjuu Televiziji Vijesti kazala i da treba po&scaron;tovati odluke suda koji je vi&scaron;e puta ocijenio da je&nbsp;Boris Raonić&nbsp;nezakonito izabran za generalnog direktora Radio-Televizije Crne Gore.
Na pitanje &scaron;ta vidi kao najveći uspjeh njenog resora u oblasti kulture i u oblasti medija, odgovorila je:
&ldquo;Jednu potpuno novu konkursnu liniju koja se zove Ruksak pun kulture, gdje ćemo djeci iz osnovnih i srednjih &scaron;kola koja žive u ruralnim predjelima, omogućiti da imaju kroz svoje &scaron;kole ili kroz centre za kulturu redovan pristup kulturnim sadržajima. Povećali smo znatno Fond za medijski pluralizam, tako da smo raspodijelili 1,2 miliona eura i to za nekomercijalne &scaron;tampane medije i za internetske publikacije&rdquo;.
Godinu za nama, kada pričamo o postavljanju spomenika za &scaron;ta je potrebna dozvola Va&scaron;eg ministarstva, je obilježila saga sa postavljanjem spomenika četničkom vojvodi Pavlu Đuri&scaron;iću. Da li Vi uop&scaron;te u ovom trenutku znate gdje se on nalazi i da li se interesujete za to?
Vujović:&nbsp;Na&scaron;e inspektorke su bile po tragovima medijskih navoda u konaku i u crkvi, gdje nisu utvrdile postojanje ove statue, tako da, u su&scaron;tini, &scaron;to se nas tiče, na&scaron;a nadležnost se negdje time zavr&scaron;ila.
Smatrate li ipak da su nadležna inspekcija za kulturna dobra i drugi nadležni organi mogli proaktivnije da djeluju u ovom slučaju kako bi se izbjeglo postavljanje spomenika, a sada njegovo skrivanje?
Vujović:&nbsp;Mi svoj posao uradili apsolutno u skladu sa zakonom i u skladu sa pravilima inspekcijske službe. Ako se pojavi neka nova okolnost, da je neko negdje ugledao u kulturnom dobru na javnom mjestu i tako dalje. Naravno, eto, po saznanju ponovo bi iza&scaron;le inspektorke da utvrde da li je to tako i da zavr&scaron;e proceduru.
Da li smatrate da je u skladu sa upravo evropskim standardima to &scaron;to je na čelu te medijske kuće, koja se finansira iz budžeta svih građana, Boris Raonić, za koga je vi&scaron;e sudskih presuda potvrdilo da je nezakonito izabran na tu funkciju?
Vujović:&nbsp;Radio-Tevizija Crne Gore izgleda mnogo modernije, da ima mnogo raznovrsniji programski sadržaj, brojne emisije i to je ono svakako &scaron;to treba podržati i &scaron;to treba im čestitati. Nije Radio-Televizija Crne Gore samo jedan čovjek. Ja sam uvijek pri stavu da se sudske odluke trebaju po&scaron;tovati i da se nadamo da će uskoro se desiti i neki epilog te situacije sa direktorom Radio-Televizije Crne Gore.
Kakav epilog Vi očekujete?
Vujović:&nbsp;Ja očekujem da jednostavno bude po&scaron;tovana pravosnažna presuda.
Kakvim ocjenjujete generalno ambijent i uslove u kojima crnogorski novinari danas rade? Da li smatrate da je pobolj&scaron;ana njihova bezbjednost, ali i uslovi u kojima rade?
Vujović:&nbsp;Apelujemo da pregovarate sa svojim poslodavcima za &scaron;to bolje uslove, ali to je negdje stvar va&scaron;ih direktnih pregovora. Medijski pluralizam postoji i sloboda medija u Crnoj Gori apsolutno postoji.
Po&scaron;to ste na čelu resora koji je zadužen i za kulturu, da li smatrate da je Bećir Vuković zaslužio Trinaestojulsku nagradu, ako nismo sigurni da li je njegova knjiga uop&scaron;te izdata u Crnoj Gori i tokom 2024. godine, jer imamo ozbiljne dokaze da je falsifikovana, a tim slučajem se bavi Tužila&scaron;tvo?
Vujović:&nbsp;Da li i ko će da dobije nagradu, isključivo je u ovom slučaju bio nadležan žiri.
Da li smatrate da je Bećir Vuković dostojan Trinaestojulske nagrade s obzirom na to da je riječ o osobi koja negira postojanje crnogorske nacije, a nakon same dodjele nagrade vidjeli smo i snimak gdje uzima telefon u prodavnici u Mojkovcu jednoj sugrađanki i stavlja ga u džep. Vidite li tu ne&scaron;to sporno?
Vujović:&nbsp;Sad govorimo samo o djelu, ne govorimo o ničemu ovome sa strane, ja ću reći da je Bećir Vuković ima 61 katalogizacijski zapis u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore. Znači, mi svakako govorimo o jednom plodnom piscu. To je čovjek koji je sa puno ponosa primio najveće crnogorsko priznanje. Tako da rekla bih da ne stoji ta tvrdnja da on ne priznaje Crnu Goru, onda ne bi priznao ni njenu nagradu, najvi&scaron;u nagradu koja se može dodijeliti državljaninu Crne Gore.
Zbog čega niste predložili Dragicu Lompar za novi mandat na čelu Nacionalne biblioteke Đurđe Crnojević? Da li zbog toga &scaron;to je ukazivala na to da je, uz argumente i dokaze, da je knjiga Bećira Vukovića falsifikovana?
Vujović:&nbsp;Ja sam nju zatekla do&scaron;av&scaron;i na ovo mjesto i ona je obavljala svoj posao pune dvije i po godine u mandatu ove vlade, dok joj nije istekao mandat jo&scaron; nekoliko mjeseci poslije toga. To se isto desilo i sa direktorkom Muzičkog centra. Radi se o kompletnom sagledavanju nečijeg učinka.
Na kraju je za novog direktora izabran Ivan Radulović. &Scaron;ta njega preporučuje za tu funkciju po&scaron;to gospođa Lompar tvrdi da ne ispunjava uslove i da je nezakonito izabran?
Vujović:&nbsp;Nije riječ o nezakonitom imenovanju. Radi se o jednom čovjeku koji je doktorant istorijskih nauka, koji je bio saradnik Istorijskog instituta i koji ima svoje ime u oblasti kulturne ba&scaron;tine i ja očekujem da će on donijeti jednu novu energiju, da će samo dobre stvari i dobri rezultati nam stizati iz Nacionalne biblioteke &ldquo;Đurđe Crnojević&rdquo;.

Tamara Vujović smatra da je Vuković plodan pisac, a u slučaju Raonića da se sudske odluke moraju poštovati

"DA LI I KO ĆE DA DOBIJE NAGRADU, ISKLJUČIVO JE U OVOM SLUČAJU BIO NADLEŽAN ŽIRI"

U svim predjelima narednih dana biće ki&scaron;ovito, povremeno i jakih pljuskova sa grmljavinom, praćenih jakim ponegdje i olujnim južnim i jugoistočnim vjetrom, pa su ponegdje moguće i kratkotrajne vremenske nepogode, saop&scaron;tili su iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore (ZHMS).
&ldquo;Narednih četiri- pet dana očekuje nas serija frontalnih talasa, najče&scaron;će u sklopu jake jugozapadne visinske struje, kao prednje strane prostranog visinskog ciklona sa sjevera kontinenta", navode iz ZHMS.
Kako najavljuju, najvi&scaron;e ki&scaron;e očekuje se u nedjelju i ponedjeljak, u većini predjela umjerene ili obilne padavine.
&ldquo;Akumulativno u većini mjesta će pasti najmanje 100-150, a u pojedinim i preko 250l/m2 &ldquo;, saop&scaron;tili su iz Zavoda.
U planinama na sjeveru povremeno sniježne padavine, naročito u nedjelju.
&ldquo;U srijedu krajem dana jače zahlađenje&rdquo;, navode iz Zavoda.
&nbsp;

Narednih dana kišovito, ponegdje i olujni vjetar, moguće i kratkotrajne nepogode

UPOZORENJE ZHMS

Prvi dan nove godine obilježila su, nažalost, nesavjesna pona&scaron;anja pojedinaca, saop&scaron;tili su iz gradskog preduzeća "Čistoća".
Kako su kazali, na vi&scaron;e lokacija u gradu do&scaron;lo je do zapaljenja dijelova kontejnera.
&ldquo;U ulicama Vlada Ćetkovića, Vasa Raičkovića, 13. jula i Kozaračkoj&rdquo;, pi&scaron;e u objavi na Facebooku.
Iz Čistoće su jo&scaron; jednom apelovali na građane da ne odlažu zapaljive materije u kontejnere.

Čistoća: Ponovo zapaljeni kontejneri na više lokacija u Podgorici

APELOVALI NA GRAĐANE DA NE ODLAŽU ZAPALJIVE MATERIJE U KONTEJNERE

Crnogorski zdravstveni sistem nalazi se u najdubljoj krizi u posljednjih deset godina, a ključni problem, prema ocjeni dr Milene Popović-Samardžić, predsjednice Sindikata doktora medicine, nije samo nedostatak kadra i resursa, već potpuni kolaps odgovornosti, etike i upravljanja. U razgovoru za Pobjedu, ona govori o uru&scaron;avanju kvaliteta zdravstvene za&scaron;tite, nepostojanju sistema za praćenje bezbjednosti pacijenata, izostanku institucionalne reakcije nakon te&scaron;kih incidenata i gubitku profesionalnog kompasa u vrhu zdravstvene politike.
&nbsp;Kada se sagleda stanje zdravstvenog sistema u cjelini, gdje su, po Va&scaron;em mi&scaron;ljenju, danas najveći lomovi, koju dijagnozu biste mu uspostavili?
POPOVIĆ SAMARDŽIĆ: Zdravstveni sistem Crne Gore danas je suočen sa najdubljom krizom u posljednjih 10 godina. Godinama upozoravamo na nedostatak sistemske kontrole kvaliteta, odliv ljekara, medicinskih sestara i tehničara, te odsustvo odgovornosti na ključnim pozicijama. Međutim, umjesto da vidimo konkretne reformske pomake, svjedočimo daljem opasnom uru&scaron;avanju &scaron;to se ogleda kroz intenzivan odliv ljekarskog i srednjeg medicinskog kadra i posljednji primjer - ostavka direktora Instituta za bolesti djece.
U 2025. posebno se ogolilo hronično lo&scaron;e upravljanje i odliv kadra, &scaron;to lančano proizvodi duge liste čekanja, preopterećenost i pad kvaliteta zdravstvene za&scaron;tite. Nesta&scaron;ice ljekova i materijala nijesu samo finansijsko pitanje, već sistemski neuspjeh planiranja, nabavki i odgovornosti rukovodstva.
U javnosti se često govori o &bdquo;odlivu kadra&ldquo;, ali bez jasne slike razmjera. Koliko je, prema Va&scaron;im podacima i iskustvu, ovaj problem ozbiljan?
POPOVIĆ-SAMARDŽIĆ: Crna Gora ima svega oko 3,2 ljekara na 1.000 stanovnika, dok je evropski prosjek oko 4. Nedostatak kadra je posebno izražen među pedijatrima &ndash; u pojedinim op&scaron;tinama postoji samo jedan ili dva pedijatra uprkos neprestano otvorenim konkursima na koje se, za pojedine zdravstvene ustanove, niko ne javlja. Evidentan je i nedostatak anesteziologa, specijalista urgentne medicine, onkologa&hellip; Odliv srednjeg medicinskog kadra dodatno produbljuje krizu: preopterećeni su, potcijenjeni i sa ozbiljnim znacima sindroma sagorijevanja na poslu.
Posebno zabrinjava činjenica da je oko 25 odsto ljekara starije od 55 godina, &scaron;to znači da Crnoj Gori u narednim godinama realno prijeti kadrovski kolaps. Rizik je jo&scaron; veći ako se uzme u obzir intenzivan rast privatnog sektora, koji se za sada uglavnom fokusira na &bdquo;hladne&ldquo; elektivne procedure, dok teret hitnih i složenih slučajeva ostaje na državnom sistemu. Državni zdravstveni sistem se već uveliko oslonja na mladi kadar koji zbog toga trpi veliki pritisak. Dakle, Crna Gora je ispod EU prosjeka i po broju doktora i po broju sestara i kad se na to doda starosna struktura kadra, dobija se klasična kombinacija za pucanje dostupnosti usluga u narednih 5 -10 godina.
Može li se zdravstveni sistem uop&scaron;te voditi bez pouzdanih podataka o opterećenju bolestima i potrebama stanovni&scaron;tva?
POPOVIĆ-SAMARDŽIĆ: Ministarstvo zdravlja ne raspolaže osnovnim podacima koji su im potrebni za kreiranje javnozdravstvene politike. Mi ne znamo koliko je stvarno opterećenje zdravstvenog sistema onkolo&scaron;kim bolestima, kardiovaskularnim bolestima jer nijesmo stvorili osnovne uslove za vođenje ovih registara. U EU se, kao standard, sprovodi European Health Interview Survey (EHIS) &ndash; istraživanje koje prikuplja podatke o zdravstvenom stanju stanovni&scaron;tva, faktorima rizika, kori&scaron;ćenju zdravstvenih usluga i sociodemografskim karakteristikama, kako bi države mogle da planiraju politike na osnovu dokaza i da se međusobno porede.
Ovo istraživanje je prvi put sprovedeno u 17 država između 2006. i 2009. Crna Gora do sada nije uradila nijedno, a u vi&scaron;e navrata nam je nuđena i finansijska i ekspertska podr&scaron;ka dok ga, primjera radi, Srbija sprovodi po peti put. Ovo i slična istraživanja omogućila bi nam poređenje sa zemljama EU, identifikovanje glavnih zdravstvenih problema i potreba stanovni&scaron;tva, procjenu dostupnosti usluga i predviđanje trendova &ndash; umjesto upravljanja sistemom &bdquo;na osjećaj&ldquo; i kroz saop&scaron;tenja.
&nbsp;&Scaron;to se u praksi de&scaron;ava kada u zdravstvenom sistemu dođe do ozbiljnog neželjenog događaja?
POPOVIĆ-SAMARDŽIĆ: Crna Gora je krajem 2024. godine usvojila Strategiju za unapređenje kvaliteta zdravstvene za&scaron;tite. Iako se u tom dokumentu jasno identifikuju ozbiljni nedostaci u upravljanju neželjenim događajima, i iako zdravstveni sistem jo&scaron; od 2015. godine ima pravilnik sa definisanim kriterijumima za monitoring i evaluaciju kvaliteta zdravstvene za&scaron;tite, u praksi i dalje nemamo funkcionalan sistem nadzora nad kvalitetom i bezbjedno&scaron;ću pacijenata.
U konkretnim slučajevima neželjenih događaja, reakcija Ministarstva zdravlja najče&scaron;će se svodi na saop&scaron;tenja da je &bdquo;formirana komisija&ldquo; i da će &bdquo;svi odgovorni snositi posljedice&ldquo;, bez jasne metodologije, rokova, transparentnih nalaza i mjerljivih sistemskih promjena koje bi smanjile rizik ponavljanja. Zato se opravdano nameće pitanje: da li, i zbog čega, odgovornost ne snosi i samo Ministarstvo zdravlja &ndash; zbog izostanka postupanja u skladu sa već usvojenim propisima i strate&scaron;kim dokumentima prilikom ispitivanja i upravljanja ovim događajima.
Ključna ustanova poput Kliničkog centra nije integrisana u jedinstveni informacioni sistem, čime se često onemogućava praćenje čak i osnovnih indikatora poput: stope komplikacija, listi čekanja, ponovnih prijema u bolnicu nakon akutnih događaja i mnogih drugih.
U praksi, primjera radi, to znači da ne znamo koliki je broj neželjenih događaja u zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori. Neželjeni događaj u zdravstvu predstavlja neočekivani i neželjeni incident direktno povezan sa liječenjem ili pruženom zdravstvenom uslugom. U uređenim zdravstvenim sistemima kvalitet i bezbjednost se prate kroz jasne indikatore kao &scaron;to su procenat slučajevima iznenadnog srčanog zastoja, procenat ponovljenih hospitalizacija koje su trebale biti prevenirane i sl.
Takvi indikatori predstavljaju međunarodni standard koji, na primjer, Hrvatska i Slovenija prate na nacionalnom nivou i o njima javno izvje&scaron;tavaju. Hrvatska ima čak i poseban Zakon o kvalitetu zdravstvene za&scaron;tite, dok Crna Gora tu temu pominje samo fragmentarno u Zakonu o zdravstvenoj za&scaron;titi bez sankcija za nepo&scaron;tovanje propisa. Takođe, u Hrvatskoj postoji sistem prepoznavanja i rangiranja bolnica koje se ističu učinkom i efikasno&scaron;ću, kao i bolnice u kojima su prepoznati problemi u funkcionisanju i isti transparentno prikazani dok u Crnoj Gori ovakav sistem ne postoji ni u najavama.
Jo&scaron; jedna ozbiljna slabost sistema je zanemarivanje prevencije. U Strategiji za unapređenje kvaliteta zdravstvene za&scaron;tite iz 2024. godine navodi se da je država 2023. godine za preventivne aktivnosti izdvajala svega 0,06 odsto budžeta za zdravstvo. Cilj je da se taj iznos naredne godine poveća na tek 0,26 odsto. Takvi podaci jasno pokazuju da prevencija i dalje nije stvarni prioritet, i da se zdravstvena potro&scaron;nja dominantno usmjerava na liječenje umjesto na rano otkrivanje i sprečavanje bolesti.
Zdravstveni sistem Crne Gore je zato pretežno reaktivan: interveni&scaron;e kada problem eskalira, umjesto da ga prepozna na vrijeme i spriječi &ndash; &scaron;to je definicija racionalnosti. &Scaron;panija je primjer zemlje koja je dugoročno jačala prevenciju i primarnu zdravstvenu za&scaron;titu, zbog čega je očekivani životni vijek građana među najvi&scaron;ima u Evropi (oko 83 godine).
Sve ovo se direktno negativno preliva na džep građana: oko 38 odsto ukupne tekuće potro&scaron;nje na zdravstvo u Crnoj Gori čini izdvajanje iz džepa građana (out-of-pocket). To je vi&scaron;e nego duplo iznad preporučenog praga finansijske za&scaron;tite (oko 15 odsto) i znatno iznad prosjeka EU (oko 17,7 odsto).
Prema izvje&scaron;taju međunarodnih organizacija u Crnoj Gori, to znači da građani godi&scaron;nje plaćaju približno četiri odsto BDP-a direktno za liječenje, ljekove i zdravstvene usluge, &scaron;to je reda veličine oko 180 - 200 miliona eura godi&scaron;nje.
Posebno ste kritikovali mandat ministra zdravlja i izostanak odgovornosti nakon te&scaron;kih incidenata. Gdje, po Va&scaron;em mi&scaron;ljenju, prestaje profesionalna, a počinje politička odgovornost ministra zdravlja?
POPOVIĆ-SAMARDŽIĆ: Posebno zabrinjava činjenica da je u mandatu ministra &Scaron;imuna zabilježen veći broj smrti koje su mogle biti spriječene, nego u mandatima bilo kog prethodnog ministra zdravlja. I pored toga, izostala je svaka moralna, profesionalna i politička odgovornost. Na Evropskom kongresu preventivne pedijatrije u Bečićima od 12. do 5. juna 2025. ministru &Scaron;imunu je &bdquo;za izuzetni doprinos očuvanju i unapređenju pedijatrijske nauke te za&scaron;tite zdravlja djece&ldquo; u 2025. godini uručena nagrada Medal of Science 2025. Evropske pedijatrijske asocijacije.
Od predsjednika Vlade ovaj čin je pohvaljen riječima da je ova nagrada &bdquo;potvrda &Scaron;imunove stručnosti, vizije i istrajnog rada u službi djece&ldquo;. Ovoj nagradi prethodio je smrtni slučaj novorođenčeta tokom porođaja u beranskoj bolnici, kao i smrtni slučaj porodilje iz Ulcinja. Ironično, upravo nakon te nagrade dogodila su se jo&scaron; dva smrtna slučaja djece - oba zbog kasne ili pogre&scaron;ne reakcije sistema, nakon čega je izostala bilo kakva svrsishodna reakcija koja bi imala za cilj za&scaron;titu od ponovljene gre&scaron;ke. Vlada se nije ogla&scaron;avala ovim povodom, niti vidi da sistem treba za&scaron;tititi od ponavljanja ovakvih tragedija i improvizacija.
U razvijenim zemljama ovako ozbiljni incidenti pokreću detaljne analize osnovnog uzroka, uz obaveznu izradu izvje&scaron;taja u roku od 30 dana i njegovo javno objavljivanje. Kod nas, sve se zavr&scaron;ava formiranjem komisije po odluci Ministarstva, koja radi bez standardizovane metodologije, bez javnih rokova i čiji izvje&scaron;taji nijesu javno dostupni. To nije pitanje standarda, već elementarne etike i profesionalizma. Jer ministar zdravlja, prije svega, je ljekar, a nakon toga činovnik. Ljekarska profesija nosi obavezu da prepoznaje, prijavljuje i uči iz gre&scaron;aka. Kada izostane moralna odgovornost, gubi se povjerenje, a gubitak povjerenja jeste uvod u kolaps sistema.
&nbsp;Kako uređeni zdravstveni sistemi reagiju na te&scaron;ke gre&scaron;ke i &scaron;to Crna Gora iz tog iskustva uporno propu&scaron;ta da preuzme?
POPOVIĆ-SAMARDŽIĆ: Međunarodna praksa govori da zemlje koje imaju uspostavljene nacionalne registre neželjenih događaja (&bdquo;never events&ldquo;), obavezne protokole za analiziranje neželjenih događaja i javne godi&scaron;nje izvje&scaron;taje (npr. Velika Britanija, &Scaron;vedska, Holandija), postižu smanjenje ponovljenih kliničkih propusta za 30 &ndash; 50 odsto u roku od tri godine. Crna Gora u ovom trenutku nema ni javno dostupne podatke o broju ozbiljnih incidenata, niti ikakav oblik javnog nadzora nad neželjenim događajima.
To znači da se propusti ponavljaju, a lekcije se ne uče. Ono &scaron;to je jako opasno, jeste &scaron;to je sistem na sve ove neželjene događaje reagovao jačanjem propagande. Pa tako imamo reakcije Vlade ili pak konkretno Ministarstva zdravlja, u vidu agresivne promotivne kampanje fiktivnih rezultata rada ovog ministarstva na dru&scaron;tvenim mrežama poput &bdquo;Raspisani tenderi u 2025&ldquo;. Dakle ne realizovani, već raspisani tenderi se crnogorskoj javnosti prezentuju kao rezultati rada. Takođe i &bdquo;uskoro tender za opremu gotovo milion eura&ldquo;, zatim sad već famozno &bdquo;Projekti Ministarstva zdravlja poslati Ministarstvu javnih radova na raspisivanje&ldquo;. Ovo je jedan od najbrutalnijih primjera propagande u javnom prostoru koji pokazuje u kojoj mjeri je izgubljen moralni kompas u Crnoj Gori.
&nbsp;Kako lo&scaron;e upravljanje i neefikasne javne nabavke na kraju najdirektnije pogađaju pacijente i zdravstvene radnike?
POPOVIĆ-SAMARDŽIĆ: Problem neefikasnog upravljanja vidljiv je i u oblasti javnih nabavki, čestih nesta&scaron;ica ljekova i medicinskih sredstava tokom protekle godine. Postoje ustanove koje već četiri do pet godina čekaju realizaciju nabavke magnetne rezonance. U nekim tenderskim procedurama odgovor komisije za žalbu traje duže od zakonom propisanog roka od 15 dana.
Pacijenti direktno snose posljedice &ndash; čekanjem na dijagnozu, na terapiju, uslugu. Ove godine smo takođe imali slučajeve gdje nam se roditelji žale da kupuju onkolo&scaron;ke ljekove u susjednim državama, poput &bdquo;vinkristina&ldquo;, za svoju djecu koja se liječe od leukemije i nijesu u mogućnosti da trpe inertnost sistema i nesta&scaron;icu.
Takođe, imali smo pritužbe kolega koje navode da im nedostaju ljekovi poput &bdquo;esmerona&ldquo; koji se koristi u anesteziji, a koji pruža izvjesnu dozu komfora u radu sa pacijentima koji se pripremaju za hirur&scaron;ku intervenciju. Kolege ističu i povremene nesta&scaron;ice antibiotika &bdquo;kolistina&ldquo; koji je zadnja terapijska opcija pacijentima koji imaju infekciju izazvanu multirezistentnim bakterijskim sojem i nemaju alternativu za liječenje. Imali smo i nesta&scaron;ice fiziolo&scaron;kog rastvora, glukosalina i papirne vate neophodne za svakodnevni rad sa pacijentima i jo&scaron; mnogo toga.
Čest komentar je da su uzroci nesta&scaron;ica i neracionalno kori&scaron;ćenje istih od strane medicinskog kadra. Odgovor na takve komentare je jednostavan. Sistem javnih nabavki i snabdijevanja državnih zdravstvenih ustanova nije usmjeren na racionalnost, jer da jeste nabavljali bi, primjera radi, pakovanja fiziolo&scaron;kog rastvora od 100 ml. Neki ljekovi zahtijevaju rastvaranje u fiziolo&scaron;kom rastvoru prije upotrebe. To pakovanje bilo bi namijenjeno upravo tom rastvaranju. Trenutni način nabavke diktira da za takve situacije morate rashodovati recimo cijelih 400 ml fiziolo&scaron;kog rastvora otpu&scaron;tajući ih iz boce kako biste lijek rastvorili u potrebnih 100 ml.
Ministarstvo zdravlja u mandatu dr Vojislava &Scaron;imuna obilježila je i vrlo niska transparentnost. Na upite novinara i zainteresovanih građana se nije odgovaralo. Na upite po slobodnom pristupu informacijama koje su novinari upućivali svim institucijama sistema, Ministarstvo zdravlja zajedno sa Ministarstvom sporta se isticalo po broju potpuno ignorisanih zahtjeva, uprkos propisanoj zakonskoj obavezi. Izgleda da broj potpisanih konsultantskih ugovora po mi&scaron;ljenju ministra &Scaron;imuna ne treba biti javan.
&nbsp;Ako biste morali da izdvojite minimum promjena bez kojih sistem vi&scaron;e ne može opstati, koje bi to bile?
POPOVIĆ-SAMARDŽIĆ: Reforma zdravstvenog sistema ne može biti samo tehnička. Crna Gora mora uspostaviti Zakon o kvalitetu zdravstvene za&scaron;tite, koji jasno defini&scaron;e indikatore, obaveze i sankcije. Treba nam i jedinstveni IT sistem integrisan na nacionalnom nivou, koji omogućava prikupljanje i analizu podataka kako iz državnog tako i iz privatnog sektora. Moramo da imamo i Nacionalno tijelo za nadzor kvaliteta i bezbjednosti pacijenata, sa punim mandatom i godi&scaron;njim izvje&scaron;tavanjem. Ono &scaron;to je neophodno je i javni registar neželjenih događaja i ozbiljnih incidenata, po uzoru na EU modele i na kraju formiranje eduko centra za kontinuiranu medicinsku edukaciju ljekara i sestara.

Popović-Samardžić: Kolaps odgovornosti u zdravstvu, ministar izgubio profesionalni kompas

"PROPUSTI  SE PONAVLJAJU, A LEKCIJE NE UČE"

U glavnom gradu Crne Gore jutros je počeo da pada snijeg.
Snijeg pada od sedam sati, a u Podgorici je trenutno nula stepeni, prenosi agencija Mina.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/76BVSZaiRNY" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Izvor: Dan
Od ranih jutarnjih sati, snijeg pada i u Nik&scaron;iću, prenosi portal RTNK.
<figure id="attachment_2526517" class="wp-caption alignnone" style="text-align: center;" aria-describedby="caption-attachment-2526517"><img class="size-full wp-image-2526517 lazyloaded" style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.cdm.me/wp-content/uploads/2026/01/cb73350a-3e2e-4fe1-85e2-1a91e8e493d7.jpg" sizes="(max-width: 1200px) 100vw, 1200px" srcset="https://www.cdm.me/wp-content/uploads/2026/01/cb73350a-3e2e-4fe1-85e2-1a91e8e493d7.jpg 1200w, https://www.cdm.me/wp-content/uploads/2026/01/cb73350a-3e2e-4fe1-85e2-1a91e8e493d7-768x576.jpg 768w, https://www.cdm.me/wp-content/uploads/2026/01/cb73350a-3e2e-4fe1-85e2-1a91e8e493d7-137x102.jpg 137w, https://www.cdm.me/wp-content/uploads/2026/01/cb73350a-3e2e-4fe1-85e2-1a91e8e493d7-130x97.jpg 130w, https://www.cdm.me/wp-content/uploads/2026/01/cb73350a-3e2e-4fe1-85e2-1a91e8e493d7-187x140.jpg 187w, https://www.cdm.me/wp-content/uploads/2026/01/cb73350a-3e2e-4fe1-85e2-1a91e8e493d7-310x232.jpg 310w, https://www.cdm.me/wp-content/uploads/2026/01/cb73350a-3e2e-4fe1-85e2-1a91e8e493d7-320x240.jpg 320w, https://www.cdm.me/wp-content/uploads/2026/01/cb73350a-3e2e-4fe1-85e2-1a91e8e493d7-224x168.jpg 224w, https://www.cdm.me/wp-content/uploads/2026/01/cb73350a-3e2e-4fe1-85e2-1a91e8e493d7-235x176.jpg 235w" alt="" width="326" height="245" data-src="https://www.cdm.me/wp-content/uploads/2026/01/cb73350a-3e2e-4fe1-85e2-1a91e8e493d7.jpg" data-srcset="https://www.cdm.me/wp-content/uploads/2026/01/cb73350a-3e2e-4fe1-85e2-1a91e8e493d7.jpg 1200w, https://www.cdm.me/wp-content/uploads/2026/01/cb73350a-3e2e-4fe1-85e2-1a91e8e493d7-768x576.jpg 768w, https://www.cdm.me/wp-content/uploads/2026/01/cb73350a-3e2e-4fe1-85e2-1a91e8e493d7-137x102.jpg 137w, https://www.cdm.me/wp-content/uploads/2026/01/cb73350a-3e2e-4fe1-85e2-1a91e8e493d7-130x97.jpg 130w, https://www.cdm.me/wp-content/uploads/2026/01/cb73350a-3e2e-4fe1-85e2-1a91e8e493d7-187x140.jpg 187w, https://www.cdm.me/wp-content/uploads/2026/01/cb73350a-3e2e-4fe1-85e2-1a91e8e493d7-310x232.jpg 310w, https://www.cdm.me/wp-content/uploads/2026/01/cb73350a-3e2e-4fe1-85e2-1a91e8e493d7-320x240.jpg 320w, https://www.cdm.me/wp-content/uploads/2026/01/cb73350a-3e2e-4fe1-85e2-1a91e8e493d7-224x168.jpg 224w, https://www.cdm.me/wp-content/uploads/2026/01/cb73350a-3e2e-4fe1-85e2-1a91e8e493d7-235x176.jpg 235w" data-sizes="(max-width: 1200px) 100vw, 1200px" />
<figcaption id="caption-attachment-2526517" class="wp-caption-text">Foto: RTNK</figcaption>
</figure>
Prvi snijeg u Novoj godini pada u Prijestonici Cetinje.
<div class="-mx-4 md:mx-0 mb-8"><img class="w-full max-h-[800px] object-cover sm:rounded-lg" style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://i0.wp.com/cetinjskilist.com/wp-content/uploads/2026/01/mnasl-1206x855-1.jpg?resize=1200%2C800&amp;ssl=1" alt="Pada prvi snijeg na Cetinju (Foto)" width="315" height="210" loading="lazy" />
Foto: Milo&scaron; &Scaron;kuletić/RTV Cetinje
</div>
<figure id="attachment_2526517" class="wp-caption alignnone" aria-describedby="caption-attachment-2526517"></figure>
<figure id="attachment_2526516" class="wp-caption alignnone" aria-describedby="caption-attachment-2526516"></figure>
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, danas biti pretežno oblačno u Crnoj Gori.&nbsp;
Na primorju povremeno ki&scaron;a, u drugom dijelu dana i tokom noći i pljuskovi praćeni grmljavinom.
U većini kontinentalnih predjela snijeg i susnježica, koji će tokom dana u južnim i centralnim, a krajem dana i tokom noći u većini sjevernih predjela preći u ki&scaron;u.
Vjetar umjeren do jak, na udare ponegdje i veoma jak, uglavnom južni i jugoistočni.&nbsp;
Najvi&scaron;a dnevna temperatura 11 stepeni.
 &nbsp;

Snijeg u Podgorici i na sjeveru, tokom dana kiša na jugu

PREMA NAJAVAMA METEOROLOGA, SNIJEG ĆE TOKOM DANA PREĆI U KIŠU

Prolazak kroz kanjon u zimskim uslovima predstavlja poseban izazov i rijetko iskustvo koje privlači iskusne ljubitelje prirode i avanture.
Niske temperature, led, snijeg i povećana vlažnost čine kanjon znatno zahtjevnijim nego u toplijim mjesecima.
Za članove PSD Javorak, članove GSS-a, iskusne vodiče Marka Blečića, Draga &Scaron;lagija Vujovića, Milo&scaron;a Blečića koji su prvi put izveli zimski prolazak kroz kanjon Nevidio prije deset godina, ovakav poduhvat je prava avantura.
&ldquo;Pro&scaron;lo je tačno 10 godina od prvog zimskog prolaska kroz kanjon Nevidio. Evo nas danas na istom mjestu, opet ista ekipa od prve postave, a na ovaj jubilarni prolazak su nam se pridružili Bogdan Miju&scaron;ković i Mirko Jauković, svi vodiči, članovi GSS-a, članovi Javorka&rdquo;, kažu članovi ove ekipe.
Tokom zime kanjoni su često prekriveni ledom, dok je voda izrazito hladna, &scaron;to zahtijeva dodatni oprez i kvalitetnu opremu.

Početak Nove godine obilježili prolaskom kroz kanjon Nevidio

IZAZOV ZA ISKUSNE AVANTURISTE

Međunarodna kompanija Mirnovec oglasila se povodom incidenta koji je obilježio novogodi&scaron;nji program u Budvi, tokom kojeg je prekinut najavljivani dron &scaron;ou sa 600 letjelica.
Dronovi su nam namjerno i planski oboreni protivdronim ometačima, tzv. 'džamerima'&ldquo;, saop&scaron;tili su iz kompanije koja je bila angažovana za novogodi&scaron;nji dron &scaron;ou program u Budvi.&nbsp;
<div class="mt-3 font-roboto text-18 leading-150 text-black-700 ng-star-inserted">
<div dir="auto" data-message-author-role="assistant" data-message-id="e55782ec-e0fd-4be9-b55a-baa778ee930e" data-message-model-slug="gpt-5-2">
Navode da su kompanija sa ozbiljnom reputacijom, koja se već 35 godina uspje&scaron;no bavi tim poslom i da su nažalost doživjeli ne&scaron;to &scaron;to im se nikada i nigdje u svijetu nije desilo.
"Već prilikom samog ulaska u Crnu Goru moglo se naslutiti da nijesmo dobrodo&scaron;li. Kamion sa dronovima pojavio se na graničnom prelazu u nedjelju uveče (28.12). Kao i uvijek i svuda, imali smo ATA karnet za dronove (Crna Gora je potpisnica konvencije o kori&scaron;ćenju ATA karneta). Takođe smo imali i odobrenje za kori&scaron;ćenje vazdu&scaron;nog prostora u Budvi 31.12, izdato od strane Agencije za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore", saop&scaron;tili su iz kompanije.
Dodaju da im je rečeno &nbsp;da, ukoliko žele da uđu u Crnu Goru, moraju pribaviti i dozvolu Ministarstva ekonomije, &scaron;to su sljedećeg dana i učinili.&nbsp;
"Kada smo te večeri do&scaron;li na granicu sa navedenom dozvolom, rečeno nam je da ni to nije dovoljno, već da moramo čekati odobrenje rukovodioca carinske ispostave za privremeni uvoz. Ponovo smo ostali da čekamo, te smo u utorak 30.12 ujutro započeli izradu dokumentacije za privremeni uvoz. Nakon &scaron;to smo i to zavr&scaron;ili, upućeni smo na unutra&scaron;nju carinu u Kotoru. Kada smo oko podne stigli u Kotor, rečeno nam je da ipak moramo ići u carinsku ispostavu u Baru. U tom trenutku to je bilo nemoguće, jer vi&scaron;e nismo imali vremena da stignemo do Bara u toku radnog vremena carinske službe", navodi predstavnik kompanije Frano Koletić.
Ističe da su na kraju &nbsp;carinski službenici, ipak pristali da urade dokumentaciju za privremeni uvoz i da su tog dana, u predvečernjim satima, u&scaron;li u Crnu Goru, nakon dva i po dana čekanja na graničnom prelazu.
"U srijedu 31.12 postavili smo dronove na dogovorenu lokaciju (parking ispred marine). Tokom dana doživjeli smo manje provokacije i neprijatnosti od strane pojedinih zaposlenih u Lučkoj upravi, ali se na to nijesmo obazirali. Dronovi su bili postavljeni i spremni za polijetanje prije mraka. Sva neophodna testiranja i provjere obavljena su tokom dana i neposredno pred samo polijetanje. Sve je bilo u skladu sa planom", navode iz kompanije.
Napominju da kada su dronovi tokom sporog, selektivnog dizanja prema&scaron;ili visinu zgrade (oko 15 metara), iza koje se nalazio prostor za polijetanje, u&scaron;li su u zonu ometanja frekvencije pomoću &bdquo;džamera&ldquo; (sistema za ometanje signala dronova) i počeli su da padaju.
"Odmah nakon ovog nemilog događaja kontaktirali smo proizvođača dronova, američku kompaniju VERGE AERO, čiji smo ovla&scaron;ćeni zastupnici za Evropu i Bliski istok. Njihovi inženjeri su se povezali sa računarom na terenu, analizirali sve gre&scaron;ke vezane za ovaj &scaron;ou i utvrdili da su se dronovi, usljed ometanja signala, počeli vraćati na mjesto polijetanja (tako su programirani), pri čemu su se sudarali sa dronovima koji su jo&scaron; bili u fazi uzlijetanja", navode iz kompanije.
Dodaju da je usljed ovog poremećaja palo &nbsp;i o&scaron;tećeno preko 200 dronova, nakon čega je &scaron;ou prekinut.
"Njihov zaključak je da je ometanje izvr&scaron;eno profesionalnim uređajima za ometanje signala, kakve obično posjeduju policijske i vojne jedinice, aerodromi i specijalne državne službe. Takva oprema je te&scaron;ko dostupna fizičkim licima, jer se smatra oružjem", nagla&scaron;avaju u saop&scaron;tenju i dodaju: "Ko je ovo uradio i iz kog razloga, ne znamo, niti nas to interesuje. Mi se bavimo isključivo svojim poslom i u ovom slučaju smo kolateralna &scaron;teta, pri čemu smo pretrpjeli ozbiljnu materijalnu &scaron;tetu".
Ističu da im je žao velikog broja posjetilaca koji su do&scaron;li da vide prvi dron &scaron;ou na ovim prostorima i koji su, nažalost, ostali razočarani.
</div>
</div>
<div class="code-block code-block-8">&nbsp;</div>

Kompanija Mirnovec: Dronovi su nam planski oboreni ometačima tzv. "džamerima'“ kakve obično posjeduju policijske i vojne jedinice

REAGOVANJE POVODOM INCIDENTA "DRON SHOW" U BUDVI

Godi&scaron;njica tragedije koja se dogodila 1. januara pro&scaron;le godine, obilježena je danas na Cetinju, kod spomenika Lovćenska vila.
Građani su u ti&scaron;ini zapalili svijeće i na taj način odali počast stradalima.
Na dana&scaron;nji dan, prije tačno godinu dogodio se masakar na Cetinju. Aco Martinović 1. januara 2025. ubio je 13 osoba, među kojima dvoje djece, a potom izvr&scaron;io samoubistvo, dok je četiri osobe ranio.
Danilo Marunović je u izjavi za medije kazao da su se građani okupili radi podr&scaron;ke porodicama žrtava i podsjećanja na istorijsku ulogu Cetinja.
Stevan Radunović rekao je da je te&scaron;ko pronaći prave riječi i govoriti u ovakvom trenutku, jer postoji bojazan da se bilo kakvom izjavom ne povrijede porodice žrtava.
Skupu kod Lovćenske Vile danas su prisustvovali i građani Podgorice.
Vesna Pejović, majka i baba stradalih u tragediji koja se 12. avgusta 2022. godine dogodila u Medovini, kazala je da njena borba za pravdom jo&scaron; uvijek traje, ali da će u njoj istrajati do kraja.&nbsp;
Organizatori dana&scaron;njeg okupljanja Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) uputiće zvaničan zahtjev Prijestonici Cetinje da se u tom gradu podigne spomenik u znak sjećanja na 23 osobe koje su stradale u dva masovna zločina.

Na Cetinju obilježena godišnjica januarske tragedije

GRAĐANI U TIŠINI ZAPALILI SVIJEĆE I NA TAJ NAČIN ODALI POČAST STRADALIMA

Glavni policijski inspektor OKC Uprave policije Milan Delić saop&scaron;tio je da je novogodi&scaron;nja noć protekla bez većih incidenata, uz manji broj krivičnih djela i saobraćajnih nezgoda.
&bdquo;U prethodna 24 časa registrovana su pet krivičnih djela i dva djela naru&scaron;avanja javnog reda i mira, zbog kojih je pet lica li&scaron;eno slobode. U oblasti porodičnog nasilja evidentirana su dva događaja, a jedno lice je privedeno&ldquo;, rekao je on.
Dodao je da se na putevima u Crnoj Gori dogodilo 20 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedno lice zadobilo teže, a &scaron;est lak&scaron;e tjelesne povrede.
Zbog težih prekr&scaron;aja iz oblasti saobraćaja uhap&scaron;eno je 18 osoba, izrečeno je 41 prekr&scaron;ajna prijava i izdano 254 naloga za naplatu novčanih kazni.
&bdquo;Na graničnim prelazima evidentiran je prelazak 50.131 putnika i 16.211 motornih vozila, u&scaron;la su dva plovila, pet vozila, pet vozova i sletjelo 16 vazduhoplova. Apelujemo na vozače da po&scaron;tuju propise, prilagode brzinu uslovima na putu i ne konzumiraju alkohol ili psihoaktivne supstance dok voze. Zahvaljujem svim službama koje su zajedno sa policijom doprinijele očuvanju javnog reda i mira&ldquo;, naveo je Delić.

Delić: Novogodišnja noć protekla mirno, registrovano pet krivičnih djela i 20 saobraćajnih nezgoda

SAOPŠTIO  GLAVNI POLICIJSKI INSPEKTOR OKC UPRAVE POLICIJE

Novogodi&scaron;nji performans dronovima u Budvi zavr&scaron;en je pehom nakon &scaron;to je tokom spektakla do&scaron;lo do tehničkog problema, zbog kojeg su dronovi počeli da padaju jedan po jedan, pred velikim brojem okupljenih građana, pi&scaron;e Pobjeda.&nbsp;
Prema nezvaničnim informacijama, pričinjena je materijalna &scaron;teta u iznosu od vi&scaron;e stotina hiljada eura. Na licu mjesta nalaze se pripadnici policije i Osnovnog državnog tužila&scaron;tva (ODT), koji preduzimaju mjere i radnje iz svoje nadležnosti.
Za sada nije poznat tačan uzrok incidenta, a nadležni organi nijesu se zvanično ogla&scaron;avali povodom razloga koji su doveli do kvara i pada dronova.
Srećom, u događaju nije bilo povrijeđenih, ali je novogodi&scaron;nji spektakl, koji je trebalo da predstavlja jedan od centralnih trenutaka dočeka Nove godine u Budvi, zavr&scaron;en uz veliko razočaranje publike.
Umjesto toga umalo da nije do&scaron;lo do težih incidenata jer su dronovi ubrzo nakon polijetanja odjednom pali na zemlju i u more.
Snimci koji se objavljuju na dru&scaron;tvenim mrežama prikazuju da su dronovi poletjeli na visinu od nekoliko desetina metara, da bi potom neobja&scaron;njivo počeli istovremeno da padaju.
Uprava policije je obavijestila ODT i u toku je istraga.
Pored ostalog, sumnje idu i u pravcu namjernog izazivanja pada, uz upotrebu neke vrste ometača, pi&scaron;e Pobjeda.&nbsp;

Peh sa dronovima u Budvi: Popadali ubrzo nakon polijetanja, ODT i policija na terenu

ŠTETA VIŠE STOTINA HILJADA EURA

Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS) saop&scaron;tio je da u 15 sati i 35 minuta registrovao zemljotres manje jačine, sa epicentrom četiri kilometra sjeverozapadno od Ulcinja.
Kako je navedeno, jačina zemljotresa u hipocentru (žari&scaron;tu) iznosila je 2.9 jedinica Rihterove skale, &scaron;to odgovara epicentralnom intenzitetu od IV stepena Merkalijeve skale (MCS).
"Prema preliminarnim podacima obrade, žariste ovog zemljotresa, kako navode, locirano je na dubini od 15 kilometara.
Na osnovu teorijskog modela makroseizmičkog polja ovog regiona, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres nije mogao izazvati materijalne &scaron;tete u epicentralnom području", saop&scaron;teno je iz ZHMS.

Zemljotres u Ulcinju