Društvo

Venecijanska komisija, tijelo stručnjaka za ustavno pravo Savjeta Evrope, objavila je danas novo hitno naknadno mi&scaron;ljenje na revidirani nacrt izmjena i dopuna Zakona o Sudskom savjetu i sudijama u Crnoj Gori, kojim se između ostalog predlaže da disciplinske postupke pokreću samo članovi Sudskog savjeta.
U dokumentu pi&scaron;e da Venecijanska komisija pozdravlja napore Ministarstva pravde Crne Gore u jačanju vladavine prava i nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa, kao i Nacrt zakona koji je izmijenjen kako bi se uskladio sa njihovim ranijim preporukama.
"Komisija takođe pohvaljuje usvajanje komunikacione strategije Sudskog savjeta i sudova za period 2024-2026. sa ciljem povećanja transparentnosti pravosuđa i povećanja povjerenja javnosti u njega. Ohrabruju se crnogorske vlasti da se oslanjaju na dosada&scaron;nji napredak i da nastave sa radom, uključujući javne konsultacije u pripremnom zakonodavnom radu i uključivanje svih nacionalnih aktera, održavajući konstruktivan dijalog sa Venecijanskom komisijom", navodi se u dokumentu.
Venecijanska komisija je pohvalila izmjene i dopune nacrta zakona.
Komisija posebno napominje da je ispo&scaron;tovan niz preporuka kao &scaron;to su uvođenje nespojivosti sudskog članstva u Sudskom savjetu samo za osobe koje su visoki funkcioneri političke stranke; uvođenje pravila da se vr&scaron;ioci dužnosti predsjednika sudova imenuju pod određenim uslovima (uz napomenu da je potrebno preformulisati nacrt odredbe kako bi se razjasnio jedan od ovih uslova); uvođenje novih odredbi koje se odnose na ocjenjivanje sudija Vrhovnog suda.
"Jasno razgraničenje &bdquo;najtežeg disciplinskog prekr&scaron;aja&rdquo; koje ga razdvaja od profesionalne evaluacije; ograničenje prinudnog premje&scaron;taja sudija zbog restrukturiranja suda samo na sudove iste nadležnosti i instance (uz napomenu da bi naknade predviđene u slučajevima dobrovoljnog premje&scaron;taja sudija trebalo da se primjenjuju i na slučajeve prinudnog premje&scaron;taja sudija", navodi se u mi&scaron;ljenju Venecijanske komisije.
Govoreći o preporukama koje nijesu ispo&scaron;tovane, Komisija ukazuje na to da treba zakonskim aktima da se reguli&scaron;u prihodi i druga prava sudija iz radnog odnosa, kako to preduzimaju organi.
"Treba jasno uvesti nespojivost članstva istaknutih pravnika u Sudskom savjetu samo za lica koja su visoki funkcioneri političke stranke, izabrati postavljanje niske granice od 30 odsto poni&scaron;tenih odluka u predstojećem novom Pravilniku za ocjenjivanje sudija i predsjednika sudova, koje su vlasti preuzele da pripreme, opredijeliv&scaron;i se za fleksibilniji pristup. Treba uvesti da Komisija za etički kodeks može samo da &bdquo;obavijesti&rdquo; Sudski savjet o potencijalnoj disciplinskoj odgovornosti sudije", navodi se u dokumentu.
Treba izmijeniti nacrt zakona tako da članovi Sudskog savjeta koji su sudije mogu biti razrije&scaron;eni samo za teže i najteže disciplinske prekr&scaron;aje.
"Predvidjeti da disciplinski postupak mogu pokrenuti samo članovi Sudskog savjeta. U slučajevima kada Komisija za etički kodeks obavijesti Sudski savjet o eventualnom disciplinskom prestupu sudije, predsjednik Komisije, kao član Sudskog savjeta, ne treba da učestvuje u disciplinskom postupku. Takođe, treba da se obezbijedi da član Sudskog savjeta koji podnese disciplinski predlog bude apsolutno isključen iz odlučivanja o njemu", navodi se u ovom mi&scaron;ljenju.
Komisija podstiče vlasti u Crnoj Gori da preduzmu mjere kako bi se olak&scaron;ao pristup pravosuđu mladim stručnjacima koji dolaze iz svih djelova zemlje, posebno onima koji nemaju dovoljno finansijskih sredstava da žive u Podgorici tokom obaveznog perioda početne obuke.

Venecijanska komisija: Disciplinske postupke mogu pokretati samo članovi Sudskog savjeta

DATO HITNO MIŠLJENJE NA IZMJENE ZAKONA O SUDSKOM SAVJETU I SUDIJAMA

Od 140 pokrenutih postupaka zbog smjena direktora vaspitno-obrazovnih ustanova u vrijeme mandata Vesne Bratić, biv&scaron;e ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta, do sada je 130 okončano pravosnažnim presudama koje utvrđuju nezakonitost tih smjena i administracije kojom je rukovodila Bratić, dok je deset postupaka jo&scaron; u toku, saop&scaron;teno je iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
"Ministarstvo prosvjete iz Budžeta mora da isplati 102 924,35 eura samo na račun sudskih tro&scaron;kova, a taj iznos će biti vi&scaron;estruko veći jer traju i paralelni postupci za naknadu &scaron;tete", naveli sz iz CGO na dru&scaron;tvenoj mreži Iks (X).
Podsjećaju da su zbog ovog slučaja u novembru 2022. predali krivičnu prijavu Specijalnom tužila&scaron;tvu koje, po dostupnim informacijama, do danas po njoj nije postupilo.
" I Za&scaron;titnica imovinsko-pravnih interesa najavljivala je tokom 2022. regresnu tužbu protiv Bratić koja, po dostupnim informacijama, jo&scaron; nije pokrenuta", naveli su u saop&scaron;tenju.
Ističu da ni nadležno Ministarstvo prosvjete nije iskoristilo mogućnost sudskog poravnanja kroz mirno rje&scaron;avanje sporova pred Agencijom za mirno re&scaron;avanje radnih sporova u ovim predmetima, koji je bio najefikasniji mehanizam za smanjenje tro&scaron;kova koji padaju na teret države, odnosno građana i građanki, a &scaron;to predstavlja dodatni vid odgovornosti onih koji su na ovo morali paziti po službenoj dužnosti.
Iz CGO pozivaju Tužila&scaron;tvo i za&scaron;titnicu imovinskopravnih interesa u Crnoj Gori da pokrenu postupke iz domena svoje nadležnosti u vezi sa ovim pitanjem.
"CGO je blagovremeno upozoravao Ministarstvo da će nastupiti ogromna materijalna i nematerijalna &scaron;teta zbog kolektivnih razrije&scaron;enja direktora, ukoliko se Bratić ne zaustavi i izvr&scaron;i procjenu rada direktora u svakom pojedinačnom slučaju. Sluha za to nije bilo, nastala &scaron;teta je danas nesporna, a jo&scaron; uvijek nema odgovornosti ", zaključuju u saop&scaron;tenju.

CGO: Okončano 130 postupaka zbog smjene direktora u vrijeme mandata Bratić

MINISTARSTVO PROSVJETE IZ BUDŽETA MORA DA ISPLATI VIŠE OD 100 000 EURA SAMO NA RAČUN SUDSKIH TROŠKOVA

U državama Evropske unije pregledi se ponavljaju na tri do pet godina, dok u državama Zapadnog Balkana mnogi policajci ne mogu ni da se sjete kada su provjeravali posljedice stresa kojem su nesumnjivo izloženi radeći svoj posao, pi&scaron;e Radio Slobodna Evropa RSE.
Prema podacima, na primjer policijskih agencija u BiH, sistematski pregledi obavezni su samo prilikom zapo&scaron;ljavanja, nakon čega neki pripadnici policije odu u penziju i nikada ne urade test radne sposobnosti, uključujući i psiholo&scaron;ku procjenu.
U potrazi za utvrđivanjem stvarnog stanja na terenu u državama Zapadnog Balkana, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori i toga kako i koliko se brine za mentalno zdravlje policajaca bilo je te&scaron;ko doći do odgovora.
Radio Slobodna Evropa (RSE) je nai&scaron;ao na zid ćutnje, naročito institucija (ministarstva unutra&scaron;njih poslova) koje nijesu odgovarale na njuhove upite o procedurama i pravilima, redovnim, godi&scaron;njim sistematskim pregledima koji bi uključivali i procjenu mentalnog stanja aktivnih policajca koji se svakodnevno susreću i moraju da se nose sa rubnim oblicima ljudskog pona&scaron;anja.
Odgovor su dobili iz Nezavisnog sindikata policije Crne Gore u čijem pismo stoji da je &ldquo;te&scaron;ko se sjetiti kada je urađen posljednji sistematski pregled policijskih službenika&rdquo; te da je &ldquo;razumljivo za&scaron;to država ne želi da organizuje sistematske preglede&rdquo; jer bi rezultati &ldquo;bili poražavajući i pokazali bi da ogroman broj policajaca ne zadovoljava kriterijume za obavljanje ove izuzetno te&scaron;ke i zahtjevne profesije&rdquo;.
Lista ozbiljnih zdravstvenih problema od krvnog pritiska, srčanih problema, povi&scaron;enog &scaron;ećera u krvi, problemi sa venama, kičmenim stubom i vidom samo su neki sa kojima se suočavaju crnogorski policajci, kako stoji u pismu iz Nezavisnog sindikata policije Crne Gore.
Pored fizičkih problema, u pismu se navodi kako &ldquo;treba priznati da jedan broj kolega vjerovatno ima i probleme psihičke prirode, koji značajno utiču kako na njihove privatne živote, tako u na obavljanje službenih zadataka&rdquo;.
Na pitanje da li postoje psiholo&scaron;ke obuke kojima bi policajci znali da pomognu sami sebi, ali i da se odnose prema ljudima sa kojima stupaju u interakciju, Nezavisni sindikat Crne Gore pi&scaron;e &ldquo;mi nemamo, kao druge policije, psihologa sa kojim bi razgovarali i nalazili izlaz iz te&scaron;kih i kriznih situacija. Crnogorski policajci su prepu&scaron;teni sami sebi i o njihovom mentalnom zdravlju niko ne brine&rdquo;.
Svaki sedmi s PTSP-om
Jedan od sedam policajaca u svijetu patio je od posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) ili depresije, a svaki deseti se borio s drugim mentalnim bolestima.
Ovo je podatak koji je 2020. godine objavljen u istraživanju na portalu američke vlade Nacional Libary of Medicine, naslovljenom &ldquo;Globalna prevalencija (rasprostranjenost) i faktori rizika za probleme mentalnog zdravlja kod policijskog osoblja: sistematski pregledi i meta-analize&rdquo;.
U istraživanju se navodi kako se policajci suočavaju sa velikim rizikom od mogućnosti da razviju probleme vezane za mentalno zdravlje, iako pouzdane procjene njihovih psiholo&scaron;kih problema i dalje ostaju nepoznate.
Pretraženo je 16 baza podataka i pregledano 11.506 članaka na temu koji su objavljeni od januara 1980. do 2019. godine. Uključeno je gotovo 70 studija koje su obuhvatile 272.463 policajca iz 24 države svijeta.
Mentalni poremećaji u vezi kojih se utvrđivao stepen rizika su: depresija, PTSP, generalni anksiozni poremećaj, samoubilačke misli, alkoholizam i povećanje agresije pod uticajem alkohola.
Najjači faktor rizika za depresiju i samoubilačke misli bio je veći profesionalni stres, a najjači faktori rizika za PTSP pored stresa na poslu bilo je i razvijanje strategija izbjegavanja suočavanja sa problemom, odnosno stresnom situacijom.
Zaključeno je kako je rasprostranjenost problema mentalnog zdravlja među policajcima dvostruko veća od podataka koji su ranije bili vezivani za mije&scaron;ane uzorke rezultata pripadnika hitnih službi koji su pojačani slabom socijalnom podr&scaron;kom, stresom na poslu i neprilagođenim strategijama suočavanja.
Napominje se da bez efikasne intervencije, psiholo&scaron;ke pote&scaron;koće će ostati značajan zdravstveni problem među policajcima.
Na pitanje za&scaron;to su ljekarski pregledi bitni za pripadnike policije, psiholog i univerzitetski profesor iz Sarajeva Sandi Dizdarević za Radio Sobodna Evropa kaže da ima vi&scaron;e razloga.
Prvi je da &ldquo;policijski službenici rade vrlo stresan posao, i nakon svake upotrebe sredstava prisile dolazi do određenih psiholo&scaron;kih pritisaka koje neko može da savlada odbrambenim mehanizmima, a neko ne može&rdquo;.
Drugi razlog se tiče vremena koje ostavlja veće posljedice ako se sa &ldquo;ljudima ne radi&rdquo;, kako kaže Dizdarević, dodajući da to onda ima &scaron;ire uticaje i da se odražava i na građane.
Zakon u teoriji i praksi
Centar za sigurnosne studije (CSS) iz Sarajeva je sproveo &ldquo;mini istraživanje&rdquo; početkom 2024. na temu ljekarskih pregleda koji se obavljaju u policijskim agencijama u Bosni i Hercegovini i kako sami navode podaci koje su prikupili su &ldquo;zabrinjavajući&rdquo;.
Od 16 policijskih agencija koje djeluju u BiH, njih 11 je dostavilo odgovore o sprovedenim ljekarskim pregledima u svojim agencijama, kao i o psiholo&scaron;kim obukama koje su policijski službenici pohađali.
Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova (MUP) Srbije otvorilo je krajem 2017. SOS telefon za policajce za hitnu psiholo&scaron;ku pomoć u izuzetno stresnim situacijama.&nbsp;
Od 11 agencija, koje su dostavile podatke, jedino su MUP Zeničko-dobojskog (2023. godine), MUP Srednjobosanskog (2020. godine) i MUP Posavskog kantona (2022. godine) sproveli ljekarske preglede za sve policijske službenike u zadnjih 10 godina.
MUP Tuzlanskog kantona je naveo da su ljekarski pregledi rađeni 2022.&nbsp; samo za 300 policijskih službenika Jedinice za specijalnu podr&scaron;ku i Jedinice za naru&scaron;avanje javnog reda i mira u većem obimu.
Kako je za RSE rekao Sabahudin Harčević istraživač CSS-a, prikupljeni podaci su zabrinjavajući jer &ldquo;policijski službenik mora konstantno biti u psihofizičkoj mogućnosti da, pod svim okolnostima, obavlja posao na visokom nivou&rdquo;.
U zakonima Evropske unije, na primjer, propisuje se da se ljekarski pregledi rade od tri do pet godina za sve službenike policije.
U BiH ovi propisi, generalno propisuju tri do pet godina za ljekarske preglede, kako kaže Harčević, ali se razlikuju od kantona do kantona (u Federaciji BiH ima 10 kantona i dva entiteta, plus distrikt Brčko), i od agencije do agencije, napominjući da je &ldquo;očigledan problem da se ti pravilnici ne po&scaron;tuju&rdquo;.
Razloga za neprovođenje propisa, odnosno redovne dinamike ljekarskih pregleda je mnogo, a među njima je, između ostalog, &ldquo;nedostatak finansijskih sredstava&rdquo;.
&Scaron;to se tiče Srbije, prema Zakonu o policiji, &ldquo;zaposlenima u Ministarstvu obezbijeđena je psiholo&scaron;ka za&scaron;tita koja se ostvaruje kroz psiholo&scaron;ku selekciju i klasifikaciju i psiholo&scaron;ku prevenciju na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou&rdquo;.
Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova (MUP) Srbije otvorilo je krajem 2017. SOS telefon za policajce za hitnu psiholo&scaron;ku pomoć u izuzetno stresnim situacijama, saop&scaron;tilo je tada Strukovno udruženje policije.
Godinu ranije, 2016. formirano je Odjeljenje za psiholo&scaron;ku prevenciju i selekciju pri MUP-u, kada je rečeno da će psiholozi biti uključeni u selekciju policijskih kandidata prilikom zapo&scaron;ljavanja i biti sastavni dio tima prilikom planiranja policijskih akcija, te da će svaki policajac imati psiholo&scaron;ki dosije.
Zakon u Srbiji, takođe, propisuje da zaposleni u Ministarstvu mogu da budu podvrgnuti &ldquo;testiranju na prisustvo alkohola i/ili psihoaktivnih supstanci u organizmu&rdquo;.
Sa zdravljem nema kompromisa, rekao je psiholog Dizdarević, podvukav&scaron;i da je u pitanju zakonska obaveza koja se ne smije dovoditi u pitanje.
&ldquo;Ako imamo policijske službe koje nabavljaju helikoptere, uvode kamere, ulažu novac u određene tehničke stvari, onda se novac mora naći i za personalnu stvar koja se tiče ljudi. Nema prostora za diskusiju o zdravlju ljudi. Ako se radi o zakonskoj normi, komesari su odgovorni za ono &scaron;to se sprovodi ili ne sprovodi.&rdquo;
Psihohigijena u policiji
Za oslobađanje od stresa nije dovoljno samo pravilno se hraniti, ispravno disati i baviti se fizičkim aktivnostima, već je potrebna i psihohigijena.
PTSP je kao rđa koja nagriza ličnost i psihu, defini&scaron;e se kao anksiozni poremećaj u kojem traumatične ili situacije opasne po život izazivaju uznemirujuća sjećanja koja se pojavljuju kao i intenzivno stanje &ldquo;hiperbudnosti&rdquo;.
Istraživanje koje je sproveo Univerzitet Cambridge 2018. pokazalo je da je 90 odsto radnika u policiji, koji su ispitani (od 18.185 ispitanika) bilo izloženo traumi. Od njih je svaki peti prijavio da ima iskustvo PTSP-a ili simptome kompleksnog PTSP-a neposredno prije samog ispitivanja.
&ldquo;Ne mogu da prebrojim koliko traumatičnih incidenata sam istraživao&rdquo;, izjavio je jedan od anketiranih policijskih službenika u Velikoj Britaniji.
Poremećaj sna, preskakanje srca i znojenje su česte pojave i mogu da dovedu pojedince da pribjegnu samoliječenju drogama i alkoholom. Istraživanje Univerziteta Cambridge, takođe je otkrilo da je osam odsto radnika policije koji su bili izloženi traumi imalo kliničke simptome PTSP-a.
Strah od stigme
Ogromna većina, čak 90 posto ispitanih policijskih službenika govorilo je o stigmi koja im predstavlja prepreku da traže pomoć po pitanju mentalnog zdravlja, stoji u članku na američkom portalu Mental Health First Aid (Prva pomoć mentalnom zdravlju) iz avgusta 2023. Dio te stigme proizlazi iz onoga čemu oni i drugi ljudi u sektoru javne sigurnosti svjedoče u sklopu svojih poslova.
Jedna od tehnika koju sprovodi američka policija je mindfulness, &scaron;to u prevodu sa engleskog znači fokusirana svjesnost i bazira se na kognitivnim terapijama. Ovdje se radi o usmjeravanju pažnje na određene misli, emocije i stvari koje su prisutne u sada&scaron;njem trenutku.
Dizdarević kaže da pozdravlja svaku tehniku &ldquo;koja ima upori&scaron;te u nauci, a koja omogućava da se antistres terapijom oslobode policijski službenici koji su do&scaron;li u stresne situacije&rdquo;, napominjući da ne reaguju svi jednako na stresne situacije.
U Sjedinjenim Državama i u zemljama Evropske unije, a donekle u zemljama regije Zapadnog Balkana je stara praksa da pri policijskim službama postoje odjeljenja za pružanje podr&scaron;ke pomoći u kojima rade psiholozi. Međutim, &ldquo;razlika između nas i SAD jeste da policijski službenik nakon svake upotrebe sredstava, prinude ili prisile, a osobno smrtonosne sile, je obavezan ići kod psihologa&rdquo;, naglasio je Dizdarević.
Na primjeru Bosne i Hercegovina, kako poja&scaron;njava Dizdarević, radi se o &ldquo;diskrecionom pravu&rdquo;, dok samo dru&scaron;tvo jo&scaron; živi u neznanju i ne pravi razliku između psihologa i psihijatra.

Koliko se brine o mentalnom zdravlju policajaca?

ZID ĆUTANJA OD NADLEŽNIH NA TO PITANJE

Svjedoci smo svakodnevnih saobraćajnih nezgoda u kojima su učesnici pje&scaron;aci. U prva dva mjeseca ove godine život u saobraćajnim nesrećama izgubilo je devet osoba, a na desetine pje&scaron;aka je zadobilo teže ili lak&scaron;e povrede, dok je pro&scaron;le godine na crnogorskim drumovima poginulo 78 osoba, od čega 17 pje&scaron;aka, &scaron;to govori u prilog tome da su pje&scaron;aci ugrožena kategorija jednako koliko i ostali učesnici u saobraćaju.
Pje&scaron;aci su ranjiva kategorija koja nema obavezu i uslov koji treba da ispune da bi učestvovali u saobraćaju, pa zbog neobučenosti često stvaraju opasnu situaciju, kazao je za Gradski portal profesor bezbjednosti saobraćaja na Ma&scaron;inskom fakultetu Milanko Damjanović.
Posebno u gradskim sredinama, ističe, pje&scaron;aci svojim radnjama čine da na kolovozu budu bliska i iznenadna prepreka vozilima.
&bdquo;Prelazak kolovoza van obilježenih pje&scaron;ačkih prelaza, izlazak na kolovoz ili pje&scaron;ački prelaz, a da se ne uvjere da li ometaju druge učesnike ili da se ne uvjere da li su bliska i iznenadna prepreka vozilu, u uslovima smanjene vidljivosti bez uvjeravanja da su uočeni od vozača zalaze u putanju kretanja vozila&ldquo;, ističe Damjanović.
Neophodno je, kaže, unaprijediti zakonsku regulativu, kako bi se obavezali svi učesnici u saobraćaju da se moraju osposobiti za bezbjedno uče&scaron;će u saobraćaju.
Kada riječ o pona&scaron;anju učesnika u saobraćaju u Crnoj Gori, posebno je izraženo nepo&scaron;tovanje saobraćajnih propisa, napominje Damjanović.
&bdquo;To se najvi&scaron;e ogleda u značajnom prekoračenju ogrančenja brzine kretanja, prolazak na crveno svijetlo, preticanje na mjestima zabrane, nedržanje bezbjednog odstojanja između vozila, nepo&scaron;tovanje prvenstva prolaza, zaustavljanje i parkiranje na mjestima zabrane i na stacionažama gdje umanjuju preglednost učesnicima u saobraćaju, zatim nekori&scaron;ćenje sigurnosnog pojasa u vozilu i nekori&scaron;ćenje za&scaron;titne opreme kod motociklista i biciklista, pa i prelazak kolovoza van pje&scaron;ačkih prelaza&ldquo;, zaključuje Damjanović.
Mitrović: Ukorijenjene lo&scaron;e saobraćajne navike
Gotovo da nema dana da se na crnogorskim putevima ne dogodi neka saobraćajna nezgoda sa smrtnim ishodom ili te&scaron;kim tjelesnim povredama ili posljedicama. Stoga, može se slobodno reći da Crna Gora ima svoje specifičnosti kada su u pitanju saobraćajna kultura i saobraćajni mentalitet, kazala je za Gradski portal Vladana Mitrović iz ALFA centra.
&bdquo;Brojni su izazivači saobraćajnih nezgoda, koji su nerijetko praćeni ukorijenjenim, lo&scaron;im saobraćajnim navikama i nedovoljnim poznavanjem i nepo&scaron;tovanjem osnovnih saobraćajnih pravila i propisa. Pona&scaron;anje učesnika u saobraćaju dodatno je uslovljeno pojavom velikog broja vozila na putevima (osobito ako uzmemo u obzir centralni i južni dio države), &scaron;to dovodi do stvaranja saobraćajnih gužvi i nestrpljenja vozača, a čime se povećava rizik od saobraćajnih nezgoda&ldquo;, ističe Mitrović.
Dodaje da je nesavjesno pona&scaron;anje učesnika u saobraćaju u na&scaron;oj zemlji oblast na kojoj treba predano raditi, nagla&scaron;avajući da smo dostigli crni rekord po broju saobraćajnih nezgoda.
&ldquo;Nadalje, analize pokazuju da su u velikom broju saobraćajnih nezgoda akteri mladi vozači, kod kojih postoji želja za dokazivanjem u vožnji, koju prate neodgovornost i nesavjesnost. Stoga, ALFA Centar se zalaže kako za edukaciju, tako i za prevenciju u oblasti bezbjednosti saobraćaja. Uvođenje strožijih kazni za saobraćajne prekr&scaron;aje, kao i če&scaron;će patroliranje saobraćajnih službenika su mjere koje je neophodno primijeniti, a osim toga, neophodno je raditi na edukaciji svih učesnika u saobraćaju, kako vozača, tako i pje&scaron;aka o pravilnom pona&scaron;anju u saobraćaju&rdquo;, ocjenjuje Mitrović.
Iz ALFA Centra zaključuju da među svim faktorima i izazivačima saobraćajnih nezgoda u kojima su učesnici pje&scaron;aci prednjači ljudski faktor, koji je prisutan u vi&scaron;e od 90 odsto saobraćajnih nezgoda, dok se upotreba mobilnih telefona i ostale distrakcije u vožnji, koje ometaju koncentraciju vozača, pojavljuju kao najče&scaron;ći uzroci za nastanak saobraćajnih nezgoda i to je posebno primijećeno kod mladih vozača.
Razloge sve učestalijih saobraćajnih nezgoda na na&scaron;im putevima, u kojima su učesnici pje&scaron;aci, suzbićemo isključivo predanom edukacijom kako vozača, tako i pje&scaron;aka, poručuju iz Alfa centra.

I pješaci često stvaraju opasnu situaciju u saobraćaju

"NEOPHODNA EDUKACIJA SVIH UČESNIKA U SAOBRAĆAJU"

Biv&scaron;i radnici nekada&scaron;nje fabrike "Ko&scaron;uta" ponovo će danas protestovati blokadom putnog pravca Cetinje &ndash; Podgorica. Saobraćaj će biti obustavljen u mjestu Kru&scaron;evo ždrijelo od 11 do 15 sati.
Advokat radnika Petar Martinović u izjavi za "Cetinjski list" kaže da se predstavnici Vlade jo&scaron; uvijek nijesu oglasili povodom njihovih zahtjeva.
"Nastavljamo sa protestima i pored brojnih opstrukcija i onemogućavanja da ih sprovedemo vi&scaron;e puta u sedmici. Naravno, imamo razumijevanje i za građane Cetinja koji svakodnevno putuju na ovoj relaciji", saop&scaron;tio je Martinović.
Kaže da će radnici uskoro donijeti odluku na koji način će nastaviti sa protestima.
"Vrlo brzo biće organizovani protesti ispred Vlade Crne Gore, jer drugog izlaza u ovom trenutku nemamo. Očigledno je da se iz Vlade nadaju i očekuju da ćemo odustati i izgubiti volju da protestujemo. To se neće desiti, sigurno. Mi nastavljamo sa istim žarom", poručio je Martinović.

Bivši radnici "Košute" i danas će blokirati put Cetinje-Podgorica

OD 11 DO 15 SATI

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru se tokom jutra po kotlinama očekuje magla, poslijepodne u kontinentalnim predjelima razvoj oblačnosti, a u planinama je lokalno moguća kratkotrajna ki&scaron;a ili grmljavina.
Vjetar uglavnom slab do umjeren, južni.
Jutarnja temperatura&nbsp; tri do 14, najvi&scaron;a dnevna 15 do 25 stepeni.

Danas pretežno sunčano

DO 25 STEPENI

Zavod za seizmologiju je saop&scaron;tio da je zemljotres jačine 3,16 stepeni Rihterove skale zatresao jutros Crnu Goru.
Zemljotres je, prema podacima Zavoda, registrovan rano jutros u 4 sata i 3 minuta po lokalnom vremenu.
Epicentar potresa bio je u blizini Herceg Novog, na dubini od devet kilometara.

Još jedan zemljotres u Crnoj Gori

EPICENTAR U BLIZINI HERCEG NOVOG

Pomoćnica direktora Zavoda za &scaron;kolstvo Crne Gore Nata&scaron;a Gazivoda kazala je za Dan da rezultati njihovih istraživanje zastupljenosti i pojavnim oblicima nasilja u &scaron;kolama pokazuju da čak 35 odsto učenika dolazi iz &scaron;kola koje ne ostvaruju na najbolji način svoju preventivnu vaspitnu ulogu.
Prema istraživanju, dodaje, 31 procenat đaka dolazi iz ustanova koje nemaju razvijenu organizaciju i &scaron;kolsku klimu usmjerenu protiv nasilja.
&ldquo;Najvi&scaron;e prostora za unapređenje preventivne uloge &scaron;kole ima u osposobljavanju učenika da prepoznaju nasilje, da nauče &scaron;ta spada u fizičko, verbalno, socijalno, seksualno nasilje putem dru&scaron;tvenih mreža i sl. (istraživanje je pokazalo da 44 odsto učenika to nije učilo u &scaron;koli); u osposobljavanju učenika da se za&scaron;tite kada su izloženi nekom obliku nasilja (istraživanje je pokazalo da 41 odsto učenika nije osposobljeno za to; u osposobljavanju učenika da na miran način rje&scaron;avaju sukobe (istraživanje je pokazalo da 31 odsto učenika nije osposobljeno da nenasilno rje&scaron;ava sukobe)&rdquo;, kazala je Gazivoda.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) Danu je sredinom aprila saop&scaron;teno da su u ovoj &scaron;kolskoj godini (2023/2024) registrovali 51 slučaj fizičkog nasilja među učenicima u osnovnim i srednjim &scaron;kolama.
Prema nalazima istraživanja Zavoda, u &scaron;kolskoj 2022/23. godini približno svaki drugi učenik u Crnoj Gori je u svojoj &scaron;koli bio svjedok nekog oblika nasilja među učenicima.
Djeca smatraju da se nastavnici prave da ne vide ili imaju odloženu reakciju
Prema istraživanju Zavoda za &scaron;kolstvo, većina nastavnika, po mi&scaron;ljenju učenika, ili uop&scaron;te ne reaguju na nasilje (prave se da ne vide), ili imaju odloženu reakciju usmjerenu na kažnjavanje nasilnika, a ne na za&scaron;titu žrtve (nastavnik poziva roditelje, uključuje pedagoga ili direktora &scaron;kole, izriču vaspitne mjere i sl.).
&ldquo;Poseban je problem &scaron;to i nakon nastavnikove reakcije, čak i one koja je blagovremena, obično uslijedi kontrareakcija nasilnika, a nastavnici rijetko isprate situaciju do kraja&rdquo;, napominje Gazivoda.
Iz Zavoda poručuju da je neophodno da rukovodioci prosvjetnih ustanova zajedno sa nastavnim osobljem osiguraju bezbjedno i podsticajno okruženje za učenje, kroz sprovođenje aktivnosti u &scaron;koli koje sadrže jačanje socijalnih vje&scaron;tina, tolerancije, uvažavanja različitosti, uvažavanje razvoja i &scaron;to većeg stepena kreativnosti, jačanje emocionalne i socijalne pismenosti i učenja učenika u cilju sprečavanja nasilja, jačanje kompetencija nastavnika kroz profesionalni razvoj o ovom pitanju.
&ldquo;Jednom riječju, potrebno je obezbijediti uslove u &scaron;koli koji podstiču kreativnu klimu i zajedni&scaron;tvo&rdquo;, naglasila je Gazivoda.

Većina škola zakazala u prevenciji vršnjačkog nasilja

POKAZALO ISTRAŽIVANJE

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u sjevernim i centralnim predjelima poslijepodne se očekuje umjeren do pojačan razvoj oblačnosti, a ponegdje i kratkotrajna ki&scaron;a ili pljusak sa grmljavinom.
Na sjeveru ujutru po kotlinama moguća kratkotrajna magla.
Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura od jedan do 14, najvi&scaron;a dnevna od 17 do 25 stepeni.

Pretežno sunčano, do 25 stepeni

POSLIJEPODNE MOGUĆA KIŠA

Vjernici pravoslavne vjeroispovjesti slave danas najveći hri&scaron;ćanski praznik Vaskrs.
Vaskrs je pokretni praznik, koji uvijek pada u nedjelju, prvu iza punog mjeseca, poslije proljećne ravnodnevnice. Praznik vaskrsenja Isusa Hrista slavi se tri dana. Običaj je da na stolu stoje obojana i ukra&scaron;ena jaja. Ukućani i gosti se međusobno kucaju jajima, a onaj čije se razbije predaje ga onome čije je bilo jače.

Danas je Vaskrs

NAJVEĆI HRIŠĆANSKI PRAZNIK

Vrhovnom sudu fali jedan sudija da bi bio kompletiran, i u pitanju je jedan izuzetni sudija koji treba da ima 20 godina radnog staža, saop&scaron;tila je danas na konferenciji za novinare v.d. predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković.
"Mi za sada imamo 17 sudija. Taj izuzetni sudija treba da ima staž kao notar, javni izvr&scaron;itelj i profesor na fakultetu", pojasnila je Vučković.
Do sada su, kako je kazala, imali dva neuspjela oglasa.
Vučković je saop&scaron;tila da su u Vrhovnom sudu u toku pripreme za Op&scaron;tu sjednicu na kojoj će se intervjuisati kandidati za čelnika najvi&scaron;e sudske instance.
Sjednica će, kako je najavila Vučković, biti održana u prvoj polovini maja.
Ona je precizirala da je Sudski savjet utvrdio listu kandidata, koja im je dostavljena zvanično juče u 14.30 sati.
Podsjećamo, na konkurs za predsjednika/cu Vrhovnog suda prijavila se sutkinja Vrhovnog suda Ana Vuković i predsjednik Upravnog suda Crne Gore Miodrag Pe&scaron;ić.

Vrhovnom sudu fali jedan sudija, o kandidatima za predsjednika nakon praznika