Društvo

Ministar pravde Bojan Božović najavio je da će rodno motivisano ubistvo žena &ndash; femicid, biti uvedeno u Krivični zakonik kao poseban oblik te&scaron;kog ubistva. Kako je kazao za Portal RTCG, ova izmjena predstavlja odgovor na alarmantne podatke o ubistvima žena i rodno zasnovanom nasilju.
&ldquo;Propisivanjem femicida kao posebnog krivičnog djela jasno se prepoznaje motiv i obezbjeđuje precizan i stroži okvir za sankcionisanje&ldquo;, rekao je Božović.
Prema njegovim riječima, predlog izmjena Krivičnog zakonika upućen je Evropskoj komisiji u junu 2025. godine, a po dobijanju komentara planira se okončanje zakonodavne procedure i upućivanje predloga u parlament.
Božović ocjenjuje da je u proteklom periodu ostvaren značajan napredak u unapređenju pravnog okvira za borbu protiv nasilja.
&ldquo;Najvažnija promjena odnosi se na stupanje na snagu izmjena Krivičnog zakonika Crne Gore u decembru 2023. godine, kojima je izmijenjen član 220, koji propisuje krivično djelo nasilja u porodici i porodičnoj zajednici. Poo&scaron;trene su kazne za ovo krivično djelo, a ključna promjena je to &scaron;to se svaki oblik nasilja sa posljedicom, bilo fizičkom ili psihičkom, sada tretira kao krivično djelo, a ne kao prekr&scaron;aj&ldquo;, istakao je ministar.
Time se, kako je naveo, jasno poručuje da je nasilje u porodici i porodičnoj zajednici ozbiljno krivično djelo koje zahtijeva odlučnu i adekvatnu reakciju države.
Izmjenama je izvr&scaron;eno i usklađivanje sa Zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola, čime je pro&scaron;iren pojam člana porodice. To je, prema riječima Božovića, omogućilo procesuiranje &scaron;ireg kruga slučajeva i efikasniju borbu protiv nasilja.
Ograničavanje ublažavanja kazni za povratnike
Ministar pravde najavio je i dalji rad na izmjenama Krivičnog zakonika koje se odnose na op&scaron;te odredbe o izricanju kazni.
&ldquo;Predloženim izmjenama nastoji se ograničiti mogućnost ublažavanja kazni ispod zakonskog minimuma u slučajevima ponavljanja krivičnih djela, &scaron;to je od posebnog značaja u oblasti nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja&ldquo;, kazao je Božović.
Sve navedene aktivnosti, prema njegovim riječima, predstavljaju dio sistemskog jačanja krivičnopravnog okvira, koje podrazumijeva povećanje krivične odgovornosti za nasilje, sužavanje prostora za ublažavanje kazni i uvođenje novih krivičnih djela radi efikasnije i strože za&scaron;tite žrtava.
Božović nagla&scaron;ava da strože kazne same po sebi nijesu dovoljne da obezbijede potpunu za&scaron;titu žrtava.
&ldquo;Zato je u fokusu Ministarstva pravde i rad na izmjenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku, koje su usmjerene na praktičnu za&scaron;titu žrtava u samom postupku, gdje danas najče&scaron;će dolazi do njihovog odustajanja&ldquo;, rekao je on.
Novina je uvođenje pojma žrtve kao posebne procesne kategorije.
&ldquo;Nova rje&scaron;enja predviđaju pravo žrtve na pravovremeno, potpuno i kontinuirano informisanje o toku krivičnog postupka, pravo na prisustvo lica od povjerenja u svim fazama postupka, pojedinačnu procjenu potreba žrtve, jasno definisane procedure medicinskih pregleda, zabranu sekundarne viktimizacije, kao i mjere za&scaron;tite od pritisaka, zastra&scaron;ivanja i odmazde&ldquo;, istakao je Božović.
Posebno je značajno i pravo žrtve da podnese pritužbu u slučajevima kada nije obavije&scaron;tena o postupanju nadležnih organa ili donesenim odlukama.
Ministar je podsjetio da je usvojena Strategija za za&scaron;titu prava žrtava za period 2025&ndash;2029, kojom se obezbjeđuje usklađivanje nacionalnog sistema sa međunarodnim standardima i preporukama, kao i ispunjavanje obaveza države u okviru Poglavlja 23.
&ldquo;Poseban akcenat stavljen je na sprečavanje sekundarne viktimizacije i unapređenje postupanja institucija u svim fazama krivičnog postupka. Operativni ciljevi Strategije dodatno su razrađeni kroz Akcioni plan, sa jasno definisanim mjerama, rokovima i nosiocima aktivnosti&ldquo;, naveo je Božović.
On je naglasio da su ova rje&scaron;enja od ključne važnosti jer upravo nedostatak informacija, osjećaj nesigurnosti i strah od ponovnog izlaganja traumatičnim iskustvima najče&scaron;će dovode do odustajanja žrtava od prijave ili povlačenja iz postupka.
Božović je podsjetio da je nadležnost Ministarstva pravde prije svega normativna i da ono ne odlučuje u pojedinačnim predmetima niti utiče na konkretne odluke sudova i tužila&scaron;tava.
&ldquo;Na&scaron;a odgovornost je da obezbijedimo jasan, kvalitetan i primjenjiv normativni okvir, usklađen sa međunarodnim standardima&ldquo;, kazao je on.
Svaka izmjena zakonodavstva prolazi provjeru usklađenosti sa standardima Evropske unije i Savjeta Evrope, a paralelno sa tim radi se i na institucionalizaciji primjene zakona. U tom kontekstu, Državno tužila&scaron;tvo donijelo je obavezujuća uputstva za postupanje u predmetima nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja, dok je Vrhovni sud izradio smjernice za izricanje krivičnih sankcija u ovim predmetima.

Božović: Femicid će biti poseban oblik teškog ubistva

NAJAVIO MINISTAR PRAVDE

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno, sa sunčanim intervalima na jugu, dok se na sjeveru očekuju slaba ki&scaron;a u nižim i snijeg i susnježicu u vi&scaron;im planinskim predjelima.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti mjestimično umjeren do pojačan, pretežno sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura minus tri do devet stepeni, najvi&scaron;a dnevna temperaruta do 14 stepeni.
<h3 class="entry-title">&nbsp;</h3>
&nbsp;

Na jugu oblačno, na sjeveru kiša i snijeg

DO 14 STEPENI

Mladi fudbaler Zete Nemanja Ulićević preminuo je u 18. godini, saop&scaron;teno je iz tog kluba.
Ulićević je bio član kadetske ekipe FK Zeta, mladi sportista pred kojim su tek bili sportski i životni snovi.&nbsp;
Odlukom predsjednika Op&scaron;tine Zeta Mihaila Asanovića 1. februar progla&scaron;en je za dan žalosti na teritoriji te op&scaron;tine.

Preminuo mladi fudbaler Zete

U 18.GODINI

Prosječni godi&scaron;nji dnevni saobraćaj (PGDS) na državnim putevima u Crnoj Gori pro&scaron;le godine je bio veći za oko osam odsto u odnosu na 2024. godinu, pokazuju podaci Uprave za saobraćaj.
U saop&scaron;tenju Uprave navodi se da su podaci dobijeni sa automatskih brojača saobraćaja postavljenih na putnoj mreži &scaron;irom države.
&bdquo;Do rasta intenziteta saobraćaja do&scaron;lo je na većini putnih pravaca, dok je pad registrovan uglavnom na dionicama na kojima se izvode radovi ili gdje je saobraćaj preusmjeren na alternativne pravce&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Iz Uprave za saobraćaj su kazali da se najveći rast bilježi na regionalnom putu Cetinje &ndash; Kotor, preko Njegu&scaron;a.
Na tom putu je, kako su pojasnili, intezitet saobraćaja povećan za gotovo 70 odsto.&nbsp;
&bdquo;Razlog tome su pu&scaron;tanje u saobraćaj dionice Cetinje &ndash; Čevo kao i radovi na izgradnji bulevara Tivat &ndash; Jaz, čime je dio saobraćaja izmje&scaron;ten na ovaj putni pravac&ldquo;, pojasnili su iz Uprave za saobraćaj.
Kako su saop&scaron;tili, značajan rast zabilježen je i na regionalnom putu Buče &ndash; Lubnice, gdje je evidentirano povećanje od oko 20 odsto.
Iz Uprave su pojasnili da je to direktna posljedica otvaranja tunela Klisura, kojim je znatno skraćena saobraćajna veza između Berana i Kola&scaron;ina.
U saop&scaron;tenju Uprave navodi se da je povećan saobraćaj registrovan i na vi&scaron;e magistralnih i regionalnih puteva na sjeveru i u centralnom dijelu države, dok je najveći pad zabilježen na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara &ndash; Mojkovac.
Na putu Đurđevića Tara &ndash; Mojkovac evidentirano je, kako su naveli, smanjenje saobraćaja od čak 54,83 odsto.&nbsp;
&bdquo;Razlog tome su radovi na sanaciji nestabilne Kosine u mjestu Sokolovina, zbog čega je saobraćaj bio obustavljen i u velikoj mjeri preusmjeren na druge putne pravce&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Dodaje se da je pad intenziteta saobraćaja registrovan i na magistralnom putu Podgorica &ndash; Kola&scaron;in, na dionicama gdje su postavljeni brojači u mjestima Bioče i Morača.
To je, kako se ukazali, očekivano imajući u vidu da je najveći dio saobraćaja preusmjeren na auto-put.
Iz Uprave za saobraćaj istakli su da je najveće saobraćajno opterećenje, prema podacima za pro&scaron;lu godinu, i dalje koncentrisano na nekoliko ključnih putnih pravaca u centralnom dijelu države.
Na prvom mjestu po intenzitetu saobraćaja nalazi se saobraćajnica Podgorica &ndash; Danilovgrad, koja je pro&scaron;le godine zabilježila najveći prosječni godi&scaron;nji dnevni saobraćaj vozila u cijeloj putnoj mreži.&nbsp;
&bdquo;Ova dionica predstavlja glavnu vezu između Podgorice i Nik&scaron;ića, kao i važan tranzitni pravac prema sjevero-zapadu zemlje i dalje prema Bosni i Hercegovini i Srbiji&ldquo;, kazali su iz Uprave.
Iz Uprave su napomenuli da u statistiku nijesu uključeni podaci sa brojača na dionicama od Budve do Tivta, zbog aktuelnih radova na izgradnji bulevara.&nbsp;
&bdquo;Riječ je o najfrekventnijoj dionicama u državi, kojima u ljetnjim mjesecima u prosjeku dnevno prođe i vi&scaron;e od 25 hiljada vozila, a njihov izostanak iz statistike ima značajan uticaj na ukupne pokazatelje&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Uprava za saobraćaj, kako su kazali, raspolaže sa vi&scaron;e desetina automatskih brojača saobraćaja, koji su postavljeni na gotovo svim značajnijim putnim pravcima i koji neprekidno, 24 sata dnevno, bilježe prolazak po broju i strukturi vozila.&nbsp;
&bdquo;Ovi podaci služe kao osnova za planiranje razvoja putne infrastrukture, unapređenje bezbjednosti saobraćaja i planiranje novih investicija&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz Uprave su pojasnili i da je osnovni pokazatelj PGDS, koji se dobija tako &scaron;to se ukupan broj vozila registrovanih tokom godine na jednoj dionici puta podijeli sa brojem dana u godini.

Prosječan godišnji dnevni saobraćaj veći oko osam odsto u odnosu na 2024.

PODACI UPRAVE ZA SAOBRAĆAJ

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno sa dužim periodima sunčanog vremena u južnim oblastima i uglavnom suvo.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeoerologiju i seizmologiju, u nižim predjelima na sjeveru u jutarnjim časovima mjestimično je moguća magla.
Vjetar će biti uglavnom slab, promjenljivog smjera.
Najvi&scaron;a dnevna temperatura jedan do 14 stepeni.

Danas promjenljivo, uglavnom suvo, do 14 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

Stanovnici Bloka pet koji žive na Trgu Nikole Kovačevića tvrde da im psi lutalice posljednjih dana prave veliku &scaron;tetu na automobilima i da su pla&scaron;e da ne napadnu djecu i građane.
Pojasnili su da se napadi de&scaron;avaju tokom noći i da su posljednjih dana na nekoliko automobila napravili veliku &scaron;tetu.
Stanovnik tog dijela Podgorica koji se obratio Portalu TV PG upozorava da se radi o četiri-pet velikih pasa lutalica, koji bi vrlo lako mogli da napadnu i prolaznike, djecu ili starije. On apeluje na komunalne službe da reaguju i spriječe teže posljedice.
&bdquo;Pla&scaron;imo se da psi ne napadnu djecu, ili starije osobe, radi se o četiri pet pasa koji stalno kruže i jure mačke. Kada se one sakriju ispod vozila, oni polome plastike i djelove vozila da bi poku&scaron;ali da ih nađu. Na nekoliko vozila imamo značajnu &scaron;tetu, polomljeni su branici, blatobrani i dio iznad guma. Oni su divlji i opasni, molimo nadležne da neko reaguje&ldquo;, naveo je on.

Stanari Bloka pet ogorčeni: Psi lutalice oštetili više vozila, strahuju za bezbjednost

"PLAŠIMO SE DA PSI NE NAPADNU DJECU, ILI STARIJE OSOBE"

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, povremeno sa slabom ki&scaron;om.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometoerologiju i seizmologiju, u planinama na sjeveru povremeno se očekuje slab snijeg i susnježica, dok će u južnim predjelima padavine biti ne&scaron;to če&scaron;će.
Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura nula do deset stepeni, najvi&scaron;a dnevna temperatura vazduha od jedan do 14 stepeni.

Danas oblačno, povremeno slaba kiša

Gradili&scaron;te postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu večeras je privremeno zapečatio urbanističko-građevinski inspektor Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, potvrdio je TVCG ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović.
Kako je kazao, riječ je o sitnim tehnikalijama. Navodi da postupaju po zakonu i ne prave selekciju, te da će se radovi nastaviti u najkraćem roku.&nbsp;
Inspektor nije ostavio rok za otklanjanje nepravilnosti, već je odmah donio odluku o pečaćenju gradili&scaron;ta.
Podsjećamo mje&scaron;tani Zete i rukovodstvo Op&scaron;tine Zeta danima su protestovali zbog&nbsp; gradnje postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botun. Blokirali su i saobraćajnice u Zeti i Podgorici, a protestovali su i ispred Glavnog grada.
Predsjednik Op&scaron;tine Zeta Mihailo Asanović poručio je 23. januara da je Op&scaron;tina Zeta spremna da učestvuje u tro&scaron;kovima do kojih bi eventualno do&scaron;lo ako se odustane od gradnje postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda u Botunu. Mje&scaron;tani su najavili da neće biti protesta u narednom periodu dok se Vlada i Glavni grad ne izjasne po ovom pitanju.

Inspektor zapečatio gradilište postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu

POTVRDIO MINISTAR PROSTORNOG PLANIRANJA, URBANIZMA I DRŽAVNE IMOVINE SLAVEN RADUNOVIĆ

Voda na Cetinju do daljnjeg nije za piće bez prethodnog prokuvavanja, saop&scaron;tili su iz cetinjskog Vodovoda.
Kako navodi prenosi portal Cetinjski list, uzrok ovoj pojavi je zamućenje vode na vodoizvori&scaron;tima.
Građanima se preporučuje da vodu prokuvavaju prije upotrebe, naročito djeca, trudnice, starije osobe i osobe sa oslabljenim imunim sistemom.
&ldquo;Konstantno pratimo stanje na terenu, a do pobolj&scaron;anja o kojem će građani biti blagovremeno obavije&scaron;teni, preporučuje se po&scaron;tovanje mjera predostrožnosti&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.

Voda na Cetinju nije za piće

GRAĐANIMA SE PREPORUČUJE DA VODU PROKUVAVAJU PRIJE UPOTREBE

Zabranu pristupa digitalnim platformama djeci mlađoj od 13 godina, obaveznu roditeljsku saglasnost za uzrast od 13 do 16 godina, pouzdanu provjeru starosne dobi, ograničenje algoritamskih preporuka, zabranu gruminga i dipfejk sadržaja sa maloljetnicima, kao i stroge obaveze za platforme koje koriste vje&scaron;tačku inteligenciju, predviđa Predlog zakona o za&scaron;titi maloljetnika u digitalnom prostoru, koji je poslanica Socijalističke narodne partije Sladana Kaluđerović predala Skup&scaron;tini Crne Gore.
Cilj ovog zakona je, kako je istakla Kaluđerović, uspostavljanje sveobuhvatnog sistema za&scaron;tite djece i maloljetnika na dru&scaron;tvenim mrežama, onlajn platformama, pretraživačima i servisima zasnovanim na vje&scaron;tačkoj inteligenciji, bez obzira na to gdje su te platforme registrovane.
Predlogom zakona se defini&scaron;e da je digitalnim platformama zabranjeno da omoguće pristup i kori&scaron;ćenje djeci mlađoj od 13 godina, osim u slučaju platformi posebno prilagođenih tom uzrastu i samo uz saglasnost roditelja ili zakonskog zastupnika.
&ldquo;Maloljetnici uzrasta od 13 do 16 godina mogu koristiti digitalne platforme isključivo uz prethodnu roditeljsku saglasnost, dok su pružaoci usluga obavezni da uspostave pouzdane sisteme za provjeru starosne dobi, pri čemu samodeklaracija korisnika nije dozvoljena&rdquo;, navodi se, između ostalog u Predlogu zakona.
Predložena rje&scaron;enja nameću digitalnim platformama obavezu redovne procjene rizika po prava, bezbjednost i interese maloljetnika, uključujući izloženost &scaron;tetnom sadržaju, uticaj algoritama, rizike od zavisničkog pona&scaron;anja, manipulacije, automatizovanog profilisanja i upotrebe sistema vje&scaron;tačke inteligencije.
Takođe, Predlog zakona ograničava automatizovano profilisanje maloljetnika i personalizovane algoritamske preporuke, zabranjuje njihovu upotrebu ako podstiču zavisnost, eksploati&scaron;u lakovjernost djece, nanose materijalnu ili nematerijalnu &scaron;tetu ili koriste osjetljive podatke.
&ldquo;Digitalne platforme dužne su da omoguće isključivanje algoritamskog profilisanja za naloge maloljetnika i da roditeljima pruže jasne informacije o načinu funkcionisanja tih sistema&rdquo;, navodi se.
Posebna pažnja posvećena je za&scaron;titi djece u komunikaciji sa drugim korisnicima, kroz obavezne mehanizme blokiranja, prijavljivanja i hitnog postupanja u slučajevima uznemiravanja, vr&scaron;njačkog nasilja, seksualnog uznemiravanja i drugih oblika &scaron;tetne interakcije, kao i potpunu zabranu gruminga i obavezu platformi da takve poku&scaron;aje prepoznaju, spriječe i prijave nadležnim organima.
U dijelu koji se odnosi na vje&scaron;tačku inteligenciju, zakon zabranjuje sisteme koji kod maloljetnika stvaraju uvjerenje da komuniciraju sa stvarnim osobama, koji opona&scaron;aju emocionalnu bliskost ili podstiču zavisnost, kao i generisanje i distribuciju dipfejk sadržaja koji prikazuju maloljetnike.
&ldquo;Uklanjanje takvog sadržaja mora se izvr&scaron;iti bez odlaganja, a najkasnije u roku od 24 sata&rdquo;, navodi se.
Za nadzor nad primjenom zakona zadužena je Agencija za elektronske komunikacije i po&scaron;tansku djelatnost, dok su za kr&scaron;enje propisa predviđene visoke novčane kazne za pravna, odgovorna i fizička lica.
Pružaoci digitalnih usluga imaće rok od devet mjeseci da usklade svoje poslovanje sa novim zakonskim obavezama.
Slađana Kaluđerović ističe da je statistika alarmantna.
&ldquo;73 odsto djece uzrasta od devet do 15 godina ima profil na dru&scaron;tvenim mrežama, svako treće dijete je iskusilo digitalno nasilje, skoro polovina djece bila je izložena uznemirujućem ili seksualnom sadržaju. Iza ovih brojki stoje stvarna djeca i stvarne traume. Na&scaron;a je obaveza da ih za&scaron;titimo.
Predloženi zakon je, nagla&scaron;ava, usklađen sa evropskim standardima i Rezolucijom Evropskog parlamenta usvojenom u novembru pro&scaron;le godine.
&ldquo;Slična rje&scaron;enja već funkcioni&scaron;u u Irskoj, Velikoj Britaniji i Njemačkoj, a u zavr&scaron;noj fazi usvajanja su u vi&scaron;e evropskih zemalja, uključujući Francusku, &Scaron;paniju i nordijske države. Evropski trend jasno pokazuje potrebu za strožom regulacijom digitalnih platformi kada je riječ o djeci&rdquo;, dodaje Kaluđerović.
Zakon je, kaže, nastao u saradnji sa ekspertima iz oblasti sajber bezbjednosti i za&scaron;tite djece, uz konsultacije sa IT stručnjacima, psiholozima, profesorima, direktorima &scaron;kola i roditeljima.
&ldquo;Komunikaciju ćemo nastaviti sve do konačnog usvajanja zakona kako bismo obezbijedili najbolje moguće rje&scaron;enje. Ne želimo da na&scaron;a djeca postanu internet zavisnici &ndash; generacije &bdquo;zombija&ldquo; koje provode dane gledajući u telefon i igrajući igrice, nesposobne za izazove stvarnog života&rdquo;, navodi Kaluđerović.
Ovo, ukazuje ona, utiče i na fizičko zdravlje djece &ndash; probleme sa vidom, kičmom i gojazno&scaron;ću.
&ldquo;Takođe, dru&scaron;tvene mreže za djecu predstavljaju poseban svijet u koji roditelji često nemaju uvid, a u kojem su djeca izložena internet predatorima i rizicima koje ne umiju da prepoznaju. Na kraju, apelujem na sve poslanike i poslanice: podržite predloženi zakon. Djeca nemaju lobiste i nemaju glas u parlamentu &ndash; osim preko nas. Ovo je prilika da pokažemo da bezbjednost djeteta nije tema o kojoj se trguje, već vrijednost oko koje se okupljamo. Budućnost Crne Gore počinje onog trenutka kada odlučimo da za&scaron;titimo djecu. Ne sjutra. Danas&rdquo;, poručila je Kaluđerović.

Predložen zakon: Zabrana mreža za djecu mlađu od 13, roditeljska saglasnost do 16, ograničenje algoritama…

PREDLOG PREDALA POSLANICA SOCIJALISTIČKE NARODNE PARTIJE SKUPŠTINI CRNE GORE

U Zeti je danas Dan žalosti zbog smrti mladog fudbalera Fudbalskog kluba Zeta, Nemanje Ulićevića.
Odluku o progla&scaron;enju 1. februara za Dan žalosti donio je predsjednik Op&scaron;tine Zeta Mihailo Asanović.
Dan žalosti obilježiće se spu&scaron;tanjem zastava na pola koplja na zgradama Op&scaron;tine i javnim ustanovama, kao i otkazivanjem, odnosno prilagođavanjem svih javnih, kulturnih i zabavnih manifestacija.

U Zeti danas Dan žalosti zbog smrti mladog Nemanje Ulićevića