Društvo

Zavod za seizmologiju je saop&scaron;tio da je zemljotres jačine 3,16 stepeni Rihterove skale zatresao jutros Crnu Goru.
Zemljotres je, prema podacima Zavoda, registrovan rano jutros u 4 sata i 3 minuta po lokalnom vremenu.
Epicentar potresa bio je u blizini Herceg Novog, na dubini od devet kilometara.

Još jedan zemljotres u Crnoj Gori

EPICENTAR U BLIZINI HERCEG NOVOG

Pomoćnica direktora Zavoda za &scaron;kolstvo Crne Gore Nata&scaron;a Gazivoda kazala je za Dan da rezultati njihovih istraživanje zastupljenosti i pojavnim oblicima nasilja u &scaron;kolama pokazuju da čak 35 odsto učenika dolazi iz &scaron;kola koje ne ostvaruju na najbolji način svoju preventivnu vaspitnu ulogu.
Prema istraživanju, dodaje, 31 procenat đaka dolazi iz ustanova koje nemaju razvijenu organizaciju i &scaron;kolsku klimu usmjerenu protiv nasilja.
&ldquo;Najvi&scaron;e prostora za unapređenje preventivne uloge &scaron;kole ima u osposobljavanju učenika da prepoznaju nasilje, da nauče &scaron;ta spada u fizičko, verbalno, socijalno, seksualno nasilje putem dru&scaron;tvenih mreža i sl. (istraživanje je pokazalo da 44 odsto učenika to nije učilo u &scaron;koli); u osposobljavanju učenika da se za&scaron;tite kada su izloženi nekom obliku nasilja (istraživanje je pokazalo da 41 odsto učenika nije osposobljeno za to; u osposobljavanju učenika da na miran način rje&scaron;avaju sukobe (istraživanje je pokazalo da 31 odsto učenika nije osposobljeno da nenasilno rje&scaron;ava sukobe)&rdquo;, kazala je Gazivoda.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) Danu je sredinom aprila saop&scaron;teno da su u ovoj &scaron;kolskoj godini (2023/2024) registrovali 51 slučaj fizičkog nasilja među učenicima u osnovnim i srednjim &scaron;kolama.
Prema nalazima istraživanja Zavoda, u &scaron;kolskoj 2022/23. godini približno svaki drugi učenik u Crnoj Gori je u svojoj &scaron;koli bio svjedok nekog oblika nasilja među učenicima.
Djeca smatraju da se nastavnici prave da ne vide ili imaju odloženu reakciju
Prema istraživanju Zavoda za &scaron;kolstvo, većina nastavnika, po mi&scaron;ljenju učenika, ili uop&scaron;te ne reaguju na nasilje (prave se da ne vide), ili imaju odloženu reakciju usmjerenu na kažnjavanje nasilnika, a ne na za&scaron;titu žrtve (nastavnik poziva roditelje, uključuje pedagoga ili direktora &scaron;kole, izriču vaspitne mjere i sl.).
&ldquo;Poseban je problem &scaron;to i nakon nastavnikove reakcije, čak i one koja je blagovremena, obično uslijedi kontrareakcija nasilnika, a nastavnici rijetko isprate situaciju do kraja&rdquo;, napominje Gazivoda.
Iz Zavoda poručuju da je neophodno da rukovodioci prosvjetnih ustanova zajedno sa nastavnim osobljem osiguraju bezbjedno i podsticajno okruženje za učenje, kroz sprovođenje aktivnosti u &scaron;koli koje sadrže jačanje socijalnih vje&scaron;tina, tolerancije, uvažavanja različitosti, uvažavanje razvoja i &scaron;to većeg stepena kreativnosti, jačanje emocionalne i socijalne pismenosti i učenja učenika u cilju sprečavanja nasilja, jačanje kompetencija nastavnika kroz profesionalni razvoj o ovom pitanju.
&ldquo;Jednom riječju, potrebno je obezbijediti uslove u &scaron;koli koji podstiču kreativnu klimu i zajedni&scaron;tvo&rdquo;, naglasila je Gazivoda.

Većina škola zakazala u prevenciji vršnjačkog nasilja

POKAZALO ISTRAŽIVANJE

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u sjevernim i centralnim predjelima poslijepodne se očekuje umjeren do pojačan razvoj oblačnosti, a ponegdje i kratkotrajna ki&scaron;a ili pljusak sa grmljavinom.
Na sjeveru ujutru po kotlinama moguća kratkotrajna magla.
Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura od jedan do 14, najvi&scaron;a dnevna od 17 do 25 stepeni.

Pretežno sunčano, do 25 stepeni

POSLIJEPODNE MOGUĆA KIŠA

Vjernici pravoslavne vjeroispovjesti slave danas najveći hri&scaron;ćanski praznik Vaskrs.
Vaskrs je pokretni praznik, koji uvijek pada u nedjelju, prvu iza punog mjeseca, poslije proljećne ravnodnevnice. Praznik vaskrsenja Isusa Hrista slavi se tri dana. Običaj je da na stolu stoje obojana i ukra&scaron;ena jaja. Ukućani i gosti se međusobno kucaju jajima, a onaj čije se razbije predaje ga onome čije je bilo jače.

Danas je Vaskrs

NAJVEĆI HRIŠĆANSKI PRAZNIK

Zemljotres jačine 2,7 stepena zabilježen je u Crnoj Gori u 10 sati i 39 minuta.
Prema podacima Euro-mediteranskog sejzmolo&scaron;kog centra (EMSC) zemljotres je zabilježen 35 kilometara sjeverozapadno od Podgorice na dubini od 10 kilometara.
&nbsp;

Slabiji zemljotres u Crnoj Gori

JAČINA POTRESA 2,7 STEPENI RIHTERA

Nevjerovatna priča o humanosti, ljubavi prema medicine, po&scaron;tovanju prema bijelom mantilu i Hipokratovoj zakletvi, stiže nam iz Rožaja. Životni put djece trojice rođene braće jedinstven je primjer ne samo u Crnoj Gori, nego možda i u svijetu.&nbsp;
Čak devetoro od dvanaestoro djece iz porodice Honsić za životni poziv odabralo je medicinu.&nbsp;
&ldquo;Alida, Elvisa, Elza, Almira i ja smo doktori op&scaron;te prakse, a Jasmin, Lejla i Selvija doktori stomatologije, dok je na&scaron;a najmlađa &Scaron;ejla peta godina studija medicine. Ostalo troje, brat pravnik zaposlen je u Tužila&scaron;tvu u Podgorici, sestra koja je po struci psiholog trenutno je honorarno angažovana u Domu zdravlja Rožaje, a stalno zaposlena u Osnovnoj &scaron;koli, i jo&scaron; jedan brat je zavr&scaron;na godina na Policijskoj akademiji&rdquo;, priča za Portal Analitika Almir Honsić.&nbsp;
Od malena učeni o humanosti i ljepoti ljekarskog poziva
Almir i Almira odlučili su da znanjem i humano&scaron;ću pomogu sugrađanima u rodnim Rožajama.&nbsp;Tri Almirove sestre trenutno su na specijalizaciji.
&ldquo;Elvisa je trenutno na specijalizaciji porodične medicine, Alida na specijalizaciji iz oblasti radiologije, a Elza na specijalizaciji transfuziologije. Almira i ja radimo kao izabrani doktori za odrasle u Domu zdravlja&rdquo;, kaže Almir.&nbsp;
Ljubav prema medicini i ovom humanom, ali veoma te&scaron;kom i odgovornom pozivu, u porodici Honić prenosi se s generacije na generaciju.&nbsp;
&ldquo;Motivacije definitivno nije manjkalo, s obzirom na to da smo odrasli u porodici u kojoj je dosta članova bilo zaposleno upravo u zdravstvu. Čovjek koji se mora pomenuti kada je riječ o medicini i na&scaron;oj porodici jeste rahmetli primarijus doktor Abdulah Kalač - na&scaron; dajo Baćko, kako smo ga svi oslovljavali&rdquo;, ističe Almir Honsić.&nbsp;
Učeni su, dodaje, od malena o humanosti i ljepoti ljekarskog poziva.&nbsp;
&ldquo;Moram reći da je primarijus doktor Abdulah Kalač pokretač na&scaron;e ljubavi prema medicini. Op&scaron;te je poznata činjenica da je medicina najhumaniji poziv, a humanost su nam usadili i na&scaron;i roditelji svojim primjerom na čemu smo im posebno zahvalni&rdquo;, kaže on.
Odlučili da ostanu u domovini&nbsp;
I dok brojni mladi ljekari razmi&scaron;ljaju o odlasku iz Crne Gore i tome da radni angažman potraže u nekoj od klinika &scaron;irom Evrope, ljekari iz podorice Honsić odlučili su da ostanu u svojoj zemlji i znanje iskoriste da pomažu građanima Crne Gore.&nbsp;
&ldquo;Mi smo porodično odlučili da živote, a samim tim i karijere nastavimo tamo gdje smo odrasli, tamo gdje smo se &scaron;kolovali - u na&scaron;oj Crnoj Gori. Par nas je ostalo u Rožajama, želeći da doprinesemo napretku i razvoju na&scaron;eg grada, dok su neki od nas karijeru nastavili u Podgorici i Baru&rdquo;, priča Almir.&nbsp;
Priznaje da položaj ljekara nije na zavidnom nivou kod nas, ali ne odustaje od toga da radom i zalaganjem pokaže kako treba po&scaron;tovati bijeli mantil.&nbsp;
&ldquo;Status doktora u Crnoj Gori je, nažalost, jako nezavidan. Smatram da je potpuno degradirana figura doktora u dru&scaron;tvu i da je imperativ da se ta situacija popravi. U suprotnom, svjedoci smo emigracije na&scaron;e bran&scaron;e ka zemljama koje pružaju, prije svega, normalne uslove za rad, počev&scaron;i od vrednovanja ovog poziva pa zavr&scaron;iv&scaron;i sa neuporedivo boljom finansijskom potporom&rdquo;, ukazuje Almir.&nbsp;
A kada je riječ o planovima za budćnost, kaže da će nastaviti da usavr&scaron;avaju znanje.&nbsp;
&ldquo;Ono &scaron;to je neminovno i &scaron;to sa sigurno&scaron;ću sada mogu reći je da slijedi usavr&scaron;avanje, odnosno specijalizacije. Za sada smo svi odabrali različite grane medicine kojim želimo da se posvetimo, &scaron;to je smatram, odlično kako za nas, tako i za dru&scaron;tvo&rdquo;, napominje sagovornik Analitike.&nbsp;
Zahvalni roditeljima na nesebičnoj podr&scaron;ci
No, platiti studije za čak 12 studenata, od toga devetoro medicinara, veliki je izazov bio za njihove roditelje.&nbsp;
&ldquo;Studiranje van svog grada, i to fakulteta koji traje &scaron;est godina, studiranje slobodno mogu reći najtežeg fakulteta iziskuje, prije svega, mnogo odricanja, rada, truda, discipline, ali i i te kako ogromne finansije. Na&scaron;i roditelji su radnici, ono &scaron;to su oni uspjeli sa svojih deset prstiju, rijetko ko može&rdquo;, sa ponosom ističe Almir.&nbsp;
Dodaje i da nijesu imali nikakvu podr&scaron;ku institucija.&nbsp;
&ldquo;I danas kada se osvrnemo na period studiranja, često se zapitamo kako su sve to roditelji uspjeli bez ikakve podr&scaron;ke bilo kakve institucije, koja je morala prepoznati nas u moru drugih, ali nije. Tako da su njihov trud i požtvovanost nemjerljivi, kao i na&scaron;a zahvalnost za to&rdquo;, poručuje Almir.&nbsp;
Brz način života, svakodnevne obaveze ne ostavljaju im mnogo vremena za druženje. Ipak, kada uspiju da se svi okupe, to su, kako priča sagovornik Analitike, momenti velike radosti.&nbsp;
&ldquo;S obzirom na to da smo prilično zauzeti, kako porodičnim, tako i poslovnim obavezama, ipak nađemo vrijeme da se sastanemo, pa makar za vrijeme praznika. Ono &scaron;to je zagarantovano na takvom jednom skupu jeste prije svega velika radost, a moram reći da se u tim mikrovremenskim momentima razmijeni veliki broj iskustava i zanimljivosti, svako sa svog radnog polja. Ono &scaron;to nas najvi&scaron;e ispunjava jesu ponosni osmjesi na&scaron;ih roditelja. Tek tada u potpunosti znamo da smo uspjeli u životu&rdquo;, zaključuje Almir.&nbsp;

Devetoro djece iz rožajske porodice Honsić za životni poziv izabralo medicinu:  Od malena učeni o humanosti i ljepoti ljekarskog poziva

ODLUČNI DA OSTANU U DOMOVINI

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore sjutra će biti promjenljivo obačno sa sunčanim intervalima, uz uslove za ponegdje slabu ki&scaron;u ili kratkotrajan pljusak, prvenstveno sredinom dana. Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju je saop&scaron;teno da će na sjeveru biti umjereno do pretežno oblačno, mjestimično slaba ki&scaron;a, uglavnom tokom jutra ili prijepodneva. Kako je najavljeno, vi&scaron;e uslova za padavine ima na sjeveroistoku. U popodnevnim satima ili krajem dana postepeno razvedravanje. Vjetar će biti slab do umjeren, na primorju umjeren do pojačan, sjeverni. Jutarnja temperatura tri do 13, najvi&scaron;a dnevna od 11 do 22 stepena.

Sjutra oblačno sa kišom, popodne razvedravanje

DO 22 STEPENA

U Crnoj Gori je od početka HPV vakcinacije vakcinisano vi&scaron;e od devet hiljada osoba, kazao je specijalista epidemiolog Instituta za javno zdravlje Milko Joksimović, navodeći da je potreban dodatan i sistematski rad da bi bili ostvareni jo&scaron; bolji rezultati.
On je, govoreći o odazivu na HPV vakcinaciju, koja je počela 26. septembra 2022. rekao da su najbolji razultati u odnosu na veličinu populacije registrovani na Cetinju i u Beranama, Podgorici i Kotoru.
Najmanji obuhvati, kako je naveo Joksimović, registruju se u op&scaron;tinama Žabljak, &Scaron;avnik, Plužine, Pljevlja, Bar i Nik&scaron;ić.
&bdquo;Zaključno sa 30. aprilom ukupno je vakcinisano, ili započelo vakcinaciju 9.027 osoba&ldquo;, kazao je Joksimović u intervjuu agenciji Mina.
On je rekao da je najvi&scaron;e vakcinisanih među djecom rođenom 2013. godine sa kojima je započela vakcinacija i da je među njima vakcinisano 1.289 djece.
Kako je dodao Joksimović, obuhvat vakcinisanih djevojčica u tom uzrastu je 31,5 odsto.
Prema njegovim riječima, u ukupnom broju vakcinisanih, ubjedljivu većinu čine djevojčice i djevojke, jer je do prije tri mjeseca isključivo bila moguća vakcinacija osoba ženskog pola.
&bdquo;Od 8. februara ove godine omogućili smo i vakcinaciju osoba mu&scaron;kog pola i za napuna tri mjeseca već je vakcinisano 706 dječaka i mladića&ldquo;, naveo je Joksimović.
Na pitanje da li je organizovanje vakcinacije vikendom, bez zakazivanja, doprinijelo porastu broja vakcinisanih, on je odgovorio da je tokom te akcije ostvaren veoma dobar rezultat.
&bdquo;Tokom posljednje akcije vakcinacije u dodatnim terminima, koja je u većini op&scaron;tina trajala od posljednjeg vikenda marta i tokom aprila, vakcinisano je ne&scaron;to preko hiljadu osoba, dominanto djece uzrasta od devet do 18 godina&ldquo;, naveo je Joksimović za agenciju Mina.
Prema njegovim riječima, naročito dobar rezultat postigao je Dom zdravlja Glavnog grada, koji je tokom vikenda organizovao sistematske preglede budućih polumaturanata i maturanata.
&bdquo;Moramo istaći izuzetno zalaganje pedijatara i pedijatrijskih sestara Doma zdravlja Glavnog grada, koje su u u danima vikenda učinili da HPV vakcinacija bude dodatno pristupačna, pa je 75 odsto vakcinisanih tokom posljednjih mjesec, vakcinisano u Podgorici&ldquo;, kazao je Joksimović.
On je naglasio da bi, takođe, izdvojili i op&scaron;tinu Cetinje, koja ima najbolji rezultat kada se ukupno posmatra procenat vakcinisanih ostvaren u vi&scaron;e godi&scaron;ta.
Na pitanje da li su zadovoljni dosada&scaron;njim odazivom na HPV vakcinaciju, Joksimović je odgovorio da generalno jesu i da je rezultat ostvaren tokom prvih 19 mjeseci od njenog početka bolji nego u susjednim zemljama na početku imunizacije.
&ldquo;Potreban je, međutim, dodatan i sistematski rad da bi se ostvarili jo&scaron; bolji rezultati u budućnosti&rdquo;, poručio je Joksimović.
On je podsjetio da je HPV antikancer vakcina, koja je u redovnom kalendaru imunizacije, ali za koju ne postoje kaznene odredbe ukoliko neko odbije imunizaciju.
&bdquo;Ovo je prvo takvo iskustvo u Crnoj Gori, gdje je za svu djecu određenog uzrasta vakcina preporučena, i jasno nam pokazuje koliko je teže istu sprovoditi u odnosu na pristup obavezne imunizacije&ldquo;, dodao je Joksimović.
Zbog toga im je, kako je poručio, potrebna jo&scaron; snažnija pomoć i podr&scaron;ka, prije svega Ministarstva prosvjete i Zavoda za &scaron;kolstvo, sa kojima zajedno treba uspostaviti kontinuiranu edukaciju prosvjetnih radnika i djece.
Prema riječima Joksimovića, potreban je jo&scaron; veći angažman uprava domova zdravlja u pojedinim op&scaron;tinama, jer su razlike u rezultatima među op&scaron;tinama, kao i timovima izabranih ljekara za djecu velike.
&bdquo;Problem je &scaron;to, prema informacijama sa terena, izostaje angažman pojedinih uprava domova zdravlja i pojedinih timova izabranih doktora za djecu, koji redovno ne pozivaju pojedinačno pacijente na HPV vakcinaciju i ne koriste svaku priliku da vakcinu protiv raka izazvanog HPV infekcijama preporuče i ponude u svakoj prilici&ldquo;, naveo je Joksimović.
Neophodno je, kako je istakao, naći način da se to promjeni, jer je najznačajniji faktor za prihvatanje vakcinacije direktna preporuka od izabranog ljekara u komunikaciji sa roditeljem.
&bdquo;Omogućavanje vakcinacije vikendima, pozivanje putem SMS poruka, vakcinacija tokom sistematskih pregleda i slanje informacija putem medija i zvaničnih stranica na dru&scaron;tvenim mrežama Instituta za sada su se pokazali kao djelotvorni u promociji i sprovođenju HPV imunizacije&ldquo;, kazao je Joksimović za agenciju Mina.

Joksimović: Dobri rezultati HPV vakcinacije, potreban angažman svih

SAOPŠTIO SPECIJALISTA EPIDEMIOLOG INSTITUTA ZA JAVNO ZDRAVLJE

Povodom 3. maja - Svjetskog dana slobode medija, Centar za građansko obrazovanje (CGO) upućuje čestitke svim medijima i zaposlenima u medijima, uz žaljenje &scaron;to umjesto sveobuhvatnog unapređenja na polju medijskih sloboda konstatujemo lo&scaron;e stanje na svim nivoima u ovoj oblasti, poručuje Nikola Obradović, asistent na programima u toj NVO.&nbsp;
CGO ukazuje da mediji u Crnoj Gori ostaju duboko polarizovani i politizovani.
To je, kako ističe Obradović, dijelom i refleksija dru&scaron;tveno-političkih procesa, čime se ograničava priliv objektivnih informacija i dodatno otežava razvoj profesionalnog novinarstva.
"Indikativno je da se odnos donosilaca odluka prema medijima ne mijenja &ndash; oni koji dođu do pozicija moći, suprotno javnom interesu, medije nastavljaju da dijele na podobne i nepodobne i shodno tome im omogućavaju ili uskraćuju pristup sagovornicima i informacijama, kao i javnim fondovima".
Kako dalje navodi, crnogorsku medijsku scenu, već tradicionalno, karakteri&scaron;u brojni problemi - od napada na novinare i medije, sve alarmantnijeg stanja na RTCG-u, finansiranja iz javnih fondova po čudnim kriterijumima, slabe samoregulacije, itd.
&nbsp;Crna Gora, takođe, zbog neusagla&scaron;enosti medijske regulative ima blokadu kad je riječ o kori&scaron;ćenju određenih fondova EU, napominje Obradović.
CGO posebno izražava zabrinutost &scaron;to, kako poručuje, najavljene verzije medijskih zakona neće adresirati neke od gorućih problema, poput stanja u RTCG.
"Preciznije, aktuelnom verzijom Nacrta Zakona o RTCG, kojom se predviđa drugačija struktura Savjeta RTCG i stroži kriterijumi njihovog izbora, neće se okončati mandat sada&scaron;njeg saziva, iako bi to bio jedini logičan način da se počne sa rje&scaron;avanjem problema u toj medijskoj kući. Na apel NVO Ministarstvo kulture i medija nije odgovorilo, a Skup&scaron;tina Crne Gore je, suprotno pozivu civilnog sektora, izvr&scaron;ila izbor dva člana po aktuelnom Zakonu o RTCG, koji će za mjesec ili dva prestati da važi, uključujući i reizbor jednog člana Savjeta koji je dva puta učestvovao u nezakonitom izboru generalnog direktora RTCG, Borisa Raonića.&nbsp;
Iz CGO podsjećaju da je Raonić&nbsp; jo&scaron; uvijek na poziciji generalnog direktora uprkos izrečenim pravosnažnim sudskim presudama koje utvrđuju da je to naimenovanje nezakonito, kao i mi&scaron;ljenju Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) da Raonić ne ispunjava ni tehničke uslove za izbor na tu funkciju.
Stoga CGO, poručuje Obradović, izražava posebnu zabrinutost zbog te&scaron;kih ekonomskih uslova u kojima novinari i novinarke radi, &scaron;to ima već ozbiljne posljedice i na nivo samocenzure.
<div class="detail-body">
<div class="detail-body-text">
"CGO će nastaviti da ukazuje na lo&scaron;e politike i prakse koje postaju već karakterstika svih vlasti, ali i da kroz svoje programske aktivnosti doprinosi promjeni situacije na bolje. Bez slobode i održivosti medija, fizičke i ekonomske sigurnosti novinara, ali i odgovornog pristupa vlasti, nema ni objektivnog informisanja javnosti niti istinskog demokratskog dru&scaron;tva", zaključuje Obradović.&nbsp;
</div>
</div>
<section></section>

Obradović: Mediji u Crnoj Gori ostaju duboko polarizovani i politizovani

SVJETSKI DAN SLOBODE MEDIJA

Saobraćajna policija apelovala je na građane da voze odgovorno i ne sjedaju za volan pod dejstvom alkohola ili psihoaktivnih supstanci.
Iz policije su, u video poruci objavljenoj na Instagramu, pozvali vozače da se pridržavaju propisa i da, ukoliko su konzumirali alkohol, biraju bezbjedan prevoz do svog doma.
&bdquo;Jer je vožnja pod dejstvom alkohola ili psihoaktivnih supstanci izuzetno opasna, kako za vas, tako i za druge učesnike u saobraćaju&ldquo;, naglasili su iz policije.
Apelovali na građane da, odgovornim pona&scaron;anjem za volanom, daju doprinos stvaranju bezbjednijeg stanja u saobraćaju.

"Građani da ne voze pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci"

APEL POLICIJE

Vi&scaron;e državno tužila&scaron;tvo zatražilo je od Antene M da tom organu dostavi u elektronskoj formi snimak intervjua sa biv&scaron;im predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem.
Po nalogu tužiteljke Irene Burić zahtjev, koji potpisuje Goran Jokić, načelnik Regionalnog centra bezbjednosti "Centar", dostavljen je Anteni M ne&scaron;to prije 15 sati.
<img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.antenam.net/uploads/00/00/adapcevic/podne/dokument1.JPG" alt="" width="279" height="371" />
Foto: Antena M
Intervju sa Milom Đukanovićem nalazi se na Youtube&nbsp;kanalu Antene M i dostupan je Tužila&scaron;tvu bez bilo kakvih tehničkih ograničenja.&nbsp;

Tužilaštvo zatražilo od Antene M snimak intervjua sa Đukanovićem