Crna Gora i dalje se suočava sa ozbiljnim izazovima u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti , pokazuju podaci iz Ankete o dohotku i uslovima života (EU-SILC), koju redovno sprovodi Uprava za statistiku MONSTAT. Iako se ovo istraživanje koristi za evropsko statističko praćenje, rezultati za 2024. nude domaću sliku koja teško može biti zanemarena: svaka peta osoba u Crnoj Gori živi ispod praga rizika od siromaštva, dok je više od trećine djece izloženo siromaštvu ili socijalnoj isključenosti.

Alarmantni podaci

Prema rezultatima ankete, stopa rizika od siromaštva u 2024. godini iznosila je 20 odsto, što znači da svaki peti građanin ima dohodak ispod praga siromaštva. Kada se iz dohotka isključe socijalni transferi (npr. dječiji dodatak), stopa se penje na 26,7 odsto, dok bez transfera i penzija dostiže čak 40,5 odsto.

Djeca najugroženija: svako treće u riziku

Posebno je zabrinjavajuće stanje među djecom: 25,6 odsto djece do 17 godina nalazi se u riziku od siromaštva, a 34,6 odsto djece je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Drugim riječima, više od trećine djece živi u domaćinstvima koja nemaju osnovne uslove za dostojanstven život – bilo da je riječ o niskim prihodima, materijalnoj deprivaciji ili vrlo niskom intenzitetu rada roditelja.

Samohrani roditelji i brojna djeca – najteža situacija

Najviši rizik zabilježen je kod samohranih roditelja sa djecom (34 odsto) i domaćinstava sa dvoje odraslih i troje ili više djece (29,1 odsto). Siromaštvo je izraženije među nezaposlenima (39,1 odsto) i mladima od 18 do 24 godine (22,1 odsto).

Geografski, Sjeverni region prednjači po stopi siromaštva (29,7 odsto), dok je najniža u Južnom regionu (15 odsto). Ruralna područja su pogođenija (25 odsto) nego urbana (17,1 odsto).

Ekonomska nejednakost i dalje visoka

Gini koeficijent, koji mjeri nejednakost prihoda, iznosio je 31,6, dok kvintilni odnos (razlika između najbogatijih 20 odsto i najsiromašnijih 20 odsto) iznosi 5,8 – što znači da najbogatiji peti kvintil zarađuje gotovo šest puta više od najsiromašnijeg.

Svaki drugi bez odmora

Više od polovine građana (55,7 odsto) ne može sebi priuštiti sedmodnevni godišnji odmor van kuće, dok je 11 odsto osoba u tzv. izraženoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji – ne mogu da priušte barem sedam od 13 osnovnih stavki (npr. grijanje, plaćanje računa, zamjena pohabanih stvari).

U 2024. godini, 16,8 odsto domaćinstava izjavilo je da “uz mnogo poteškoća” spajaju kraj s krajem, dok je samo 1,2 odsto reklo da im to ide “veoma lako”.

Prag siromaštva u brojkama

Prag rizika od siromaštva u 2024. godini iznosio je 3.973 eura godišnje za jednočlano domaćinstvo, odnosno 8.344 eura za porodicu sa dvoje odraslih i dvoje djece. Takozvani relativni jaz siromaštva, odnosno koliko su siromašni udaljeni od samog praga, iznosi 34 odsto – što znači da oni koji su ispod praga žive znatno lošije i od onih na samoj granici siromaštva.