Izjava ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića da bi najbolje bilo organizovati referendum na kojem bi građani Boke odlučili da li i dalje treba ostati na listi UNESCO, ilustruje kulturološku i civilizacijsku degradaciju ovog prostora. Ovo je jedna katastrofalna vijest koja je vrlo ilustrativna za stanje države Crne Gore - istakao je juče za Pobjedu bivši diplomata i admiral Bokeljske mornarice Antun Sbutega, komentarišući izjavu ministra Radunovića.

Sbutega je naglasio da se ne radi samo o jednoj odluci, činu ili prijedlogu ministra. - Radi se o jednom dugoročnom procesu devastacije i civilizacijskog urušavanja države, a posebno Kotora i njegove okoline.

On je dodao da bi se isključivanjem Kotora i njegove zaštićene okoline sa UNESCO liste omogućila dalja devastacija iza koje sigurno stoje jaki grupni interesi građevinskih lobija. Ovo što se dešava je visoko porazno. Bojim se da pomoć da se devastacija zaustavi možemo očekivati, ne više od ljudi, države ili investicija, nego od Boga - istakao je Sbutega.

On je podsjetio da je kotorska opština, u odnosu na broj stanovnika, područje sa najvećim brojem kulturnih dobara koja su upisana na UNESCO listu, te da Kotor ima najbogatiju istoriju i kulturno nasljeđe koje je od UNESCO proglašeno svjetskom kulturnom baštinom 1979. (prije Venecije, Rima, Vatikana Firence i Beča).

Podsjetimo, posljednje zasijedanje Komiteta za svjetsku baštinu UNESCO, održano je u Parizu ovog mjeseca i na njemu se raspravljalo i o stanju očuvanosti prirodnog i kulturno- istorijskog područja Kotora. Izvještaj i odluke Komiteta ukazuju na ozbiljno pogoršanje stanja, uz jasno upozorenje da kontinuirani razvojni pritisci, neusklađeni propisi i institucionalni nedostaci mogu dovesti do gubitka izuzetne univerzalne vrijednosti područja Kotora, što otvara mogućnost njegovog stavljanja na Listu svjetske baštine u opasnosti.

U usvojenim odlukama Komiteta od Crne Gore izričito se zahtijeva obustava daljeg odobravanja građevinskih i razvojnih projekata unutar zaštićenog područja i bafer zone, dok se ne usklade svi planski i institucionalni okviri na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou. Takođe, zahtijeva se i procjena kumulativnog uticaja svih pojedinačnih projekata razmatranih od 2023. godine, kao i dostavljanje sveobuhvatnog izvještaja o preduzetim mjerama do februara 2026. godine.

JAVNA RASPRAVA

Radunović je juče na konferenciji za novinare kazao da, s obzirom na to da se radi o moratorijumu za Kotor i bafer zone, to ,,u realnosti znači - za čitavu Boku Kotorsku“.

- To znači potpuni prestanak razvoja Boke Kotorske u bilo kojem smislu - saobraćajnom, turističkom i ugostiteljskom. Kao i mnoge druge države i gradovi, treba da podvučemo crtu i razmislimo što dalje - da li imamo više koristi od činjenice da smo na listi UNESCO ili imamo više štete zbog toga što, recimo, ne možemo da izgradimo most preko Bokokotorskog zaliva. Ne samo Verige, nego i most koji je predviđen prostornim planom Crne Gore i koji ide sa Luštice. Isto je upitan i vjerovatno će dobiti negativno mišljenje. To je saobraćajni problem koji će građane Boke Kotorske da muči još mnogo godina, tj. bog zna koliko godina ako ostanemo dio UNESCO - istakao je Radunović.

On je naglasio da će Crna Gora ,,odmah da ima direktnu štetu prema svim investitorima koji su obezbijedili dozvole“.

- I obezbijedili HIA studije UNESCO, jer UNESCO sad kaže - iako smo izdali HIA studije, moratorijum bi trebalo da ide na sve. A mi smo obveznik u tom ugovoru sa svakim investitorom pojedinačno - svakome kome date dozvolu, vi ste praktično kao država sa njim uspostavili neki ugovorni odnos. To su ogromne štete. Kao građanin smatram da sve relevantne institucije u Crnoj Gori, koje su vezane za ovaj problem treba da otvore javnu raspravu, a što da ne i da se raspiše referendum za građane Boke, da im se dobro objasni - što donosi, a što odnosi činjenica da je Boka Kotorska u UNESCO zoni, pa da se vidi što dalje - kazao je Radunović.

Na Radunovićevu izjavu reagovao je predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić koji je naglasio da nije potrebno organizovati referendum.

- Pitanje očuvanja izuzetnih univerzalnih vrijednosti i ostanka na listi UNESCO je pitanje osnovnih civilizacijskih vrijednosti. Palmira i Nimrud su djelovanjem ISIL-a završila na listi ugrožene baštine. Siguran sam da, bez obzira na sve zamjerke, ni Vlada, ni Opština, ni građani Kotora ne žele da budu ISIL ili da se samovoljno ispišu iz civilizacije. Ispunićemo sve uslove, sve će na kraju biti dobro, biser će biti biser - napisao je Jokić.

NEPRIMJERENA IZJAVA

Grupa nevladinih organizacija, građanskih aktivista, profesora i pojedinaca (koja će se dopunjavati), među kojima su EXPEDITIO Centar za održivi prostorni razvoj, Društvo prijatelja bokeške baštine, Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), NVO Green Home, Centar za zaštitu i proučavanje ptica CZIP, Biciklo.me, Dr Martin Schneider-Jacoby Association – MSJA, NVO Crnogorsko društvo ekologa, NVO EnvPro, Fidelity Consulting, KANA/ko ako ne arhitekt, KotorArt, NVO Parkovi Dinarida - mreža žaštićenih područja Dinarida, NVO MogUL, Centar za ženska prava, Jovana Marović, građanska aktivistkinja, Marko Begović, univerzitetski profesor, Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja, reagovala je na izjavu ministra Radunovića. Podsjećaju da područje Kotora, privilegovano UNESCO statusom, nije samo kulturna baština Crne Gore, već i svjetska baština - baština čitavog čovječanstva.

- Dakle, Crna Gora, kao država potpisnica Konvencije o svjetskoj baštini, ima obavezu i odgovornost da očuva dobra koja su na ovoj prestižnoj listi, kao baštinu koja ne pripada samo stanovnicima Boke ili Crne Gore, već cijelom čovječanstvu. Očuvanje i zaštita ovog prostora izuzetne univerzalne vrijednosti, koje je prepoznato kao jedan od dragulja na globalnom nivou, zajednička je odgovornost institucija ove države, i to ne smijemo zaboraviti.

- Zbog svega navedenog, a u svjetlu međunarodnih obaveza i ozbiljnih upozorenja koja su stigla od Komiteta, smatramo izjavu ministra Radunovića, kojom se dovodi u pitanje smisao očuvanja UNESCO statusa svjetske baštine i predlaže referendum o njegovom zadržavanju, krajnje neodgovornom, neprimjerenom i u suprotnosti sa javnim interesom – ističe se u saopštenju.

Podsjećaju da status svjetske baštine UNESCO nikako nije prepreka, već međunarodno priznanje izuzetne univerzalne vrijednosti područja Kotora i Boke, ali i prilika za njihovo očuvanje i razvoj.

- Ovaj status donosi prije svega zaštitu tog značajnog resursa, ali i prestiž, vidljivost, turističku prepoznatljivost, pa na taj način i konkretne ekonomske koristi. Postoje brojni primjeri gradova i regija koji su, kroz pametno korišćenje UNESCO statusa, unaprijedili lokalni razvoj, bez devastacije prostora. Pitanja očuvanja svjetske baštine ne mogu se rješavati ad hoc referendumima, već kroz sistemsko upravljanje i uključivanje stručne i građanske javnosti. Umjesto stvaranja konflikta ,,razvoj vs. UNESCO“, potrebna je odgovornost institucija i ozbiljna javna rasprava o modelima održivog upravljanja, planiranja i zaštite u okviru već postojećih međunarodnih obaveza.

Argumentacija ministra svodi javni interes na „slobodu gradnje“, dok se izostavlja pravo građana na kvalitetan prostor, kulturni identitet, nasljeđe i očuvanje ambijentalnih vrijednosti, kao i kvalitet života zajednice. Odustajanje od statusa UNESCO svjetske baštine značilo bi prepuštanje planiranja prostora isključivo logici tržišta, zanemarujući društvene, kulturne i ekološke aspekte - ističe se u saopštenju.

Oni podsjećaju da se turizam u Crnoj Gori temelji na prirodnim i kulturnim resursima.

- Gubitak UNESCO statusa bi, uz sve ostalo, značio i dugoročne ekonomske štete – smanjenje povjerenja, investicija i interesa ozbiljnih međunarodnih partnera. Prekomjerna gradnja može kratkoročno donijeti profit malobrojnima, ali dugoročno i nepovratno uništava kulturne resurse – naročito u turizmu, kulturi, uslužnim djelatnostima.

Gubitak statusa svjetske baštine donio bi i globalno štetnu reputaciji Crne Gore. Područje Kotora bi postalo jedan od rijetkih primjera u svijetu koji je izgubio status zbog nebrige, što bi imalo nesagledive posljedice po imidž Crne Gore kao zemlje koja teži članstvu u EU i izgradnji razvijenog i odgovornog civilnog društva - ističe se u saopštenju.

Grupa nevladinih organizacija, građanskih aktivista, profesora i pojedinaca traži smjenu ministra Slavena Radunovića.

- Smatramo da na čelu resora prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine ne smiju biti osobe koje, očigledno, ne znaju mnogo o vrijednostima prostora koji baštinimo i koje imaju stavove koji direktno ugrožavaju baštinu, prostor, ali i javni interes građana Crne Gore.

Pozivamo Vladu Crne Gore da se jasno i nedvosmisleno izjasni o značaju i važnosti očuvanja UNESCO statusa prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora i da hitno preduzme neophodne korake kako bi se sprovele odluke Komiteta za svjetsku baštinu.

Očekujemo da institucije i vlasti, na opštinskom i državnom nivou, ozbiljno sagledaju alarmantno stanje prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora do kojeg je došlo isključivo njihovim nedjelovanjem i da pod hitno i ozbiljno krenu u rješavanje problema ukoliko ne želimo da se nađemo na Listi svjetske baštine u opasnosti. Krajnje je vrijeme da nadležni prestanu ponavljati mantru da je gradnja isto što i razvoj - ta je logika dovela do gubitka vrijednosti brojnih prostora u Crnoj Gori.

Pravi razvoj ne ogleda se u broju novih zgrada, već u unapređenju kvaliteta života, očuvanju kulturne baštine, jačanju zajednice i održivom upravljanju prirodnim i kulturnim resursima.

Mnogi djelovi Crne Gore su, nažalost, već izgubili svoju vrijednost upravo zbog nekontrolisane i neadekvatne gradnje, loših objekata koji su podignuti na temeljima lošeg planiranja. Jasno nam dolaze poruke od strane struke i međunarodne zajednice da uništavamo i izuzetnu univerzalnu vrijednost područja Kotora. Krajnji je momenat da Crna Gora, kao država potpisnica Konvencije o svjetskoj baštini, zrelo i odgovorno reaguje, jer je očuvanje svjetske baštine obaveza koju imamo prema toj baštini koju smo naslijedili, prema građanima Crne Gore i cijelom čovječanstvu – ističe se u saopštenju.