Društvo

Vrtić za sve mali&scaron;̣ane će biti besplatan u Baru i time se na&scaron;̣ grad stavlja u red gradova koji konkretno brinu o na&scaron;̣im najmlađima, shvatajući momenat složene ekonomsko socijalne situacije u kojoj se svi nalazimo, sao&scaron;tio je predsjednik Skup&scaron;tine op&scaron;tine Bar Branislav Nenezić.
Proces je, podsjeća, započet krajem pro&scaron;̣le godine, a koji za je za cilj imao jačanje podr&scaron;̣ke roditeljima i najmladjim sugrađanima.
"Zahvaljujem svim političkim subjektima koji su prepoznali značaj ove mjere, dakle, činjenica da smo dobili jednoglasnu podr&scaron;̣ku za ovu inicijativu govori o tome da postoje teme o kojima svi možemo da se složimo.
Siguran sam, da nas u narednoj godini, č̣eka veliki broj inicijativa koje će dobiti &scaron;̣iroku podr&scaron;̣ku i koje će uticati na kvalitet života na&scaron;̣ih sugradjana", zaključuje u saop&scaron;tenju predsjednik SO Bar.

Nenezić: Od danas besplatan vrtić u Baru

SAOPŠTIO PREDSJEDNIK SKUPŠTINE OPŠTIN U TOM GRADU

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) saop&scaron;tilo je da ih je &bdquo;Jugopetrol AD&ldquo; Kotor obavijestio da, usljed najavljene blokade prevoznika Luke Bar i petrolejskih instalacija u kojima se skladi&scaron;ti gorivo, tokom trajanja blokade neće biti u mogućnosti da isporuči energente obrazovno-vaspitnim ustanovama u Crnoj Gori.
&ldquo;Novonastala situacija u značajnoj mjeri otežava funkcionisanje obrazovno-vaspitnih ustanova u ovom periodu godine kada sistemi grijanja moraju biti u punom kapacitetu, te bilo kakvo odstupanje od ustaljene rutine održavanja ustanova može direktno uticati na nesmetano odvijanje nastavnog procesa, te na zakonsku obavezu obezbjeđivanja nesmetanog odvijanja nastave za sve učenike&rdquo;, naveli su iz MPNI.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija apeluje na sve relevantne aktere da omoguće neometanu realizaciju nastavnog procesa i funkcionisanje obrazovno - vaspitnih ustanova.

MPNI: Blokada isporuke energenata ugrožava grijanje u školama

APELUJU NA SVE RELEVANTNE AKTERE DA OMOGUĆE NEOMETANU REALIZACIJU NASTAVNOG PROCESA

Iako su građevinski inspektori Ministarstva prostornog planiranja naložili da se moraju odmah iseliti, niko od stanara o&scaron;tećene zgrade koja puca i klizi, u ulici Orjenski bataljon 8, u Herceg Novom, nije napustio stan, prenosi Novski portal.
&ldquo;Stanari su se sastali sinoć, jesmo zabrinuti i nespokojni. Nijesmo imali gdje, svi smo ostali. Nadamo se da će nadležni i stručnjaci, ipak, brzo reagovati. Inspekcija nije donijela odluku, već samo zapisnik-rje&scaron;enje. Smatramo da nas to, ipak, ne obavezuje da izađemo iz stanova&rdquo;, kazao je upravnik zgrade Dragoslav Cerovina.
Danas bi, kako kažu neki od stanara, jo&scaron; jednom trebalo da dođu i iz Direktorata za inspkecijske poslove Ministarstva, a sjutra, kako je obećao predsjednik Op&scaron;tine, Stevan Katić i stručni tim, prof. dr Du&scaron;ka Lučića, nekada&scaron;njeg dekana Građevinskog fakulteta.
&ldquo;Imamo parvo na žalbe na rje&scaron;enja inspekcije, ali isto tako znamo da rizikujemo &scaron;to ostajemo ovdje. Stvarno nam je nevolja i potrebna je hitna reakcija da nam klizi&scaron;te ne dođe glave i da možemo mirno da spavamo&rdquo;, ističu stanari.

Herceg Novi: Stanari nijesu napustili “plavu zgradu”, čekaju nadležne i strijepe od klizišta

IAKO SU GRAĐEVINSKI INSPEKTORI NALOŽILI DA SE MORAJU ODMAH ISELITI

Udruženje međunarodnih prevoznika tereta Crne Gore blokiralo je teretni saobraćaj na granicama i u Luci Bar, zahtijevajući hitnu reakciju nadležnih na dugogodi&scaron;nje probleme sa kojima se suočava sektor drumskog transporta.
Pedsjednik Udruženja Vesko &Scaron;ljivančanin kazao je da su raspoloženi da u razgovoru sa Vladom dođu do rje&scaron;enja, ali da su već podnijeli zahtjev za produžetak protesta i nakon četvrtka ukoliko ne dođe do dogovora.
Dopisnik RTCG javlja da je veliki broj kamiona parkiran pored magistralnog puta Nik&scaron;ić-Trebinje. &Scaron;ljivančanin je kazao je da je razlog okupljanja nezadovoljstvo situacijom u transportnom sektoru. Kazao je da su se obraćali svim nnadležnim organima.
"Za sada nemamo konkretnih obećanja i rije&scaron;ili smo da stupimo u ovaj protest. Ovaj protest nema politički karakter, nas politika ne zanima, mi se borimo da na&scaron;a preduzeća budu konkurentna u odnosu na region, za na&scaron;e orodice i egzistenciju jer smo dovedeni na rub", kazao je on.
Ponovio je da prevoznici traže izmjene visine akcize čiji povrat dobijaju po litru goriva, brži povrat poreza na dodatu vrijednost (PDV), duži rad graničnih carinskih i fitosanitarnih inspekcija, promjene ETIAS-a i beneficirani radni staž.
Poručio je da ostaju na granicama do ispunjenja zahtjeva.
"Mi smo već upravi policije podnijeli zahtjev za produženje ukoliko ne dođe do dogovora. Želim isto da napomenem da smo mi raspoloženi i pozivamo Vladu na razgovor kako bismo do&scaron;li do konkretnih rje&scaron;enja jer protest nije nikome u interesu", kazao je &Scaron;ljivančanin.
Prevoznici koji su blokirali Luku Bar kažu da nemaju ingerencije da daju izjave.
Udruženje će, prema ranijim najavama, trajno parkirati kamione na pro&scaron;irenjima u blizini vi&scaron;e graničnih prelaza i početi blokadu prolaza za sve vrste teretnih vozila.
Predstavnici Udruženja su kazali da će blokadu najvi&scaron;e osjetiti marketi i benzinske stanice, jer se obustave prometa odnose i na namirnice i gorivo. Putnici i oni koji prevoze ljekove, životinje, eksploziv i oružje saobraćaće nesmetano tokom protesta.&nbsp;
Obustava prometa je i dio regionalnog protesta prevoznika tereta iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, zbog ograničavanja trajanja boravka &ndash; rada profesionalnih vozača u zemljama &Scaron;engena na najvi&scaron;e 90 dana u periodu od &scaron;est mjeseci.&nbsp;
Protest je počeo 12 sati i trajaće, prema najavama iz Udruženja, do ispunjenja zahtjeva.&nbsp;
Uprava policije odobrila je proteste prevoznika na 72 sata, odnosno do četvrtka u podne.

Šljivančanin: Pozivamo Vladu na razgovor, produžićemo protest ako ne dođe do dogovora

POČELA BLOKADA TERETNOG SAOBRAĆAJA NA GRANICAMA

Nekada&scaron;nji direktor Agencije za nacionalnu bezbjedost i biv&scaron;i savjetnik za bezbjednost predsjednika Crne Gore Dejan Vuk&scaron;ić saop&scaron;tio je da odbacuje sve, kako tvrdi, netačne, nepotpune i tendenciozne navode kojima mu se bez dokaza poku&scaron;ava pripisati odgovornost za ugrožavanje privatnosti Mirjane Pajković i distribuciju spornih snimaka.
Njegovo reagovanje prenosimo u cjelosti:
"Polazeći od jasne, dokumentovane i provjerljive hronologije događaja, odbacujem sve netačne, nepotpune i tendenciozne navode kojima mi se bez dokaza poku&scaron;ava pripisati odgovornost za ugrožavanje privatnosti M. P. i distribuciju spornih snimaka, te smatram svojom obavezom da javnosti iznesem isključivo činjenice.
Događaj koji se ovih dana poku&scaron;ava predstaviti kao aktuelan desio se oktobra mjeseca 2024. godine u Podgorici, kada mi je M. P. protivpravno otuđila mobilni telefon, koji je potom zloupotrijebljen, čime mi je grubo povrijeđena privatnost. O tom događaju nadležni organi posjeduju informaciju. Nagla&scaron;avam da se ovim povodom nisam ogla&scaron;avao u javnosti, prepu&scaron;tajući slučaj isključivo institucionalnom epilogu.
Riječi koje sam tom prilikom uputio M. P, a koje su selektivno i sa vremenskom distancom od godinu i tri mjeseca objavljene, bile su neposredna reakcija na krađu i zloupotrebu mog telefona. Te riječi, bez obzira na njihov sadržaj, ne predstavljaju niti mogu predstavljati dokaz bilo kakvog krivičnog djela u vezi sa nastankom ili distribucijom fotografija i video snimaka na dru&scaron;tvenim mrežama, jer se radi o potpuno odvojenim pravnim pitanjima. Uprkos tome, danas se svjesno poku&scaron;ava izvr&scaron;iti zamjena teza, u kojoj se ja kao o&scaron;tećeni nastojim predstaviti kao izvr&scaron;ilac krivičnog djela, a lice koje je protivpravno postupalo, odnosno ukralo telefon, kao žrtva.
U martu 2025. godine, sa nepoznatog broja primio sam uznemirujuće poruke sa pomenutim audio snimkom sa mojim glasom, uz jasnu prijetnju i poku&scaron;aj ucjene da odustanem od kandidature za sudiju Ustavnog suda &scaron;to sam shvatio kao poruku da će taj audio snimak biti objavljen ukoliko ne poslu&scaron;am &bdquo;instrukcije&ldquo;.
Smatram da je M. P. na taj način, neposredno ili posredno, sama ili putem lica kojima je omogućila kori&scaron;ćenje sadržaja iz njenog telefona, poku&scaron;ala da izvr&scaron;i nedozvoljen uticaj na postupak izbora sudije Ustavnog suda. Tim povodom sam Upravi policije podnio prijavu protiv M. P. i NN lica zbog poku&scaron;aja ucjene, krađe i zloupotrebe telefona, po kojoj je M. P. saslu&scaron;ana.
Čak i nakon svega prethodno navedenog, M. P. me je telefonski kontaktirala navodeći da treba &ldquo;ne&scaron;to da joj zavr&scaron;im&rdquo; odnosno da se &ldquo;iskupim&rdquo; zbog audio snimka koji je nastao isključivo kao posljedica krađe mog telefona od strane M. P. Moj duboki lični osjećaj je bio da se ova vrsta poziva isključivo mogla odnositi na poku&scaron;aj dotične osobe da moj uticaj stavi u funkciju njenog predlaganja za poziciju Ombudsmana i novi poku&scaron;aj ucjene. Odbio sam poziv na sastanak. Dokaze o prednjem sam dostavio policiji.
Krajem decembra 2025. godine M. P. podnosi prijavu protiv mene, dostavljajući isti audio snimak i stvarajući lažan utisak da je riječ o skora&scaron;njem događaju, prećutkujući činjenicu da se događaj desio prije vi&scaron;e od godinu i da je povodom istog audio snimka već bila saslu&scaron;ana zbog poku&scaron;aja ucjene. Nagla&scaron;avam jo&scaron; jednom činjenicu da se sadržaj u javnost plasira sa značajnom vremenskom distancom i u tačno određenom dru&scaron;tveno-političkom trenutku - izbor sudije Ustavnog suda i izbor Obudsmana, &scaron;to dodatno potvrđuje da se ne radi o za&scaron;titi bilo čijeg prava, već isključivo o poku&scaron;aju diskreditacije mene lično.
U januaru 2026. godine dostavio sam Upravi policije dodatne materijalne dokaze, zatim podnio prijavu protiv M. P. zbog lažnog prijavljivanja u vezi sa distribucijom spornih fotografija i video snimaka na dru&scaron;tvenim mrežama i insistirao na poligrafskom testiranju.
Javno i nedvosmisleno saop&scaron;tavam da sam spreman da se odmah podvrgnem ovim i bilo kojim drugim vrstama provjere i utvrđivanja činjenica i pozivam nadležne organe da ih bez odlaganja sprovedu, uz poziv da se istim testiranjima podvrgnu sva lica koja se u ovom slučaju dovode u vezu.
Radi za&scaron;tite ličnog integriteta i bezbjednosti svoje porodice, podnijeću prijave i pokrenuti postupke protiv svih lica koja su me putem dru&scaron;tvenih mreža lažno optužila, uputila prijetnje, uvrede i pozive na linč, uključujući i protiv poslanika u Skup&scaron;tini Crne Gore koji me je javno označio kao &bdquo;nasilnika&ldquo;, te slijede odgovarajući sudski postupci za naknadu &scaron;tete.
Istina u ovom slučaju neće se utvrđivati na dru&scaron;tvenim mrežama ili u medijima, već isključivo pred nadležnim institucijama. Na takav ishod sam spreman i na njemu insistiram".

Vukšić: Nemam veze sa nastankom, posjedovanjem niti distribucijom snimaka, cilj je moja diskreditacija

"ISTINU ĆE UTVRDITI NADLEŽNI"

Neovla&scaron;ćeno plasiranje tuđih fotografija, snimaka, audio-zapisa ili drugog seksualno eksplicitnog sadržaja u Crnoj Gori predstavlja krivično djelo za koje je zaprijećena kazna zatvora do pet godina, dok su sankcije znatno strože ukoliko je žrtva dijete i to od dvije do čak deset godina zatvora. Riječ je o krivičnom djelu poznatom kao tzv. osvetnička pornografija, koje je relativno nedavno uvr&scaron;teno u Krivični zakonik Crne Gore.
Slučaj Mirjane Pajković, doskora&scaron;nje direktorice Direktorata za unapređenje i za&scaron;titu ljudskih prava i sloboda, otvorio je pitanje efikasnosti institucionalne reakcije na ovakav vid nasilja, ali i ukazao na ozbiljnost posljedica koje neovla&scaron;ćena distribucija intimnog sadržaja može imati po privatnost i dostojanstvo pojedinca.
Advokatica Maja Turković za Pobjedu poja&scaron;njava da se krivična odgovornost uspostavlja u trenutku kada se intimni ili seksualno eksplicitni sadržaj učini dostupnim javnosti bez jasne i izričite saglasnosti osobe na koju se odnosi.
&ldquo;Od tog momenta pravo na privatnost ima primat u odnosu na sva druga prava&rdquo;,naglasila je Turković.
Pajković je u petak podnijela ostavku, navodeći lične razloge, a prethodno je policiji podnijela tri krivične prijave zbog neovla&scaron;ćene distribucije njene fotografije eksplicitnog sadržaja. U prijavama se navodi sumnja da je biv&scaron;i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Dejan Vuk&scaron;ić poku&scaron;ao da iskoristi informacije do kojih je do&scaron;ao tokom obavljanja funkcije, te da je tim materijalom prijetio, o čemu je, kako se navodi, indirektno govorio i u jednoj televizijskoj emisiji.
Na jednom od audio-snimaka koje je Pajković učinila javnim, može se čuti navodna prijetnja da će &bdquo;cijela Crna Gora vidjeti&ldquo; kompromitujuće fotografije i snimke biv&scaron;e funkcionerke. Za sada nije poznato da li će slučaj dobiti sudski epilog, s obzirom na to da se tužila&scaron;tvo jo&scaron; nije zvanično ogla&scaron;avalo.
Kazne propisane zakonom
Prema riječima advokatice Turković, član 175a Krivičnog zakonika Crne Gore predviđa kaznu do dvije godine zatvora za onoga ko bez pristanka učini dostupnim trećem licu fotografiju, video, audio-zapis ili drugi spis sa seksualno eksplicitnim sadržajem. Ista kazna predviđena je i za prijetnje objavljivanjem takvog materijala, kao i za njegovo preinačavanje ili izradu uz pomoć računarskih sistema.
Ukoliko se ovakav sadržaj učini dostupnim većem broju ljudi, zaprijećena je kazna zatvora do tri godine. Posebno te&scaron;ki oblici djela odnose se na slučajeve kada je počinilac službeno lice koje je krivično djelo izvr&scaron;ilo u vr&scaron;enju službene dužnosti, za &scaron;ta je predviđena kazna od tri mjeseca do pet godina zatvora. Kada je žrtva dijete, kazne se kreću od jedne do osam godina, a u najtežim slučajevima i do deset godina zatvora.
Ćutanje tužila&scaron;tva i reakcije javnosti
Redakcija Pobjede uputila je Osnovnom državnom tužila&scaron;tvu u Kotoru niz pitanja u vezi sa ovim slučajem, ali odgovori do zaključenja broja nijesu stigli. Izostanak reakcije dodatno je pojačao zabrinutost javnosti zbog odnosa institucija prema za&scaron;titi prava na privatnost i dostojanstvo.
Iz Agencije za nacionalnu bezbjednost saop&scaron;tili su da nemaju nikakve veze sa objavama privatnih prepiski i video-materijala, nagla&scaron;avajući da Agencija zakonito obavlja poslove iz svoje nadležnosti i po&scaron;tuje ustavom zagarantovana prava građana.
U međuvremenu, brojne nevladine organizacije, javni funkcioneri i poslanici uputili su poruke podr&scaron;ke Mirjani Pajković i pozvali nadležne organe da hitno i odlučno reaguju. Iz Centra za građansko obrazovanje upozoravaju da institucionalno ka&scaron;njenje produžava digitalni linč i ostavlja dugoročne posljedice po žrtve, dok su iz političkih partija poručili da niko, bez obzira na funkciju, ne smije biti li&scaron;en prava na privatnost.
Slučaj Pajković ponovo je otvorio pitanje granica javnog interesa i privatnosti, ali i odgovornosti institucija da pravovremeno i dosljedno &scaron;tite dostojanstvo svakog pojedinca.

Za plasiranje eksplicitnog sadržaja prijeti zatvorska kazna do pet godina

RIJEČ JE O KRIVIČNOM DJELU POZNATOM KAO TZV. OSVETNIČKA PORNOGRAFIJA

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo do potpuno oblačno, prijepodne ki&scaron;a, ponegdje pljuskovi i grmljavina, u planinama na sjeveru susnježica ili snijeg.&nbsp;
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom dana uglavnom suvo ili uz lokalno kratkotrajnu ki&scaron;u.
Vjetar slab do umjeren promjenljiv, ujutru ponegdje pojačan južni.&nbsp;
Jutarnja temperatura jedan do 11 stepeni, najvi&scaron;a dnevna dva do 15 stepeni.

Danas promjenljivo, prijepodne kiša

DO 15 STEPENI

Vijest da je zgrada zapečaćena i da se po nalogu inspektora Ministarstva prostornog planiranja, moraju odmah iseliti uznemirila je sve stanare plave zgrade u Herceg Novom u kojoj su 32 porodice, sa starim licima, djecom, prenosi RTHN.
Jedan od stanara Predrag Mirković kaže da su inspektori Ministarstva prostornog planiranja sinoć odradili posao i da su naredili iseljenje cijele zgrade. Razumije odluku, koja je donijeta radi bezbjednosti, ali se pita gdje će da idu.
&ldquo;Ne znam &scaron;ta da radimo. Razumijem da je u pitanju za&scaron;tita života ali &scaron;ta mi da radimo sada. Oni su dali predlog da se iseli cijela zgrada zbog opasnosti da ako dođe do uru&scaron;avanja o&scaron;tećenog dijela zgrade povuče i drugi dio objekta. Mi ne znamo gdje ćemo. To su 32 stana. Mi imamo stvari ovdje ne znamo gdje ćemo&rdquo;, kazao je Mirković.
Navodi da slijeganje zgrade traje od zemljotresa, 1979. godine ali da su veće pukotine počele da se stvaraju prije dva dana.
&ldquo;Interesantno je da je na strani zgrade u kojoj ja živim nema pukotina, dva stana u prizemlju takođe nemaju o&scaron;tećenja. Na ovom drugom dijelu je pukao noseći stub. Mi smo obavijestili sve nadležne, a državni inspektor je brzo reagovao&rdquo;, kaže Mirković.
Smatra da bi trebalo da izađe komisija sastavljena od stručnih ljudi kako bi vidjeli može li se uraditi sanacija zgrade.
&ldquo;Ako na dva stana u prizemlju nema o&scaron;tećenja, moje mi&scaron;ljenje je da bi se moglo sanirati, ali o tome bi trebalo stručnjaci da donesu odluku. Kako smo čuli, ovakav slučaj nije zabilježen do sada u Crnoj Gori. U pitanju je sigurno klizi&scaron;te, moguće da su podzemne vode sve pokrenule. Mislim da bi trebalo da se obrati vi&scaron;e pažnje na gradnju kako se ovakve stvari ne bi de&scaron;avale&rdquo;, kazao je Mirković.
Tatjana Džuver, koja živi u Podgorici, kaže da su u "plavoj zgrad"i od 2004. i da joj tu trenutno živi majka.
&ldquo;Donedavno smo svi tu živjeli. U ovih 20 godina de&scaron;avala su se o&scaron;tećenja ali niko ozbiljno to nije shvatao. Ispostavlja se da se ti problemi javljaju od 90-ih. S obzirom na ovu ki&scaron;u, razumljiv je strah ljudi da ostanu. Mi imamo alternativu, ali da li je imaju drugi, to je pitanje. To su 32 stana, ima jako male djece i starijih ljudi. Sa ovim država i op&scaron;tina moraju da se ozbiljno pozabave i to &scaron;to prije. Mi&scaron;ljenje inspekcije je takvo da je iseljenje predloženo odmah. Zgrada je nagnuta 10 cm, &scaron;to je veoma ozbiljno. Mi se trudimo da budemo podr&scaron;ka jedni drugima. Sinoć smo imali sastanak, imaćemo i večeras, vidjećemo &scaron;ta ćemo&rdquo;, kaže Džuver.
<div class="item__head item__head--crna-gora">
<div class="item__subtitle">Povodom prijave stanara &bdquo;Plave zgrade&ldquo; u Ulici Orjenski bataljon u Herceg Novom, inspekcija Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine naredila je ru&scaron;enje dijela zgrade, nakon &scaron;to je utvrđeno da je u objektu ugrožena bezbjednost stanara i okoline.</div>
<div class="item__subtitle">&nbsp;</div>
</div>
<div class="itemFullText">
<div class="item__ad-center position_item_center_01_top">Iz Op&scaron;tine Herceg Novi, nakon &scaron;to su upoznati sa nalazom i rje&scaron;enjem inspekcije, saop&scaron;tili da će angažovati vje&scaron;take koji će dati stručno mi&scaron;ljenje, na osnovu kojih će biti definisani dalji koraci.&nbsp;</div>
</div>

HN: Stanari „plave zgrade“ uznemireni i uplašeni, ne znaju gdje će nakon rješenja o iseljenju

DOTRAJALOSTI UGROŽAVA BEZBJEDNOST STANARA I OKOLINE

Učestale i često nenajavljene blokade saobraćajnica, pravna neizvjesnost i izostanak jasne reakcije institucija otvorili su opasan prostor u kojem se pravo na protest sve če&scaron;će sudara sa pravom građana na bezbjednost i normalno funkcionisanje. Situaciju dodatno komplikuju najave kamiondžija da bi mogli blokirati granične prelaze. Sagovornici Pobjede upozoravaju da Crna Gora nema manjak zakona, već problem njihove selektivne i politički motivisane primjene, &scaron;to vodi ka pravnoj anarhiji i gubitku autoriteta države.
Programski direktor Centra za građansko obrazovanje Petar Đukanović ističe da većina evropskih država ima precizno uređene zakone o javnim okupljanjima, koji omogućavaju ograničenja protesta kada oni ozbiljno remete javni red i bezbjednost, ali uz striktno po&scaron;tovanje demokratskih standarda.
Siva zona selektivne primjene
Đukanović podsjeća da evropski i međunarodni standardi prepoznaju pravo na mirno okupljanje kao temeljno ljudsko pravo, ali i da dopu&scaron;taju njegova ograničenja kada su ona nužna, srazmjerna i zasnovana na zakonu.
&ldquo;Civilni sektor godinama upozorava da se ne smije ići ni ka represiji, ali ni ka pravnoj anarhiji. Crna Gora ovo pitanje ne rje&scaron;ava principijelno jer vlast problem poku&scaron;ava da adresira kroz op&scaron;te zabrane i kaznenu politiku, vođena uskim političkim interesima. Istovremeno, postojeće stanje pravne nejasnoće i selektivne primjene zakona vlastima politički odgovara&rdquo;, kaže Đukanović.
On nagla&scaron;ava da se time održava &bdquo;siva zona&ldquo; u kojoj se jedni protesti toleri&scaron;u, a drugi ograničavaju ili obeshrabruju, u zavisnosti od trenutnog političkog interesa, &scaron;to otvara prostor za manipulacije i uru&scaron;ava povjerenje u institucije.
Govoreći o amandmanima kojima bi se zabranile blokade ključne infrastrukture, Đukanović ističe da su oni bili pravno neodrživi i suprotni međunarodnim standardima, jer bi apsolutne zabrane imale zastra&scaron;ujući efekat na demonstrante i bile u koliziji sa Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Posljedica, a ne uzrok
Komentari&scaron;ući sve če&scaron;će prijetnje građana da će i sami pribjegavati blokadama ili pritiscima, Đukanović upozorava da je anarhija na ulicama posljedica nefunkcionalnosti sistema.
&ldquo;Kada država ne primjenjuje zakon jednako prema svima, građani gube povjerenje u institucije i bivaju ohrabreni da uzmu pravdu u svoje ruke. U odsustvu jasnih pravila i pravne sigurnosti, haos se normalizuje, a sistem gubi autoritet&rdquo;, ocjenjuje on.
Đukanović smatra da Vlada nema jasnu strategiju niti političku hrabrost za upravljanje krizama, već se vodi dnevnim političkim kalkulacijama, dok policija, pod političkim pritiskom, ne djeluje profesionalno i ne obezbjeđuje ravnotežu između prava na protest i prava drugih građana.
Problem nije zakon, već njegova primjena
Advokat Veselin Radulović problem posmatra iz pravnog ugla i nagla&scaron;ava da Crna Gora nema problem sa zakonima, već sa njihovom primjenom.
&ldquo;Aktuelni Zakon o javnim okupljanjima daje policiji ovla&scaron;ćenja da ograniči okupljanja kada je to nužno radi za&scaron;tite javnog reda, bezbjednosti i prava drugih. Nenajavljene blokade koje svjedočimo prethodnih dana nijesu dozvoljene, ali ih policija toleri&scaron;e&rdquo;, kaže Radulović.
On ističe da svako okupljanje mora biti cijenjeno pojedinačno, uz procjenu svih okolnosti, te upozorava da selektivno postupanje policije i politička kontrola bezbjednosnog sektora ozbiljno prijete da situacija izmakne kontroli.
Radulović podsjeća da su op&scaron;te zabrane blokada ključne infrastrukture suprotne Ustavu i Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, te da se problemi u praksi ne mogu rje&scaron;avati smanjenjem stepena za&scaron;tite ljudskih prava.
&ldquo;Umjesto izmjena zakona, neophodna je njegova dosljedna i nepristrasna primjena. U suprotnom, postoji realna opasnost da građani počnu sami da &bdquo;zavode red&ldquo;, &scaron;to može dovesti do ozbiljnog ugrožavanja bezbjednosti lica i imovine&rdquo;, upozorava Radulović.
Sagovornici Pobjede saglasni su da bez jasnih pravila, odgovornosti i jednakog postupanja prema svima, Crna Gora rizikuje dalje produbljivanje institucionalne krize i potpuni gubitak autoriteta države.

Anarhija na ulicama, država bez autoriteta

"CG NEMA PROBLEM SA ZAKONOM, VEĆ SA NJEGOVIM NEPRIMJENJIVANJEM U PRAKSI"

Objave na dru&scaron;tvenim mrežama u kojima se posljednjih dana ANB dovodi u vezu sa dijeljenjem privatnih prepisku, video i foto sadržaja u potpunosti su netačne, saop&scaron;teno je Portalu RTCG iz Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB).
"Agencija odbacuje svaku vezu sa objavama privatnih prepiski, video i foto materijala kojima se ugrožava privatnost građana. Agencija zakonito vr&scaron;i poslove iz svoje nadležnosti i u potpunosti po&scaron;tuje ustavom zagarantovana prava. Privatne prepiske i sadržaji koji su predmet komentara nijesu predmet interesovanja Agencije i kao takve ne mogu se dovesti u vezu sa ANB", saop&scaron;tili su iz ove institucije.&nbsp;
Nevladine organizacije i građanski aktivisti apelovali su ranije na Upravu policije, nadležno državno tužila&scaron;tvo i Za&scaron;titnika ljudskih prava i sloboda da bez odgađanja reaguju i preduzmu sve zakonom propisane mjere radi za&scaron;tite prava na privatnost Mirjane Pajković, donedavne direktorice Direktorata u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, koja je izložena ozbiljnim oblicima javnog uznemiravanja, poku&scaron;ajima diskreditacije, zloupotrebe prava na privatnost i linča.
Iz nevladinog sektora posebno upozoravaju na izuzetno opasnu poruku koja se &scaron;alje javnosti ukoliko se ovakvi slučajevi toleri&scaron;u, da će žene koje su učesnice profesionalnih sporova ili koje prijavljuju određene oblike nasilja i nepravilnosti, biti izložene javnom ponižavanju, osudi i diskreditaciji, bez ikakve institucionalne za&scaron;tite.
Odjeljenje za poslove rodne ravnopravnosti, kao institucionalni mehanizam u okviru Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, kako su saop&scaron;tili sinoć, sa posebnom zabrinuto&scaron;ću prati javne reakcije i sadržaje na dru&scaron;tvenim mrežama povodom slučaja koji ukazuje na oblike rodno zasnovanog nasilja, uključujući seksualno uznemiravanje, ucjenjivanje, neovla&scaron;ćeno snimanje, kao i objavljivanje i &scaron;irenje intimnog sadržaja bez pristanka. Time se nasilje &scaron;iri, kažu, i na savremene oblike &ndash; digitalno nasilje.
Generalna direktorica Direktorata za unapređenje i za&scaron;titu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Mirjana Pajković, podnijela je u petak ostavku na tu funkciju, saop&scaron;teno je iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
U saop&scaron;tenju je navedeno da je ona podnijela ostavku iz ličnih razloga.

ANB odbacuje svaku vezu sa objavama privatnih prepiski i video materijala

"ZAKONITO VRŠIMO POSLOVE IZ SVOJE NADLEŽNOSTI I U POTPUNOSTI POŠTUJEMO USTAVOM ZAGARANTOVANA PRAVA"

Savjet Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) raspisao je javni konkurs za izbor direktora ASK-a.
Rok za podno&scaron;enje prijave je 20 dana od dana objavljivanja konkursa.
Savjet ASK-a u petak je, podsjećamo odlučio da poni&scaron;ti prethodni konkurs za izbor direktora Agencije, jer javni oglas nije bio objavljen na sajtu ZZZ.&nbsp;
Direktor Agencije bira se na period od pet godina i može biti izabran najvi&scaron;e dva puta.

Raspisan konkurs za izbor direktora ASK-a