Društvo

<p>Izrada oko 3.000 nacionalnih protokola, smjernica i vodiča predstavlja najvažniji reformski proces u crnogorskom zdravstvenom sistemu u posljednjih nekoliko decenija, ocijenio je ministar zdravlja Vojislav &Scaron;imun, navodeći da je za dva mjeseca usvojeno 140 dokumenata, dok je dodatnih 160 spremno za usvajanje.</p>
<p>Rekao je da je krajnji cilj izrada oko 3.000 protokola, smjernica i vodiča koji bi trebalo da obezbijede isti kvalitet zdravstvene za&scaron;tite u svim ustanovama u Crnoj Gori.</p>
<p>&Scaron;imun je kazao da je cilj reforme da se standardizuje zdravstvena za&scaron;tita, smanji rizik od neželjenih ishoda i poveća bezbjednost pacijenata.</p>
<p>&bdquo;Pokrenuli smo, po meni, najvažniji reformski proces u zdravstvenom sistemu u zadnjih vi&scaron;e decenija i smatram da će on smanjiti rizik za gre&scaron;ku, povećati izglede za dobar i povoljan ishod liječenja i povećati bezbjednost pacijenata&ldquo;, rekao je &Scaron;imun u jutarnjem programu Televizije Crne Gore&nbsp;</p>
<p>Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori su i ranije postojali pojedinačni vodiči i smjernice, ali oni nijesu bili standardizovani niti podignuti na nacionalni nivo.</p>
<p>Ministarstvo zdravlja formiralo je komisiju za unapređenje kvaliteta zdravstvene za&scaron;tite i bezbjednosti pacijenata, koju čine stručnjaci iz Crne Gore i regiona, uz podr&scaron;ku Ljekarska komora Crne Gore.</p>
<p>Osim toga, u javnim zdravstvenim ustanovama formirani su multidisciplinarni timovi koji pripremaju protokole, smjernice i vodiče, nakon čega ih dostavljaju komisiji Ministarstva zdravlja na superviziju i usvajanje.</p>
<p>&bdquo;Su&scaron;tina je da zdravstveni radnici imaju pred sobom set jasnih koraka i pravila kako pružiti zdravstvenu njegu u odgovarajućoj oblasti, kako bi se smanjio rizik od neželjenih ishoda i povećala bezbjednost pacijenata&ldquo;, kazao je &Scaron;imun.</p>
<p>On je naveo da će standardizovani protokoli omogućiti da pacijenti dobijaju jednak kvalitet zdravstvene za&scaron;tite bez obzira na to u kojoj se ustanovi ili op&scaron;tini liječe.</p>
<p>Ukoliko se protokoli ne budu po&scaron;tovali, kako je istakao, biće jasno utvrđena odgovornost pružaoca zdravstvene usluge.</p>
<p>&Scaron;imun je podsjetio da je u saradnji sa World Health Organization pro&scaron;le sedmice dodijeljeno oko 80 sertifikata zdravstvenim radnicima obučenim u oblasti kvaliteta zdravstvene za&scaron;tite i bezbjednosti pacijenata.</p>
<p>Prema njegovim riječima, za dva mjeseca usvojeno je 140 protokola iz prioritetnih oblasti, uključujući ginekologiju, aku&scaron;erstvo, hirurgiju, urgentnu medicinu, pedijatriju, psihijatriju i onkologiju.</p>
<p>&bdquo;Jo&scaron; 160 protokola je pripremljeno i očekujem da budu usvojeni u narednih nekoliko sedmica. Praktično, za dva mjeseca smo odradili oko 300 dokumenata&ldquo;, rekao je &Scaron;imun.</p>
<p>Među usvojenim dokumentima izdvojio je nacionalne protokole za ranu dijagnostiku i liječenje sepse kod odraslih i djece, neonatalnu njegu, reanimaciju novorođenčadi, kao i protokole za preeklampsiju, eklampsiju i vaginalni porođaj.</p>
<p>Kako je pojasnio, protokoli će u formi algoritama biti postavljeni u ambulantama, operacionim salama i porodili&scaron;tima, kako bi zdravstvenim radnicima olak&scaron;ali dono&scaron;enje brzih i kvalitetnih odluka.</p>
<p>Govoreći o kadrovima, &Scaron;imun je kazao da je broj ljekara u javnom zdravstvenom sistemu povećan sa 1.975 krajem 2023. godine na 2.150.</p>
<p>&bdquo;&Scaron;to se tiče ljekara, taj odliv se smanjio, između ostalog zbog boljih finansijskih uslova, boljih uslova rada i većih mogućnosti za edukaciju i specijalizacije&ldquo;, rekao je &Scaron;imun.</p>
<p>Dodao je da najveći izazov ostaje neravnomjerna raspodjela ljekara, posebno na sjeveru Crne Gore.</p>
<p>Govoreći o listama čekanja, ministar je naveo da u Dječjoj bolnici ranije nije postojao transparentan sistem zakazivanja pregleda.</p>
<p>&bdquo;Novo rukovodstvo dječje bolnice uvelo je sistem koji će učiniti termine vidljivim izabranim ljekarima na duži period, ne samo na mjesec dana&ldquo;, kazao je &Scaron;imun.</p>
<p>On je istakao da je riječ o modelu koji je već dao rezultate u Klinički centar Crne Gore, te da očekuje iste efekte i u Dječjoj bolnici.</p>

Šimun: Za dva mjeseca usvojeno 140 protokola, cilj je 3.000 standarda za isti kvalitet liječenja u cijeloj državi

SAOPŠTIO MINISTAR ZDRAVLJA

<p>Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, registrovao je zemljotres u 11.59, čiji je epicentar bio osam kilometara sjeverno od Morinja.</p>
<p>Jačina zemljotresa u epicentru iznosila je 3,4 jedinice Rihterove skale.</p>
<p>Kako su naveli, zemljotres nije mogao izazvati materijalne &scaron;tete u epicentralnom području.</p>

Zemljotres kod Morinja

JAČINE 3, 4 JEDINICE RIHTEROVE SKALE

<p>Na Crnogorskom primorju registrovana je opasna riba srebrnopruga napuhača, a iz Instituta za biologiju mora kažu da već ima nekoliko prijavljenih ulova, odnosno da se u crnogorskim vodama nalazi riba napuhača, čija konzumacija može biti rizična.</p>
<p>&ndash; Ribe napuhače (Tetraodontidae) spadaju u opasne vrste po ljudsko zdravlje jer u unutra&scaron;njim organima sadrže otrov tetrodotoksin (TTX), termostabilan toksin koji se ne razgrađuje kuvanjem. U Jadranu su zabilježene četverozupka (Sphoeroides pachygaster), srebrnoobrazna napuhača (Lagocephalus sceleratus) i okeanska napuhača (Lagocephalus lagocephalus). Poslednji prijavljeni ulov srebrnoprugaste napuhače bio je početkom marta ispred Petrovca &ndash; saop&scaron;tili su Danu iz Instituta za biologiju mora.</p>
<p>Upitani da li postoji opasnost da bi se brojnost ove ribe mogla povećavati i kako se od nje za&scaron;titi, potvrđuju da ta opasnost postoji jer je registrovano prisustvo mužjaka i ženki, kao i mlađih primjeraka, &scaron;to ukazuje na vjerovatno mrije&scaron;ćenje ove ribe u na&scaron;im vodama, &scaron;to zasigurno vodi ka uspostavljanju stalne populacije.</p>
<p>&ndash; Način za&scaron;tite je oprez prilikom ulova, kao i dono&scaron;enje akcionih planova za suzbijanje i uspostavljanje kontrole nad ovim alohtonim, stranim vrstama &ndash; obja&scaron;njavaju iz Instituta.</p>
<p>Kada su u pitanju preporuke ribolovcima, ali i građanima, pozivaju na oprez.</p>
<p>&ndash; Ne treba dodirivati ribu golim rukama, nikako ne poku&scaron;avati njenu konzumaciju, obavezno kontaktirati Institut za biologiju mora zbog evidencije i baze podataka o ulovima stranih vrsta. Za građane i kupače nema bojazni, vrsta nije agresivna i uglavnom živi na većim dubinama, tako da kontakt s njom imaju ribari prilikom ribolova &ndash; kazali su Instituta za biologiju mora.</p>
<p>Pojava srebrnopruge napuhače u crnogorskim vodama rezultata je klimatskih promjena, smatra profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu Vladimir Pe&scaron;ić.</p>
<p>&ndash; Mi smo skloni da i ove vrste zovemo invazivnim, a to su vrste za koje se dokaže da imaju negativan uticaj na prirodu, ekonomiju i ekosistem. Međutim, u mnogim slučajevima ne postoje studije koje su pokazale da ba&scaron; ta vrsta ima negativan uticaj. Tako da se ova vrsta ne bi mogla definisati kao invazivna. Klimatske promjene utiču na &scaron;irenje nekih vrsta. Mi ćemo u budućnosti imati sve vi&scaron;e i vi&scaron;e ovakvih vrsta. Zasad ovu vrstu možemo posmatrati kao egzotičnu. Egzotična vrsta je ona koja nije ranije registrovana, a invazivna je ona za koju smo sigurni da ima negativan uticaj &ndash; pojasnio je Pe&scaron;ić.</p>
<p><strong>Otrov vi&scaron;estruko jači od cijanida?</strong></p>
<p>Mediji u regionu prenijeli su ranije da je u martu ove godine na dvije lokacije u Jadranu ulovljena izuzetno opasna riba, koja u mi&scaron;ićima, polnim žlijezdama, jetri, pa i koži, sadrži otrov tetrodotoksin. Upozorili su da u slučaju konzumacije može doći do te&scaron;kih zdravstvenih tegoba, a ponekad i do smrti. Smatra se da je njen otrov i nekoliko stotina puta jači od cijanida. Riječ je o vrsti srebrnopruga napuhača,koja je prvo ulovljena u južnom Jadranu, a nekoliko dana kasnije i u splitskom akvatorijumu.</p>
<p>Nadležni su savjetovali ribolovcima da u slučaju da je ulove pažljivo rukuju s njom i, po mogućnosti, izbjegavaju direktan kontakt, prenio je ranije Jutarnji list.</p>
<p>Osim otrova, napuhača ima i snažne čeljusti sa o&scaron;trim zubima, pa i ugriz može uzrokovati ozbiljne povrede. Iako relativno rijetko posjećuje Jadransko more, njena brojnost će vremenom najvjerovatnije biti povećana. Tako bi postala jo&scaron; jedna u nizu invazivnih vrsta koje se ubrzano &scaron;ire.</p>

Otrovna riba i u crnogorskim vodama, prijavljeno nekoliko ulova

SREBRNOPRUGA NAPUHAČA

<p>Crna Gora je vodeća zemlja u Evropi po potro&scaron;nji antibiotika, a stručnjaci upozoravaju da prekomjerna i nepravilna upotreba te vrste lijekova ozbiljno doprinosi razvoju antimikrobne rezistencije, zbog koje infekcije postaju teže za liječenje.</p>
<p>Prema podacima koje su agenciji MINA dostavili Institut za javno zdravlje (IJZ) i Institut za ljekove i medicinska sredstva (CINMED), prosječna potro&scaron;nja antibiotika u Crnoj Gori je za oko 50 odsto vi&scaron;a u odnosu na prosjek zemalja Evropske unije (EU), a država se svrstava i među države sa najvi&scaron;im nivoom antimikrobne rezistencije, posebno kada se poredi sa EU.</p>
<p>Posljednji podaci CINMED-a iz 2024. godine pokazuju da je ukupna potro&scaron;nja antibiotika u javnim i privatnim ustanovama iznosila 30,83 definisanih dnevnih doza na hiljadu stanovnika dnevno, &scaron;to je vi&scaron;e i od Grčke, koja je među državama EU sa najvećom potro&scaron;njom antibiotika. &nbsp;</p>
<p>&ldquo;Uporedni podaci takođe govore da je Crna Gora u samom vrhu po potro&scaron;nji antibiotika u Evropi&rdquo;, kazali su iz CINMED-a.</p>
<p>Iz te ustanove su upozorili da prekomjerna i neadekvatna upotreba antibiotika direktno doprinosi razvoju antimikrobne rezistencije, koja je jedan od najvećih globalnih javnozdravstvenih izazova dana&scaron;njice i apelovali na racionalnu i odgovornu primjenu antibiotika.</p>
<p>U IJZ-u ističu da je zbog takve potro&scaron;nje antibiotika u Crnoj Gori neophodno sprovesti sveobuhvatne i koordinisane aktivnosti kroz multidisciplinarni pristup.</p>
<p>Oni su naglasili da je potro&scaron;nja antibiotika u korelaciji sa razvojem antimikrobne rezistencije i da je, s obzirom na velike potro&scaron;nju antibiotika, očekivano prisustvo problema u vidu pojave i &scaron;irenja bakterija otpornih na njihovo dejstvo.</p>
<p>&ldquo;U Crnoj Gori bilježi se visoka stopa rezistencije značajnih patogena na ključne antibiotike. Slična situacija prisutna je i u regionu, dok se u poređenju sa zemljama EU svrstamo među države sa najvi&scaron;im nivoom antimikrobne rezistencije&rdquo;, kazali su iz IJZ.</p>
<p>Prema njihovim riječima, brojni su razlozi za visoku potro&scaron;nju antibiotika u humanoj medicini, a odgovornost za to snose i zdravstveni radnici i sami građani.</p>
<p>Iz IJZ su kazali da je interdisciplinarna komisija Ministarstva zdravlja za borbu protiv antimikrobne rezistencije (NIKRA) izradila Program za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike sa Akcionim planom za period 2026&ndash;2028. godine.</p>
<p>Dokument je, kako su pojasnili, trenutno nalazi u fazi razmatranja, a predviđa sprovođenje kampanja na nacionalnom nivou, usmjerenih na unapređenje racionalne upotrebe antibiotika i suzbijanje antimikrobne rezistencije.</p>
<p>Iz IJZ su kazali da su i oni imali značajnu i proaktivnu ulogu kroz javne nastupe, aktivnosti na dru&scaron;tvenim mrežama, kontinuiranu medicinsku edukaciju, kao i kroz saradnju sa Robert Koh institutom na jačanju nacionalnog nadzora nad potro&scaron;njom antibiotika, antimikrobnom rezistencijom i bolničkim infekcijama, uz istovremeni razvoj održivih informacionih rje&scaron;enja.</p>
<p>&ldquo;Antibiotici su lijekovi koji spasavaju živote &ndash; ali samo ako se koriste odgovorno&rdquo;, poručili su iz IJZ i ponovili da njihova nepravilna i prekomjerna upotreba dovodi do otpornosti bakterija na lijekove koji su nekada bili djelotvorni.</p>
<p><strong>IJZ: Blag trend opadanja broja propisanih recepata u javnim ustanovama</strong></p>
<p>IJZ podatke o potro&scaron;nji antibiotika dobija iz javnih zdravstvenih ustanova na primarnom nivou zdravstvene za&scaron;tite, a ti podaci u periodu od 2021. do 2025. godine pokazuju opadajući trend broja propisanih recepata za antibiotike u javnim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori.</p>
<p>Prema podacima IJZ, u javnim zdravstvenim ustanovama pro&scaron;le godine je prepisano 750 recepata na hiljadu stanovnika, dok su 2024. godine propisana 803. recepta, 2023. godine 800, 2022. godine 838, dok je 2021. prepisano 820 recepata na hiljadu stanovnika.</p>
<p><strong>Canović: Visoke stope rezistencije čak i na antibiotike koji se smatraju rezervnim</strong></p>
<p>Doktorica farmacije Sanda Canović kazala je agenciji MINA da činjenica da je Crna Gora po potro&scaron;nji antibiotika vodeća zemlja u Evropi ukazuje na sistemski problem, koji je kulturolo&scaron;ke prirode, ali i pokazatelj nedovoljne osvije&scaron;ćenosti pacijenata o značaju čuvanja antibiotika za stvarne potrebe, kad su i neophodni.</p>
<p>&ldquo;Antibiotici su se na Balkanu godinama koristili kao lijek za sve. Nažalost, čak i pored raznih edukacija kojim struka upućuje na značaj pravilne upotrebe antibiotika, često se de&scaron;ava da i dalje postoji prekomjerna upotreba- odnosno primjena antibiotika onda kad nisu potrebni&rdquo;, rekla je Canović.</p>
<p>Ona je naglasila da veća potro&scaron;nja ne znači i bolje liječenje. &ldquo;Naprotiv, znači veći rizik po zdravlje populacije usled razvoja bakterijske rezistencije&rdquo;.</p>
<p>Prema riječima Canović, svaka nepravilna upotreba antibiotika, bilo da se uzimaju bez potrebe, u pogre&scaron;noj dozi ili se terapija prekine prerano, doprinosi razvoju bakterijske rezistencije.</p>
<p>&ldquo;To znači da bakterije vremenom &ldquo;nauče&rdquo; kako da prežive djelovanje lijeka, čineći dostupne antibiotike sve manje efikasnim&rdquo;, navela je Canović.</p>
<p>Prema njenim riječima, u Crnoj Gori je taj problem već veoma izražen.</p>
<p>&ldquo;Kod određenih bakterija bilježe se visoke stope rezistencije čak i na antibiotike koji se smatraju rezervnim, odnosno onima koji bi trebalo da se koriste samo u najtežim slučajevima&rdquo;, kazala je Canović.</p>
<p>Kako je dodala, to vodi u situaciju da se infekcije teže liječe, liječenje traje duže, a rizik od komplikacija i smrtnog ishoda raste.</p>
<p>&ldquo;Rezistencija na antibiotike danas se s pravom smatra jednom od najvećih prijetnji savremenoj medicini&rdquo;, istakla je Canović.</p>
<p>Ona je kazala da su najče&scaron;će gre&scaron;ke koje pacijenti prave upotreba antibiotika za virusne infekcije, upotreba antibiotika koji su im ostali od ranije bez konsultacije sa ljekarom, raniji prekid terapije, nepravilno doziranje ili preskakanje doza.</p>
<p>&ldquo;Sve ovo može dovesti do nepotpunog izlečenja, vraćanja infekcije i razvoja rezistencije&rdquo;, kazala je Canović, dodajući da upotreba antibiotika bez nadzora zdravstvenih radnika može naru&scaron;iti crijevnu floru i dovesti do dodatnih komplikacija i razvoja gljivičnih infekcija.</p>
<p>Canović smatra da zakonski okvir u Crnoj Gori jeste jasno definisao izdavanje antibiotika isključivo na preporuku ljekara i recept, ali da postoji prostor za unapređenje.</p>
<p>&ldquo;Kroz dodatno uredjenje zakonskih okvira, dodatnu edukaciju zdravstvenih radnika, kao i intenzivnije informisanje gradjana o značaju pravilne upotrebe antibiotika, kao i o rizicima usled nepravilne upotrebe istih&rdquo;, navela je Canović.</p>

Canović: Visoke stope rezistencije čak i na antibiotike koji se smatraju rezervnim

CRNA GORA U VRHU EVROPE PO POTROŠNJI ANTIBIOTIKA

<p>&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima,</p>
<p>Poslijepodne samo ponegdje u planinama kratkotrajno ki&scaron;a, a tokom noći moguća u većem dijelu zemlje.</p>
<p>Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti južnih smjerova, slab do umjeren, tokom noći ponegdje pojačan.</p>
<p>Jutarnja temperatura&nbsp; četiri do 14, najvi&scaron;a dnevna 16 do 25 stepeni.</p>

Danas oblačno, do 25 stepeni

VREMENSKA PROGOZA

<section id="article-body" class="relative mt-10 ui-article">
<div class="ng-star-inserted">
<p>U Crnoj Gori je tokom posljednje decenije registrovano 44 slučaja hantavirusne infekcije bez smrtnog ishoda, a tokom pro&scaron;le godine zabilježen je jedan slučaj, potvrđeno je Portalu RTCG iz Instituta za javno zdravlje. Hantavirus povezan sa izbijanjem zaraze na kruzeru MV Hondius nije isti tip virusa koji cirkuli&scaron;e u Evropi i regionu.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>Dok američki sojevi, poput Andes virusa, mogu izazvati te&scaron;ki respiratorni oblik bolesti sa visokom smrtno&scaron;ću, evropski hantavirusi uglavnom uzrokuju hemoragičnu groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS), koja pretežno zahvata bubrege i krvne sudove. U Crnoj Gori se hantavirusna infekcija prati upravo kao hemoragična groznica s bubrežnim sindromom (HGBS).</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>Izbijanje infekcije hantavirusom na kruzeru MV Hondius, na kojem su preminule tri osobe, a vi&scaron;e njih oboljelo, izazvalo je medijsku pažnju i zabrinutost javnosti.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>Na brodu se nalazi i crnogorska državljanka koja je, kako je potvrđeno iz Instituta za javno zdravlje, dobrog zdravstvenog stanja. Iz Instituta najavljuju da će pratiti situaciju i postupati u skladu sa međunarodnim zdravstvenim procedurama i preporukama relevantnih institucija.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>Apeluju i na javnost i medije da se informi&scaron;u putem zvaničnih izvora, kako bi se spriječilo &scaron;irenje neprovjerenih informacija, budući da je istraga o okolnostima događaja i dalje u toku.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>Evropski sojevi virusa, prisutni kod nas i u regionu, razlikuju se od opasnijeg Andes hantavirusa povezanog sa izbijanjem zaraze na kruzeru MV Hondius.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>Hantavirusi su grupa virusa koje prenose glodari i koji mogu izazvati te&scaron;ku bolest kod ljudi.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>U Americi mogu uzrokovati hantavirusni kardiopulmonalni sindrom (HCPS) &mdash; te&scaron;ku respiratornu bolest sa stopom smrtnosti do 50%. U Evropi i Aziji uzrokuju hemoragičnu groznicu s bubrežnim sindromom (HFRS), koja primarno pogađa bubrege i krvne sudove.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>Iz Instituta za javno zdravlje poja&scaron;njavaju da se u Crnoj Gori hantavirusna infekcija prati kao hemoragična groznica s bubrežnim sindromom (HGBS), koja se redovno registruje tokom prethodne dekade i često je povezana s epizootijama među mi&scaron;olikim glodarima.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>&ldquo;U periodu od 2016. do 2025. godine, zabilježeno je ukupno 44 slučaja HGBS-a, bez smrtnih ishoda. Najveći broj slučajeva zabilježen je 2019. i 2021. godine (po 10 slučajeva, incidencija 1,6/100.000), dok je 2025. godina sa jednim registrovanim slučajem (incidencija 0,2/100.000) ispod desetogodi&scaron;njeg prosjeka. Ni u jednoj godini posmatranog perioda nije zabilježen smrtni ishod&rdquo;, saop&scaron;teno je iz Instituta.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p><strong><em>Koji tipovi hantavirusa su prisutni u Evropi i Crnoj Gori i po čemu se razlikuju od američkih?</em></strong></p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>U Americi, posebno u Južnoj i Sjevernoj Americi, dominira hantavirusni kardiopulmonalni sindrom (HCPS), kojeg uzrokuju virusi poput Sin Nombre i Andes, a koji pretežno zahvata pluća i može imati stopu smrtnosti i do 50%. Ovaj oblik bolesti nije evidentiran u Evropi, a ni rezervoari &ndash; glodari koji ga prenose &ndash; nisu prisutni na evropskom kontinentu. (ECDC, 2026)</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>U Evropi i Aziji prisutna je isključivo hemoragična groznica s bubrežnim sindromom (HGBS/HFRS), koja pretežno zahvata bubrege i krvne sudove, uz znatno nižu stopu smrtnosti &mdash; obično ispod 1 do 12%, zavisno od soja.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>Godi&scaron;nje se u EU/EEA registruje između 1.500 i 5.000 potvrđenih slučajeva, uz značajne varijacije među godinama koje su povezane s ekolo&scaron;kim promjenama u populacijama glodara rezervoarskih vrsta. (ECDC, 2026)</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p><strong>Glavni evropski sojevi:</strong></p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>● Puumala virus (PUUV) &mdash; najče&scaron;ći evropski soj, &scaron;iroko rasprostranjen u sjevernoj i zapadnoj Evropi. Prenosi ga &scaron;umska voluharica (Myodes glareolus). Uzrokuje blagi oblik HGBS-a poznat kao nefropatia epidemica. Stopa smrtnosti je niska, obično ispod 1%. (ECDC, 2026)</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>● Dobrava-Beograd virus (DOBV) &mdash; rasprostranjen pretežno u jugoistočnoj Evropi, uključujući Balkansko poluostrvo. Prenosi ga žutogrli mi&scaron; (Apodemus flavicollis). Uzrokuje teže oblike HGBS-a sa stopom smrtnosti do 12%, te je epidemiolo&scaron;ki najznačajniji soj za na&scaron; region. (ECDC, 2026)</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>● Saaremaa virus (SAAV) &mdash; prisutan u istočnoj i sjevernoj Evropi; prenosi ga prugasti poljski mi&scaron; (Apodemus agrarius). Povezan je pretežno s poljoprivrednim stani&scaron;tima, a klinički značaj mu je manji. (ECDC, 2014)&ldquo;U Crnoj Gori i &scaron;irem regionu Balkana dominantno prisustvo ima upravo Dobrava-Beograd virus, koji uzrokuje teže kliničke slike u poređenju sa blažim sojevima koji se nalaze u sjevernoj Evropi.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>Ovo je važan kontekstualni podatak koji razlikuje na&scaron;u epidemiolo&scaron;ku situaciju od, na primjer, skandinavskih zemalja, gdje dominira Puumala virus sa nižom stopom smrtnosti. U oba slučaja, prenos s čovjeka na čovjeka nije dokumentovan u Evropi &mdash; &scaron;to je jo&scaron; jedna ključna razlika u odnosu na Andes virus u Južnoj Americi&rdquo;, kazali su iz instituta.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p><strong><em>Kako se prenosi hantavirus?</em></strong></p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>Prenos hantavirusa na ljude nastaje kontaktom s kontaminiranim urinom, izmetom ili pljuvačkom zaraženih glodara. Do zaraze može doći i, mada rjeđe, ujedom zaražene životinje.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>Aktivnosti koje podrazumijevaju kontakt s glodarima &mdash; kao &scaron;to su či&scaron;ćenje zatvorenih ili slabo provjetravanih prostora, poljoprivredni rad, &scaron;umarski rad i spavanje u objektima sa prisustvom glodara &mdash; povećavaju rizik od izloženosti.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>Prenos s čovjeka na čovjeka do sada je dokumentovan jedino kod soja Andes virusa u Americi i ostaje rijedak. Kada se i desi, vezan je za blizak i produžen kontakt, naročito među ukućanima ili intimnim partnerima, i čini se najvjerovatnijim u ranoj fazi bolesti.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p><strong><em>Koji su simptomi?</em></strong></p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>Simptomi kod ljudi obično se javljaju između jedne i osam sedmica nakon izloženosti, zavisno od vrste virusa. Tipično uključuju groznicu, glavobolju, bolove u mi&scaron;ićima te gastrointestinalne tegobe kao &scaron;to su bol u stomaku, mučnina ili povraćanje.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>Na brodu MV Hondius WHO je registrovao febrilna stanja, gastrointestinalne simptome, te brzu progresiju ka upali pluća, akutnom respiratornom distres sindromu i &scaron;oku.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>&ldquo;Hantavirusne infekcije praćene su stopom smrtnosti od ispod 1 do 15% u Aziji i Evropi, te do 50% u Americi. Ne postoji specifičan lijek ni vakcina protiv hantavirusa. Rana potporna medicinska njega i hitno upućivanje u ustanovu sa jedinicom intenzivne njege mogu pobolj&scaron;ati izglede za preživljavanje&rdquo;, kazali sui z Instituta.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>WHO trenutno ocjenjuje da je rizik po globalnu populaciju od događaja na kruzeru MV Hondius nizak, i nastavlja da prati epidemiolo&scaron;ku situaciju. (WHO DON599, 4. maj 2026)</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p><strong><em>Kako se za&scaron;tititi &mdash; preventivne mjere</em></strong></p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>Ne postoji lijek niti vakcina protiv hantavirusa, pa je sprječavanje kontakta s glodarima i njihovim izlučevinama osnovna i najdjelotvornija mjera za&scaron;tite, kažu u Institutu.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>Prema preporukama CDC-a, ECDC-a i WHO-a, ključne preventivne mjere su sljedeće:</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>1. Kontrola glodara u domaćinstvu i oko njega</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>● Zatvoriti sve rupe, pukotine i otvore na zidovima, temeljima i krovovima kroz koje glodari mogu ući u objekat.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>● Hranu čuvati u hermetički zatvorenim posudama; ne ostavljati ostatke hrane ni kuhinjski otpad dostupnim glodarima.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>● Postavljati klopke (zamke) uz unutra&scaron;nje zidove i redovno ih kontrolisati.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>● Ukloniti nagomilana drva, kompost i ostale materijale koji služe kao potencijalna gnijezda i odmaknuti ih od temelja objekta.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>●Otvaranje i či&scaron;ćenje vikendica, planinarskih domova i neiskori&scaron;ćenih objekata. Objekti koji su duže vrijeme bili neiskori&scaron;ćeni (vikendice, planinske kuće, skladi&scaron;ta, staje) predstavljaju poseban rizik, jer se u njima često nastane glodari. Preporuke CDC-a i WHO-a su:</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>● Prije ulaska otvoriti sve prozore i vrata i prozračiti objekat najmanje 30 minuta, a za to vrijeme ostati napolju.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>● Tokom či&scaron;ćenja obavezno nositi rukavice (lateks, nitrile ili gumirane), masku (FFP2/N95 je preporučena) i za&scaron;titnu odjeću s dugim rukavima.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>● NIKADA ne usisavati, mesti niti brisati suve ostatke i gnijezda kao i potencijalne ostatke mokraće glodara jer takav način či&scaron;ćenja raspr&scaron;uje virusne čestice u vazduh. Umjesto toga: poprskati sve kontaminirane povr&scaron;ine rastvorom bjelila ili natrijum-hipohlorita (1 ča&scaron;a na 10 ča&scaron;a vode) ili dezinfekcionim sredstvom, ostaviti da djeluje 5&ndash;10 minuta, a zatim obrisati mokrim krpama.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>● Mrtve glodare, gnijezda i kontaminirane predmete staviti u dvije plastične vreće, zavezati i odložiti kao komunalni otpad ili zakopati. Poslije či&scaron;ćenja obavezno oprati ruke sapunom i vodom.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>● Posteljinu, odjeću i tkanine isprati u vrućoj vodi s deterdžentom</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>● Izbjegavati kontakt s glodarima i mjestima njihovog obitavanja &mdash; rupe u zemlji, kamenjare, gomile sijena i slame, stare zgrade u ruralnim područjima,</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>● Tokom kampovanja, planinarenja i &scaron;umarskih radova spavati na podlozi koja nije direktno na tlu, koristiti vreću za spavanje u zatvorenom &scaron;atoru i ne ostavljati hranu dostupnom divljim životinjama. (ECDC, 2014)</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>● Lica koja obavljaju poljoprivredne radove (obrađivanje, sakupljanje sijena itd.) i &scaron;umarski radnici, su u povećanom riziku i preporučuje im se kori&scaron;tenje za&scaron;titnih maski i rukavica tokom radova koji podrazumijevaju dodir sa prljav&scaron;tinom i pra&scaron;inom. (ECDC, 2014; WHO, 2026)</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>● Ne piti vodu iz neprovjerinih izvora, potoka ili bunara koji mogu biti kontaminirani izlučevinama glodara.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>● Redovno i temeljno prati ruke sapunom i vodom &mdash; posebno nakon rada na otvorenom, manipulacije hranom ili kontakta s potencijalno kontaminiranim povr&scaron;inama. (CDC, 2024)</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>● U slučaju ugriza glodara odmah oprati ranu sapunom i vodom i posjetiti ljekara. (WHO, 2026)</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>● Ako se jave simptomi &mdash; groznica, jak bol u mi&scaron;ićima, bol u leđima ili trbuhu &mdash; u roku od nekoliko sedmica nakon mogućeg izlaganja, hitno se obratiti ljekarskoj službi i napomenuti potencijalni kontakt s glodarima. (WHO, 2026)</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>Hantavirusna infekcija nije bolest svakodnevnog života u urbanim sredinama &mdash; rizik je pretežno u ruralnim predjelima veći i sezonski (kasno proljeće i jesen), vezan uz boravak u prirodi, rad na terenu i nekori&scaron;tene objekte.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>Pravovremene i jednostavne mjere higijene i preventivnog pona&scaron;anja u većini slučajeva dovoljne su da se rizik svede na minimum.</p>
</div>
<div class="ng-star-inserted">
<p>&ldquo;Za &scaron;iru gradsku populaciju koja ne boravi u ruralnim područjima niti dolazi u kontakt s glodarima, rizik od hantavirusne infekcije je nizak. Najvi&scaron;e su izloženi poljoprivrednici, &scaron;umarski radnici, lovci, planinari, te osobe koje povremeno borave u vikend-kućama i planinarskim objektima. Pravovremenim informisanjem o simptomima i preventivnim mjerama moguće je efikasno smanjiti izloženost&rdquo;, poručili su iz Instituta.</p>
</div>
</section>
<div id="div-article-body-02" class="flex justify-center w-full my-8" data-google-query-id="CIvhhN3Yq5QDFTIlVQgd5m0AFA">
<div id="google_ads_iframe_/23328904774/article-body-02_0__container__"></div>
</div>
<section class="flex justify-start items-center gap-6 py-4 border-y border-black-100"></section>

U Crnoj Gori 44 slučaja hantavirusa u posljednjih deset godina

PREMA EVIDENCIJI IJZCG

<p>U Crnoj Gori danas će biti oblačano, mjestimično sa ki&scaron;om, a krajem dana očekuje se razvedravanje.</p>
<p>Na jugu, uglavnom rano ujutru, biće umjereno do pretežno oblačno, ponegdje sa ki&scaron;om.</p>
<p>Tokom dana na jugu će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, a u popodnevnim satima lokalno kratkotrajno ki&scaron;a ili pljusak i grmljavina.&nbsp;</p>
<p>Na sjeveru će biti umjereno do pretežno oblačno, a tokom prijepodneva takođe je mjestimično moguća ki&scaron;a.&nbsp;</p>
<p>Vjetar će biti uglavnom slab do umjeren, sjeverni.&nbsp;</p>
<p>Jutarnja temperatura&nbsp; sedam do 16, najvi&scaron;a dnevna 12 do 24 stepena.<br /><br /></p>

Danas mjestimično kiša, krajem dana razvedravanje

DO 24 STEPENA

<p>Komisija za za&scaron;titu prava u postupcima javnih nabavki usvojila je žalbu kompanije "Alijans" i poni&scaron;tila tender Ministarstva unutra&scaron;njih poslova (MUP) za nabavku patrolnih vozila za potrebe Granične policije.</p>
<p>Do ukidanja odluke o kupovini novih vozila za potrebe Granične policije do&scaron;lo je nekoliko mjeseci nakon potpisivanja ugovora o nabavci tih prevoznih sredstava, koja su plaćena 693.028 eura i koja bi, ukoliko se uzmu u obzir ugovoreni rokovi, već trebalo da su isporučena tom policijskom sektoru.</p>
<p>Tenderom koji je MUP raspisao 28. jula pro&scaron;le godine, između ostalog, tražena su 23 vozila za potrebe Granične policije. Prema ugovoru koji je 5. januara objavljen na Elektronskom portalu javnih nabavki (CEJN), rok za primopredaju vozila bio je 30 dana od obostranog potpisivanja ugovora.</p>
<p>Komisija za za&scaron;titu prava je prvobitno odbila žalbu kompanije "Alijans", čija ponuda je na ovom tenderu bila trećerangirana i ocijenjena je kao neispravna. Ta firma je potom podnijela tužbu Upravnom sudu, koji ju je usvojio i poni&scaron;tio prethodno rje&scaron;enje Komisije, konstatujući da nijesu mogli prihvatiti zaključak da se u konkretnom slučaju radi o neispravnoj ponudi koja nije dostavljena u skladu sa traženom tehničkom specifikacijom.</p>
<p>U žalbi kompanije "Alijans" ukazano je da je MUP pogre&scaron;no utvrdio činjenično stanje kada je utvrdio da je njegova ponuda neispravna jer je u ponudi naveo da je snaga motora 96 kW, dok u dostavljenom izvodu iz katagola stoji da maksimalna snaga kW EEC (ks) pri brzini motora (0/min) 230 pri 2100-3500, jer se uvidom u dokument "katalog proizvođača" može zaključiti da je do&scaron;lo do očigledne oma&scaron;ke prilikom prevođenja.</p>
<p>Komisija je u ponovljenom postupku ocijenila da je osnovan žalbeni navod da je MUP bio dužan da od ponuđača zatraži poja&scaron;njenje ili dopunu dokaza, kako bi na pravilan i pouzdan način utvrdio da li vozila koja je ponudio posjeduju karakteristike zahtijevane tehničkom specifikacijom predmeta nabavke, koje se odnose na pogon i snagu motora vozila.</p>
<p>Kada je riječ o ponuđenom modelu automobila, Komisija je ocijenila da je MUP nepotpuno utvrdio činjenično stanje od značaja za ocjenu ispravnosti ponude firme "Alijans".</p>
<p>"Imajući u vidu da je naručilac predmetnom tehničkom specifikacijom predmeta nabavke zahtijevao da putničko motorno vozilo koristi benzin ili dizel gorivo, minimalnog standarda 8 Euro 6, sa snagom motora najmanje 80, a da je žalilac ponudio vozilo model Duster Expression mild hybrid 1.2 TCE 130 4x4, te u prilog svojoj ponudi dostavio izvod iz kataloga za navedeno vozilo, u kojem je navedeno da vozilo Duster Expression blagi hibrid posjeduje motor koji koristi benzin standarda Euro 6... to Komisija za za&scaron;titu prava nalazi da je nejasno kako je naručilac zaključio da je ponuda žalioca neispravna iz razloga &scaron;to nije mogao pouzdano utvrditi karakteristike vozila u odnosu na zahtijevane parametre, a da prethodno nije zahtijevao od žalioca dodatno poja&scaron;njenje ponude u pogledu načina rada i snage motora ponuđenog vozila", navodi se u odluci.</p>
<p><strong>Tip modela mogao procjenjivati vje&scaron;tak</strong></p>
<p>U presudi Upravnog suda ukazano je da je Komisija, ukoliko je postojala sumnja u pogledu tipa motora ponuđenog vozila, mogla da angažuje stručno lice, odnosno vje&scaron;taka odgovarajuće struke, ili da zatraži mi&scaron;ljenje nadležnog organa ili organizacije.</p>
<p>"No, kako najprije naručilac, a potom ni tužena nijesu postupili na opisani način, sud nije mogao prihvatiti jednoglasan zaključak upravnih organa, koji ne počiva na nedvosmislenim i argumentovanim razlozima, da se u konkretnom slučaju radi o neispravnoj ponudi koja nije dostavljena u skladu sa traženom tehničkom specifikacijom", pi&scaron;e u presudi Upravnog suda.</p>
<p>Podsjetili su i na stav Ustavnog suda Crne Gore o pretjeranom formalizmu u odlučivanju, odnosno suđenju, kao i na stav Evropskog suda za ljudska prava da je nužno voditi računa o kontekstu predmeta i pokazati određeni stepen fleksibilnosti i odustvo pretjeranog insistiranja na formi.</p>

Poništen tender MUP-a: Sporna kupovina vozila čija je vrijednost blizu 700.000 eura

KOMISIJA ZA ZAŠTITU PRAVA U POSTUPCIMA JAVNIH NABAVKI USVOJILA ŽALBU KOMPANIJE "ALIJANS"

<p>Presudom Upravnog suda Crne Gore usvojena je tužba NVU &bdquo;Udruženje prevoznika Crne Gore&ldquo; i poni&scaron;teno rje&scaron;enje Ministarstva unutra&scaron;njih poslova &ndash; Uprave policije, Regionalnog centra bezbjednosti &bdquo;Centar&ldquo; od 17.04.2026. godine.</p>
<p>"Navedenim rje&scaron;enjem nije bilo dozvoljeno održavanje javnog okupljanja koje je tužilac prijavio od 16.04.2026. godine, planiranog na magistralnim putevima u neposrednoj blizini graničnih prelaza, u periodu od 20.04.2026. godine u 10:00 časova do 24.04.2026. godine, odnosno do ispunjenja zahtjeva", navode iz Upravnog suda, prenosi Portal Analitika.</p>
<p>Upravni sud je ocijenio da tuženi organ nije dao relevantne i dovoljne razloge koji bi opravdali potpuno ograničenje prava na mirno okupljanje.</p>
<p>"Sud je posebno ukazao da nije izvr&scaron;eno konkretno i stvarno vaganje suprotstavljenih interesa, već je odluka zasnovana na op&scaron;tim pretpostavkama i pozivanju na ranije slučajeve, bez individualizovane procjene konkretnog zahtjeva", navode iz Upravnog suda.&nbsp;</p>
<p>Takvim postupanjem, prema ocjeni Suda, pravo tužioca na mirno okupljanje svedeno je na teorijsko i iluzorno, zbog čega osporeno rje&scaron;enje ne ispunjava zahtjev proporcionalnosti.</p>
<p>"Sud je ukazao da je u međuvremenu podnijet novi zahtjev, kojim se traži održavanje okupljanja na jednom graničnom prelazu u trajanju od četiri dana, &scaron;to predstavlja bitno drugačiju činjeničnu situaciju i zahtijeva novu, samostalnu ocjenu proporcionalnosti.</p>
<p>Pozivajući se na praksu Evropskog suda za ljudska prava, Sud je naglasio da nadležni organi ne mogu ostati na formalnom odbijanju zahtjeva, već su dužni da razmotre mogućnosti i ponude djelotvorne alternative koje omogućavaju ostvarivanje svrhe okupljanja. Pravo na mirno okupljanje mora biti praktično i efektivno, a ne samo teorijsko", navode iz Upravnog suda.&nbsp;</p>

MUP će ponovo odlučivati o zahtjevu prevoznika za proteste

UPRAVNI SUD USVOJIO TUŽBU NVU „UDRUŽENJE PREVOZNIKA CRNE GORE"

<p>U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, uglavnom u popodnevnim satima i tokom noći mjestimično ki&scaron;a ili pljusak sa grmljavinom.</p>
<p>Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar slab do umjeren, promjenljiv.</p>
<p>Jutarnja temperatura pet do 16, najvi&scaron;a dnevna 13 do 24 stepena.</p>

Danas oblačno, popodne kiša

<p>U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, povremeno se očekuje slaba ki&scaron;a, a lokalno je moguć i pljusak sa grmljavinom.</p>
<p>Če&scaron;će padavine u drugom dijelu dana.</p>
<p>Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti južni, mjestimično umjeren do pojačan.</p>
<p>Jutarnja temperatura &scaron;est do 17, a najvi&scaron;a dnevna 14 do 24 stepena.</p>

Promjenljivo, povremeno slaba kiša