Društvo

Direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović kazao je da će do sljedeće ljetnje turističke sezone biti zavr&scaron;ena najproblematičnija gradili&scaron;ta na putevima u Crnoj Gori. Prema njegovom mi&scaron;ljenju, turisti imaju razumijevanja za to, jer je slična situacija sa gužvama u saobraćaju u zemljama regiona.
Vuksanović ističe da turisti nijesu navikli na gradili&scaron;ta na putevima, ali da su saobraćajne gužve prisutne u svim turističkim zemljama.&nbsp;
&ldquo;Na&scaron;a prednost je to &scaron;to ćemo u ovoj godini mi sve te radove da zavr&scaron;imo, ukoliko ne budemo imali većih problema, tako da sljedeće ljeto neće biti ni gradili&scaron;ta na bulevaru Tivat-Jaz, &nbsp;ni Mojkovac - Berane, kao ni brojnih drugih. Nadam se da ćemo ta najteža i najveća, najproblematičnija gradili&scaron;ta, već do sljedeće ljetne turističke sezone zavr&scaron;iti&rdquo;, rekao je Vuksanović u emisiji Mreža.&nbsp;
Kako tvrdi, polovina dionice, odnosno osam kilometara bulevara Tivat-Jaz, biće pod asfaltom do kraja juna.
&ldquo;Veliki su napori i samog izvođača na ovoj dionici kao i svih drugih institucija koje su uključene u realizaciju ovoga projekta, kako kolega iz Regionalnog vodovoda, tako i Uprave za katastar koja se bavi eksproprijacijom. Ja računam da otprilike do kraja juna ćemo imati već nekih osam kilometara, odnosno, pola dionice pod asfaltom&rdquo;, kazao je Vuksanović.
Istakao je da situaciju otežava to &scaron;to se radovi izvode pod saobraćajem.
Izgradnja bulevara u Podgorici podijeljena je u tri faze.
&ldquo;Prva faza je dionica od kružnog toka kod Vodovoda pa sve do biv&scaron;e fabrike "19. decembar". Trenutno smo zatvorili samo jednu dionicu između ulice Kralja Nikole i Radosava Burića. Utvrđuje se stanje postojećih instalacija, počeli su neki radovi da se izvode. Kao &scaron;to smo i očekivali, stanje na terenu ne odgovara katastru koji imamo, ali u svakom slučaju nije to ne&scaron;to &scaron;to nas ne prati na gotovo svakom projektu gdje izvodimo radove u samom gradskom jezgru, tako da ćemo i to polako da rje&scaron;avamo&rdquo;, kazao je on.
Dužina bulevara je 3,2 km, &scaron;to znači postavljanje potpuno novih instalacija na kompletnoj dionici.
&ldquo;Postavljanjem instalacija rje&scaron;avaćemo i komunalno opremanje budućih lokacija, tj. sve nove zgrade koje se prave na toj dionici. Na ta 3,2 km biće potpuno nova rasvjeta, biciklističke staze, trotoari i sve to &scaron;to ide uz savremene saobraćajnice&rdquo;, rekao je Vuksanović.
Istakao je da će poku&scaron;ati da za &scaron;est mjeseci prekriju dionicu asfaltom. &nbsp;
&ldquo;Ono &scaron;to je su&scaron;tina jeste da ovaj posao mora biti zavr&scaron;en u roku od 18 mjeseci, znači za neku godinu i po dana, tako da se nadamo da će izvođač po&scaron;tovati ovaj rok, a naravno i mi da otklonimo sve probleme na koje izvođač bude nailazio tokom samog izvođenja&rdquo;, napominje Vuksanović.
Objasnio je da se paralelno radi i druga faza, a nakon toga i treća.
&ldquo;Otprilike oni su podijelili to na neki vremenski interval od &scaron;est mjeseci&rdquo;, rekao je Vuksanović.
Saobraćaj će biti totalno obustavljen na dionici između ulica Radosova Burića i Kralja Nikole, a u skladu sa dinamikom radova, biće obustavljen povremeno saobraćaj.
&ldquo;S tim &scaron;to, makar prva faza dionice sigurno neće biti veća od 900 metara&rdquo;, objasnio je on.
Kada je riječ o jugozapadnoj obilaznici u Podgorici, kaže da su stigle tri ponude i da je u toku evaluacija.
Govoreći o obilaznici oko Rožaja rekao je da će se potruditi da se &scaron;to prije nađe novi izvođač radova, a kada je riječ o rekonstrukciji puta od Lepenca do Ribarevina cilj je da taj posao bude zavr&scaron;en do kraja godine.
Dionica Ribarevine-Berane neće biti zavr&scaron;ena do kraja avgusta kada je planirano, kazao je Vuksanović.
&ldquo;Pa obzirom da ćemo morati da vodimo računa o sezoni, moram naglasiti da prilikom izvođenja asfalterskih radova na posljednjem sloju asfalta mora se dati totalna obustava saobraćaja. &nbsp;Izvjesno je da nećemo zavr&scaron;iti, znači ti radovi će ostati, vidjećemo da li ćemo početi od 1. ili 20. septembra da sa tim finalnim radovima&rdquo;, saop&scaron;tio je Vuksanović.

Vuksanović: Do sljedeće sezone biće završena najproblematičnija gradilišta na putevima

TVRDI DIREKTOR UPRAVE ZA SAOBRAĆAJ

Iako u Crnoj Gori nema zvanične statistike o broju estetskih operacija, jer se većina uglavnom obavlja u privatnim klinikama, interesovanje za te medicinske usluge sve je veće, kažu sagovornici Gradske TV. Iako je, napominju, ponuda raznovrsnija pacijenti &ndash; uglavnom žene, često imaju nerealne zahtjeve. Stručnjaci ih pozivaju na oprez, prije nego se odluče za takvu vrstu intervencije.
Ono je u svijetu odavno praksa &ndash; sve brojniji estetski zahvati, na koje se dominantno odlučuju žene, poput uvećanja grudi, korekcije usana i kapaka, u Crnoj Gori, sudeći po anketama mu&scaron;karci ne podržavaju.
&bdquo;Nikako nijesam za to, ni&scaron;ta ljep&scaron;e nema od prirodne žene, žena nikad ne može da bude ružna&ldquo;, kazao je jedan od ispitanika Gradske televizije.
Ko može, nužno i ne mora poznavati granicu između potrebe i pomodarstva, kaže za Gradsku Spec. plastične, rekonstruktivne i estetske hirurgije&nbsp;Marinko Paunović. Dodaje da se sve vi&scaron;e zahtjeva odbija, sa obrazloženjem da su neopravdani.
&bdquo;Učestali su takvi na&scaron;i odgovori na prvom sastanku i na konsultacijama sa pacijentima, obično ljudi to ne mogu da vjeruju ali postoji određeni broj pacijenata, gdje mi nismo spremni da im izađemo na tom nivou u susret. Nisu svi pacijenti za hiru&scaron;ke intervencije, određeni pacijenti se vode nekim drugim motivima. Mi smo jednostavno ljudi profesionalci, koji te procedure izvode samo tamo gdje postoji indikacija za to&ldquo;, kazao je Paunović
Ljepota kao da nikada nije bila dostupnija. Usljed povećane potrebe za estetskim zahvatima i ponuda je sve raznovrsnija. Ipak, ishod može biti nedostatak autentičnosti, te potpuna jednoličnost ženske populacije, ističe doktor sudske medicine,&nbsp;Nemanja Radojević.
&bdquo;Ja vjerujem da će u nekoj, ne tako dalekoj budućnosti doći do jedne paradoksalne situacije gdje će velika većina ženskog pola početi da liči jedna na druge i da će nam onda postati zanimljivo samo ono &scaron;to je prirodno, neobično&ldquo;, dodao je.
Sa stručnog stanovi&scaron;ta, upoređivanje sa idealnom slikom žene koju sve če&scaron;će plasiraju mediji, može u krajnjem dovesti i do potpunog nezadovoljstva, ističe psiholo&scaron;kinja&nbsp;Stela Burzanović.
&bdquo;Estetska hirurgija može biti odbrambeni mehanizam - time ću ja nadomjestiti moje nezadovoljstvo, moje nedostatke, ali kada ostanemo sami sa sobom ne gledamo se konstantno u ogledalo, i ako mislimo da ćemo na taj način nadoknaditi nezadovoljstvo, nećemo&ldquo;, smatra Burzanović.
Na kraju, komplikacije prilikom hiru&scaron;kih procedura poput uvećanja ili redukcije dojki, abdominoplastike, korigovanje kapaka ili prominentnih u&scaron;nih &scaron;koljki, mogu biti kobne po život, upozoravaju stručnjaci.
&bdquo;Dakle, to je moguće, prosto zbog vjerovatnoće i statistike vrlo je moguće da će se nekad to i kod nas desiti i ne mora to uop&scaron;te da bude ljekarska gre&scaron;ka, već zato &scaron;to činjenica je da ni jedna hiru&scaron;ka intervencija nije apsolutno bezazlena i apsolutno sigurna&ldquo;, zaključio je Radojević.
Bila potreba ili pomodarstvo, estetska hirurgija u Crnoj Gori sve vi&scaron;e napreduje, pa su i zahtjevi za podmlađivanje lica i tijela sve brojni. Ipak, stručnjaci upozoravaju na rizik koji nosi svaki hiru&scaron;ki zahvat &ndash; ako ne proizilazi iz zdravih motiva i potrebe, ne treba ih raditi. U suprotnom, poručuju, gubi se ono najznačajnije &ndash; autentičnost u sjaju nesavr&scaron;ene prirodne ljepote.

U Crnoj Gori nema zvanične statistike o broju estetskih operacija: Sve veće interesovanje za ove usluge

STRUČNJACI POZIVAJU NA OPREZ

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti sunčano.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti uglavnom slab do umjeren, sjeverni, na jugoistoku povremeno umjeren do pojačan.
Jutarnja temperatura &scaron;est do 23, najvi&scaron;a dnevna 23 do 35 stepeni.

Danas sunčano, do 35 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

Klinički centar Crne Gore (KCCG) odgovoran je za curenje za&scaron;tićenih podataka iz zdravstvenog kartona novinarke Pobjede Ane Raičković, utvrdila je Institucija Za&scaron;titnika ljudskih prava i sloboda (Ombudsman).
U odgovoru Ombudsmana na pritužbu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) navodi se da je u postupku utvrđeno da je sporna dokumentacija poslata sa računara doktorke koja je na bolovanju, pi&scaron;e Safejournlist.
Podsjeća se da je branilac optuženih za nasilničko pona&scaron;anje nad Raičković i članovima njene porodice, Danilo Mićović, poku&scaron;ao da medicinsku dokumentaciju Raičković uvrsti kao dokaz na roči&scaron;tu održanom 28. marta.
Nakon toga, KCCG je, po zahtjevu SMCG, utvrdio da je do&scaron;lo do povrede prava Raičković, dok je podgoričko Osnovno državno tužila&scaron;tvo formiralo predmet po službenoj dužnosti kako bi ispitao ko je Mićoviću dostavio za&scaron;tićene podatke.
U odgovoru Ombudsmana navodi se da je utvrđeno da je predmetni izvje&scaron;taj &scaron;tampan kroz informacioni sistem Heliant sa naloga doktorke Marine Đaletić 29. maja pro&scaron;le godine koja je obavila taj ljekaski pregled, zatim sa naloga doktorke Veselinke Đuri&scaron;ić 26. marta.
Dodaje se da je KCCG zatražio izja&scaron;njenje od direktora Instituta za bolesti djece, gdje je Đuri&scaron;ić zaposlena, o tome za&scaron;to je sa njenog računara &scaron;tampan izvje&scaron;taj.
Ombudsman je naveo da se Đuri&scaron;ić za vrijeme &scaron;tampanja izvje&scaron;taja nalazila na bolovanju i da je ona kazala da nikoga nije ovlastila da može da koristi njenu &scaron;ifru u odsustvu.
Iz KCCG-a su Ombudsmanu kazali da kroz informacioni sistem nije moguće provjeriti sa koje IP adrese računara se &scaron;tampa neki izvje&scaron;taj, pa da nije moguće utvrdititi ko ga je &scaron;tampao.
Za&scaron;titnik je podsjetio da lični podaci koji se odnose na pacijente pripadaju njegovom ili njenom privatnom životu, a da čuvanje ili otkrivanje takvih podataka nužno ulazi u podrčuje primjene člana 8 Evropske konvencije za za&scaron;titu ljudskih prava.
Za&scaron;titnik je ocijenio da otkrivanje izvje&scaron;taja ljekara specijaliste, koji sadrži vrlo osjetljive i lične podatke, predstavlja mije&scaron;anje u pravo pacijentkinje na po&scaron;tovanje privatnog života.
Ombudsman je konstatovao da KCCG mora osigurati da su posebne kategorije podataka, kao &scaron;to su podaci koji se odnose na zdravstveno stanje, na odgovarajući način za&scaron;tićeni od neovla&scaron;ćenog pristupa, objavljivanja i zloupotrebe.
&ldquo;Za&scaron;titnik ne može a da ne zaključi da je u relevantnom trenutku KCCG propustio svoju pozivitnu obavezu prema članu 8 stav 1 Konvencije da osigura po&scaron;tovanje privatnog života podnositeljke pritužbe", navodi se u odgovoru.
Ombudsman je zaključio da objavljivanje podataka predstavlja povredu prava privatnosti jer nijesu postojali djelotvorni i efikasni mehanizmi da do takve sitaucije ne dođe.
"KCCG nije izvr&scaron;io svoju zakonsku obavezu čuvanja tajnosti podataka i za&scaron;tite privatnosti podnositeljke, &scaron;to je za posljedicu imalo odavanje podataka trećim licima&rdquo;, dodao je Za&scaron;titnik.
Prema mi&scaron;ljenju Za&scaron;titnika, nesporno je da podaci iz privatnog života Raičković vode porijeklo iz baze podataka KCCG-a, kao rukovodioca zbirke ličnih podataka.
Za&scaron;titnik je u preporukama KCCG-u naveo da ta zdravstvena ustanova treba da utvrdi sve okolnosti u vezi neovla&scaron;ćenog pristupa i objavljivanja ljekarskog izvje&scaron;taja i da, ukoliko ima osnova, pokrene postupke za utvrđivanje disciplinske odgovornosti.
KCCG-u je preporučeno da primijeni stroge kontrole pristupa zbirkama ličnih podataka i da unaprijedi tehničke mjere za&scaron;tite podataka &ndash; uključujući kori&scaron;ćenje vi&scaron;efaktorske autentifikacije, enkripciju podataka i redovno ažuriranje sigurnosnih protokola.
Ombudsman je preporučio i da KCCG organizuje obuke za zaposlene o pravilima za&scaron;tite podataka i prepoznavanju potencijalnih prijetnji, kako bi se smanjila mogućnost sličnih incidenata u budućnosti.

Ombudsmam: KCCG odgovoran za curenje zaštićenih podataka Raičković

UTVRĐENO DA JE SPORNA DOKUMENTACIJA POSLATA SA RAČUNARA DOKTORKE KOJA JE NA BOLOVANJU

Psi lutalice zaklali su čak 92 ovce od ukupno 120 iz stada Stefana Gegaja u selu Malesija, u Op&scaron;tini Tuzi.
Kako je vlasnik stada rekao, napad se dogodio tokom noći.
"Psi lutalice napravili su pravi pokolj. Od ukupno 120 ovaca, 92 ovce su zaklane", rekap je Gegaj za portal RTCG.

Psi lutalice zaklali 92 ovce u Malesiji

OD UKUPNO 120

U vi&scaron;e sela u okolini Bijelog Polja pojavili su se medvjedi i od tada mje&scaron;tani, mahom poljoprivrednici i stočari, žive u strahu.
U pitanju su sela Modri Do, Okladi, Grančarevo, Golubače, Jabučno i Pape, koja se nalaze na svega nekoliko kilometara od grada.
Poljoprivrednici sa kojima je razgovarao novinir lisat Dan traže da ih država za&scaron;titi od opasne zvijeri, s obzirom na to da se radi o za&scaron;tićenoj vrsti.
Pojava ove opasne zvijeri registrovana je ranije i u okolini Nik&scaron;ića, gdje je napravila krvavi pir u mnogim stočarskim gazdinstvima, zatim i u Plavu, Mojkovcu...
Marko Dragić iz sela Okladi, stočar koji ima 80 grla ovaca, deset govedi i 20 koza, a koji živi sam, ističe da je krajnje vrijeme da ih neko za&scaron;titi od medvjeda.
"Minule srijede, jedan moj kom&scaron;ija iz Modrog Dola javio je, i sve snimio, da se u tom kraju pojavio medvjed. Pronađeno je vi&scaron;e tragova medvjeda. Ovo je alarmantna situacija", kaže Dragić.
On dodaje da je njegov stočni fond desetkovan i da je sve to djelo medvjeda koji se odomaćio u tom kraju.
"Vi&scaron;e ovaca mi je nestalo. U aprilu je nestala jedna ovca. U maju mi je nestalo nekoliko ovaca. Uvjeren sam da je ovo krvavi pir medvjeda. De&scaron;avalo se da zateknem prepla&scaron;eno stado", priča Dragić.
Kako smatra, izgleda da je onima koji vr&scaron;e vlast vi&scaron;e stalo do medvjeda nego do ljudi, jer njih &scaron;tite, a stanovnike ne &scaron;titi niko.
"Ne daj Bože da neko od nas ustrijeli medvjeda u samoodbrani. Poslali bi nas zatvor, a mi samo spasavamo živote. Izgleda da bi nas kaznili ako bi nas napao medjved, a mi mu se suprotstavili. Spasavajte nas, jer svi kažete da treba da se oživi selo i da se bavimo poljoprivredom, odnosno stočarstvom", nagla&scaron;ava Dragić.
Mje&scaron;tanin Čeoča Milinko Krgović kaže da odavno nije zapamćena pojava ove životinje u ovom kraju.
"S obzirom na to da se mje&scaron;tani u ovom kraju bave i stočarstvom, strahujemo za svoj stočni fond. Takođe, u strahu smo i za svoje živote jer se radi o opasnoj zvijeri, pa smo, u mjeri mogućeg, počeli izbjegavati kretanje kroz &scaron;umu. Zato apelujemo na nadležne da ne&scaron;to preduzmu, da nas i na&scaron; stočni fond za&scaron;tite prije nego &scaron;to se desi ne&scaron;to nepredviđeno i bude težih posljedica", kazao je Krgović za Dan.
Apeluje da Vlada, odnosno resorno ministarstvo donese odluku o čipovanju medvjeda kako bi pratili njihovo kretanje i na taj način za&scaron;titili i mje&scaron;tane i njihov stočni fond.
"S obzirom na to da je zabranjeno posjedovanje oružja, ne znamo kako da se za&scaron;titimo od ove zvijeri. Zato pitamo nadležne &scaron;ta će preduzeti da nas za&scaron;tite dok ne bude kasno", ističe Krgović.
Predsjednik Lovačke organizacije Bijelo Polje Darko Raičević kaže da su informisani da su se pojavili medvjedi, ali nijesu u mogućnosti da preduzmu bilo &scaron;ta po tom pitanju.
"Na području bjelopoljskog lovi&scaron;ta, kojim mi gazdujemo, koje je na oko 100 hiljada hektara povr&scaron;ine i jedno je od najvećih u Crnoj Gori, znamo po registru da imamo jedanaest komada mrkog medvjeda. Ipak, ono &scaron;to je sigurno jeste da ih sada ima vi&scaron;estruko vi&scaron;e. &Scaron;ta je razlog, to je posebno pitanje. Imamo situaciju da je lovi&scaron;te bogatije svim vrstama divljači, da im je u lovi&scaron;tu omogućen normalan boravak, da su nam opustjela sela, pa se oni mirno kreću i borave", kazao je Raičević.
Dodaje da je u posljednje vrijeme sve vi&scaron;e prijava mje&scaron;tana da ima tragova medvjeda u njihovoj okolini.
"Prije nekoliko dana prijavljeno je da se medvjed pojavio u Okladima &ndash; Modrom Dolu, ima ga u Vrane&scaron;u, na Baricama, kao i u Koritima i Ivanju, a jedan se kreće na relaciji Dobrakovo&ndash;Unevina&ndash;Mioče. Takođe, tragovi su viđeni i na Goricama", rekao je Raičević.
Smatra da čipovanje medvjeda, &scaron;to se predlaže, neće donijeti boljitak, jer će oni i dalje biti na području lovi&scaron;ta.
"Lovcima su vezane ruke, i zato Ministarastvo poljoprivrede mora ne&scaron;to preduzeti", istakao je Raičević.
Tragovi medvjeda viđeni su i na dijelu sjeverne bjelopoljske strane planine Bjelasice. Jedan od katunjana kaže da je to blizu mjesta gdje su sa stokom izdigli sve malobrojniji katunjani.
"Strahujemo od medvjeda, da ne napravi krvavi pir. Bilo je ranijih godina sporadičnih napada i zato se mora preduzeti napor da država konačno rije&scaron;i ovaj problem i čipuje medvjede, ili da nađe neki drugi način i za&scaron;titi nas kako bismo se nesmetano bavili stočarstvom", apeluje ovaj Bjelopoljac.
Podsjećamo, na cijelom području sjevera Crne Gore, posebno u blizini planinskih masiva poput Ljubi&scaron;nje, Golije, Durmitora, Biogradske gore i Prokletija, sve če&scaron;će se bilježi prisustvo medvjeda u blizini naselja. Medvjedi sve če&scaron;će dolaze blizu kuća, a na području Golije, Banjana i nik&scaron;ićkih Rudina ovog proljeća pričinili su znatne &scaron;tete upadajući u stada sitne i krupne stoke.
Iako je medvjed strogo za&scaron;tićena vrsta u Crnoj Gori, rast njihove populacije i promjene u njihovom pona&scaron;anju iziskuju hitne i sistemske mjere države.
Mnogi ne smiju da izađu iz kuće
Zbog pojave medvjeda na području bjelopoljske op&scaron;tine, prije svega na obroncima Bjelasice, veliki dio onih koji egzistenciju obezbjeđuju branjem &scaron;umskih plodova, prije svega pečurki i borovnica, ne smiju da odlaze u berbu. Kako kažu, zbog toga će izgubi mogućnost da ostvare značajnu zaradu, kojom dopunjavaju kućni budžet.
"Svake proljećne i ljetnje sezone lokalno stanovni&scaron;tvo se oslanja na berbu smrčka, vrganja, lisičarke i drugih &scaron;umskih plodova, kao na važan izvor dodatne zarade. Tim sredstvima mnogi kupuju ogrijev ili namirnice za spremanje zimnice. Ove godine planina je postala teritorija na kojoj vladaju medvjedi. Svi se pla&scaron;e. Niko ne smije da ide u &scaron;umu. Ljudi mi se žale da ne smiju ni da izađu iz naselja, a kamoli da idu u branje pečurki", kazao je jedan mje&scaron;tanin.
Ministarstvo: Formirali smo Interventni tim
Iz Ministarstva poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede za Dan su kazali da su formirali Interventni tim, kao uže operativno tijelo koje sarađuje sa lokalnim korisnikom lovi&scaron;ta, upravljačem za&scaron;tićenog područja, lokalnim stanovni&scaron;tvom i drugim zainteresovanim grupama.
"Prilikom pojave mrkog medvjeda koji izaziva probleme (ne bježi od ljudi, pravi &scaron;tete u naselju, traži hranu iz ljudskih izvora, predstavlja opasnost i za ljude i dr.), potrebno je preduzeti mjere odvraćanja medvjeda od nepoželjnih oblika pona&scaron;anja (uklanjanje izvora hrane, sprečavanje pristupa i poku&scaron;aji tjeranja, odnosno pla&scaron;enja).
Pri tome treba konsultovati lokalnog člana Interventnog tima i stručnu službu korisnika lovi&scaron;ta, odnosno za&scaron;tićenog područja. Ako medvjed nastavi da izaziva probleme i predstavlja opasnost, Akcioni plan za 2025. godinu ostavlja mogućnost interventnog odstrijela takvih jedinki. Ministarstvo poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede ima puno razumijevanje za sve probleme sa kojima se susrijeću poljoprivrednici, stočari i mje&scaron;tani seoskih područja, kojima stoji na raspolaganju za svaki vid pomoći i saradnje, u skadu sa važećim propisima i planovima", naveli su iz tog vladinog resora.&nbsp;

Mještani iz nekoliko bjelopoljskih sela traže da ih država zaštiti od opasne zvijeri; Ministarstvo: Formirali smo Interventni tim

U VIŠE SELA U OKOLINI BIJELOG POLJA POJAVILI SU SE MEDVJEDI

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, sa najvi&scaron;om dnevnom temperaturom do 36 stepeni.
Kako je saop&scaron;teno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju,na sjeveru se, u jutarnjim satima, mjestimično očekuje povećana niska oblačnost, a u popodnevnim satima, prvenstveno u planinskim oblastima na sjeveroistoku, ponegdje kratkotrajno ki&scaron;a ili pljusak i grmljavina.
Vjetar će biti mjestimično umjeren do pojačan, sjeverni, krajem dana i tokom noći ponegdje na udare jak.
Jutarnja temperatura od devet do 23, najvi&scaron;a dnevna od 20 do 36 stepeni.

Danas do 36 stepeni

NA SJEVERU MOGUĆA KRATKOTRAJNA KIŠA

Crna Gora je nakon posjete ekspertskog tima Evropske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA) preduzela brojne aktivnosti, kako bi se otklonili svi, tom prilikom, uočeni nedostaci. Ministarstvo pomorstva ubuduće kontrolisaće rad trening centara za obuku pomoraca, a nakon dužeg perioda promijenjen je i sastav ispitnih komisija u Baru i u Kotoru, rekao je v.d. direktor Direktorata za pomorsku i unutra&scaron;nju plovidbu Goran Idrizović Radiju Crne Gore.
Ekspertski tim EMSA-e konstatovao je, tokom posjete Crnoj Gori prije skoro dvije godine, da se u centrima za obuku pomoraca ne radi u skladu sa međunarodnom STCW konvencijom. Da je sve u redu u oblasti obuke crnogorskog pomorskog kadra skoro deceniju konstatovale su priznate međunarodne organizacije, koje su zakonski, iako im to nije osnovna djelatnost, bile određene za nadzor rada trening centara, kaže predstavnik Ministarstva pomorstva Goran Idrizović.
&ldquo;Ovo je veoma bitno da kažem da je EMSA zabilježila da postoji niz nedostataka, a da priznata organizacija za sve to vreme nije zabilježila nijedan nedostatak. Znači da ta ustanova kojoj smo mi dodijelili, taj veoma važan zadatak, nije zadovoljila ni svoju misiju, niti uradila posao koji država od njih očekivala. Mi smo i novim zakonom predvidjeli potpunu izmjenu koncepta. Dakle država će povratiti nadležnost koju je outsourcingovala, tako da kažem, priznatim organizacijama. Ta nadležnost kontrole se vraća u na&scaron;e ruke i od tog momenta mi ćemo biti apsolutno odgovorni za stanje u na&scaron;em sistemu obuke i obrazovanja pomoraca&rdquo;, obja&scaron;njava Idrizović.
Nekada&scaron;nje Ministarstvo saobraćaja i pomorstva je 2023. izradilo dobrovoljni akcioni plan sa korektivnim mjerama. Riječ je o dokumentu koji sadrži redosljed koraka neophodnih za korekciju stanja u crnogorskom sektoru obrazovanja i obuke pomorskog kadra. U međuvremenu, izmijenjen je pravilnik o sticanju zvanja i ovla&scaron;ćenja.
&ldquo;Ono &scaron;to smo mi kasnije napravili u nizu nadzora tih centara za obuku, ustanovili smo njihov status nakon izmjena pravilnika, njihov status u odnosu na te nedostatke koji su identifikovani. Napravili smo adekvatne izvje&scaron;taje o korektivnim mjerama i planiramo jednu posjetu EMSA-u u njihovom sjedi&scaron;tu da isporučimo izvje&scaron;taje o tim aktivnostima&rdquo;, kazao je Idrizović.
Iz ugla Krovne evropske pomorske agencije sporno je bilo &scaron;to su u ispitnim komisijama u Lučkim kapetanijama u Baru i Kotoru bili angažovani pomorci koji su kandidate obučavali u trening centrima. Takođe, i skoro deceniju, isti sastav komisija.
&ldquo;Te komisije su imale ograničene mandate na dvije ili tri godine i neko je na&scaron;ao za shodno da izbri&scaron;e u pravilniku taj vremenski okvir, tako da su, manje vi&scaron;e, iste komisije funkcionisale već 12 ili vi&scaron;e godina. To je prilika za razvijanje nekakvih zatvorenih krugova, za razno favorizovanje. Neću nikoga da optužujem, ali sama činjenica da te ispitne komisije nisu zamijenjene toliko dugo vremena daje &scaron;ansu raznim sumnjama&rdquo;, ocjenjuje Idrizović.
Sada su upravo kapetan Goran Idrizović i njegov kolega sa dugogodi&scaron;njim pomorskim iskustvom, kapetan Isidor Filipović, na čelu ispitnih komisija u Kotoru i Baru. Idrizović napominje da je u Kotoru smijenjen cio ispitni tim.
&ldquo;U Baru nije kompletna ispitna komisija zamijenjena. Lučka kapetanija nekako kroz vrijeme je uspjela da sačuva stručni kadar, pa tamo imamo vi&scaron;e ljudi koji su iz struke, kapetani i upravitelji stroja, &scaron;to nije slučaj u Kotorskoj kapetaniji gdje imamo uglavnom službenice koje nijesu pomorci&rdquo;, kaže Idrizović.
Evropska unija uputila je dva eksperta iz pomorske oblasti koji crnogorskoj administraciji pomažu da adekvatno koncipira Zakon o sigurnosti pomorske plovidbe, kao i da se implementira već pominjana međunarodna STCW konvencija, rekao je direktor Direktorata za pomorsku i unutra&scaron;nju plovidbu Goran Idrizović.

Ministarstvo će kontrolisati rad centara za obuku pomoraca

NAKON DUŽEG PERIODA PROMIJENJEN JE I SASTAV ISPITNIH KOMISIJA U BARU I U KOTORU

U Crnoj Gori danas će biti sunčano i toplo, ponegdje uz malu ili umjerenu, uglavnom visoku oblačnost.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren.
Jutarnja temperatura&nbsp; devet do 21, najvi&scaron;a dnevna od 26 do 35 stepeni.

Iako se u javnosti sve če&scaron;će govori o &ldquo;porastu maloljetničke delinkvencije&rdquo;, statiska ne potvrđuje takav trend. Broj prijavljenih maloljetnih počinilaca krivičnih djela već godinama se kreću u prosjeku oko 250 godi&scaron;nje, a od 2013, godine od kada se primjenjuje Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, bilježi se blagi pad. Ono &scaron;to se u posljednje dvije godine upadljivo promijenilo jeste način javnog govora o djeci u sukobu sa zakonom. Mije&scaron;anje pojmova &ldquo;vr&scaron;njačko nasilje&rdquo; i krivično djelo stvara pogre&scaron;nu sliku o stanju u dru&scaron;tvu. Na to je za Portal RTCG upozorila načelnica Stručne službe VDT-a, socijalna radnica i psihoterapeutkinja&nbsp;Dijana Popović Gavranović.
Nedavni objavljeni podaci Monstata pokazuju da je u Crnoj Gori, tokom pro&scaron;le godine prijavljeno 260 maloljetnih učinilaca krivičnih djela. Optuženih maloljetnih učinilaca krivičnih djela bilo je 106, dok je broj pravosnažno osuđenih iznosio 97, od toga 94 dječaka i 3 djevojčice.
Podaci pokazuju da su najče&scaron;ća krivična djela počinjena protiv imovine, dok je 17 maloljetnika osuđeno za najteža krivična djela.
U odnosu na podatke MONSTAT-a, kretanje kriminaliteta za posljednjih 25 godina kod populacije maloljetnika se kreće od 194 do 348 godi&scaron;nje u odnosu na broj prijavljenih maloljetnika, kaže Popović-Gavranović.
&ldquo;U periodu od 2000-2024,to je prosječno 247 prijavljenih maloljetnika. U periodu od 2000 &ndash; 2012, prosjek je 258 prijavljenih maloljetnika, a u periodu od 2013 od kada se primjenjuje Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku do 2024., to je u prosjeku 234 maloljetnika&rdquo;, ističući da na taj način broj prijavljenih maloljetnika nije značajnije izmijenjen.
Ali, ono &scaron;to se od 2023. godine upadljivo promijenilo, ističe Gavranović Popović je način javnog govora o djeci u sukobu sa zakonom. U javnom govorenju, upozorila je ona, do&scaron;lo je do konfuzije u vezi sa upotrebom termina vr&scaron;njačko nasilje, odnosno, njegovog nerazlikovanja od termina krivično djelo.
&ldquo;Vr&scaron;njačko nasilje je neprihvatljivo socijalno pona&scaron;anje, a ne pravni termin. A kada dijete počini krivično djelo propisano Krivičnim zakonikom, tu se već radi o sukobu sa zakonom&rdquo;, istakla je ona.
Neadekvatno izvje&scaron;tavanje o vr&scaron;njačkom nasilju u &scaron;kolama, pravi utisak porasta problema, smatra ona.
Kada govorimo o slučaju maloljetnika koji je učinio krivično djelo na &scaron;tetu drugog maloljetnog lica, do&scaron;ao je u sukob sa zakonom i zbog toga se u krivičnom postupku ne koristi termin &ldquo;vr&scaron;njačko nasilje&rdquo;.
&ldquo;Govorimo o kvalifikaciji konkretnog krivičnog djela onako kako to defini&scaron;e Krivični zakonik Crne Gore, a prema maloljetnicima se ophodimo shodno Zakonu o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku Crne Gore&rdquo;, rekla je Gavranović Popović.
Načelnica Stručne službe VDT-a Dijana Popović Gavranović za Portal RTCG kaže da u Crnoj Gori jo&scaron; uvijek ne postoji institucija koja bi se bavila sociolo&scaron;kim i kriminolo&scaron;kim istraživanjima, a koja bi mogla kompetentno da odgovori na pitanja kretanja kriminaliteta, njegove etiologije i pratećih trendova.
Bez takvih istraživanja, Popović Gavranović kaže da se oslanjamo na lična iskustva, koja se razlikuju od osobe do osobe, te na profesionalna i lična uvjerenja. To može dovesti, kako nam je pojasnila, do toga da stavovi &scaron;ire javnosti utiču na mi&scaron;ljenja stručnjaka, &scaron;to nosi rizik pogre&scaron;nog tumačenja, dono&scaron;enja zaključaka i reagovanja.
Ona nagla&scaron;ava da je važno napomenuti da broj prijavljenih i procesuiranih slučajeva zavisi i od kvaliteta rada nadležnih institucija, kao i od efikasnosti mehanizama za otkrivanje i prijavljivanje krivičnih djela.
Popović Gavranović je pojasnila da dijete kada učini krivično djelo dolazi pred državno tužila&scaron;tvo.
Krivično djelo, kako je rekla, može učiniti na &scaron;tetu punoljetnog, maloljetenog, pravnog lica, dru&scaron;tvene zajednice.
&ldquo;Značajniji od kazne je odgovarajući psiho-socijalni i pedago&scaron;ki rad&rdquo;
Popović Gavranović poja&scaron;njava da se kod vr&scaron;njačkog nasilja radi o namjernim negativnim postupcima koji su dugotrajni, de&scaron;avaju se dva-tri puta mjesečno i če&scaron;će, stalno su usmjereni na istog učenika (uglavnom slabijeg) od strane jednog učenika ili grupe učenika.
Negativni postupci, obja&scaron;njava ona, su namjerno, ponavljano zadavanje ili nastojanje da se zada povreda ili neprijatnost drugoj osobi, a najče&scaron;će uključuju fizičko, psihičko, nasilje i izolaciju.
Kako kaže, vr&scaron;njačko nasilje se de&scaron;ava na mjestu na kojem boravi veći broj djece, koja se poznaju, de&scaron;ava u &scaron;koli ili u blizini &scaron;kole, u socijalnim ustanovama, klubovima za djecu, sporstkim terenima.
Kada je u pitanju vr&scaron;njačko nasilje, značajniji od kazne je, kako ističe Popović Gavranović, odgovarajući psiho-socijalni i pedago&scaron;ki rad koji dovodi do toga da dijete koje je pogrije&scaron;ilo uvidi gre&scaron;ku.
&ldquo;Da želi i ulaže trud da se izvini i popravi svoju gre&scaron;ku pozitivnim činjenjem za žrtvu, da to radi zato &scaron;to iznutra vjeruje da je to u redu (restitucija), a ne zato &scaron;to su mu to odrasli nametnuli ili zato &scaron;to se boji da će biti uhvaćen na djelu i kažnjen ili zato &scaron;to će neko pomisliti da je dobro učinio pa će ga nagraditi&rdquo;, rekla je ona.
Istovremen rad sa djetetom koje je žrtva nasilja pomaže da se ono osjeća za&scaron;tićeno, dobije izvinjenje i nadoknadu za pretrpljenu &scaron;tetu, nauči kako da se ubuduće za&scaron;titi i, ako želi, oprosti.
Tako se i ono i dijete koje je počinilo nasilje bolje razumiju, kaže Popović Gavranović, a mogućnost da se nasilje ponovi postaje manja, kaže ona.
&Scaron;kole treba da imaju jasnu strategiju reagovanja na nasilje
Socijalna radnica Popović Gavranović savjetuje &scaron;kola treba da ima jasnu strategiju kako se reaguje kada dođe do bilo kojeg oblika nasilja, uz prvenstvenu primjenu restitucije, ali i preventivne programe.
Ocjenjujući podatak da su maloljetnici tokom pro&scaron;le godine najče&scaron;će činili krivična djela protiv imovine, ali i da je njih 17 osuđeno za najteža krivična djela Popović-Gavranović kaže da uobičajeno maloljetnici najče&scaron;će čine krivična djela koja se odnose na imovinske delikte, koji se najče&scaron;će ne planiraju, a nastaju iz želje za dokazivanjem i u potrazi za uzbuđenjem.
Takođe, učestvuju i u krivičnim djelima protiv života i tijela, koja se de&scaron;avaju situacijski, najče&scaron;će jer maloljetnici, kako ističe, nemaju strpljenja, prebrzo i preburno reaguju.
Ona kaže da su razlozi zbog kojih maloljetnici čine krivična djela različiti.
Obja&scaron;njava da maloljetnici često imaju te&scaron;koće u odrastanju zbog ličnih osobina, nestabilnih porodičnih odnosa, nedostatka emocionalne povezanosti, nadzora i vremena koje im roditelji i &scaron;kola posvećuju.
Umjesto toga, upozorava, nove tehnologije i mediji često preuzimaju ulogu odgoja, ali umjesto edukativnog sadržaja, dominira zabava, potro&scaron;ačka kultura i nasilje, &scaron;to, smatra ona, stvara iskrivljenu sliku stvarnosti.
Poja&scaron;njava da krivična djela maloljetnika često su impulsivna i nemaju za cilj izgradnju kriminalne karijere &ndash; najče&scaron;će su rezultat lo&scaron;e procjene, potrebe za dokazivanjem ili radoznalosti.
S druge strane, ističe, odrasli često ne obezbjeđuju zdravo okruženje za odrastanje niti pokazuju dovoljno empatije prema maloljetnim prestupnicima.
Od septembra 2012. do marta 2025. maloljetnicima izrečeno 1.272 alternativne mjere
Popović Gavranović je rekla da statistika Stručne službe Vrhovnog državnog tužila&scaron;tva pokazuje da je od septembra 2012. do marta 2025. u Crnoj Gori je prema maloljetnicima izrečeno ukupno 1272 alternativne mjere.
Riječ je o 620 opomena i 652 vaspitna naloga (660 mjera jer su neki imali vi&scaron;e od jedne). Državno tužila&scaron;tvo izreklo je većinu mjera &ndash; 500 opomena i 476 vaspitnih naloga, dok su odjeljenja bezbjednosti dala 120 opomena i 176 vaspitnih naloga (uglavnom kroz medijaciju).
Takođe navodi da su tokom 2024. godine alternativne mjere primijenjene na 57 maloljetnika (4 djevojčice i 53 dječaka): 27 opomena (19 od tužila&scaron;tva i 8 od policije) i 30 vaspitnih naloga (15 od tužila&scaron;tva i 15 poravnanja od strane policije). Četvoro dječaka su bila povratnici, sa krivičnim djelima iz ranijih godina.
&ldquo;Kod maloljetnih učinilaca krivičnih djela, u 2024. godini značajno prevladavaju: krivična djela sa elementima nasilja (47), u odnosu na krivična djela sa elementima krađe (3) i krivična djela iz oblasti saobraćaja (6)&rdquo;, ukazala je ona.
Popović Gavranović ističe da o svakom maloljetnom učinicu bilo kojeg krivičnog djela odlučuje državni tužilac za maloljetnike, uz oslonac na Stručnu službu Vrhovnog državnog tužila&scaron;tva, centre za socijalni rad, druge stručnjake.
Postupak prema maloljetniku može se zavr&scaron;iti na tri nivoa
Načelnica Stručne službe VDT-a kaže da se postupak prema maloljetniku može se zavr&scaron;iti na tri nivoa: pred policijom (opomena ili poravnanje), pred tužila&scaron;tvom (opomena ili vaspitni nalozi), ili pred sudom (vaspitne mjere, maloljetnički zatvor, mjere bezbjednosti). Izbor, kako je rekla, zavisi od težine djela i okolnosti slučaja.
&ldquo;Maloljetnici prema kojima se primijene krivične sankcije (sudski postupak) evidentiraju se u kaznenoj evidenciji, a maloljetnici prema kojima se primijene alternativne mjere (postupak pred državnim tužila&scaron;tvom) ne evidentiraju se u kaznenoj evidenciji, rekla je ona.
Stručnjaci uvijek na strani djeteta, nikad ne odustaju od njega
Maloljetnik je dijete u razvoju, čija ličnost jo&scaron; sazrijeva, pa se pri odlučivanju o sankciji, kako je rekla Popović Gavranović, uzima u obzir ne samo djelo već i njegove lične okolnosti, porodični i dru&scaron;tveni uslovi.
Zbog toga je, ističe ona, važno uče&scaron;će Stručne službe u procjeni maloljetnika i davanja nalaza i mi&scaron;ljenja o primjeni njemu najprimjerenije alternativne/vaspitne mjere, vodeći računa o uzrastu, zrelosti, težini djela i pona&scaron;anju nakon njega, kako bi postupak imao i vaspitnu i podržavajuću ulogu.
&ldquo;Stručnjaci sa specijalizovanim znanjima su uvijek na strani djeteta koje je učinilac krivičnog djela i nikad ne odustaju od njega, oni znaju da svako dijete zna &scaron;ta je dobro, a &scaron;ta lo&scaron;e, ali nije uvijek u stanju adekvatno da procijeni situaciju i reaguje na prihvatljivi način, kao i da svako dijete želi da bude dobro i da se nikada kod djeteta kaznom neće postići ono &scaron;to može se može uraditi pozitivnom podsticanjem&rdquo;, poručila je ona.
Specijalizovani stručnjak pi&scaron;e svoje nalaze tako da pomogne o&scaron;tećenom licu, maloljetnom učiniocu, njegovoj porodici.
&ldquo;Kazniti maloljetno lice a da mu se ne pomogne je bez smisla, nedjelotvorno i rizično za recidiv&rdquo;, istakla je ona.
Stručna služba VDT-a zalaže se za alternativne mjere kad god je to moguće
Komentari&scaron;ući o mjerama unutar tužilačkog Sistema za rad sa maloljetnicima u konfliktu sa zakonom, ona kaže da se u toj instituciji zalažu za primjenu restorativne pravde &ndash; alternativne mjere (opomene i vaspitne naloge) kad god je to moguće.
&ldquo;Kod tradicionalnog retributivnog pravosuđa fokus je na krivici i utvrđivanju krivice na osnovu analize pro&scaron;losti i prethodno učinjenog, a restorativno pravosuđe je usmjereno na rje&scaron;avanje problema u sada&scaron;njosti i preuzimanje odgovornosti i obaveza u budućnosti, istakla je ona.
Retributivno pravosuđe se fokusira na kažnjavanje učinioca, dok restorativno pravosuđe teži da učinilac shvati posljedice svog djela i aktivno učestvuje u popravljanju &scaron;tete nanesene žrtvi i zajednici.
Restorativna pravda je fokusirana na popravljanje &scaron;tete prouzrokovane krivičnim djelom i na uspostvaljanje dijaloga i mira u zajednici, &scaron;to omogućava, da se učinilac, kroz davanje &scaron;anse da pokaže svoje dobro pona&scaron;anje, osjeća uvaženo i prihvaćeno, &scaron;to, kako ističe, smanjuje i rizik od recidiva.
&ldquo;Retributivna pravda se bavi kažnjavanjem za učinjeno krivično djelo, često izdvajanjem učinilaca krivičnog djela u posebne ustanove u kojima se izdržavaju kazne, radi postizanja sigurnosti u zajednici i specijalne prevencije, &scaron;to izaziva stigmatizaciju, otežava socijalnu integraciju i rizično je za recidiv&rdquo;, upozorila je ona.
Posljednih nekoliko godina se uočava trend rasta krivičnih djela sa elementima nasilja
Stručna služba Vrhovnog državnog tužila&scaron;tva od 2013. godine prati primjenu izrečenih alternativnih mjera prema maloljetnicima u Crnoj Gori.
Gavranović Popović kaže da su alternativne mjere opomena i vaspitni nalozi koje se primjenjuju pred državnim tužila&scaron;tvom, kao i opomena i poravnanje sa o&scaron;tećenim licem, koji se primjenjuju od starne policijskog inspektora za maloljetnike, uz saglasnost državnog tužioca za maloljetnike.
Vaspitni nalozi su određeni vaspitni zadaci sa ciljem zaustavljanja u činjenju krivičnih djela i pozitivne promjene pona&scaron;anja, i ukoliko ih maloljetnik prihvati i ispuni, dolazi do obustave postupka &ndash; maloljetnik ne odlazi na sud i ne evidentira se u krivičnoj evidenciji.
Gavranović Popović napominje da od 2013. godine primjećuje da su maloljetnici činili približno isti broj krivičnih djela sa elementima krađe i krivičnih djela sa elementima nasilja, a posljednih nekoliko godina se uočava trend rasta krivičnih djela sa elementima nasilja.
Na&scaron;a djeca koja čine krivična djela sa elementima nasilja, ne odstupaju od globalnog trenda porasta nasilja u svijetu, kaže Gavranović Popović. Uzroci za takvo postupanje su svuda oko nas.
Ona kaže da je pona&scaron;anje djece odgovor na okruženje u kojem žive: porodicu, &scaron;kolu, vr&scaron;njačku, lokalnu, globalnu i digitalnu zajednicu.
&ldquo;Ne treba zaboraviti da se nasilno pona&scaron;anje usvaja i kroz modele s kojima se djeca identifikuju, a oni dolaze iz porodice, &scaron;kole, vr&scaron;njačke grupe, medija (posmatranje nasilja na medijima i kako u se medijima govori o nasilju), lokalne, globalne zajednice&rdquo;, ističe Gavranović Popović.
Nikada djeca nisu bila izloženija nasilju kao danas
Danas govorimo o djeci koja su od najranijeg uzrasta izložena aspektima života odraslih jer odrastaju u doba interneta, kablovske televizije, globalizacije, uz terorističke napade i brigu o održivom razvoju, o na&scaron;oj planeti, ali i uz porast konzumerizma-konzumiranja svega &scaron;to se nudi, obja&scaron;njava ona.
Tako djeca, smatra ona, djeca svakodnevno vide svijet ispunjen katastrofama, nasiljem, patnjama i smrću, esplicitnim seksualnim sadržajima, &scaron;to, kako je istakla, dovodi do ranog saznavanja svih slabosti i mana odraslih osoba te odrasli u očima djece gube svemoć (koja djeci treba da bi se osjećala sigurno i za&scaron;tićeno) i autoritet nad djecom. Djeca onda postaju jo&scaron; ranjivija jer gube povjerenje u svijet odraslih, pojasnila je ona.
&ldquo;Nijedna generacija u dosada&scaron;njoj istoriji nije odrastala izložena toliko živopisnom, neposrednom, surovom, obijesnom nasilju koje je odvojeno od moralnih i fizičkih posljedica. Iz toga je neminovno i veće posezanje za nasiljem&rdquo;, istakla je Gavranović Popović.
Broj povratnika u oblasti alternativnih mjera raste, nedostaje praćenje kroz bazu podataka
Nagla&scaron;ava da Stručna služba uočava broj recidiva u obasti izrečenih alternativnih mjera (pred državnim tužila&scaron;tvom i odjeljenjima bezbjednosti), i to je po nekoliko maloljetnika godi&scaron;nje, ali, kako je rekla, nema mogućnosti da se kroz baze podataka prati konkretni maloljetnik.
&ldquo;Da li je do&scaron;lo do recidiva na način da su mu izrečene i krivične sankcije (pred sudom). Takođe, nema mogućnosti za longitudinalno praćenje: da li se recidiv javlja kada konkretni maloljetnik postane punoljetan&rdquo;, naglasila je ona.
Takođe, upozorava, javnost se često na veoma grub, isključiv, odbacujući način ophodi prema maloljetnicima, generalizujući nasilno pona&scaron;anje u nekim slučajevima, na op&scaron;tu populaciju djece i mladih, nerazumijavajući njihovu razvojnu nezrelost, tražeći tretman prema njima kao prema punoljetnim licima.
Treba se zapitati, nagla&scaron;ava ona, na kojem stepenu razvoja je dru&scaron;tvo u kojem se javljaju takvi zahtjevi, koje ne vidi dijete kao cjelinu, nego samo kao učinioca krivičnog djela, i zaboravlja sopstvenu odgovornost &ndash; da su odrasli kreirali stvarnost, uključujući i vituelnu, u kojoj na&scaron;a djeca danas treba da prežive, psihički i fizički.
Zakoni i međunarodni standardi treba da budu životni
Kao najefikasniji odgovor dru&scaron;tva na porast maloljetničke delinkvencije je da zakoni i međunarodni standardi treba da budu životni, odnosno primjenjivi u svim institucijama koje su specijalizovane za rad sa djecom u sukobu sa zakonom, jer samo dobra zakonska regulativa bez modela dobre prakse ne može da doprinese za&scaron;titi i dobrobiti djeteta.
&ldquo;Takođe, najbolja su ulaganja koja se odnose na kvalitet življenja &ndash; prije nego &scaron;to se problemi pojave, a odnose se na brigu o djeci i mladima, porodici, o mentalnom zdravlju, kroz ulaganja u vrtiće, &scaron;kole, radni angažman, sportske, umjetničke, edukativne, rekreativne, zabavne i dr. kvalitetne sadržaje&rdquo;, istakla je ona.
Na taj način, smatra ona, unaprijeđuje se dru&scaron;tvena za&scaron;tita porodice, djece i mladih, kroz zadovoljavanje njihovih raznovrsnih potreba, sposobnosti i sklonosti.
Time se, kako kaže, onemogućava pojava neprilagođenog pona&scaron;anja jer onaj ko se osjeća uvaženo, prihvaćeno i povezano sa svojom porodicom, &scaron;kolom i zajednicom, neće u tim okruženjima praviti &scaron;tetu.

Popović- Gavrilović: Značajniji od kazne odgovarajući psiho-socijalni i pedagoški rad, školama potrebna održiva strategija

"U CG JOŠ NE POSTOJI INSTITUCIJA KOJA BI SE BAVILA SOCIOLOŠKIM I KRIMINOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA"

Iako su trotoari i autobuska stajali&scaron;ta namijenjeni pje&scaron;acima i građanima u javnom prevozu, pojedini vozači ih koriste kao improvizovani parking. To se može vidjeti na fotografiji napravljenoj 6.juna u Podgorici, objavljenoj na Facebook stranici &ldquo;Oči Podgorice&rdquo;.
Na fotografiji se vidi putnički automobil parkiran direktno na trotoaru, pored prodajnog objekta i na autobuskom stajali&scaron;tu. Na ovaj način onemogućen je nesmetan prolaz pje&scaron;acima.
Takođe, ovakvo parkiranje stvara dodatne bezbjednosne rizike, jer pje&scaron;aci zbog blokiranog trotoara moraju da izlaze na kolovoz, ugrožavajući sopstvenu bezbjednost, pi&scaron;e portal CdM.

Podgorica: Automobil na trotoaru pored kioska i na autobuskom stajalištu

Vuksanović: Do sljedeće sezone biće završena najproblematičnija gradilišta na putevima

U Crnoj Gori nema zvanične statistike o broju estetskih operacija: Sve veće interesovanje za ove usluge

Danas sunčano, do 35 stepeni

Ombudsmam: KCCG odgovoran za curenje zaštićenih podataka Raičković

Psi lutalice zaklali 92 ovce u Malesiji

Mještani iz nekoliko bjelopoljskih sela traže da ih država zaštiti od opasne zvijeri; Ministarstvo: Formirali smo Interventni tim

Danas do 36 stepeni

Ministarstvo će kontrolisati rad centara za obuku pomoraca

Danas sunčano, do 35 stepeni

Popović- Gavrilović: Značajniji od kazne odgovarajući psiho-socijalni i pedagoški rad, školama potrebna održiva strategija