Upis prvaka u osnovne škole zvanično je okončan, a nadležni prikupljaju podatke iz cijele države i konačne rezultate očekuju u septembru. Pobjeda je razgovarala sa nadležnim u pojedinim školama koji su nam kazali da su odgodili upis za pojedinu djecu zbog toga što nijesu dovoljno samostalna, ali su i vezana za roditelje. Stručnjaci objašnjavaju da takvo stanje ne znači da je dijete „loše“, „razmaženo“ ili „nesposobno“, već da mu je potrebno još vremena i podrške za ovaj stepen obrazovanja.

Dok se čekaju konačni rezultati upisa prvaka na osnovu kojih će se detaljno znati koliko je tačno upisanih, koliko njih je vraćeno u vrtiće i zašto,  Pobjeda je kontaktirala pojedine obrazovne ustanove u kojima je završen prijem prvaka i već u suštini imaju presjek stanja. Nijesu dobili odgovore od svih uprava obrazovnih ustanova koje su kontaktirali na jugu, centralnom dijelu i sjeveru Crne Gore.

U OŠ ,,Štampar Makarije“ odgođen upis za njih 18
Direktor Osnovne škole ,,Štampar Makarije“, u Podgorici, Novica Gačević kaže da je kod njih upis učenika u prvi razred u najvećoj mjeri završen. Do sada je upisano 153 prvaka, dok je za 18 njih donijeta odluka o odgađanju polaska u školu za godinu. Očekuju da konačan broj upisanih može biti nešto veći, s obzirom na to da se pojedini zahtjevi za upis podnose i tokom ljetnjih mjeseci, pa i krajem avgusta.

U odnosu na prethodnu školsku godinu evidentiran je manji broj upisanih prvaka. Ove godine upisano je oko 20 prvaka manje nego prošle godine, što je u najvećoj mjeri posljedica demografskih kretanja i manjeg broja djece školskog uzrasta na području koje škola pokriva.

U okviru upisnog postupka komisija za upis procjenjuje spremnost djeteta za polazak u školu kroz sagledavanje njegove intelektualne, emocionalne i socijalne zrelosti. Cilj procjene je da se utvrdi da li je dijete dostiglo razvojni nivo koji će mu omogućiti uspješno prilagođavanje školskim obavezama i zahtjevima.

– Osnovno obrazovanje je obavezno i svako dijete ima pravo na upis u školu. Za 18 prvaka preporučeno je odlaganje polaska u školu za jednu godinu. Najčešći razlozi za odlaganje odnose se na socio-emocionalnu nezrelost, nedovoljno razvijenu samostalnost, teškoće u odvajanju od roditelja, kao i nedovoljno razvijene vještine socijalne adaptacije – kazao je Gačević.

Odluka o odgađanju, kako je obrazložio, donosi se isključivo u najboljem interesu djeteta, kako bi mu se omogućilo da školovanje započne onda kada bude spremno da na adekvatan način odgovori zahtjevima školskog okruženja.

– Jedan od značajnih izazova jeste sve izraženija potreba za jačanjem socio-emocionalnih kompetencija djece prije polaska u školu. Sve češće se susrećemo sa djecom koja imaju poteškoće u osamostaljivanju, prilagođavanju vršnjačkoj grupi i odvajanju od roditelja, što ukazuje na potrebu za još intenzivnijom saradnjom porodice, predškolskih ustanova i škole – poručio je direktor Gačević.

Iz podgoričke škole ,,Oktoih“ kažu Pobjedi da je upis okončan, te da su upisali 30 odsto više od broja učenika devetog razreda koji su završili školu. Pomoćnica direktora Aleksandra Prelević navodi da je procedura za upis podrazumijevala elektronsko prijavljivanje djece kao i prijavljivanje u školi, a zatim dolazak u školu u zakazanom terminu za procjenu zrelosti za polazak u školu od strane psihologa ili pedagoga, odnosno komisije za upis. Procjena se bazira na sagledavanju kognitivnih sposobnosti djeteta, socio-emocionalne zrelosti, motivacije, odnosno trenutnog razvojnog statusa koji djetetu omogućava da prati školske zahtjeve.

– Oko deset odsto djece nije dostiglo očekivani stepen zrelosti za polazak u školu pa je preporučeno odlaganje – kazala je Prelević, dodajući da su ključni izazovi sa kojima se suočavaju nedovoljni prostorni kapaciteti za adekvatno izvođenje nastave.

Prvi razred školske 2026/2027. godine upisuju djeca koja tokom 2026. godine navršavaju šest godina, kao i mališani kojima je prošle godine odložen upis. Neophodno je da roditelj zakaže testiranje kod školskog psihologa, elektronski, putem aplikacije upisi.edu.me ili direktnim dolaskom u školu. Sve prijave je obavezno unijeti u MEIS aplikaciju. Prilikom dolaska na testiranje roditelj dostavlja i ljekarsku potvrdu o spremnosti djeteta za polazak u školu. Ukoliko i psihološka procjena pokaže socio-emocionalnu i kognitivnu zrelost djeteta proces upisivanja je završen. U izuzetnim slučajevima od roditelja se traži dodatna dokumentacija.

Spec. pedijatar dr Anja Đurović iz podgoričkog Doma zdravlja saopštila je za Pobjedu da na osnovu podataka kojima raspolažu, u kalendarskoj godini 2026/2027. za sistematski pregled pred upis u prvi razred osnovne škole bilo je planirano ukupno 2.709 djece 2020. godišta. S obzirom na to da ne raspolažu podacima o tome koliko djece nije obavilo pregled, ne može precizno govoriti o ukupnom obuhvatu. Na osnovu obavljenih pregleda može se, kako je rekla, konstatovati da je najveći broj pregledane djece ispunjavao zdravstvene uslove za polazak u školu, dok su kod dijela djece evidentirana stanja koja zahtijevaju dodatno praćenje, specijalističke preglede ili određene korektivne mjere.

U proceduri ljekarskih pregleda za upis prvaka ove godine nije bilo značajnijih izmjena u odnosu na prethodni period, kaže pedijatrica Đurović.

– Kod određenog broja djece preporučeno je odlaganje polaska u školu za jednu godinu. Razlozi za odlaganje najčešće se odnose na procijenjenu socio-emocionalnu nezrelost, što je češće slučaj kod djece rođene krajem kalendarske godine, kao i na prisustvo teškoća u govorno- jezičkom razvoju, pažnji i koncentraciji. Takođe, odlaganje se može preporučiti djeci kod koje su već u toku defektološki, logopedski ili drugi stručni tretmani, odnosno kod koje je prethodno utvrđeno razvojno kašnjenje, a stručnjaci iz relevantnih oblasti smatraju da bi dodatni period razvoja bio u najboljem interesu djeteta – istakla je ona.

Važno je, kako dodaje, naglasiti da se tokom sistematskog pregleda procjenjuje zdravstveno stanje djeteta, obavlja imunizacija prema kalendaru i daju stručne preporuke, dok konačnu odluku o odlaganju polaska u školu donosi pedagoško-psihološka služba škole, u okviru postupka procjene spremnosti djeteta za upis u prvi razred.

Iz Osnovne škole ,,Mileva Lajović Lalatović“ u Nikšiću precizirali su za Pobjedu da ne mogu reći da je upis u prvi razred definitivno okončan, s obzirom da iskustvo govori da se određeni broj roditelja školi javlja u junu, avgustu, pa čak i početkom septembra. Roditeljima izlaze u susret, a sve u najboljem interesu djeteta.

– Do danas, prvi razred je upisalo 105 učenika, uz pretpostavku da će ovaj broj do septembra biti uvećan. Ove godine bilježimo nešto veći broj mališana koji se upisuju nego prošle školske godine. Takođe, ove godine je značajno manji broj djece kojima se odlaže upis. Za sada ih je troje, uglavnom na zahtjev roditelja, zbog emocionalne nezrelosti djeteta i nespremnosti za preuzimanje obaveza i odgovornosti koje polazak u školu podrazumijeva – istakli su oni.

Dobra odluka

Psihološkinja Adriana Pejaković rekla je Pobjedi da pojavu odgađanja upisa za prvake ne bi posmatrala ni dramatično ni površno, jer dijete ne sazrijeva po administrativnom kalendaru, nego po sopstvenom razvojnom ritmu. Polazak u prvi razred, ističe ona, nije samo pitanje da li dijete zna slova, brojeve ili boje. Mnogo važnije je, prema njenim riječima, da li može da se odvoji od roditelja, prati uputstvo, sačeka red, izdrži frustraciju i bude dio grupe.

– Kada kažemo da je dijete socio-emocionalno nezrelo, to najčešće znači da još nema dovoljno razvijene unutrašnje kapacitete za školske zahtjeve. To ne znači da je dijete „loše“, „razmaženo“ ili „nesposobno“, već da mu je potrebno još vremena i podrške. Odlaganje upisa nekada može biti veoma dobra odluka, jer je bolje da dijete krene spremnije nego da od početka razvije osjećaj neuspjeha.

Škola ne traži samo kognitivne sposobnosti, nego i emocionalnu izdržljivost. Dijete koje stalno plače pri odvajanju, ne funkcioniše bez pomoći odraslog ili se lako preplavi na najmanju frustraciju, vjerovatno bi u školi imalo ozbiljne teškoće. Zato povratak u vrtić ne treba posmatrati kao poraz, nego kao razvojnu šansu – istakla je Pejaković.

Ranije su pojedini roditelji u više navrata tražili od nadležnih da se vrati osmogodišnji umjesto devetogodišnjeg modela osnovnog obrazovanja, obrazlažući da su se djeca kasnije upisivala u prvi razred i da nije bilo one koja nijesu ispunjavala uslove.

No, nadležni su odbacivali ideju da se koriguje obrazovni sistem. Smatraju da za tim nema potrebe, te su navodili da se vraćanjem na osmogodišnji model školovanja ne može riješiti izazov odgađanja polaska u osnovnu školu. Nadležni su precizirali da se drže devetogodišnjeg modela, jer je osmišljen s ciljem ranijeg uključivanja djece u sistem kako bi se na jednak i odgovoran način pružilo obrazovanje i vaspitanje svim šestogodišnjacima. Podsjetili su da je osnovnoškolsko obrazovanje obavezno, dok predškolsko nije. Ukazivali su i na važnost da se tokom prvog razreda snaže razvojne i socijalne vještine, podstiče adekvatna komunikacija, ostvaruje adaptacija na školsko okruženje...

Djetetu se daje mnogo sadržaja i ekrana, a ne umije da se obuče, nahrani...

Psihološkinja Pejaković ističe da problem odlaganja upisa prvaka nastaje onda kada se ovakvi slučajevi povećavaju jer tada moramo da se zapitamo šta se mijenja u porodici i društvu.

– Meni se čini da danas često imamo paradoks: djeci dajemo mnogo sadržaja, igračaka, ekrana i stimulacije, a malo stvarnog iskustva samostalnosti. Roditelji iz najbolje namjere često preuzimaju ono što bi dijete već moglo samo. Obuvaju ga, hrane, završavaju rečenice umjesto njega i štite ga od svake neprijatnosti. Tako dijete nesvjesno dobija poruku da svijet nije mjesto u kojem ono može da se snađe, nego mjesto u kojem mu stalno treba neko veći – istakla je ona.

Dodaje da je druga greška što se previše insistira na intelektualnim postignućima, a premalo na emocionalnim vještinama.

– Roditelji se često ponose time što dijete zna da broji, govori strane riječi ili prepoznaje slova, a mnogo manje obraćaju pažnju na to da li umije da izgubi u igri, podijeli igračku, sačeka ili kaže šta osjeća. A upravo su te vještine temelj školskog funkcionisanja. Dijete koje zna slova, ali ne može da podnese da nije prvo, imaće više teškoća nego dijete koje možda još ne čita, ali umije da sarađuje – navela je psihološkinja.

Kaže da je važno i pitanje granica, jer djeci danas često nedostaju jasne, mirne i dosljedne granice. Granica nije kazna, nego orijentir. Dijete kojem je sve dozvoljeno ne postaje slobodno, nego često postaje nesigurno, jer nema unutrašnji osjećaj strukture.

– S druge strane, ni pretjerana strogost nije rješenje, jer djeca koja se vaspitavaju kroz strah često poslušaju odraslog, ali ne razvijaju samoregulaciju. Nama je potreban srednji put: toplina, bliskost i razumijevanje, ali uz jasna pravila i očekivanja. Roditelji griješe i kada svaku neprijatnu emociju djeteta pokušavaju odmah da uklone. Ako dijete nikada ne smije da bude tužno, ljuto, razočarano ili frustrirano, ono ne nauči da te emocije može da preživi. A škola je prostor u kojem će se svakodnevno susretati sa čekanjem, pravilima, neuspjehom i odlaganjem želje – rekla je ona.

Sumira da se stanje može unaprijediti tako što ćemo mnogo ranije razvijati samostalnost djece kroz male svakodnevne zadatke.

– Dijete pred školu treba da umije da se obuče, spakuje stvari, ode do toaleta, zatraži pomoć i razumije da nije uvijek u centru pažnje. Najbolje što možemo da uradimo jeste da prestanemo da djecu guramo da što prije budu „uspješna“, a da im pomognemo da postanu stabilna, radoznala, samostalna i emocionalno sigurnija bića – kazala je ona.