Društvo

Nakon vi&scaron;e decenija zapu&scaron;tenost, kanal Mareza ponovo je u potpunosti prohodan. Uklonjene su i posljednje prepreke, pa voda slobodno teče cijelom trasom kanala.
&bdquo;Ključna poruka je da je ovo lekcija za sve nas, da ne treba da devastiramo ono &scaron;to je urađeno i da moramo da uzmemo u obzir javno dobro, kao &scaron;to je to slučaj sa kanalom Mareza&ldquo;, naveo je zamjenik gradonačelnika Podgorice Boris Spalević.
Uskoro će biti oči&scaron;ćena i okolina kanala, kaže Spalević.
&ldquo;Rekli smo da će biti do kraja marta, a očekuje se da će biti vjerovatno do sredine marta&ldquo;, dodao je on.
U Vodovodu očekuju da sa prohodnim kanalom, voda sa Mareze bude mnogo manje zamućena nego do sada.
&bdquo;Očekujemo da će aktivnosti na či&scaron;ćenju kanala imati pozitivan efekat imati pozitivan efekat i pojavu mutnoće kroz samu filtraciju izvora, ali precizne podatke ćemo moći da damo tek &nbsp;kroz duži proizvod posmatranja i detaljniju analizu podataka&ldquo;, istakla je Ma&scaron;a Knežević iz GP Vodovod.
Prema podacima iz gradskog Vodovoda broj dana pojave zamućenja vode u januaru bio jedevet, dok se prethodnih godina taj broj kretao između petnaest i dvadeset.
Zavr&scaron;etkom radova građani Podgorice mogu očekivati i stabilnije vodosnabdijevanje i sigurniji sistem odvodnjavanja, &scaron;to predstavlja veliki korak ka očuvanju javnog dobra i infrastrukture grada, poručio je Spalević.

Spalević: Kanal Mareza potpuno prohodan; Knežević: Čišćenje imalo pozitivan efekat i na čistoću vode

"GRAĐANI PODGORICE MOGU OČEKIVATI I STABILNIJE VODOSNABDIJEVANJE I SIGURNIJI SISTEM ODVODNJAVANJA"

Nivo vode na rijeci Bojani je u značajnom porastu. Poplavljena je ulica koja vodi od mosta do u&scaron;ća rijeke Bojane, zbog čega je prolaz otežan. Do rasta vodostaja dolazi i usljed ispu&scaron;tanja vode iz hidroelektrana u Albaniji.
Iz Op&scaron;tine Skadar su obavijestili javnost da je Albanska elektroenergetska korporacija &nbsp;započela kontrolisana ispu&scaron;tanja vode iz hidroelektrana na kaskadi rijeke Drim: Hidroelektrane Fierza, Koman i Vau i Dejes.
Kao posljedica ovih ispu&scaron;tanja, kao i zbog padavina i porasta temperatura, tokom poslijepodneva zabilježen je porast nivoa rijeka Drim i Bojane, kao i Skadarskog jezera. Situacija može dovesti do daljeg rasta vodostaja.
Op&scaron;tina Skadar preduzela je sve neophodne mjere za upravljanje situacijom u saradnji sa službama civilne za&scaron;tite. Ekipe su na terenu, u stalnom nadzoru i u punoj pripravnosti za svaki dalji razvoj događaja.

Nivo vode na Bojani u porastu zbog ispuštanja iz albanskih hidroelektrana

EKIPE U PUNOJ PRIVRAPVNOSTI

Sniježne padavine napravile su probleme u saobraćaju na sjeveru ali i na nekim putnim pravcima u centralnom dijelu Crne Gore.
Velike kolone danas su se formirale na dijelu puta od Nik&scaron;ića prema Trebinju.
"Usporeno i otežano se saobraća, snijega ima na putu", kazali su za Portal Analitika iz Auto-moto saveza Crne Gore.&nbsp;
 &nbsp;Velike kolone formirale su se preko Grahova.

Zbog snijega oteženo se saobraća na više putnih pravaca

VOZITE OPREZNO

Obilne ki&scaron;ne padavine i plimni talas jutros i tokom noći pravili su probleme stanovnicima Kotora.&nbsp;
&ldquo;Tokom noći intervenisali smo na dvije lokacije, ispumpavali smo vodu. Situacija je sada pod kontrolom. Trenutno nema većih problema&rdquo;, kaže za Portal Analitika komandir Službe za&scaron;tite i spa&scaron;avanja Kotor, Maksim Mandić.&nbsp;
Te&scaron;koća je, kaže, bilo i u saobraćaju.&nbsp;
&ldquo;Problem predstavlja i put od kružnog toka prema Tivtu, odnosno od Krtoljske raskrsnice, taj put je bio neupotrebljiv. &Scaron;to se tiče urbanog dijela Kotora, za sada je situacija u redu&rdquo;, kaže Mandić.&nbsp;
Isitče i da je u moru zavr&scaron;ila veća količina otpada.&nbsp;
&ldquo;Pala je velika količina ki&scaron;e, potoci kroz Kotor rade svoj posao, odvode ogromne količine vode u more, a tamo su nažalost i orgomne količine drugog materijala. Veliki je plimni val bio, ali ni&scaron;ta &scaron;to se nije i ranijih godina događalo. To je cijena gradova uz more, priroda radi svoj posao&rdquo;, kaže Mandić.&nbsp;

Obilne kiše i plima napravili probleme Kotoranima

U MORU ZAVRŠILE I VEĆE KOLIČINE OTPADA

Mje&scaron;tani podgoričkog naselja Tolo&scaron;i ponovo upozoravaju na dugogodi&scaron;nji problem plavljena terena, nakon obilnih padavina posljednjih dana, prenosi Portal RTV Podgorica.
Delegacija Glavnog grada predvođena zamjenikom gradonačelnikom Borisom Spalevićem, obi&scaron;la je kritična mjesta sa mje&scaron;tanima.
Prema riječima građana sa bočne strane dolazi do dodatnog ulivanja vode u kanal, na svega nekoliko metara od stambenih objekata.
Mje&scaron;tani tvrde da je nivo vode opasno porastao i da prijeti da ugrozi kuće i dvori&scaron;ta.
Mje&scaron;tani Tolo&scaron;a su da predali peticiju nadležnima, odnosno zamjeniku gradonačelnika, tražeći trajno rje&scaron;enje problema.

Nivo vode u Tološima prijeti da ugrozi kuće

MJEŠTANI UPOZORAVAJU NA DUGOGODIŠNJI PROBLEM PLAVLJENA

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno, povremeno sa ki&scaron;om u južnim oblastima i snijegom i susnježicom u sjevernim predjelima.
Na jugu ponegdje pljusak, a moguća je i grmljavina.
Sniježne padavine ponegdje su moguće u planinama centralnih i južnih oblasti.
U drugom dijelu dana, na jugu će padavine postepeno prestati i doći će do djelimičnog razvedravanja.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti umjeren do jak, na jugu ponegdje i veoma jak, sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura minus četiri do devet stepeni, a najvi&scaron;a dnevna od minus dva do 15.

Petežno oblačno, povremeno sa padavinama

DO 15 STEPENI

Kada pacijent umre tokom liječenja ili neposredno nakon otpusta iz bolnice, u Crnoj Gori se pokreće poznata procedura: formira se komisija, prikuplja medicinska dokumentacija, analiziraju postupci zdravstvenih radnika i donosi zaključak. U znatnom broju slučajeva, porodice dobijaju odgovor da je &bdquo;postupanje bilo u skladu sa pravilima struke&ldquo;. Ukoliko se s tim ne saglase, ostaje im sud, pi&scaron;e Pobjeda
Između ta dva svijeta &ndash; internih stručnih komisija i vi&scaron;egodi&scaron;njih sudskih postupaka, odvija se stvarna drama odgovornosti i pitanja koje porodicama ostaju kao teret. Sistem tvrdi da mehanizmi postoje. Porodice tvrde da su nedovoljni. Sudovi odlučuju sporo. A javnost pamti tek rijetke političke posljedice.
Pobjeda je uputila pitanja Ministarstvu zdravlja i Ljekarskoj komori Crne Gore o funkcionisanju sistema odgovornosti, disciplinskim postupcima, ulozi komisija i mogućnosti formiranja nezavisnog tijela za istragu te&scaron;kih medicinskih ishoda. Odgovore su dostavile obje institucije. Iz institucije Za&scaron;titnika ljudskih prava i sloboda najavljeno je da će odgovori stići danas, nakon čega će biti objavljeni.
Advokati koji zastupaju porodice u aktuelnim predmetima, kao i ljekari van institucionalnog sistema, nijesu pristali da govore o ovoj temi.
Ministarstvo zdravlja: Komisije se formiraju kad postoji sumnja
Na pitanje koliko je u posljednjih pet godina bilo slučajeva u kojima su komisije utvrdile propuste, a koliko je zaključeno bez utvrđene gre&scaron;ke, Ministarstvo zdravlja odgovara da su &bdquo;u prethodnom petogodi&scaron;njem periodu komisije formirane u svim situacijama u kojima je postojala osnovana sumnja na stručni propust ili je podnijeta predstavka građana&ldquo;.
U odgovoru se navodi da je time &bdquo;osigurano da nijedna prijava ne ostane bez institucionalnog odgovora i stručne analize&ldquo;.
&ldquo;U određenom broju predmeta komisije su konstatovale postojanje nepravilnosti, odnosno odstupanja od važećih stručnih smjernica i medicinskih protokola. U drugim slučajevima zaključeno je da je postupanje zdravstvenih radnika bilo u skladu sa savremenim medicinskim standardima i pravilima struke, te da nije bilo elemenata profesionalne gre&scaron;ke&rdquo;, pi&scaron;e u odgovorima Pobjedi.
Međutim, precizni podaci o broju potvrđenih nepravilnosti i broju predmeta bez utvrđene gre&scaron;ke nijesu dostavljeni. Ministarstvo nagla&scaron;ava da se &bdquo;svaki predmet razmatra individualno, uz nepristrasan pristup i uče&scaron;će kompetentnih stručnjaka odgovarajućih specijalnosti, u skladu sa zakonom i principima profesionalne odgovornosti&ldquo;.
Ovakva formulacija ostavlja otvorenim pitanje razmjere utvrđenih propusta, ali istovremeno potvrđuje da je sistem formalno postavljen da reaguje na svaku prijavu.
Protiv ljekara 34 disciplinska postupka
Na pitanje koliko je zdravstvenih radnika disciplinski sankcionisano, Ministarstvo zdravlja navodi da u predmetima u kojima su utvrđene nepravilnosti zdravstvene ustanove, &bdquo;u okviru svojih zakonskih nadležnosti i internih akata, pokreću disciplinske postupke&ldquo;.
Ishodi tih postupaka, prema odgovoru Ministarstva, zavise od težine i prirode utvrđenih propusta i obuhvataju mjere kao &scaron;to su pismene opomene, novčane kazne, privremeno ograničenje rada i na kraju prestanak radnog odnosa.
&ldquo;U određenom broju slučajeva postupci su obustavljeni usljed nepostojanja osnova za utvrđivanje odgovornosti&rdquo;, pi&scaron;e u odgovorima Pobjedi.
Ministarstvo posebno ističe da nema neposrednu nadležnost u vođenju pojedinačnih disciplinskih postupaka u zdravstvenim ustanovama.
Ipak, prema podacima koje su zdravstvene ustanove dostavile Ministarstvu tokom 2025. godine, u Crnoj Gori su pokrenuta 34 disciplinska postupka protiv ljekara, pri čemu je &bdquo;većina tih postupaka okončana u skladu sa važećim propisima&ldquo;.
Brojka od 34 postupka predstavlja jednu od rijetkih preciznih informacija koje Ministarstvo iznosi &ndash; ali bez detalja o tome koliko je postupaka rezultiralo otkazom, koliko blažim sankcijama, a koliko obustavom.
Nezavisno tijelo za istragu te&scaron;kih ishoda
Na pitanje da li Ministarstvo planira uspostavljanje nezavisnog tijela za istragu te&scaron;kih medicinskih ishoda, odgovor resora navodi na mi&scaron;ljenje da će se takvo ne&scaron;to i dogoditi.
&ldquo;Ministarstvo zdravlja kontinuirano sprovodi aktivnosti usmjerene ka unapređenju sistema kontrole kvaliteta i bezbjednosti zdravstvene za&scaron;tite. U tom kontekstu razmatraju se modeli dodatnog jačanja institucionalne nezavisnosti i transparentnosti u postupcima utvrđivanja odgovornosti, uključujući i mogućnost unapređenja postojećih mehanizama kroz sistematičnije uključivanje eksternih, nezavisnih stručnjaka&rdquo;, ističu iz Ministartva zdravlja.
Primarni cilj, kako navode, jeste &bdquo;uspostavljanje balansa između visokog nivoa javnog povjerenja, profesionalnih standarda medicinske struke i pravne sigurnosti svih učesnika u postupku, uz očuvanje integriteta zdravstvenog sistema&ldquo;.
Ne prebacuju teret na porodice
Jedno od ključnih pitanja odnosi se na percepciju da se teret dokazivanja u praksi prebacuje na porodice, jer se nerijetko de&scaron;ava da komisije ne nalaze propuste, dok sudski postupci kasnije otvore drugačija pitanja.
Ministarstvo zdravlja na to odgovara da odlučno odbacuje tvrdnje da se teret dokazivanja prebacuje na porodice pacijenata.
&ldquo;Postupci pred zdravstvenim ustanovama i nadležnim organima pokreću se po službenoj dužnosti ili po zahtjevu stranke, a komisije, bilo redovne ili vanredne, imaju obavezu da činjenično stanje utvrđuju na osnovu medicinske dokumentacije, važećih stručnih smjernica i svih relevantnih dokaza&rdquo;, odgovoreno je iz ovog resora.
Dalje se navodi da sudski postupak predstavlja Ustavom garantovano pravo svakog građanina i funkcioni&scaron;e nezavisno od internih stručnih analiza.
&ldquo;Različiti ishodi u upravno-stručnim i sudskim postupcima ne znače nužno postojanje propusta u radu komisija, već odražavaju činjenicu da se primjenjuju različiti pravni standardi, dokazni kriterijumi i procesna pravila&rdquo;, ukazali su iz resora kojim rukovodi dr&nbsp;Vojislav &Scaron;imun.
Sistem za&scaron;tite nije savr&scaron;en
Na pitanje da li sistem trenutno pruža dovoljnu za&scaron;titu pacijentima, Ministarstvo navodi da je uspostavljen &bdquo;vi&scaron;eslojni okvir institucionalne za&scaron;tite&ldquo; koji obuhvata za&scaron;titnike prava pacijenata prisutne u svim zdravstvenim ustanovama, stručne komisije, te nadzor zdravstveno-sanitarne inspekcije.
Istovremeno, priznaje se da &bdquo;nijedan sistem nije statičan niti konačno dovr&scaron;en&ldquo;, te se ističe opredijeljenost za unapređenje kulture bezbjednosti, modernizaciju procedura i jačanje transparentnosti.
Ljekarska komora: Vi&scaron;eslojni nadzor i profesionalna autonomija
Predsjednica Ljekarske komore Crne Gore dr&nbsp;Žanka Cerović&nbsp;u odgovoru Pobjedi navodi da sistem kontrole kvaliteta zdravstvene za&scaron;tite &bdquo;nije ograničen na djelovanje Ljekarske komore niti na postupanje interne bolničke komisije&ldquo;.
Prema njenim riječima, zakonodavac je uspostavio vi&scaron;eslojni mehanizam nadzora.
Na nivou zdravstvene ustanove postoji Komisija za kontrolu kvaliteta zdravstvene za&scaron;tite koja sprovodi internu kontrolu &ndash; redovnu prema godi&scaron;njem planu i vanrednu po inicijativi lica predviđenih članom 210 Zakona o zdravstvenoj za&scaron;titi.
Pored toga, propisana je i eksterna kontrola kvaliteta zdravstvene za&scaron;tite, koja se sprovodi kao redovna prema godi&scaron;njem planu Ministarstva zdravlja, ali i kao vanredna na zahtjev zainteresovanog lica.
Komora precizira da može imati uvid u nalaze sudskih vje&scaron;taka i sudske presude &bdquo;isključivo ukoliko joj ti dokumenti budu dostavljeni od strane podnosioca prijave&ldquo;.
Cerović nagla&scaron;ava da Ljekarska komora &bdquo;ne posmatra za&scaron;titu ugleda profesije i pravo pacijenata na pravdu kao suprotstavljene vrijednosti&ldquo;, već kao međusobno uslovljene kategorije.
Ideja osnivanja nezavisnog stručnog tijela za analizu te&scaron;kih medicinskih ishoda, prema njenim riječima, &bdquo;sama po sebi nije sporna&ldquo;, ali pod uslovom da to tijelo ima stvarnu institucionalnu autonomiju i profesionalnu kompetentnost, te da zdravstveni sistem ne postane &bdquo;arena za političke interpretacije medicinskih odluka&ldquo;.
Izvje&scaron;taji Ministarstva
Tvrdnje Ministarstva zdravlja da sistem ima uspostavljene mehanizme za&scaron;tite prava pacijenata i kontrole kvaliteta rada zdravstvenih ustanova dobija dodatni kontekst kroz njihove sopstvene izvje&scaron;taje o prigovorima pacijenata.
U Izvje&scaron;taju Ministarstva zdravlja o prigovorima pacijenata za 2023. godinu, objavljenom u aprilu 2024, navodi se da je tokom te godine u Crnoj Gori ukupno podnijeto 2.045 prigovora pacijenata. Od tog broja, 1.902 prigovora upućena su za&scaron;titnicima prava pacijenata u zdravstvenim ustanovama, dok su 143 prigovora podnijeta direktno Ministarstvu zdravlja.
Najveći broj prigovora odnosio se na dužinu čekanja na zdravstvene usluge, postupke zdravstvenih radnika, organizaciju zdravstvene službe i kvalitet pruženih usluga.
Iako se u izvje&scaron;taju ne izdvaja posebno broj prigovora koji se odnose na smrtni ishod ili sumnju na ljekarsku gre&scaron;ku, ove brojke pokazuju razmjere nezadovoljstva građana i činjenicu da se veliki broj pacijenata prvo obraća sistemu kroz formalne mehanizme, prije nego &scaron;to se odluči na sudsku za&scaron;titu.
Slična slika postoji i u Izvje&scaron;taju o prigovorima pacijenata za 2020. godinu, u kojem je navedeno da je tokom te godine podnijeto ukupno 2.222 prigovora pacijenata &ndash; 2.124 za&scaron;titnicima prava pacijenata u zdravstvenim ustanovama i 98 Ministarstvu zdravlja.
U tom dokumentu se navodi i da je Ministarstvo uputilo urgenciju zdravstvenim ustanovama u &scaron;est slučajeva zbog ka&scaron;njenja odgovora na prigovore pacijenata, dok je u samo dva slučaja pokrenut postupak vanredne eksterne kontrole kvaliteta stručnog rada. U jednom slučaju direktor zdravstvene ustanove pokrenuo je disciplinski postupak protiv ljekara.
Ovi podaci otvaraju pitanje odnosa između obima prigovora i broja slučajeva u kojima se pokreću vanredne kontrole ili ozbiljniji postupci odgovornosti.
Ombudsman: Nepovjerenje u efikasnost
U Izvje&scaron;taju o radu Za&scaron;titnika ljudskih prava i sloboda za 2024. godinu, objavljenom 31. marta 2025, navodi se da dio građana koji se obraćaju ombudsmanu uop&scaron;te ne koristi prethodno propisane mehanizme za&scaron;tite (za&scaron;titnike prava pacijenata, zdravstveno-sanitarne inspekcije i Ministarstvo zdravlja), dok većina onih koji su ih koristili ističe da nema povjerenja u njihovu efikasnost.
U jednom predmetu iz oblasti zdravstva, ombudsman je razmatrao pritužbu supruge preminulog pacijenta koja se žalila na postupanje Ministarstva zdravlja u kontroli rada zdravstvenih radnika Kliničko-bolničkog centra Berane. Za&scaron;titnik je naveo da iz spisa predmeta nije moguće zaključiti da je Ministarstvo podnositeljki dostavilo odgovor o ishodu postupanja po njenoj predstavci, te da se ne može smatrati dovoljnim to &scaron;to su joj dostavljene izjave zdravstvenih radnika &bdquo;na upoznavanje&ldquo;, bez jasnog stava Ministarstva da li je bilo postupanja suprotno pravilima struke.
U drugom predmetu, koji se odnosio na Klinički centar Crne Gore, ombudsman navodi da podnosilac pritužbe nije mogao dobiti potvrdu o smrti djeteta niti informacije o načinu zbrinjavanja i mjestu sahrane tijela. Za&scaron;titnik je ocijenio da nepostojanje adekvatne dokumentacije o ključnim činjenicama ukazuje na moguće propuste u vođenju radnji i sistemu evidencija i čuvanju dokumentacije, te preporučio da se slučaj dodatno ispita.
Ovi nalazi ombudsmana ne predstavljaju presude o ljekarskoj gre&scaron;ci, ali jasno ukazuju na probleme u postupanju institucija i komunikaciji sa porodicama, posebno u najosjetljivijim situacijama.
Ostavka kao presedan
U novembru 2014. godine tada&scaron;nji ministar zdravlja&nbsp;Miodrag Radunović&nbsp;podnio je ostavku nakon &scaron;to je u Op&scaron;toj bolnici u Bijelom Polju do&scaron;lo do infekcije pet beba, od kojih je jedna preminula nakon prebacivanja u Klinički centar Crne Gore.
Radunović je tada poručio da je to njegova &bdquo;najteža bitka&ldquo; i da se tragedije ne smiju de&scaron;avati zato &scaron;to zakaže dio sistema.
Njegova ostavka ostaje gotovo jedini primjer političke odgovornosti u crnogorskom zdravstvu.
Odgovori Ministarstva zdravlja i Ljekarske komore Crne Gore pokazuju da u formalnom smislu postoji mreža komisija, kontrola i procedura.
Izvje&scaron;taji Ministarstva i ombudsmana, međutim, ukazuju na veliki broj prigovora pacijenata, nepovjerenje u mehanizme za&scaron;tite i probleme u komunikaciji institucija sa porodicama.
Pored parničnih postupaka, dio slučajeva sa smrtnim ishodom nalazi se i u fazi izviđaja ili krivičnih istraga pred tužila&scaron;tvima, ali bez javno dostupnih podataka o ishodima.
Sudski postupci u ovim predmetima u praksi često traju godinama, uz ponovljena vje&scaron;tačenja, ukidanja presuda i vraćanja na početak.
Na tom raskoraku između formalnog okvira i stvarnih iskustava porodica nastaje prostor u kojem sud postaje krajnja, ali i najduža adresa za traženje pravde.
Neki od slučajeva koji su obilježili deceniju
Cetinjanka Ivana &Scaron;oć preminula je u februaru 2011. godine od komplikacija virusa H1N1, dan nakon &scaron;to je otpu&scaron;tena sa Infektivne klinike.
Slovenački vje&scaron;taci Medicinskog fakulteta u Ljubljani u supervje&scaron;tačenju su zaključili da crnogorski ljekari nijesu na vrijeme prepoznali ozbiljnost njenog stanja, nijesu sproveli ključne dijagnostičke pretrage i nijesu prepoznali razvoj akutnog respiratornog distres sindroma (ARDS), koji zahtijeva liječenje u jedinici intenzivne njege, intubaciju i mehaničku ventilaciju.
Vje&scaron;taci su naveli da je osnovna gre&scaron;ka bila to &scaron;to ljekari nijesu slu&scaron;ali pacijentkinju, nijesu uradili analizu arterijskih gasova, nijesu kontrolisali plućnu funkciju, niti pratili respiratorni status, iako je pacijentkinja do&scaron;la u bolnicu u jeku epidemije sa visokom temperaturom, otežanim disanjem i izraženim ka&scaron;ljem.
Porodica Drite Tafić, porodilje iz Ulcinja, pokrenula je parnični postupak protiv Kliničkog centra Crne Gore zbog smrti njihove kćerke/supruge.
Prema navodima punomoćnika porodice, iz nalaza Komisije za vanrednu eksternu provjeru Ljekarske komore Slovenije proizilazi da je u liječenju Drite Tafić u Kliničkom centru Crne Gore bilo propusta, &scaron;to ukazuje da je do gre&scaron;aka do&scaron;lo upravo u toj zdravstvenoj ustanovi, iako detalji nalaza nijesu javno izno&scaron;eni zbog postupaka koji su u toku.
U slučaju Nikole Dabetića, mladića iz Berana, porodica tvrdi da je smrt posljedica neadekvatnog postupanja i zaka&scaron;njele reakcije zdravstvenog sistema.
Predmet se nalazi pred nadležnim organima, a porodica godinama insistira na utvrđivanju odgovornosti zdravstvenih radnika i ustanove.

Kad umre pacijent, zasijedaju komisije, ali odgovornosti nema

PORODICE PREMINULIH ZBOG GREŠAKA U ZDRAVSTVENOM SISTEMU PRAVDU TRAŽE NA SUDU

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i tokom većeg dijela dana suvo.&nbsp;
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom noći jače naoblačenje sa povremenom ki&scaron;om u južnim i centralnim predjelima i snijegom i susnježicom u sjevernim oblastima.&nbsp;
Snijeg je tokom noći između ponedjeljka i utorka ponegdje moguć i u planinama centralnih i južnih oblasti Crne Gore.&nbsp;
Vjetar slab do umjeren, pretežno južni. Jutarnja temperatura minus sedam do osam stepeni, najvi&scaron;a dnevna temperatura jedan do 15 stepeni.

Danas tokom većeg dana bez padavina, do 15 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

Željeznička infrastruktura Crne Gore (ŽICG) isključila je danas iz funkcije putni prelaz Zagorič, na dijelu pruga Bijelo Polje&ndash;Podgorica i Nik&scaron;ić&ndash;Podgorica (zajednički putni prelaz sa dva kolosijeka u Ulici Nikole Tesle).
Kako je navedeno, usljed lo&scaron;ih vremenskih uslova i o&scaron;tećenja krova u ukrsnici Bioče, do&scaron;lo je do pojave vlage u elektro-postrojenju.&nbsp;
"Isključenje je iz predostrožnosti i radi bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju. Za vrijeme trajanja isključenja putnog prelaza, polubranici će biti u uspravnom položaju, dok će se svi vozovi koji saobraćaju preko putnog prelaza Zagorič na navedenim prugama zaustavljati prije prelaska, kako bi bezbjednost svih učesnika u saobraćaju bila u potpunosti osigurana, u skladu sa važećim pravilnicima" , pi&scaron;e u saop&scaron;tenju ŽICG.
Nadležne službe ŽICG-a će, kako se navodi. čim vremenske prilike dozvole, u najkraćem roku pristupiti otklanjanju uočenih nedostataka, o čemu će javnost biti blagovremeno obavije&scaron;tena.

ŽICG: Prelaz preko pruge u Zagoriču od danas isključen

"ISKLJUČENJE JE IZ PREDOSTROŽNOSTI I RADI BEZBJEDNOSTI SVIH UČESNIKA U SAOBRAĆAJU"

Direktor Uprave za nekretnine Marko Bulatović kazao je za TVCG da su prije početka primjene Zakona o legalizaciji uradili analizu i da su do&scaron;li do podatka o 65.000 nelegalnih objekata. Postupak legalizacije je, dodaje, jasno definisan.
&ldquo;Kada su u pitanju stariji objekti, prije 90-ih, ako nam nadležni organi dostave dokaze o postojanju dozvole, mi možemo preduzeti postupak brisanja tereta&rdquo;, kazao je Bulatović.
On je naveo da je preko 7.000 zahtjeva za legalizaciju, po stanju s kraja januara.
Naglasio je da je rok produžen za pola godine i nastaviće sa aktivnostima. Stekli su se zakonski uslovi, dodao je, da Uprava za nekretnine počne sa daljim koracima.
On je kazao da u pitanju državni projekat, od velike važnosti i angažovaće sve raspoložive kapcitete da odgovore ovako ozbiljnom zadatku.
&ldquo;Siguran sam da ćemo adekvatno odgovoriti svakom zadatku&rdquo;, rekao je Bulatović.

Bulatović: Analizom smo došli do podatka o 65.000 nelegalnih objekata

VIŠE OD 7.000 ZAHTJEVA ZA LEGALIZACIJU

Na dnevnom nivou iz susjedne Albanije, preko dva granična prelaza, Sukobin i Božaj, u Crnu Goru, u ranim jutarnjim satima uđe oko 2.000 radnika, koji se istog&nbsp; dana, posle podne vraćaju &nbsp;u Skadar i okolna mjesta. To je Primorskom portalu saop&scaron;teno iz Uprave policije.
&ldquo;Na ulazu u Crnu Goru tokom jednog dana preko graničnog prelaza Sukobin evidentiran je prelazak do 1.600 državljana Republike Albanije. Istog dana iz Crne Gore vratilo se u Albaniju oko &nbsp;1.300 osoba, uglavnom mu&scaron;karaca&rdquo;, naveli su u odgovoru Primorskom portalu iz Uprave policije.
Iz Skadra i okoline, radnici na posao u Crnu Goru putuju i preko graničnog prelaza &nbsp;Božaj.
&ldquo;Tokom jednog dana preko graničnog prelaza Božaj u Crnu Goru uđe oko 500 državljana Republike Albanije i isto se toliko njih vrati u tu državu&rdquo;, kažu iz Uprave policije.
Ovaj trend je aktuelan poslednjih nekoliko godina. Većina radnika iz Albanije radi u građevinskom sektoru u Ulcinju,&nbsp;&nbsp;Baru, Podgorici&hellip;

Oko 2.000 radnika svakodnevno iz Albanije dolazi na posao u Crnu Goru