Zbog alarmantne situacije koja prijeti Crnoj Gori u vidu epidemije malih boginja (morbila) nadležni u Institutu za javno zdravlje razgovaraće u prvoj polovini maja sa poslanicima u Skupštini kako bi tražili izmjene zakonske regulative jer svi napori koje su do sad uložili ne donose veći obuvat vakcinacije MMR vakcinom.

To je u emisiji Link na Radiju Crne Gore kazao direktor Instituta za javno zdravlje Dragan Laušević. Poručio je da zdravstvenim radnicima treba podrška u ovom smislu, jer izgaraju radeći, a ne postižu ništa s obzirom na to da građani uprkos svemu, nemaju povjerenja u vakcine.

Juče je u Crnoj Gori registrovan drugi slučaj obolijevanja od morbila kod dječaka od 12 godina iz Rožaja. Dijete nije vakcinisano. Prvi slučaj je, podsjećamo otkriven u Baru prije dva mjeseca.

Putovanje u zemlje regiona je trenutno rizično

Dječak od 12 godina iz Rožaja koji je obolio od morbila putovao je u Bosnu i Hercegovinu, tačnije u Sarajevo koje ima veliki broj oboljelih od ove opasne, jako zarazne bolesti.

"Prema našim informacijama dječak je dobro, kući je iako je bilo ponuđeno bolničko liječenje, to je porodica odbila. Ipak, treba da istekne cijeli vremenski period, a kod morbila je važno znati da one kasnije oslabe imunitet. Nekada se vrlo ozbiljene komplikacije jave nekoliko nedjelja posle bolesti ili čak nekoliko godina nakon što je dijete preležalo morbile", istakao je Laušević.

Prema preliminarnim informacijama ljekara iz Rožaja, oboljeli dječak je bio član grupe koja je boravila u Sarajevu, a tamo je trenutno velika epidemija malih boginja. U Bosni i Hercegovini (BiH) ima 2.200 oboljelih zaključno sa 21. aprilom. Najviše u Sarajevu.

"Epidemiju imamo i u Srbiji - u Beogradu 44 oboljelih, ukupno 63. Albanija ima 18 oboljelih. Savjetovali smo građane da ne odlaze u ove države ukoliko nijesu vakcinisani. Dječak je nakon povratka iz Sarajeva koliko znamo relativno brzo prekinuo boravak u školi, a u porodici ima još djece koja nijesu vakcinisana", pojasnio je Laušević.

Kako je naveo, istražuju se svi kontakti, a sva ostala djeca koja su bila sa njim u kontaktu, trener i svi oko njih treba da se ispitaju kako bi ljekari vidjeli njihov vakcinalni status.

"Vrtići treba, takođe, da prate situaciju, sve osnovne škole i preporučili smo da stalno zdravstveni radnici stoje na usluzi građanima. Posle slučaja u Baru roditelji su bili uplašeni pa su malo više vakcinisali djecu ali samo u prvim danima, i sve se vratilo na staro. Svi koji su bili u kontaktu sa dječakom a koji su nevakcinisani će biti praćeni. U Rožajama je malo bolji obuhvat vakcinacije za razliku od Bara na primjer", ukazao je Laušević.

Kako je istakao, crnogorski epidemiolozi se spremaju za epidemiju, ali ništa ne mogu bez pomoći građana.

"Svakog dana je moguće da se stvori epidemija, jer je veliki broj nevakcinisane djece. Mi radimo sve što možemo. Radimo u pozadini ali situacija je dosta nepovoljna zbog velikog broja nevakcinisanih", naveo je Laušević.

Što pokazuju brojke o obuhvatu MMR vakcinom? 

Prvu dozu MMR vakcine koja je ključna za zaštitu od morbila nije primilo 11.000 djece iz osnovnih i srednjih škola. Nije vakcinisano čak 15.000 djece predškolskog uzrasta, a tu nijesu uračunata odojčad ili djeca do 14 mjeseci.

"Imamo još 1.800 djece koja nijesu zaštićena i to čini brojku od 28.000 djece. Ako uključimo odojčad onda imamo još 6.000 djece koja nemaju zaštitu od morbila. To dovodi do brojke od 34.000 djece koja nemaju nikakvu zaštitu. U osnovnim školama je 4.000 onih koji nijesu primili drugu dozu i 16. 000 iz srednjih škola. Da podsjetim da kad primimo jednu dozu zaštićeni smo oko 90 odsto ali kad se dobije druga doza zaštita ide na 99 odsto", pojašnjava Laušević.

Nekada smo, kaže Laušević, bili mirni po ovom pitanju, a sad strepimo i gledamo posljedice.

"Male boginje mogu da izazovu teške komplikacije, umire se od upale pluća, a tu je bolest koja zahvata i mozak i posle pet godina nakon preležane bolesti i jako je teška bolest. Na nivou smo afričkih zemalja po obuhvatima. Kada gledamo one koji su rođeni 2022. obuhvat je dva odsto. Roditelji odlažu vakcinaciju. Kako je dijete starije onda im se daju vakcine. Pad je broja djece koja nijesu vakcinisana ni BSG vakcinom jer roditelji i u porodilištima odbijaju da se djeca vakcinišu", ističe Laušević.

Vakcina je zakonom obavezna kod nas, ali kako kaže epidemilog Laušević, u praksi to nije tako.

"Kod nas je vakcinacija regulisana zakonom, ali u praksi se to ne poštuje. Mnogo država u Evropi imaju mehanizam da je preporučena, ali nema vrtića i škola ako nijeste vakcinisani. U Srbiji su napravili da se ne ulazi u vrtiće ako nijeste vakcinisani i mi to treba da uzmemo kao dobar primjer. U Australiji vam ukidaju dječije dodatke. Njemačka dozvoljava da idu djeca u školu ali nema vannastavnih aktivnosti, nema ekskurzije za djecu koja nijesu vakcinisana. Znači oni tako brane svoju djecu od bolesti. Moramo i mi nešto učiniti što prije", poručuje Laušević.