Društvo

Nevladine organizacije CGO i UDIK pozvale su Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore da raskine ugovor sa rehabilitacionim centrom &bdquo;Vilina Vlas&ldquo; kod Vi&scaron;egrada i taj objekat ukloni iz programa odmora i oporavka koji se po povoljnim uslovima nudi penzionerima i penzionerkama.
"Iako mogućnost kori&scaron;ćenja odmora i rehabilitacije u različitim objektima u zemlji i regionu predstavlja važnu i dru&scaron;tveno odgovornu mjeru, izbor partnerskih objekata mora biti u skladu sa osnovnim etičkim principima, kulturom sjećanja i po&scaron;tovanjem žrtava ratnih zločina", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Podsjećaju da je banjsko lječili&scaron;te &bdquo;Vilina Vlas&ldquo;, udaljeno oko pet kilometara od Vi&scaron;egrada, tokom rata u Bosni i Hercegovini bilo mjesto zatočenja, mučenja i sistematskog seksualnog nasilja nad nesrpskim stanovni&scaron;tvom.
"Prema izvje&scaron;taju posebnog komiteta Ujedinjenih nacija iz 1994. godine, tokom 1992. u tom objektu silovano je oko 200 žena, od kojih su neke ubijene, dok su neke izvr&scaron;ile samoubistvo. U tom prostoru zlostavljano je i mučeno i 17 građana bo&scaron;njačke nacionalnosti iz mjesta Sjeverin kod Priboja, koje su u oktobru 1992. oteli pripadnici paravojne formacije &bdquo;Osvetnici&ldquo;, predvođeni Milanom Lukićem.
U ujednoj od presuda Suda Bosne i Hercegovine ovaj objekat opisan je kao rehabilitacioni centar pretvoren u ženski logor u koji su dovođene žene i djevojčice koje su sistematski maltretirane&ldquo;, navedeno je u saop&scaron;tenju.
Za zločine počinjene u &bdquo;Vilinoj Vlasi&ldquo; osuđen je Željko Lelek na 16 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, uključujući seksualno nasilje, dok su drugi počinioci uglavnom procesuirani za druge zločine počinjene u Vi&scaron;egradu i okolini.
Nakon rata &bdquo;Vilina Vlas&ldquo; je nastavila da funkcioni&scaron;e kao banjsko i rehabilitaciono lječili&scaron;te. Međutim, na objektu, niti u njegovoj zvaničnoj prezentaciji, nema informacija da je tokom rata bio mjesto zatočenja, mučenja i silovanja, niti postoji spomen-obilježje ili memorijalna ploča koja bi ukazala na počinjene zločine.
CGO i UDIK ocjenjuju da promocija ovog objekta u turističke i rehabilitacione svrhe, bez konteksta i pijeteta prema žrtvama, predstavlja primjer negiranja i normalizacije zločina, te da mnogi posjetioci nijesu svjesni da borave u prostoru u kojem su prije tri decenije počinjena masovna silovanja i ubistva.
Na takvu praksu, podsjećaju, reagovala je i regionalna REKOM mreža pomirenja, koja je ocijenila da je riječ o svjesnom izboru da se o silovanjima ćuti i žrtve izbri&scaron;u iz javnog prostora. Reagovala je i Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, nagla&scaron;avajući da mjesta stradanja ne smiju biti predstavljana kao turističke destinacije bez istine o onome &scaron;to se u njima dogodilo.
&bdquo;Fond PIO, kao javna institucija Crne Gore, mora voditi računa o etičkim implikacijama svojih odluka i partnerstava. Nedopustivo je upućivanje penzionera i penzionerki &ndash; među kojima mogu biti i osobe koje su preživjele ratne traume ili članovi porodica žrtava &ndash; u objekat koji simbolizuje sistematsko seksualno nasilje i zločine protiv čovječnosti&ldquo;, navode iz CGO-a i UDIK-a.
Napominju da se takva praksa može tumačiti i kao indirektno pristajanje na revizionizam i negaciju zločina.
"Pozvamo Fond PIO da pokrene postupak raskida važećeg ugovora sa rehabilitacionim centrom &bdquo;Vilina Vlas&ldquo;, te da prilikom budućeg izbora partnerskih objekata uvede jasne kriterijume koji uključuju po&scaron;tovanje dostojanstva žrtava ratnih zločina i odgovoran odnos prema nasljeđu pro&scaron;losti.
Raskid ovog ugovora bio bi jasan signal da Crna Gora ne pristaje na normalizaciju mjesta zločina pod pla&scaron;tom turizma i rehabilitacije, već da njene institucije doprinose izgradnji dru&scaron;tva koje se odgovorno odnosi prema pro&scaron;losti i pokazuje solidarnost sa žrtvama&ldquo;, zaključuju CGO i UDIK.

CGO i UDIK: „Vilina Vlas“ ne može biti dio programa odmora Fonda PIO

"TOKOM 1992. U TOM OBJEKTU SILOVANO JE OKO 200 ŽENA, OD KOJIH SU NEKE UBIJENE, DOK SU NEKE IZVRŠILE SAMOUBISTVO"

Roditelji djece sa te&scaron;koćama u razvoju u Crnoj Gori na odluke socio-ljekarskih komisija pri centrima za socijalni rad čekaju mjesecima, bez ikakvog obavje&scaron;tenja o statusu svojih zahtjeva. Sagovornici Pobjede upozoravaju da takva ka&scaron;njenja nemaju opravdanje, da porodice ostaju bez osnovnih materijalnih prava i pratećih beneficija, te da je riječ o ozbiljnom sistemskom problemu za koji je odgovorno nadležno ministarstvo.
Iz NVO sektora poručuju da roditelji mogu podnositi urgencije, žalbe Ombudsmanu ili čak tužbe zbog &bdquo;ćutanja administracije&ldquo;, te da se ovakvim zastojima dodatno produbljuje ionako težak položaj osoba sa invaliditetom i njihovih porodica.
Međunarodni izvje&scaron;taji upozoravali
Predsjednik NVO Udruženje roditelja djece sa te&scaron;koćama u razvoju Milisav Korać kaže da nije bio upoznat sa konkretnim slučajem čekanja osam mjeseci, ali nagla&scaron;ava da za takvo ka&scaron;njenje ne postoji nikakvo opravdanje.
- Nijesam znao da je to čekanje osam mjeseci, ne znam u kojem je to centru i u kojoj op&scaron;tini, da bismo napisali dopis ministru socijalnog staranja u čijoj se nadležnosti nalazi centar za socijalni rad i socijalno-ljekarska komisija - kazao je Korać.
On podsjeća da, ukoliko se pravo prizna, ono pripada retroaktivno od prvog narednog mjeseca nakon podno&scaron;enja zahtjeva.
- Ono &scaron;to je u svemu tome dobro jeste to &scaron;to ako se prizna pravo &ndash; ono pripada retroaktivno od prvog narednog mjeseca u odnosu na mjesec kad je podnijet zahtjev za ostvarenje prava. Naravno, nema nikakvog opravdanja za toliko ka&scaron;njenja. To samo potvrđuje koliko su djeca i mladi sa smetnjama u razvoju i odrasla lica sa invaliditetom, kao i porodice u kojima oni žive u te&scaron;kom položaju - navodi Korać.
Prema njegovim riječima, takvi slučajevi potvrđuju ono na &scaron;to godinama ukazuju međunarodni izvje&scaron;taji.
- Svake godine u izvje&scaron;tajima Evropske komisije o Crnoj Gori navodi se da lica sa invaliditetom te&scaron;ko ostvaruju svoja prava i da su izložena raznim oblicima diskriminacije. Ovaj slučaj od osam mjeseci najbolje potvrđuje ispravnost i utemeljenost u vi&scaron;egodi&scaron;njim izvje&scaron;tajima Evropske komisije - rekao je on.
Dodaje da roditelji pojedinačno imaju vrlo ograničene mogućnosti da utiču na ubrzanje postupka.
- Nažalost, roditelji tu ne mogu ni&scaron;ta da učine pojedinačno, vezane su im ruke, mogu se žaliti eventualno ombudsmanu, pisati ministru socijalnog staranja, a ako mi dostavite podatak u kojoj je to op&scaron;tini, napisaću dopis u ime NVO ministru i tražiti da se taj problem u radu ljekarskih komisija hitno rje&scaron;ava - kazao je Korać.
On nagla&scaron;ava i da nevladine organizacije nemaju precizne podatke o broju roditelja koji poku&scaron;avaju ostvariti prava putem komisija.
- Ti zahtjevi ne idu preko NVO nego se roditelji direktno obraćaju centrima za socijalni rad prema mjestu prebivali&scaron;ta. Mi za te pojedinačne probleme saznamo jedino kada ih roditelji kao članovi udruženja iznose u razgovorima. Veliki broj roditelja koji imaju djecu sa te&scaron;koćama u razvoju nijesu članovi nijednog roditeljskog udruženja, pa mi ne možemo imati takve podatke - rekao je Korać.
Problem funkcionisanja komisija
Iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore upozoravaju da se na ostvarivanje prava čeka mjesecima i da su uzrok tome problemi u funkcionisanju komisija.
Marina Vujačić, izvr&scaron;na diorektorica UMHCG je Pobjedi kazala da je mandat prethodnih socio-ljekarskih komisija bio istekao, a brojni zahtjevi su ostali nerije&scaron;eni.
- Potom su formirane u posljednjem kvartalu pro&scaron;le godine, ali su, po na&scaron;im saznanjima, imale samo jedno zasijedanje i to sa sigurno&scaron;ću ne možemo reći da su se u svakom gradu sastale makar jednom - kazala je ona.
Prema informacijama koje dobijaju od korisnika, na ostvarivanje prava čeka se jo&scaron; od juna.
- Problem posebno predstavljaju situacije u kojima je neko ostvario pravo na dodatak za njegu i pomoć na određeni vremenski period i u posljednjim mjesecima je to pravo isteklo, a komisije ne zasijedaju i ne odlučuje se u zakonski definisanim rokovima. Zbog toga ljudi gube i povezana prava i nijesu u mogućnosti ostvariti povlastice na putovanje, subvencije za struju, komunalije i tako dalje &ndash; upozorava izvr&scaron;na direktorica UMHCG.
Vujačić dodaje da su u problemu i novi potencijalni korisnici jer ne mogu ostvariti pravo u skladu sa zakonom.
U takvim situacijama građani imaju i pravne mehanizme za&scaron;tite.
- Ono &scaron;to mogu uraditi svi koji čekaju na postupanje po zahtjevu i dobijanje rje&scaron;enja od nadležnog centra u roku dužem od mjesec dana jeste podno&scaron;enje tužbe. Ako se o zahtjevu ne odluči u roku od mjesec dana riječ je o kr&scaron;enju Zakona o socijalnoj i dječjoj za&scaron;titi, ali i drugih propisa uključujući antidiskriminaciono zakonodavstvo &ndash; ističe Vujačić.
Ona ukazuje i da je nedopustivo pozivanje na retroaktivnu isplatu kao opravdanje za vi&scaron;emjesečno čekanje.
- Institucije često saop&scaron;tavaju strankama kako će sva razlika u isplati biti nadoknađena retroaktivno kada im se pravo prizna, &scaron;to jeste tačno, ali je nedopustivo da zbog blokade sistema socijalne za&scaron;tite korisnici ne mogu ostvariti i brojna druga prava, a neki od njih nemaju ni za osnovnu egzistenciju - upozoravaju iz ove organizacije.
Prema njenim riječima, najveća odgovornost je na nadležnom ministarstvu.
- Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije vrlo je dobro upoznato sa problemom jer se isti de&scaron;ava zbog postupanja ili nepostupanja Ministarstva. Ono formira komisije, donosi odluke o datumu njihovog zasijedanja i učestalosti zasijedanja. Prema tome, najveća, ako ne i jedina, odgovornost je na tom ministarstvu &ndash; navodi Vujačić.
Dodaje da je posebno problematično &scaron;to su kriterijumi za ostvarivanje prava mijenjani vi&scaron;e puta u kratkom roku.
- Samo prije par mjeseci pravilnik koji propisuje kriterijume i indikacije za ostvarivanje ovih prava promijenjen je dva puta u roku kraćem od mjesec dana &ndash; podsjeća Vujačić.
Ona upozorava i na &scaron;ire posljedice takve politike.
- Socijalna za&scaron;tita i adekvatan životni standard pravo je koje ne smije imati rok trajanja niti biti uskraćivano tokom života. Time se ugrožava egzistencija i osobe s invaliditetom i njihove porodice guraju u siroma&scaron;tvo - kazala je ona.
Precizni podaci o broju zahtjeva, kako dodaju, nijesu dostupni bez zvaničnih informacija centara za socijalni rad.
- Znamo da je u nekim gradovima na čekanju blizu dvije hiljade zahtjeva, dok u nekim drugim ima preko hiljadu - navode iz ove organizacije.
Savjet roditeljima
Iz NVO &bdquo;Niste sami&ldquo;, Goran Laković poručuje da vi&scaron;emjesečno čekanje na komisiju predstavlja ozbiljan problem za porodice.
- Čekanje osam mjeseci na socio-ljekarsku komisiju nije samo administracija, to je tiha suspenzija zakona. Roditelji ne smiju biti žrtve neorganizovanosti sistema - kaže Laković.
On savjetuje roditeljima da preduzmu nekoliko konkretnih koraka.
- Podnesite pisanu urgenciju sa pozivom na broj predmeta. Centar je dužan da vam odgovori u roku od osam dana. Takođe, moguće je podnijeti prijavu ombudsmanu jer je riječ o kr&scaron;enju prava na socijalnu za&scaron;titu. Roditelji imaju pravo i na tužbu zbog &bdquo;ćutanja administracije&ldquo; ako komisija ne zasijeda u razumnom roku - navodi Laković.
On kritikuje i odnos institucija prema problemu.
- Ignorisanjem NVO sektora, novinara, roditelja i op&scaron;te javnosti Ministarstvo govori vi&scaron;e nego hiljadu floskula i praznih obećanja kojima su nas godinama hranili - smatra Laković.
Dodaje da je sistem do&scaron;ao u apsurdnu situaciju.
- Dok su pojedine države izmislile stealth tehnologiju za nevidljive avione, mi smo u Crnoj Gori izgleda patentirali stealth državne službenike i ministre. Svi osjećamo posljedice njihovog nerada, a niko ih niti vidi, niti čuje - kaže on.
Prema njegovim riječima, najveća uska grla su Podgorica i Nik&scaron;ić, ali ni ostali gradovi ne zaostaju u zastoju.
Laković upozorava i na dugogodi&scaron;nji problem izostanka registra osoba sa invaliditetom.
- Svakim danom postaje sve jasnije za&scaron;to se godinama izbjegava izrada registra osoba sa invaliditetom. Dok država &bdquo;&scaron;tedi&ldquo; na papiru, te porodice su izložene ogromnim dodatnim tro&scaron;kovima za usluge koje bi ih po zakonu morale sljedovati - zaključuje Laković.
Poručuje da roditelji neće odustati.
- Ako u Ministarstvu misle da će ovo postati na&scaron;a &bdquo;nova normalnost&ldquo;, u velikoj su zabludi. Mi nemamo gdje nazad - ispred nas su na&scaron;a djeca - poručio je Laković.
Ministarstvo ignori&scaron;e pitanja
Pobjeda se obratila Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije poku&scaron;avajući da sazna zbog čega socio-ljekarske komisije mjesecima ne zasijedaju, za&scaron;to roditelji i nevladine organizacije ne dobijaju odgovore na upite i na koji način porodice mogu ostvariti prava koja im po zakonu pripadaju.
Iz Kabineta ministra Damira Gutića do zaključenja broja redakcija Pobjede nije dobilia odgovore.
Hiljade zahtjeva na čekanju
Prema informacijama koje dobijaju nevladine organizacije, u pojedinim gradovima na odluke socio-ljekarskih komisija čeka i po nekoliko hiljada zahtjeva.
U nekim centrima za socijalni rad na čekanju je blizu 2.000 predmeta, dok u drugima ima vi&scaron;e od 1.000 nerije&scaron;enih zahtjeva.
Zbog nezasijedanja komisija porodice mjesecima ne mogu ostvariti pravo na dodatak za njegu i pomoć, ali ni prateće beneficije poput subvencija za struju, komunalije i povlastice u saobraćaju.

Blokirane komisije, blokirana prava

ZBOG NEZASIJEDANJA TIJELA KOJE ODOBRAVAJU BENEFICIJE I POMOĆ, PORODICE OSTAJU BEZ MATERIJALNIH NAKNADA, SUBVENCIJA...

Nakon prvog slučaja ptičijeg gripa kod domaće živine u Crnoj Gori, u Nik&scaron;iću je potvrđeno i prisustvo virusa avijarne influence podtipa H5N1 kod divljih ptica, saop&scaron;teno je iz Ministarstva poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede.
"Le&scaron; svrake pronađen je u mjestu Kočani, u op&scaron;tini Nik&scaron;ić, u blizini gazdinstva na kojem je prethodno potvrđena bolest kod domaće živine.
Po prijavi mje&scaron;tana, nadležna veterinarska ambulanta u Nik&scaron;iću iza&scaron;la je na teren i, u skladu sa propisanim za&scaron;titnim mjerama, sakupila le&scaron; ptice i dostavila ga na ispitivanje Specijalističkoj veterinarskoj laboratoriji u Podgorici", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Podsjećaju da je virus kod divljih ptica u Crnoj Gori prvi put potvrđen 2022. godine, kada su uginuli pelikani pronađeni u rezervatu Pančeva oka u Nacionalnom parku Skadarsko jezero, nakon čega do sada nije bilo novih slučajeva.
"Divlje ptice su glavni rezervoar ovog virusa, zbog čega su biosigurnosne mjere, koje podrazumijevaju sprečavanje kontakta između domaćih i divljih ptica, od ključnog značaja za za&scaron;titu domaće živine", navedeno je u saopp&scaron;tenju.
Iz Ministarstva su apelovali na držaoce živine da svaku promjenu zdravstvenog stanja živine i drugih ptica na gazdinstvu, kao i povećan broj uginuća, prijave nadležnoj veterinarskoj ambulanti ili veterinarskom inspektoru u cilju sprečavanja &scaron;irenja i suzbijanja bolesti, obavezno prijaviti i uočene le&scaron;eve divljih ptica.
"Tokom jučera&scaron;njeg dana postavljena je&nbsp; sumnja na zarazu kod domaće živine na dva gazdinstva u op&scaron;tini Nik&scaron;ić i na jednom gazdinstvu u op&scaron;tini Bijelo Polje.
Nakon dobijanja rezultata ispitivanja, javnost će biti blagovremeno obavije&scaron;tena, saop&scaron;tili su iz Ministarstva.

Potvrđen slučaj ptičijeg gripa kod divljih ptica u Nikšiću

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE

Pred nama je sunčan i topao vikend, sa vi&scaron;e sunca na jugu, dok će na sjeveru tokom poslijepodneva biti ne&scaron;to vi&scaron;e oblačnosti.
Meteorolog Du&scaron;an Pavićević kazao je u &bdquo;Bojama jutra&ldquo; na TV Vijesti da će i početak naredne sedmice biti topao i uglavnom stabilan.
&bdquo;U drugom dijelu naredne sedmice temperatura bi mogla blago da padne, uz mogućnost povremenih padavina&ldquo;, istakao je.
Ističe da se ove godine ne očekuje takozvana &bdquo;Baba Marta&ldquo;.
&bdquo;Čak i ako se desi jedan ili dva hladnija dana, ne&scaron;to značajnije i dugotrajnije zahlađenje ne bi smjelo da bude&ldquo;, poručio je Pavićević.

Pavićević: U drugom dijelu naredne sedmice blagi pad temperature, ne očekuje se tzv. Baba Marta

VIKEND PRED NAMA TOPAO

Za godinu u Beranama izdat je samo jedan prek&scaron;ajni nalog za nepropisno odlaganje otpada, pokazuje izvje&scaron;taj o pro&scaron;logodi&scaron;njem radu Komunalne policije. Nije pokrenut nijedan prek&scaron;ajni postupak u bilo kojoj oblasti u nadležnosti te op&scaron;tinske Službe.
Uprkos svakodnevnom radu i naporima zaposlenih u Komunalnom preduzeću, divlje deponije u Beranama rastu kao pečurke posle ki&scaron;e. I građani se, iako javno ne žele da govore, s pravom pitaju gdje je Komunalna policija.
Sudeći po pro&scaron;logodi&scaron;njem izvje&scaron;taju, mirno spava. Za godinu izdali su samo jedan prek&scaron;ajni nalog za nepropisno odlaganje otpada. Zato nije ni čudo, &scaron;to se tik uz centar grada, na tek saniranim povr&scaron;inama, ponovo stvaraju smetli&scaron;ta. I, ne samo to!
U strogom centru gradu, na trotoarima i zelenim povr&scaron;inama parkirani su brojni automobili. Sve se to de&scaron;ava najče&scaron;će u podne, kada je u toku smjena komunalnoj policiji.
Za nepropisno parkiranje u minuloj godini napisali su 84 prek&scaron;ajna naloga. U izvje&scaron;taju o radu predsjednika Op&scaron;tine i organa lokalne uprave i službi u 2025.godini, koji će se u ponedjeljak razmatrati na sjednici Skup&scaron;tine op&scaron;tine, u dokumentu o radu Komunalne policije navodi se su imali 1.172 aktivnosti, među kojima prednjače upozorenja, usmena naređenja, službene zabilje&scaron;ke. Konstatuje se i da ta gradska Služba u 2025. godini nije pokrenula nijedan prek&scaron;ajni postupak.
Da o radu Službe govori za Javni medijski servis, već nekoliko puta ljubazno je upitan vd načelnik Aleksandar Ojdanić. U kratkom telefonskom razgovoru saop&scaron;tio je za RTCG da nema o čemu da govori, jer je Komunalna policija tek od ove godine zaseban organ, izdvojen iz Sekretarijata za inspekcijske poslove.
&nbsp;

Berane: Za godinu samo jedan prekršajni nalog za nepropisno odlaganje otpada

POKAZUJE IZVJEŠTAJ O PROŠLOGODIŠNJEM RADU KOMUNALNE POLICIJE

Nakon vlasnika dvije farme koji nijesu informisali nadležne o pojavi oboljenja i masovnom uginuću živine krivična prijava podnijeta je i protiv Komunalnog preduzeća Lim koje je transportovalo i zakopalo le&scaron;ine bez naloga veterinarskog inspektora. Oni su počinili krivična djela ugrožavanje javnog zdravlja i prikrivanje i &scaron;irenje zarazne bolesti.
Direktor Komunalnog Muradif Grbović kazao je juče Pobjedi da je na godi&scaron;njem odmoru, da ne zna puno detalja, ali zna &scaron;ta je obaveza preduzeća u ovakvim slučajevima, a &scaron;ta vlasnika.
&ndash; Komunalno preduzeće preuzelo je otpad, transportovalo ga i pravilno odložilo. Ne tro&scaron;im vrijeme pojedinim neozbiljnim i zlonamjernim optužbama, jer ne zaslužuju moju pažnju &ndash; rekao je Grbović.
Nije saop&scaron;tio o kojim je količinama riječ, a prema nezvaničnim informacijama, zakopano je oko deset hiljada komada živine.
URAĐENA EKSHUMACIJA
Avijarna influence H5N1 ili ptičji grip je naročito opasna zarazna bolest. Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove saop&scaron;tila je da je pojavu virusa potvrdila 4. marta 2026. godine Specijalistička veterinarska laboratorija, nakon analize uzoraka uginulih jedinki na dvije lokacije u Bijelom Polju i jednoj u Nik&scaron;iću. To je prva pojava ptičjeg gripa u Crnoj Gori kod domaće živine. Bolest je potom, 10. marta, potvrđena u Plavu. U sva tri op&scaron;tine riječ je o manjim gazdinstvima u kojima je živina uzgajana za sopstvene potrebe.
Tokom ispitivanja uzoraka, a kako bi utvrdili uzročnik i porijeklo bolesti inspektori su ustanovili da je u februaru u Bijelom Polju na dvije farme, koje se bave komercijalnim uzgojem živine, do&scaron;lo do masovnog uginuća. Vlasnici nijesu prijavili pojavu ni oboljenja ni uginuća nekoliko hiljada komada živine čime su prekr&scaron;ili Zakon o veterinarstvu i Zakon o dobrobiti životinja. Osim toga, samoinicijativno su angažovali Komunalno preduzeće kako bi uklonili uginulu živinu iz objekata, čime su direktno onemogućili uzimanje uzoraka za blagovremeno testiranje na virus H5N1. Otpad je zbrinut na deponiji u Dobrakovu, u jami koja je za to predviđena jer Bijelo Polje, kao i većina lokalnih samouprava, nema stočno groblje.
Pobjedi je iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove kojom upravlja Vladimir Đaković, saop&scaron;teno da je urađena ekshumacija zakopanih životinja sa deponije u Dobrakovu.
&ndash; Analiza će pokazati da li je u pitanju ptičji grip. Rezultate ćemo imati za otprilike dva-tri dana. Morala se raditi ekshumacija jer na farmama nijesmo zatekli živinu od koje bi mogli uzeti uzorci &ndash; kazali su iz te državne ustanove.
Podsjećaju da su i vlasnici farmi i Komunalno preduzeće obavezni da prijave pojavu zarazne bolesti i uginuća.
Do sada je od ptičjeg gripa u Bijelom Polju uginulo ili eutanazirano 111 komada živine, u Nik&scaron;iću 62, a u Plavu 40.
Iako su primarni rezervoari virusa divlje ptice selice, koje često ne pokazuju simptome, domaća živina poput koko&scaron;aka i ćurki izuzetno je osjetljiva. Bolest se prenosi direktnim kontaktom, ali i preko kontaminirane opreme, vode i hrane.
Riječ je o zoonozi, &scaron;to znači da virus može preći na ljude. Iako se ne radi o visokoj kontagioznosti za čovjeka, do zaražavanja može doći u direktnom kontaktu sa inficiranim pticama ili njihovim izlučevinama, naročito ako se ne koristi za&scaron;titna oprema.
UPUTSTVA ZA OP&Scaron;TINE
Uprava je uputila upozorenje Lovačkom savezu Crne Gore, da lovci prilikom boravka u prirodi obavezno prijave pronalazak svake uginule divlje ptice najbližoj veterinarskoj ambulanti ili inspektoru. Strogo je zabranjeno bilo kakvo manipulisanje le&scaron;evima bez adekvatne za&scaron;titne opreme.
Istovremeno, upozorene su i lokalne samouprave koje su, prema Zakonu o veterinarstvu, dužne da obezbijede lokacije i mehanizaciju za sakupljanje i ne&scaron;kodljivo uni&scaron;tavanje uginulih životinja. Op&scaron;tinama je naloženo da odrede mjere i lokacije za zbrinjavanje otpada u slučaju &scaron;irenja žari&scaron;ta, kako bi se spriječilo dalje preno&scaron;enje virusa u životnu sredinu.
Kako bi se spriječilo dalje &scaron;irenje zaraze, propisane su mjere koji držaoci živine moraju primjenjivati. Neophodno je onemogućiti svaki kontakt domaće živine sa divljim pticama držanjem u zatvorenim objektima sa mrežama. Živina se ne smije pojiti vodom sa otvorenog prostora, a hrana mora biti za&scaron;tićena u zatvorenim skladi&scaron;tima.
Vlasnicima se savjetuje primjena sistema &bdquo;sve unutra &ndash; sve van&ldquo;, redovno pranje ruku, odjeće i obuće prije i nakon ulaska u objekte, kao i obavezno no&scaron;enje za&scaron;titnih odijela i gumenih čizama. Ulazak neovla&scaron;ćenim licima na farme strogo je zabranjen, kao i trgovina živinom od neprovjerenih prodavaca bez urednog zdravstvenog uvjerenja.
Protokol o postupanju sa uginulim životinjama
Prema Pravilniku ne&scaron;kodljivo uklanjanje podrazumijeva da se uginula živina zakopava ili spaljuje na lokacijama koje moraju biti van naseljenih mjesta, udaljene od vodotoka i za&scaron;tićene od pristupa drugih životinja.
Jame-grobnice moraju biti duboke najmanje pet metara, a le&scaron;evi se prije zatrpavanja moraju dekarakterisati sredstvima poput kreča, hlora ili petroleja. Spaljivanje se vr&scaron;i do pepela na posebno pripremljenim lomačama, uz obavezu da se ne ugrožava životna sredina niti zdravlje ljudi. Strogo je zabranjena upotreba benzina za potpalu.
&Scaron;to se transporta tiče uginule jedinke se moraju prevoziti specijalnim, nepropusnim vozilima koja se nakon svake upotrebe moraju detaljno oprati i dezinfikovati sredstvima na bazi natrijum hidroksida, hlora, formalina ili joda.

Zbog mrtve živine pred tužilaštvom i Komunalno

KRIVIČNOM PRIJAVOM ZBOG PRIKRIVANJA MASOVNOG UGINUĆA, OSIM VLASNIKA DVIJE FARME, OBUHVAĆENO I GRADSKO PREDUZEĆE

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano
Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju saop&scaron;teno je da se u drugom dijelu dana u kontinentalnim predjelima očekuje mjestimično umjeren razvoj oblačnosti, a ponegdje i prolazna ki&scaron;a.
Ujutru je na sjeveru po kotlinama moguća kratkotrajna magla.
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura minus tri do osam, najvi&scaron;a dnevna 11 do 21 stepen.

Danas pretežno sunčano, do 21 stepen

VREMENSKA PROGNOZA

Maloljetnici, kojima je izrečena obaveza dru&scaron;tveno korisnog ili humanitarnog rada, moći će da je realizuju u preduzećima i ustanovama Glavnog grada, predviđeno je Sporazumom koji su potpisali gradonačelnik Podgorice Sa&scaron;a Mujović i predsjednik Vi&scaron;eg suda u Podgorici Zoran Radović.
Cilj te mjere je, obja&scaron;njavaju, resocijalizacija mladih i prevencija ponavljanja krivičnih djela, kroz konstruktivan i koristan rad u lokalnoj zajednici.
"Na ovaj način mladima se pruža prilika da prepoznaju značaj odgovornog pona&scaron;anja i da kroz lični angažman doprinesu dru&scaron;tvu u kojem žive. Poseban značaj sporazuma ogleda se u činjenici da je to prvi put da Vi&scaron;i sud u Podgorici potpisuje takvu vrstu sporazuma sa nekom od crnogorskih op&scaron;tina, ćime se otvara prostor za novu praksu saradnje između pravosudnih institucija i lokalnih samouprava u cilju podr&scaron;ke mladima i njihovoj reintegraciji u dru&scaron;tvo&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.

Maloljetnici će društveno korisni rad  moći da obavljaju u sistemu Glavnog grada

POTPISAN SPORAZUM SA VIŠIM SUDOM

Najbolji interes djeteta danas je centralni princip savremenog porodičnog prava i jedno od ključnih mjerila zrelosti pravnog sistema, ocijenila je predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić na 28 globalnoj konferenciji porodičnog prava u Kejptaunu.
Kako je saop&scaron;teno iz Vrhovnog suda, Pavličić je, u obraćanju međunarodnoj pravničkoj zajednici, istakla da je u crnogorskom pravnom sistemu princip najboljeg interesa djeteta prerastao iz deklarativnog načela u obavezujući pravni standard koji usmjerava i zakonodavstvo i sudsku praksu.&nbsp;
Ona je naglasila da, u situacijama kada dolazi do kolizije između prava roditelja i interesa djeteta, evropski standardi i nacionalno zakonodavstvo jasno ukazuju da interes djeteta može imati prevagu.&nbsp;
Pavličić je, u izlaganju na temu &bdquo;Između tradicije i savremenih standarda &ndash; razvoj porodičnog prava u sudskom sistemu Crne Gore&ldquo;, ukazala na duboku normativnu i sudsku transformaciju kroz koju prolazi crnogorsko dru&scaron;tvo, posebno u kontekstu prelaska sa tradicionalnih stereotipa o roditeljskim ulogama na savremeni pristup zasnovan na ravnopravnosti i za&scaron;titi prava djeteta.&nbsp;
&ldquo;Posebno je naglasila da sudovi u sve većem broju predmeta napu&scaron;taju strogi formalizam i odlučuju kroz prizmu proporcionalnosti, stvarnih životnih okolnosti i za&scaron;tite ljudskih prava, &scaron;to omogućava da sudske odluke ne budu samo formalno zakonite, već i su&scaron;tinski pravične, &scaron;to dodatno jača povjerenje građana u pravosuđe&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.&nbsp;
Pavličić je, kako se dodaje, ukazala i na značaj dosljedne primjene međunarodnih pravnih standarda u radu sudova, posebno u postupcima koji se odnose na za&scaron;titu djece.
&ldquo;U tom kontekstu istakla je primjenu Ha&scaron;ke konvencije o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece, kao i standarde razvijene u praksi Evropskog suda za ljudska prava&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz Vrhovnog suda su kazali da je poseban akcenat stavljen na jačanje institucionalne reakcije u slučajevima porodičnog nasilja, gdje sudovi sve odlučnije primjenjuju međunarodne standarde za&scaron;tite žena i djece.&nbsp;
&ldquo;Predsjednica Vrhovnog suda posebno je ukazala na značaj primjene standarda Istanbulske konvencije Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, koji utiču na procjenu rizika, za&scaron;titu žrtava i dono&scaron;enje odluka u postupcima koji se odnose na roditeljska prava i dobrobit djeteta&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Navodi se da je Pavličić predstavila i ključne zakonodavne reforme koje su unaprijedile sistem za&scaron;tite djece u sudskim postupcima.
&ldquo;Među najznačajnijim novinama izdvojeno je uvođenje instituta &bdquo;lica za podr&scaron;ku djeteta&ldquo;, koji omogućava &nbsp;da dijete tokom postupka ima osobu od povjerenja koja mu pomaže da razumije postupak i izrazi svoje mi&scaron;ljenje, kao i obezbjeđivanje specijalizovanog pravnog zastupanja djece u situacijama konflikta interesa sa roditeljima&rdquo;, rekli su iz Vrhovnog suda .
Pavličić je poručila da način na koji pravni sistem &scaron;titi djecu predstavlja najjasniji pokazatelj institucionalne odgovornosti i snage pravne države, nagla&scaron;avajući da porodično pravo ostaje jedna od najosjetljivijih oblasti sudskog odlučivanja, u kojoj sudske odluke neposredno oblikuju živote djece i njihovih porodica.&nbsp;
Iz Vrhovnog suda su kazali da se na konferenciji, koja se održava u Južnoj Africi, razgovara o savremenim pitanjima porodičnog prava, uključujući za&scaron;titu prava djece i primjenu Ha&scaron;kih konvencija, ali i o &scaron;irim temama kao &scaron;to su brak i vanbračne zajednice, imovinski i finansijski odnosi prilikom razvoda, kao i razvoj mehanizama za alternativno rje&scaron;avanje porodičnih sporova.&nbsp;
Posebna pažnja je, kako su naveli, posvećena izazovima koje donose dru&scaron;tvene mreže i razvoj vje&scaron;tačke inteligencije u porodičnim odnosima.

Pavličić: Najbolji interes djeteta jedno od ključnih mjerila zrelosti pravnog sistema

OCIJENILA PREDSJEDNICA VRHOVNOG SUDA CRNE GORE

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti malo do umjereno oblačno sa sunčanim periodima.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u sjevernim predjelima, ujutru je po kotlinama moguća kratkotrajno magla, a poslijepodne uz povećanu oblačnost ponegdje slaba ki&scaron;a.
Vjetar će biti uglavnom slab, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura minus tri do osam, najvi&scaron;a dnevna 11 do 20 stepeni.

Danas do 20 stepeni

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, uz slab i umjeren razvoj oblačnosti.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ujutru je na sjeveru po kotlinama ponegdje moguća kratkotrajna magla, dok je u popodnevnim satima moguća rijetka pojava kratkotrajno slabe ki&scaron;e.
Vjetar će biti slab do umjeren, uglavnom južni.
Jutarnja temperatura minus tri do devet, najvi&scaron;a dnevna deset do 20 stepeni.

Danas sunčano, do 20 stepeni