Društvo

U Crnoj Gori djeca nijesu za&scaron;tićena od silovanja i seksualnog zlostavljanja, poručeno je sa protesta ispred Apelacionog suda, sa kojeg je zatražena strožija kaznena politika za krivična djela iz te oblasti.
Grupa građana okupila se danas ispred zgrade Apelacionog suda u Podgorici, na protestu povodom odluke tog suda da smanji kaznu osuđenom za vi&scaron;estruko silovanje djevojčice.
Apelacioni sud smanjio je kaznu sa maksimalnih 15 na osam godina zatvora B.B, koji je osuđen zbog vi&scaron;estrukog silovanja djevojčice.
Aida Perović iz nevladine organizacije (NVO) PRIMA, pitala je Vijeće Apelacionog suda &scaron;ta ih je inspirisalo da nagrade silovatelja, a kazne djevojčicu.
&ldquo;Žrtva nikad nije kriva, ali institucije ohrabruju nasilnike i silovatelje da nastave ono &scaron;to rade&rdquo;, rekla je Perović.
Ona je upitala da li su u Apelacionom sudu svjesni da su sami prekr&scaron;ili zakon.
Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelji upitala je koga država &scaron;titi u slučajevima kada su djeca napadnuta.
&ldquo;Na&scaron;a djeca su neza&scaron;tićena od silovanja i seksualnog zlostavljanja&rdquo;, rekla je Mihailović.
Ona je podsjetila da je krivični zakonik unaprijeđen prije dvije i po godine, ističući da te odredbe niko ne primjenjuje.
Mihailović je dodala da se to ne primjenjuje zato &scaron;to nijesu pripremljena podzakonska akta.
&ldquo;Osim &scaron;to smanjujete kazne, idete ka donjoj a ne gornjoj granici, odlučujete da ne primjenjujete ono &scaron;to treba da bi djeca bila za&scaron;tićena&rdquo;, rekla je Mihailović."

Protest zbog smanjenja kazne: Djeca nijesu zaštićena od silovanja i seksualnog zlostavljanja

ISPRED APELACIONOG SUDA

Na jednom od led bilborda ispred zgrade Glavnog grada, na zaprepa&scaron;ćenje prolaznika, sinoć je emitovan porno film.
Led bilbord je donacija&nbsp;Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Nejasno je kako je moglo doći do ovog propusta, a neki mediji prenose da je bilbord bio hakovan.
Pobjeda je uputila pitanja Glavnom gradu da li su i &scaron;ta preduzeli povodom ovog slučaja.

Skandal u centru Podgorice: Na led bilbordu ispred zgrade Glavnog grada objavljen eksplicitni sadržaj

NEPRIMJERENI SADRŽAJ ŠOKIRAO PROLAZNIKE

Generalna skup&scaron;tina Ujedinjenih nacija razmatraće predlog rezolucije o Srebrenici i izjasniti se o nacrtu tog dokumenta u četvrtak 23. maja, rečeno je Glasu Amerike u svjetskoj organizaciji.
Zasijedanje će biti održano u 10 sati po američkom, odnosno 16 sati po srednjeevropskom vremenu.
Glas Amerike imao je uvid u reagovanje Nemačke i Ruande, inicijatora nacrta rezolucije o genocidu u Srebrenici, na pismo kojim se Stalna misija Srbije pri Ujedinjenim nacijama obratila svjetskoj organizaciji povodom tog dokumenta.
U tom pismu je zatraženo da nacrt rezolucije bude povučen uz napomenu da Srbija nije konsultovana u vezi sadržajem, kao i da predloženi dokument izaziva napetosti u regionu i podjele među članicama UN-a.
U reagovanju, čiji su potpisnici stalni predstavnici Njemačke i Ruande pri Ujedinjenim nacijama, u koje je Glas Amerike imao uvid, navedeno je da podr&scaron;ka nacrtu rezolucije omogućava potvrdu zajedničke posvećenosti međunarodnom pravu i pravnom poretku.
&ldquo;Srbija je vi&scaron;e puta pozivana da se angažuje. Svaki predlog Srbije za izmenu teksta nacrta rezolucije bio bi shvaćen veoma ozbiljno&rdquo;, navedeno je u pismu, kako je navedeno u zaglavlju dokumenta, poslatom 3. maja. Precizirno je i da tekst nacrta rezolucije ima čvrste osnove i usagla&scaron;enu terminologiju.
&ldquo;U nacrtu rezolucije termin &lsquo;genocid&rsquo; koristi se striktno u pravnom kontekstu, u skladu sa presudama Međunarodnog krivičnog suda za biv&scaron;u Jugoslaviju i Međunarodnog suda pravde. Ne cilja Srbiju, po&scaron;tovanu državu članicu ove organizacije, niti implicira bilo kakvu kolektivnu krivicu prema državama, entitetima ili grupama&rdquo;, ukazali su stalni predstavnici Njemačke i Ruande pri Ujedinjenim nacijama u pismu u koje je Glas Amerike imao uvid.
Precizirano je da nacrt rezolucije ima snažnu regionalnu podr&scaron;ku koju pružili brojni kosponzori iz regiona.
&ldquo;Cilj rezolucije je da ujedini, a ne da dijeli. U tom kontekstu, pozivamo sve države članice Ujedinjenih nacija da podrže ovu važnu rezoluciju - &scaron;aljući time snažnu poruku za sjećanje i protiv poricanja genocida&rdquo;, navedeno je u tekstu.
Desetine svjetskih država opredijelile su se da podrže ili kosponzori&scaron;u nacrt rezolucije o genocidu u Srebrenici - među kojima su i Sjedinjene Države.
Od zapadnobalkanskih država među kosponzorima nacrta rezolucije su Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Sjeverna Makedonija i Slovenija, ali ne i Crna Gora.
Kako je precizirano Glasu Amerike u Ujedinjenim nacijama, za usvajanje nacrta rezolucije potrebna je prosta većina članica Generalne skup&scaron;tine &ndash; &scaron;to uobičajeno iznosi 97 država od 193, koliko ih ukupno ima.
Izvori Glasa Amerike nijesu mogli da potvrde da je, usljed diplomatske inicijative Sjedinjenih Država, odgađano zasijedanje Generalne skup&scaron;tine - koja u intervalu od 2. maja nije bila ni zakazivana.
U toku poku&scaron;aji da se Crnoj Gori izađe u susret
U vezi sa crnogorskim amandmanima na nacrt dokumenta, Glasu Amerike je rečeno da je prijedlog stigao malo kasnije u procesu, ali da su u toku poku&scaron;aji da se Crnoj Gori izađe u susret.
&ldquo;U vezi su sa jasnijim/eksplicitnijim određenjem da su sudske presude u vezi sa genocidom donate protiv pojedinaca, a ne etničkih grupa ili država&rdquo;, rečeno je Glasu Amerike u Ujedinjenim nacijama.
Ministarstvo spoljnih poslova saop&scaron;tilo je u ponedjeljak da je predlagačima uputilo amandmane na prijedlog rezolucije o genocidu u Srebrenici.
Kada je riječ o nacrtu teksta dokumenta u koji je Glas Amerike imao uvid &ndash; izmjene, koje su predložile države tokom konsuktacija, trebalo bi da budu unete u pasuse preambule, dok bi glavni pasusi trebalo da ostanu nepromijenjeni.
Takođe, za Glas Amerike je precizirano da bi u konačnoj verziji nacrta rezolucije trebalo da se nađe odrednica da se 2025. obilježava trideseta godi&scaron;njica genocida u Srebrenici.
&ldquo;U kojoj je izgubljeno najmanje 8.372 života, hiljade su raseljenje, a porodice i zajednice uni&scaron;tene&rdquo;, navedeno je u predlogu teksta u koji je Glas Amerike imao uvid.
&nbsp;

Rezolucija o Srebrenici na dnevnom redu 23. maja: "Pokušava da se izađe u susret Crnoj Gori"

GENERALNA SKUPŠTINA UJEDINJENIH NACIJA

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mokrim i klizavim putevima, a vidljivost je smanjena, saop&scaron;teno je iz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG).
Oni su upozorili da su na dionicama kroz usjeke mogući sitniji odroni.
Saobraćaj na putu Đurđevića Tara-Mojkovac, u mjestu Sokolovina, zbog sanacije je obustavljen za sva vozila, osim od 12 do 14 sati, kada će u zoni gradili&scaron;ta biti obezbjeđeno slobodno saobraćanje.
Saobraćaj na putu Rožaje &ndash; &Scaron;piljani će zbog rekonstrukcije za sva vozila biti obustavljen od deset do 16 sati.
Saobraćaj na putu Poda &ndash; Berane obustavljen je od osam do 11 i od 14 do 17 sati zbog rekonstrukcije.
Na magistralnom putu Nik&scaron;ić-Vilusi, na dijelu puta Nik&scaron;ić-Kuside, zbog radova saobraćaj je obustavljen za sve vrste vozila od devet do 11 i od 14 do 16 sati.
Na magistralnom putu Plužine &ndash; Nik&scaron;ić &ndash; Danilovgrad, na dijelu puta Jasenovo Polje &ndash; Nik&scaron;ić, saobraćaj je zbog radova obustavljen za sve vrste vozila od devet do 11 i od 14 do 16 sati.
Zbog miniranja u okviru izgradnje puta Čekanje-Čevo, na dionici regionalnog puta R-17 Čekanje-Resna, saobraćaj će biti obustavljen za sva vozila od osam do 16 sati.
Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2 dionica Bijelo Polje-Barski Most, granični prelaz Dobrakovo, saobraćaj je na mjestima radova promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični.
Na magistralnom putu M-2, dionica Lepenac-Ribarevina-Poda-Berane, na lokalitetima Ribarevina-Poda i Poda-Berane, saobraćaj je zbog rekonstrukcije preusmjeren sa dvosmjernog na jednosmjerni i povremeno se obustavlja najduže do 30 minuta.
Na regionalnom putu Cetinje-Njegu&scaron;i, od supermarketa Voli do Bajićke crkve, saobraćaj je obustavljen za sva vozila od devet do 11 i od 13 do 15 sati.
Zbog održavanja autoputa zatvorena je traka za spora vozila neposredno prije mosta Moračica iz pravca Mate&scaron;eva prema Podgorici.
Zbog održavanja tunela Kosman, na putu Smokovac-Mate&scaron;evo, kroz tunel će se saobraćati jednom saobraćajnom trakom.
Na magistralnim putevima M-1 dionica Herceg Novi-Kotor, M-1 dionica Bar-Ulcinj i M-10 dionica Cetinje-Budva saobraćaj je zbog asfaltiranja promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni od sedam do 19 sati.
Na magistralnom putu Nik&scaron;ić-Vilusi I faza, lokalitet Vukov most, zbog radova je promijenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova.
Na magistralnom putu Lipci-Kotor, u mjestu Dobrota, zbog adaptacije trotoara saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestu radova.
Zbog izgradnje bulevara Vilija Branta na magistralnom putu M-2, dionica Podgorica-Bioče, saobraća se dvosmjerno uz postavljenu saobraćajnu signalizaciju.
Promijenjen je režim saobraćaja i od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nik&scaron;ić do Komanskog mosta.
Zbog snimanja dugometražnog igranog filma Vidra na magistralnim i regionalnim putevima može dolaziti do kraćih obustava ne dužih od 15 minuta.

AMSCG: Putevi mokri i klizavi, vidljivost smanjena

VOZITE OPREZNO

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo i nestabilno vrijeme uz povremenu ki&scaron;u pljuskove i grmljavinu, u južnim predjelima uglavnom u ranim jutarnjim satima ili prijepodne.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar slab do umjeren, promjenljiv.
Jutarnja temperatura &scaron;est do 16, a najvi&scaron;a dnevna od 12 do 24 stepena.

Danas promjenljivo, kiša povremeno

DO 24 STEPENA

Prema podacima Ministarstva unutra&scaron;njih poslova iz februara 2024, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, &scaron;to je za 377 vi&scaron;e u odnosu na 2022, pokazuju podaci koje je objavio Institut Alternativa (IA).
Vrijednost prevoznih sredstava za koje su dostavljeni podaci od direktnih i indirektnih budžetskih organa je 19.854.655,29 eura, saop&scaron;teno je Institutu Alternativa iz Uprave za državnu imovinu. Međutim, s obzirom na to da Upravi ogroman broj direktnih i indirektnih budžetskih korisnika nije dostavio podatke o pokretnim stvarima, a ima i onih koji su dostavili nepotpune podatke, evidentno je da ta procjena nije konačna i da je znatno veća.
Na to ukazuje i broj subjekata koji u svom posjedu ima službena vozila, prema podacima o registrovanim prevoznim sredstvima u svojini države, koji je znatno veći od broja subjekata koji su Upravi za državnu imovinu dostavili podatke o voznom parku. Vozila registrovana u filijalama MUP-a koristi 460 organa.
Vrijednost
Vrijednost voznog parka, prema uporednim podacima iz 2020, danas je veća 13.303.313,24 eura. Vozila u državnoj svojini, za koje je prije tri godine tada&scaron;nja Uprava za imovinu imala računovodstvene vrijednosti, u tom trenutku su vrijedila 6.551.342,05 eura. Iz Uprave za državnu imovinu kazali su da prosječna starost vozila u državnoj svojini, za koja su im dostavljeni podaci, iznosi 15 godina.
Podaci koje je dostavio MUP Institutu Alternativa pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najvi&scaron;e vozila ima upravo MUP &ndash; 550. Potom slijedi Po&scaron;ta Crne Gore &ndash; 345, Uprava policije &ndash; 181, Glavni grad Podgorica &ndash; 169, ANB &ndash; 119. Vi&scaron;e desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove &ndash; 90, Uprava prihoda i carina &ndash; 77, Monteput &ndash; 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć &ndash; 54, Uprava za katastar i državnu imovinu &ndash; 44, Uprava za &scaron;ume i Radio-Televizija Crne Gore &ndash; po 43, Uprava za izvr&scaron;enje krivičnih sankcija &ndash; 42, Putevi &ndash; 40, Aerodromi &ndash; 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove &ndash; 38.
Prema toj evidenciji, najvi&scaron;e vozila od ministarstava, poslije MUP-a, ima resor poljoprivrede i ruralnog razvoja &ndash; 74. Ministarstvo odbrane u svom posjedu ima 68 vozila, resor prostornog planiranja i državne imovine 21, a Ministarstvo kapitalnih investicija &ndash; 19.
Poslije Glavnog grada, najbrojniji vozni park od jedinica lokalnih samouprava imaju op&scaron;tine Tivat &ndash; 43, potom Bar &ndash; 32, Herceg Novi i Kotor po 31. Skup&scaron;tina Crne Gore ima znatno manje vozila (33) nego Skup&scaron;tina op&scaron;tine (SO) Budva, čiji vozni park broji 61 automobil. Brojniji vozni park od državnog parlamenta ima i SO Pljevlja &ndash; 38. Po nekoliko desetina vozila imaju i lokalna preduzeća vi&scaron;e crnogorskih op&scaron;tina.
Ćak ni taj podatak nije cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te tro&scaron;kova koji nastaju njihovim kori&scaron;ćenjem, s obzirom na to da u taj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao &scaron;to su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije.
Iako po državni budžet nastaju tro&scaron;kovi za ta vozila (vi&scaron;egodi&scaron;nji zakup, tro&scaron;kovi goriva&hellip;) koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registrovanih na državni organ, &scaron;to su saop&scaron;tili iz Uprave za inspekcijske poslove i MUP-a. Uprava za inspekcijske poslove je u februaru koristila 40 vozila uzetih putem lizinga, a Uprava policije 130. Ta vozila, u oba slučaja, registrovana su na davaoce lizinga (Auto Čačak i Erste bank lizing).
Na pitanje o broju vozila za koja imaju evidenciju, iz Uprave su ranije kazali da je u toku izrada evidencije vozila, te da će o tome javnost biti blagovremeno obavije&scaron;tena, a podaci će, prvi put, biti javno dostupni na sajtu Uprave za državnu imovinu.
Kupovine
Uprkos preglomaznom voznom parku u svojini države, budžetski korisnici su prilikom planiranja budžeta za 2024. iskazali zahtjeve za kupovinu vi&scaron;e od 500 novih službenih vozila.
Vlada na čijem je čelu bio Dritan Abazović usvojila je pred istek mandata Informaciju o uspostavljanju međuresorske radne grupe s ciljem optimizacije upravljanja voznim parkom. U tom dokumentu je konstatovano da je evidentno da ne postoji jedinstvena politika nabavke i kori&scaron;ćenja službenih vozila, nejasno definisana prioritizacija nabavke ove vrste, kao i značajno i neefikasno izdvajanje budžetskih sredstava za ove namjene, te je jasna namjera da se upravljanje postojećim službenim vozilima u vlasni&scaron;tvu države optimizuje, unaprijedi i učini efikasnim, zbog čega je predloženo formiranje radne grupe.
Zaključcima usvojenim na sjednici Vlade, Ministarstvo finansija je zaduženo da formira navedeno tijelo i da u njen sastav, pored predstavnika tog resora, uključi i predstavnike MUP-a, Generalnog sekretarijata Vlade, Uprave za katastar i državnu imovinu, te predstavnike relevantnih institucija. Zaključcima je Ministarstvo finansija obavezano da Vladu informi&scaron;e o aktivnostima te međuresorske grupe.
Da li je Vladi na čijem je čelu Milojko Spajić prihvatljiva ova inicijativa, da li je, od promjene izvr&scaron;ne vlasti, do&scaron;lo do formiranja međuresorskog tima koji bi se bavio optimizacijom voznog parka, Institut Alternativa nije dobio odgovor od nove izvr&scaron;ne vlasti.
Milionske nabavke u planu za ovu godinu
Vi&scaron;e državnih institucija i organa u ovoj godini planira pro&scaron;irenje voznog parka, a to će, prema iskazanim planovima javnih nabavki, poreske obveznike ko&scaron;tati najmanje četiri miliona eura. Početkom februara Skup&scaron;tina je pokrenula procedure za nabavku pet novih putničkih vozila, ukupne vrijednosti 103.305 eura. Kupovinu novih vozila planiraju i Agencija za sprečavanje korupcije, Monteput, Regionalni vodovod, Centralna banka Crne Gore, op&scaron;tine.
Vlada je u decembru 2023. godine usvojila inicijativu Eko-fonda o uvođenju električnih i hibridnih automobila za potrebe javnog sektora, kojom se nude subvencije od 7.500 eura za električna, odnosno 4.000 eura za hibridna vozila. U zaključcima usvojenim na toj sjednici zadužila je sva ministarstva i organe uprave i preporučila jedinicama lokalne samouprave da prilikom nabavke automobila i zamjene starih vozila za nova, počev od 1. januara 2024. godine, u okviru postupaka javnih nabavki predvide električna i hibridna vozila.

Vozni park države broji čak 4.658 vozila, a ove godine kupuju još 500 novih automobila

PODACI MUP- A DOSTAVLJENI INSTITUTU ALTERNATIVA

U Sjedinjenim Američkim Državama preminula je Sju Kej Braun, nekada&scaron;nja ambasadorka te zemlje u Crnoj Gori.
Ona je preminula u 76. godini.
Podsjetimo, Sju Kej Braun je na poziciji ambasadorke SAD u Crnoj Gori bila je u mandatu predsjednika Baraka Obame, od 2011. do 2015.
Bila je druga ambasadorka SAD od obnove nezavisnosti Crne Gore.
<blockquote class="twitter-tweet">
Preminula je nekada&scaron;nja ambasadorka SAD u Crnoj Gori Sue K. Brown. Sa neizmjernom tugom primio sam vijest o smrti izuzetne osobe, moje velike i iskrene prijateljice, koja je iznad svega voljela Cetinje i Crnu Goru. Bila je prava privilegija poznavati Sue. Hvala na svemu. <a href="https://t.co/LqVhLZjLTr">pic.twitter.com/LqVhLZjLTr</a>
&mdash; Aleksandar Bogdanović (@sasa_bogdanovic) <a href="https://twitter.com/sasa_bogdanovic/status/1790444550994952422?ref_src=twsrc%5Etfw">May 14, 2024</a></blockquote>
&nbsp;

Preminula Sju Kej Braun

NEKADAŠNJA AMBASADORKA SAD U CRNOJ GORI

Ženski klub Skup&scaron;tine očekuje da će doći do revizije presude u slučaju vi&scaron;estrukog silovanja djevojčice i da će za taj zločin biti izrečena pravedna kazna.
Apelacioni sud smanjio je kaznu sa maksimalnih 15 na osam godina zatvora B.B, koji je osuđen zbog vi&scaron;estrukog silovanja djevojčice.
Iz Ženskog kluba Skup&scaron;tine rekli su da osuđuju odluku Apelacionog suda za zločin koji je, kako su rekli, izazvao &scaron;ok i zgražavanje u zajednici.
&ldquo;Odluka koja je donijeta, smanjujući kaznu sa maksimalnih 15 na osam godina zatvora, ne samo da je neprihvatljiva, već je i sramna&rdquo;, smatraju u Ženskom klubu.
Oni su ocijenili da poruka koja se &scaron;alje žrtvama i dru&scaron;tvu u cjelini, umanjuje ozbiljnost takvih gnusnih zločina i potkopava povjerenje u pravosudni sistem.
&ldquo;Stoga, pozivamo nadležne organe da hitno preispitaju sve okolnosti ovog slučaja&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Navodi se da javnost, a posebno žrtva imaju pravo na potpun uvid u način, okolnosti i razloge dono&scaron;enja, takve, &ldquo;po na&scaron;em mi&scaron;ljenju skandalozne odluke&rdquo;.
&ldquo;Ženski klub očekuje da će u daljem postupku doći do revizije pomenute presude i da će za ovaj gnusni zločin biti izrečena pravedna kazna&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Kako se dodaje, svi zajedno, kao i institucije sistema, moraju stati u za&scaron;titu najranjivijih u dru&scaron;tvu i osigurati da počinioci ovakvih stra&scaron;nih zlodjela adekvatno odgovaraju i budu najstrože kažnjeni.

Ženski klub: Odluka Apelacionog suda ne samo da je neprihvatljiva, već je i sramna

"OČEKUJEMO REVIZIJU PRESUDE I PRAVEDNU KAZNU"

Ocjenjivanje učenika bilo bi mnogo lak&scaron;e kada ne bi bilo pritisaka na nastavnike, kazali su iz Sindikata prosvjete (SPCG) i poručili da je krajnje vrijeme da nastavnici počnu da se sami &scaron;tite od pritisaka da daju nerealne ocjene.
Iz SPCG su, u otvorenom pismu prosvjetnim radnicima, naveli da se jo&scaron; jedna nastavna godina privodi kraju i da je najstresniji dio nastavničkog posla uveliko u toku - ocjenjivanje i zaključivanje ocjena.
&ldquo;Najveći dio nastavnika će reći da je ba&scaron; ocjenjivanje učenika najteži dio na&scaron;eg posla. Međutim, kada ne bi bilo pritisaka na nas, ocjenjivanje bi bilo mnogo lak&scaron;e&rdquo;, pi&scaron;e u pismu.
Navodi se da pri kraju &scaron;kolske godine postaju sve jači pritisci od učenika, njihovih roditelja, a nerijetko i od uprava &scaron;kola, da se učenicima daju veće ocjene, one koje oni svojim radom i zalaganjem nijesu zaslužili.
&ldquo;Najgore i najteže je kada na nas pritisak vr&scaron;e pojedine kolege, koje hoće preko ocjene i uspjeha učenika da zadobiju određene poene i simpatije od strane pojedinih roditelja&rdquo;, kazali su iz Sindikata.
Iz SPCG su naglasili da se tu, najče&scaron;će, zaboravljaju djeca &bdquo;običnih&ldquo; roditelja, skromnih ljudi koji vjeruju u objektivnost &scaron;kolskog sistema i koji očekuju da će njihovi nastavnici ocjenjivanje zavr&scaron;iti korektno.
&ldquo;Ali smo, nažalost, vrlo predusretljivi i ažurni da poguramo djecu &bdquo;moćnih&ldquo; ili agresivnih roditelja, koji hoće, po&scaron;to-poto, bolji uspjeh za svoju djecu, ne obazirući se da li su djeca zaslužila ili ne&rdquo;, pi&scaron;e u pismu.
Navodi se da, po pravilu, takvi roditelji brzo zaborave nastavnike.
&ldquo;A gorak ukus ostaje među kolegama u &scaron;koli. Neobjektivno ocjenjivanje je, u značajnoj mjeri, doprinijelo da se kod djece i u javnosti počne uru&scaron;avati dostojanstvo na&scaron;e profesije&rdquo;, rekli su iz SPCG.
Kako su kazali, nastavnici su djelimično krivi za to.
&ldquo;Veliki broj nezasluženih Luča, koje nijesu mjerilo rada pojedinih &scaron;kola, niti mjerilo znanja na&scaron;ih učenika, nijesu doprinijele da kvalitet obrazovnog sistema bude bolji&rdquo;, rekli su iz SPCG.
Oni su istakli da su lažni uspjesi i ocjene &bdquo;medveđa usluga&ldquo; i djeci i &scaron;kolstvu.
&ldquo;Znanje se ne stiče kroz papir, već napornim radom. Lažno znanje i uspjesi se otkriju na prvoj narednoj stepenici kroz nastavak &scaron;kolovanja, a cijenu plaćaju i učenici i dru&scaron;tvo&rdquo;, navodi se u pismu.
Iz SPCG su poručili da jo&scaron; niko nije postao stručnjak sa nezasluženom diplomom i nerealnim ocjenama.
&ldquo;Krajnje je vrijeme, po&scaron;tovane koleginice i kolege, da se mi nastavnici sami počnemo &scaron;tititi od pritisaka da dajemo nerealne ocjene i &scaron;tancujemo nezaslužene uspjehe&rdquo;, rekli su iz SPCG.
Kako su naveli, ako su nastavnici jedinstveni i složni, svaku ocjenu, koja je data objektivno i korektno izvedena, mogu odbraniti na sjednicama Odjeljenjskih vijeća.
Iz SPCG su kazali da nastavnici prvo treba da ispo&scaron;tuju član 88 stav 2 Op&scaron;teg zakona o obrazovanju i vaspitanju, koji kaže da Odjeljenjsko vijeće sačinjavaju nastavnici, vaspitači i stručni saradnici koji učestvuju u izvođenju obrazovno-vaspitnog rada u odjeljenj.
&ldquo;Direktori i pomoćnici direktora nijesu članovi Odjeljenjskih vijeća, međutim, oni često prisustvuju sjednicama Odjeljenjskih vijeća i utiču na zaključivanje ocjena&rdquo;, dodali su iz SPCG.
Navodi se da Odjeljenjsko vijeće, po članu 90 Op&scaron;teg zakona o obrazovanju i vaspitanju, između ostalog, utvrđuje zaključne ocjene na kraju klasifikacionih perioda, odlučuje o vaspitnim mjerama i obavlja druge poslove, u skladu sa zakonom i statutom ustanove.
&ldquo;Ali, Odjeljenjsko vijeće nema pravo da preglasavanjem prepravlja ocjene koje su ispravno zaključene i izvedene&rdquo;, istakli su iz SPCG.
Kako su rekli, ako treba, korisnije je da sami učenicima, u učionici, radi daljeg podsticaja, daju povoljniju ocjenu, nego da se to rade van učionice, preglasavanjem na Odjeljenjskom vijeću.
&ldquo;Zato, koleginice i kolege, budimo složni i objektivni. Ne dozvolimo da interesi pojedinih roditelja i učenika preovladaju i da mi, zarad njihovih interesa, vr&scaron;imo pritisak jedni na druge i na taj način ru&scaron;imo autoritet svojih kolega&rdquo;, poručili su iz SPCG.
Kako su rekli, nesvjesno se ru&scaron;i autoritet &scaron;kole, pa i samih nastavnika.
&ldquo;Samo složno i jedinstveno možemo povratiti ugled na&scaron;e profesije. Počnimo od ocjenjivanja, koje mora biti transparentno i nepristrasno, ali bez pritisaka&rdquo;, zaključuje se u pismu SPCG.

SPCG: Nastavnici da se zaštite od pritisaka i ne daju nerealne ocjene

"NESVJESNO SE RUŠI AUTORITET ŠKOLE, PA I SAMIH NASTAVNIKA"

U Bijelom Polju se di&scaron;e dobro u periodu kad se ne loži, kad je lijepo vrijeme i kad nema hladnoće, tvrdi Milorad Martinović iz NVO Breznica.
Martinović je za TVCG komentarisao negativan trend da su Pljevlja i Bijelo Polje u vrhu liste najzagađenijih gradova na svijetu.
&ldquo;Ko prati aktuelnosti, nije mu iznenađenje &scaron;to su Bijelo Polje jedna od najzagađenijih sredina. Pljevlja su neprikosnovena i na prvom su mjestu. Rekorderi smo skoro svake godine. To je jako neslavan trend&rdquo;, kazao je on.&nbsp;
Martinović tvrdi da je na nivou cijele Crne Gore jako lo&scaron; kvalitet vazduga.&nbsp;
&ldquo;U nekim gradovima i nema mjernih stanica, pa se zagađenje ne može mjeriti&rdquo;, naveo je on.&nbsp;
Podsjetio je da su poku&scaron;avali da rije&scaron;e problem takozvanim mokrim postupkom.
&ldquo;Polivali smo ulice kalcijum hloridom, vezali smo čestice za tlo i sprečavali bi njihovu disperziju u vazduh&rdquo;, pojasnio je Martinović.&nbsp;
Martinović je pojasnio i stanje sa filterima koji su postavljeni prije godinu dana u kotlarnicama u Pljevljima.
&ldquo;Kotlarnice u Pljevljima su kupile dva filtera i postavili su ih na dva kotla. Poku&scaron;ali su da emisije svedu na zakonom propisane granice, ali im nije uspjelo. Moje mi&scaron;ljenje je bilo da se treba promijeniti energent i da se pređe na druga prihvatljivija goriva&rdquo;, predložio je on.&nbsp;
Osvrnuo se na izjavu ministra energetika i rudarstva Sa&scaron;e Mujovića koji je kazao da ima dilemu kako se rije&scaron;iti fosilnih goriva.&nbsp;
&ldquo;Mi imamo ideju i forsiramo je zadnjih godina: da zabranimo posjedovanje i upotrebu uglja kao goriva. Lo&scaron;eg je kvaliteta , i za posljedicu je lo&scaron; kvalitet vazduha&rdquo;, ocijenio je Martinović.&nbsp;
Na pitanje da li Crna Gora uop&scaron;te ima novca da investira u rje&scaron;evanje ovog gorućeg problema, Martinović je kazao da novca ima i mora da ga ima.&nbsp;
&ldquo;Ako Termoelektarna u Pljevljima proizvodi struju i spaljuje 6.000 tona uglja i proizvede 320 megavata struje, prevedeno u novac to je milion 380 hiljada eura. To &scaron;to se proizvede danas &scaron;alje se živama za Podgoricu i Nik&scaron;ić. Da ne računamo ogromne drvne mase iz Pljevalja i Rudnik uglja. Svakog dana iz Pljevalja se &scaron;alje u budžet dva miliona eura. Da se samo dio novca vrati u Pljevlja ekolo&scaron;ka slika bi bila mnogo bolja&rdquo;, konstatovao je Martinović.&nbsp;
Ali, tu se dolazi, kaže Martinović, do druge strane priče.
&ldquo;Političari nemaju volje za rje&scaron;enje ovog problema. Bitna im je samo raspodjela plijena i gdje će ko doći po dubini i &scaron;irini. Krajnje je vrijeme da se investira u Pljevlja&rdquo;, zaključio je Martinović.

Martinović: Pljevljacima i Bjelopoljcima ugroženo zdravlje zbog smoga, nadležni ne reaguju

"U NEKIM GRADOVIMA I NEMA MJERNIH STANICA, PA SE ZAGAĐENJE NE MOŽE MJERITI”

U Crnoj Gori danas će biti sunčano.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru je jutros po kotlinama moguća kratkotrajno magla.
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera, tokom noći na jugoistoku umjeren, sjeveroistočni.
Najvi&scaron;a dnevna temperatura vazduha od 21 do 29 stepeni.

Danas sunčano