Društvo

Skoro 70 odsto učenika i studenata bilo je izloženo vr&scaron;njačkom nasilju, najče&scaron;će u &scaron;koli, na ulici ili onlajn.To su rezultati istraživanja o vr&scaron;njačkom nasilju među mladima, koje realizuje Alumni akademija Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore u okviri projekta "Otključaj srce &ndash; za dru&scaron;tvo bez vr&scaron;njačkog nasilja", koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Ovo istraživanje je potvrdilo rezultate ranijih studija o problemu vr&scaron;njačkog nasilja u Crnoj Gori.
Prema istraživanju, vr&scaron;njačko nasilje nikada nije doživjelo 32 odsto mladih. Nasilju je bilo izloženo čak 68 odsto anketiranih, od kojih je 17 procenata kazalo da su "često" bili žrtve vr&scaron;njačkog nasilja, njih 21 odsto "ponekad", a 30 odsto "vrlo rijetko".
Vr&scaron;njačko nasilje se najče&scaron;će (47 odsto) de&scaron;ava u realnom prostoru, odnosno u &scaron;koli, na ulici... Vr&scaron;njačko nasilje je i u realnom i u onlajn prostoru doživjelo 17 odsto ispitanika, dok su svega 4 procenta kazala da se to de&scaron;avalo samo u onlajn prostoru.
Samo 13 odsto ispitanika zna kome se može obratiti u slučaju vr&scaron;njačkog nasilja, 18 procenata je izjavilo da "ne zna tačno kome se obratiti". Čak 20 odsto mladih je na ovo pitanje kazalo da ne postoji takva osoba ili tijelo koje se bavi vr&scaron;njačkim nasiljem.
Zabrinjavajući je i podatak da 43,5 odsto mladih smatra da profesori reaguju "ali ne dovoljno efikasno" na nasilje, dok 40 procenata kaže da "uglavnom ne reaguju kako bi trebalo". Da profesori ne reaguju uop&scaron;te, smatra 13 odsto ispitanika.
&bdquo;Najveći broj mladih vjeruje da su državne institucije i zakonodavstvo najodgovorniji za borbu protiv nasilja. Mladi su jasno poručili da žele vi&scaron;e informacija, vi&scaron;e podr&scaron;ke i vi&scaron;e konkretnih mjera&ldquo;, kažu iz Alumni akademije Pravnog fakulteta.
Centar za građansko obrazovanje je pro&scaron;le godine objavio istraživanje, koje je takođe pokazalo da je vr&scaron;njačko nasilje veliki problem u dru&scaron;tvu, te da je potrebno urgentno raditi na mjerama za njegovo suzbijanje.
Svaki peti srednjo&scaron;kolac je imao iskustvo žrtve nasilja, dok 53,4 odsto poznaje nekoga ko je bio maltretiran od strane vr&scaron;njaka. Najče&scaron;ći oblik vr&scaron;njačkog nasilja u &scaron;kolama su psihičko i fizičko nasilje. Od srednjo&scaron;kolaca koji su bili žrtve nasilja, 64,2 odsto su prijavili nasilje, dok 35,8 procenata to nije učinilo.
Punoljetni ispitanici smatraju da su roditelji najodgovorniji za vr&scaron;njačko nasilje koje sprovode njihova djeca, a velika većina je kazala da mediji i dru&scaron;tvene mreže utiču na pojavu i razvoj maloljetničke delinkvencije i vr&scaron;njačkog nasilja.
Svaki peti učenik (21,6 odsto) izjavio je da je bio žrtva vr&scaron;njačkog nasilja, dok 78,4 procenta nije imalo takvo iskustvo. Žrtve su najče&scaron;će doživjele psihičko (34,9 odsto), socijalno (22,4) i digitalno nasilje (17). Istovremeno, 15,8 učenika navodi da je iskusilo fizičko nasilje, a 9,9 seksualno. Za vr&scaron;njačko nasilje u svojim sredinama smatraju najodgovornijim porodice i porodično vaspitanje, ali i Internet i dru&scaron;tvene mreže, kao i op&scaron;te stanje u dru&scaron;tvu.
Podsjećamo da je u toku prethodne &scaron;kolske godine registrovano vi&scaron;e od 100 slučajeva vr&scaron;njačkog nasilja, a nadležni su upozorili da ovaj podatak ne odražava stvarno stanje jer se radi o ozbiljnom problemu.

Vršnjačko nasilje doživjelo 68 odsto mladih

NAJČEŠĆE U ŠKOLI, NA ULICI ILI ONLAJN

Kolektiv Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK), kako je saop&scaron;teno, najo&scaron;trije osuđuje policijsku brutalnost nad demonstrantima ispred Vile Gorica.
"Naočigled cijele javnosti, policijske i vojne falange antievrospkog režima u Crnoj Gori upotrijebile su prekomjernu silu nad građanima koji su iskazivali protest zbog afere s Trinaestojulskom nagradom. Molimo sve međunarodne organizacije za ljudska prava da se pozabave prebijanjem i trovanjem građana.
Saop&scaron;tili su i da je dekan FCJK, prof. dr Aleksandar Radoman isprskan biber sprejom od policije zbog čega je zavr&scaron;io u Urgentnom bloku.
"O njegovom stanju trenutno nemamo vi&scaron;e informacija. Pored Radomana, policija je povrijedila i na&scaron;eg asistenta mr Stefana Todorovića. Pitamo se, kakva je to policija koja primjenjuje silu nad akademskom zajednicom!? Poručujemo policiji da prestane s brutalno&scaron;ću i ne sramoti crnogorski grb koji nosi na uniformi", navode iz FJCK.

FCJK: Najoštrije osuđujemo policijsku brutalnost, naš dekan zbog spreja završio u Urgentnom bloku, povrijeđen i asistent

"KAKVA JE TO POLICIJA KOJA PRIMJENJUJE SILU NAD AKADEMSKOM ZAJEDNICOM"

Službenici policije spriječili su građane da dođu do kapije Vile Gorica, gdje je za večeras zakazana dodjela Trinaestojulske nagrade.
Vi&scaron;e stotina građana okupilo se u blizini Vile Gorica na protestu koji je, povodom dodjele Trinaestojulske nagrade književniku Bećiru Vukoviću, organizovala neformalna građanska asocijacija STEGA.
Policija je upotrijebila biber sprej, nakon čega su se građani povukli sa raskrsnice Beogradske i Ulice Rista Stijovića.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/sZe85gCzzgY" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>
Policajci su gurali učesnike protesta na toj raskrsnici, kada su građani poku&scaron;ali da se probiju do Vile Gorica.
Na tom području pojačano je prisustvo policije.
Građani su skandirali &ldquo;fa&scaron;isti&rdquo; nakon sukoba sa policijom.
Policija je ponovo upotrijebila biber sprej i potisnula građane koji su poku&scaron;ali da dođu do Vile Gorica.
<iframe src="https://www.youtube.com/embed/Vl2wjUfb5lg?t=3s" width="560" height="314" allowfullscreen="allowfullscreen"></iframe>Službenici policije gurali su građane koji su ih gađali kamenjem i jajima.
Dobitnici Trinaestojulske nagrade za ovu godinu su, osim Vukovića, grafičar Veljo Stani&scaron;ić i muzičar Milo&scaron; Karadaglić, koji je u ponedjeljak rekao da ne može da primi nagradu u trenutnim okolnosti.
Ceremonija, na kojoj će predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić uručiti nagrade laureatima, zakazana je za 20 sati i 30 minuta u Vili Gorica.

Policija upotrijebila biber sprej, građani ih gađali kamenjem i jajima

PROTEST POVODOM DODJELE TRINAESTOJULSKE NAGRADE KNJIŽEVNIKU BEĆIRU VUKOVIĆU

Broj tropskih dana, kada maksimalna dnevna temperatura vazduha dostiže ili prelazi 30 stepeni Celzijusovih (&deg;C), u junu je bio iznad prosječnih vrijednosti, kazali su iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS).
Oni su naveli da je na području Podgorice i Nik&scaron;ića jun bio ekstremno topao, a u ostalim gradovima Crne Gore veoma topao.
Srednja temperatura vazduha, kako se dodaje, kretala se od 15,6 &deg;C na Žabljaku do 28,2 &deg;C u Podgorici.
Iz ZHMS su naveli da je na skali najvi&scaron;ih vrijednosti protekli jun bio najtopliji u Kola&scaron;inu sa srednjom temperaturom vazduha od 18,7 &deg;C (dosada&scaron;nji rekord je zabilježen 2022. godine od 18,4 &deg;C).
Jun 2025. je, kako se dodaje, bio najtopliji i u Nik&scaron;iću gdje je bilo 22,6 &deg;C (dosada&scaron;nji rekord od 22,3 &deg;C bio je izmjeren 2022. godine).
U Beranama je, kako se dodaje, toplije bilo u junu pro&scaron;le godine, a u Podgorici je topliji bio jun 2003. godine.
Navodi se da se jun u drugim gradovima nalazi u deset najtoplijih godina.
&bdquo;Broj tropskih dana, dana kada maksimalna dnevna temperatura vazduha dostiže ili prelazi 30 &deg;C, bio je iznad prosječnih vrijednosti&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju ZHMS.
Oni su dodali da je u Baru, Beranama, Bijelom Polju, Cetinju, Nik&scaron;iću i u Ulcinju zabilježen najveći broj tropskih dana u junu od kada se vr&scaron;e mjerenja na tim meteorolo&scaron;kim stanicama.
Kako se dodaje, u Baru je zabilježeno 20 tropskih dana dana, isto kao i 2003, 2019. i 2022.
U Beranama je zabilježeno 19 tropskih dana (maksimum je bio 14 dana 2012, 2022. i pro&scaron;le godine).
Iz Zavoda su rekli da je u Bijelom Polju zabilježeno 25 tropskih dana (maksimum je bio 19 dana 2022.godine).
Na Cetinju je, kako se dodaje, zabilježeno 15 tropskih dana, isto kao i 2003. godine, a u Nik&scaron;iću 17 (maksimum je bio 12 dana pro&scaron;le godine).
Navodi se da su u Ulcinju zabilježena 23 tropska dana (maksimum je bio 22 dana 2022. godine).
Iz ZHMS su rekli da tropski dani nijesu zabilježeni na Žabljaku.
Količina padavina se kretala od milimetar (mm) u Baru do 103 mm na Žabljaku.
&bdquo;U Podgorici je palo 44 mm ki&scaron;e &scaron;to čini 72 odsto prosječne količine za jun. Ostvarenost količine padavina je svuda bila manja od prosječne količine, osim na Žabljaku gdje je palo za 15 odsto vi&scaron;e ki&scaron;e od prosječne količine&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju, a prenosi agencija Mina.

Broj tropskih dana u junu iznad prosječnih vrijednosti

PODACI ZAVODA ZA HIDROMETEOROLOGIJU I SEIZMOLOGIJU

Fond za zdravstveno osiguranje (FZO) poručio je da će u narednim mjesecima intenzivirati kontrole bolovanja, s obzirom na to da je, kako su kazali, primjetan trend povećanja broja bolovanja tokom ljeta, &scaron;to je bio slučaj i u prethodnim godinama.
Iz FZO su pozvali građane da ne zloupotrebljavaju pravo na privremenu spriječenost za rad.
Oni su ukazali na to da je Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju propisano da je u toku trajanja bolovanja zabranjeno obavljanje druge djelatnosti i napu&scaron;tanje mjesta boravka, osim u svrhu liječenja.
&bdquo;Postupanje suprotno pomenutim odredbama predstavlja, takođe, zloupotrebu bolovanja, te ukazujemo da će doprinos građana u pravcu po&scaron;tovanja ovih zakonskih obaveza biti dragocjen u procesu smanjenja broja odsustovanja sa posla&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Iz Fonda su podsjetili da se zbog neopravdanog kori&scaron;ćenja prava na bolovanje tro&scaron;i ogroman novac koji, kako su naveli, može biti uložen u mnogo korisnije svrhe, kao &scaron;to su unapređenje funkcionisanja zdravstvenog sistema, obezbjeđenje dostupnosti terapija i nabavka savremene medicinske opreme.
Oni su istakli da takav vid racionalizacije tro&scaron;kova neće značiti ukidanje, niti ograničavanje kori&scaron;ćenja bolovanja onim osiguranicima kojima je ono neophodno i da će im sva prava koja proizilaze iz obaveznog zdravstvenog osiguranja biti garantovana i omogućena.
&bdquo;Najavljujemo početak kampanje za borbu protiv zloupotrebe bolovanja, u koju će biti uključeni i ljekari, a čiji će prioritetni cilj biti da zajedničkim djelovanjem svih relevantnih aktera osnažimo sistem javnog zdravstva, na korist građana i države&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.

FZO: Intenzivnije kontrole bolovanja u narednim mjesecima

"S OBZIROM NA TO DA JE PRIMJETAN TREND POVEĆANJA BROJA BOLOVANJA TOKOM LJETA"

Prema zakonu u Srbiji, svaka knjiga objavljena u toj zemlji mora imati obavezni primjerak deponovan u Narodnoj biblioteci Srbije.
"Narodna biblioteka Srbije ne poseduje publikaciju "Kuće beskućnika" Bećira Vukovića. Takođe, ni jedna biblioteka u Srbiji koja u sistemu COBISS ne poseduje primerak ove knjige", navodi se u odgovoru koji je Antena M dobila od NBS.
Podsjetimo, juče je objavljena informacija iz baze podataka gdje se navodi da je knjiga "Kuće beskućnika" u &scaron;tampi.
Podsjetimo, Bećir Vuković, kome je dodijeljena Trinaestojulska nagrada za tu knjigu saop&scaron;tio je juče da je knjiga registrovana u Srbiji.
"Knjiga je registrovana u Narodnoj biblioteci Srbije. Ja sam uglavnom knjige objavljivao uglavnom u Beogradu i Novom Sadu u najprestižnijim kućama. Nikad nijesam čuo da neko zaviruje u famozni CIP, ali neka bude - jer, ova knjiga je čista", kazao je juče Vuković.
Podsjetimo, knjige "Kuće beskućnika" nema ni u jednom registru ni u Crnoj Gori.&nbsp;
Po zakonu knjige &scaron;tampane u Srbiji moraju da imaju primjerak u NBS
Prema zakonu u Srbiji, svaka knjiga objavljena u toj zemlji mora imati obavezni primjerak deponovan u Narodnoj biblioteci Srbije (NBS).
Izdavači su zakonski obavezni da dostave određeni broj primjeraka svojih publikacija (uključujući knjige, časopise, novine itd.) Narodnoj biblioteci Srbije i drugim ovla&scaron;ćenim bibliotekama.

Narodna biblioteka Srbije potvrdila: Ni jedna biblioteka u zemlji koja je u sistemu COBISS ne posjeduje knjigu Bećira Vukovića

TE KNJIGE NEMA NI U JEDNOM REGISTRU NI U CRNOJ GORI

Osnovno državno tužila&scaron;tvo (ODT) u Beranama formiralo je predmet protiv nepoznatih počinilaca koji su prouzrokovali pomor ribe u rijeci Lje&scaron;nici na teritoriji op&scaron;tine Berane i naložilo da se obave izviđajne radnje.
&ldquo;Predmet je formiran nakon &scaron;to je krivičnu prijavu podnio Sportski ribolovni klub &ldquo;Lim&rdquo; iz ovog grada&rdquo;, rečeno je Portalu RTCG.
Pomor ribe u Lje&scaron;nici prema mi&scaron;ljenju ribolovaca dogodio se vjerovatno prije tri dana, &scaron;to se može zaključiti po tome u kakvom stanju su uginule ribe nađene.
&ldquo;Bijele &scaron;krge, ukočene ribe i niz drugih pokazatelja govore u prilog tome da se ovaj ekolo&scaron;ki incident nije dogodio juče, već makar dva dana prije toga&rdquo;, kazali iz SRK &ldquo;Lim&rdquo;.
Prema njihovim riječima pomor se najvjerovatnije dogodio tri kilometra nizvodno od ulivanja jednog potoka iz beranskog sela Polica u rijeku Lje&scaron;nicu.
&ldquo;Iznad mjesta gdje se ovaj potok uliva u Lje&scaron;nicu nije bilo uginule ribe, a tri kilometra nizvodno pronađena je značajna količina ne samo ribe, već i drugih uginulih vodozemaca&rdquo;, pričaju sportski ribolovci.
U rijeci Lje&scaron;nici, desnoj pritoci Lima, do&scaron;lo je do ekolo&scaron;kog incidenta koji je izazvao pomor ribe. Po prijavi savjesnih ribolovaca, članovi SRK &ldquo;Lim&rdquo; iz Berana i uz prisustvo inspektora za vode, iza&scaron;li su na lice mjesta i zatekli dosta uginule ribe.
Uzvodnim pregledom rijeke zaključeno je da je zagađenje poteklo iz potoka Ja&scaron;tak, koji se nalazi nekoliko kilometara uzvodno od u&scaron;ća Lje&scaron;nice u Lim. Među uginulom ribom ima pastrmke, mladice, lipljana, mrene, mnogo sitne ribe, kao i pe&scaron;eva i rakova.
Slučaj je prijavljen policiji i tužila&scaron;tvu, budući da se radi o ozbiljnom ugrožavanju životne sredine, sa mogućim &scaron;tetnim posljedicama po zdravlje ljudi. Zbog ovog incidenta, inspektor resornog ministarstva obavijestio je nadležne inspekcije i naložio uklanjanje uginule ribe.
&ldquo;Mi u ovom trenutku ne možemo znati koliko ribe je uginulo, jer je sasvim sigurno veliki broj primjeraka voda odnijela u Lim. Rijeka Lje&scaron;nica je u ovom trenutku niskog vodostaja, ali definitivno pomor nije zanemarljiv i potrebno je da se detaljno istraži ko je i &scaron;ta uzročnik&rdquo;, kazali su iz SRK &ldquo;Lim&rdquo; iz Berana.
Ovaj, kao i nedavni ekolo&scaron;ki incident na rijeci Ćehotini, bio je povod da se saop&scaron;tenjem oglasi Ministarstvo poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede &ndash; Direktorat za ribarstvo, koje izražava veliku zabrinutost i poziva sve relevantne inspekcije na pojačanu kontrolu za&scaron;tite prirode i životne sredine i kao i zdravlja ljudi.
Oni su napomenuli da je Ministarstvu poljoprivrede &scaron;umarstva i vodoprivrede 5. jula prijavljen slučaj zagađenja rijeke Lje&scaron;nice, pritoke Lima, otrovnom materijom koja je izazvala pomor riba i drugih organizama tri kilometra nizvodno.
Iz Ministartva kažu da, za sada, nije utvrđeno ko je izazvao ovaj ekolo&scaron;ki incident.
&ldquo;Nadzorom inspektora ovog ministarstva koji vr&scaron;i nadzor i kontrolu nad sprovođenjem odredaba Zakona o slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi konstatovana je &scaron;teta na ribljem fondu i značajno uginuće salmonidnih vrsta i drugih organizama&rdquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
Ističu da će uzorci uginulih riba biti poslati na dalje ispitivanje i utvrđivanje činjenica.
&ldquo;Direktorat za ribarstvo posebno upozorava na neophodnost pojačanih inspekcijskih kontrola za inspekcije iz oblasti za&scaron;tite životne sredine i za&scaron;tite zdravlja ljudi usljed veoma učestalih akcidentnih situacija na crnogorskim rijekama. Ministarstvo upozorava da se ovakve stvari vi&scaron;e ne smiju de&scaron;avati i poziva sve nadležne instucije da kod konkretnih nemilih događaja na crnogorskim rijekama utvrde i adekvatno sankcioni&scaron;u počinioce ovakvih zločina protiv životne sredine&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju Ministarstva poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede.
Rijeka Lje&scaron;nica izvire na terotoriji op&scaron;tine Petnjica, a protiče kroz teritoriju op&scaron;tina Berane i Bijelo Polje. U rijeku Lim se uliva upravo u mjestu Bioča, graničnom području između Berana i Bijelog Polja.

Pomor ribe u Lješnici istražuje Tužilaštvo

NAKON ŠTO JE KRIVIČNU PRIJAVU PODNIO SPORTSKI RIBOLOVNI KLUB “LIM"

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno i nestabilno, mjestimično sa ki&scaron;om, pljuskovima i grmljavinom, naročito u južnim i centralnim predjelima.
Lokalno su moguće i vremenske nepogode, obilniji pljuskovi, pojava grada, na udare i jak vjetar.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar povremeno umjeren do jak, uglavnom južni.
Jutarnja temperatura 13 do 24, najvi&scaron;a dnevna od 20 do 32 stepena.

Promjenljivo oblačno i nestabilno, mjestimično sa kišom

DO 32 STEPENA

Trinaestojulska nagrada mora biti simbol dru&scaron;tvene odgovornosti, izvrsnosti i napretka Crne Gore, saop&scaron;tila je ministarka prosvjete, nauke i inovacija, Anđela Jak&scaron;ić Stojanović.
Ona je rekla da Trinaestojulska nagrada predstavlja najvi&scaron;e državno priznanje kojim Crna Gora afirmi&scaron;e istaknute pojedince i kolektive čiji rad ima dugoročan značaj za dru&scaron;tveni, kulturni, naučni i ukupni razvoj države.
Jak&scaron;ić Stojanović je, kako je saop&scaron;teno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, navela da se vrijednost Trinaestojulske nagrade temelji na zakonitosti, nepristrasnosti i ravnopravnom vrednovanju svih oblasti koje doprinose op&scaron;tem napretku crnogorskog dru&scaron;tva.
&bdquo;U tom svijetlu, ovogodi&scaron;nja dodjela otvara važno pitanje &ndash; da li su sve oblasti koje Zakon jasno prepoznaje bile jednako valorizovane?&ldquo;, navela je Jak&scaron;ić Stojanović, a prenosi agencija Mina.
Ona smatra da činjenica da su sva tri ovogodi&scaron;nja laureata iz oblasti kulture i umjetnosti prirodno upućuje na potrebu da se preispita da li su dostignuća iz drugih oblasti, posebno iz nauke i inovacija, imala jednaku &scaron;ansu da budu prepoznata i vrednovana.
&bdquo;Posebno se, sa pozicije odgovornosti za sektor nauke i inovacija, nameće pitanje da li su izuzetna naučna dostignuća bila adekvatno prepoznata u procesu odlučivanja&ldquo;, dodala je Jak&scaron;ić Stojanović.
Ona je navela da smatra svojom dužno&scaron;ću da ukaže na činjenicu da su Snežana Dragićević i Snežana Vuksanović bile nominovane za Trinaestojulsku nagradu upravo zbog otkrića od međunarodnog značaja &ndash; novog roda (Petrolamium Dragićević, Vuksanović &amp; Surina) i nove vrste za nauku (Petrolamium crnojevicii Dragićević, Vuksanović &amp; Surina) u flori Crne Gore.
Jak&scaron;ić Stojanović je podsjetila da je riječ o otkriću koje predstavlja rijetkost ne samo na nacionalnom, već i na evropskom nivou, čime Crna Gora nakon vi&scaron;e od dva vijeka dobija novu biljnu vrstu i rod &ndash; naučnu senzaciju i potencijalni simbol prirodne ba&scaron;tine 21. vijeka.
&bdquo;Vjerujem da ovakvi rezultati, koji potvrđuju naučnu izvrsnost i predani istraživački rad, zaslužuju da budu ravnopravno razmatrani prilikom dodjele najvi&scaron;ih državnih priznanja&ldquo;, kazala je Jak&scaron;ić Stojanović.
Ona je rekla da njena dužnost da ukaže na značaj dosljednog po&scaron;tovanja zakona i principa pravične zastupljenosti svih oblasti.
&bdquo;Ne ulazeći u autonomiju žirija, ali posebno sa pozicije odgovornosti koju imam kao ministarka prosvjete, nauke i inovacija, moja je obaveza da ukažem na značaj dosljednog po&scaron;tovanja zakona i principa pravične zastupljenosti svih oblasti, kako bi Trinaestojulska nagrada i dalje bila simbol dru&scaron;tvene odgovornosti, izvrsnosti i napretka Crne Gore&ldquo;, rekla je Jak&scaron;ić Stojanović.
Ona je poručila da je zajednička odgovornost &bdquo;da podstičemo stvaraoce u svim oblastima da nastave da grade Crnu Goru kao dru&scaron;tvo znanja, kulture i naučne relevantnosti na međunarodnoj sceni&ldquo;.

Jakšić Stojanović: Trinaestojulska nagrada mora biti simbol društvene odgovornosti, izvrsnosti i napretka Crne Gore

"DA LI SU IZUZETNA NAUČNA DOSTIGNUĆA BILA ADEKVATNO PREPOZNATA U PROCESU ODLUČIVANJA"

Potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić poručio da je u interesu svih da se nastavi dijalog o zaradama prosvjetnih radnika i dođe do rje&scaron;enja situacije u korist prosvjetara.
Kako je saop&scaron;teno iz njegovog Kabineta, Aleksić je primio predstavnike Sindikata prosvjete (SPCG), na čelu sa predsjednikom Radomirom Božovićem.
"Na sastanku je bilo riječi o aktuelnoj situaciji u obrazovanju i posljedicama novog, centralizovanog sistema obračuna zarada koji će za rezultat imati umanjenje zarada velikom broju prosvjetnih radnika.
Predstavnici SPCG upoznali su Aleksića sa preduzetim aktivnostima po pitanju umanjenja zarada, ali i mjerama koje će Sindikat preduzeti kako bi za&scaron;titio svoja prava&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Kako dalje navode, predstavnici SPCG zamolili si Aleksića da se "svojim ličnim autoritetom zauzme kod premijera Milojka Spajića i ministarke prosvjete Anđele Jak&scaron;ić Stojanović da se socijalni dijalog, kog već 15 dana nema, nastavi".
&bdquo;Aleksić je naglasio da je u interesu svih da se dijalog nastavi i da se kompromisom dođe do rje&scaron;enja situacije na korist prosvjetara koji su najvažnija karika crnogorskog du&scaron;tva, kao i da će tu odluku podržati na Vladi&ldquo;, pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.

Aleksić sa predstavnicima SPCG: U interesu svih da se dijalog sa prosvjetarima nastavi

ZATRAŽENO DA BUDE UPUĆENA URGENCIJE ZA NASTAVAK SOCIJALNOG DIJALOGA SPAJIĆU I JAKŠIĆ STOJANOVIĆ

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno i nestabilno, mjestimično ki&scaron;a, pljuskovi i grmljavina, a lokalno su moguće i vremenske nepogode, naročito u sjevernim predjelima.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, poslijepodne se u južnim predjelima očekuju duži sunčani periodi, a krajem dana prestanak padavina u cijeloj zemlji.
Prijepodne u sjevernim, a u drugom dijelu dana i u ostalim predjelima, umjeren do jak vjetar sjevernih smjerova.
Jutarnja temperatura od deset do 22, najvi&scaron;a dnevna od 14 do 29 stepeni.

Danas oblačno i nestabilno, mjestimično kiša