Društvo

Osam godina otkako su standardi kontrole zagađenja stupili na snagu prema Ugovoru o energetskoj zajednici, emisije zagađenja u Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji bile su 6,6 puta veće od dozvoljenog, pi&scaron;e u novom izvje&scaron;taju Bankwatcha.
Bankwatch je najveća mreža ekolo&scaron;kih organizacija i udruženja za ljudska prava u centralnoj i istočnoj Evropi.
Izvje&scaron;taj pod naslovom &ldquo;Usklađuj se ili zatvori&rdquo;, objavljen je 23. juna i odnosi se na propuste provođenja zakona o emisijama sumpor-dioksida (SO2) iz zastarjelih termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu koji su pro&scaron;le godine prema&scaron;ili zakonska ograničenja.
Istovremeno, zagađenje pra&scaron;inom se povećalo, dosegnuv&scaron;i najvi&scaron;i nivo od stupanja na snagu važećih pravila 2018. godine.
Elektrane na ugalj u Bosni i Hercegovini bile su najveći emiteri SO2, sa 196.940 tona, &scaron;to je 12,7 puta vi&scaron;e od ograničenja. Slijedi Srbija sa 177.756 tona, &scaron;to je 5,1 puta vi&scaron;e od dopu&scaron;tenog.
U cijeloj regiji, emisije SO2 samo su se skromno smanjile od 2018. A ograničenja emisija su 2025. bila stroža nego prethodnih godina, &scaron;to je dovelo do jo&scaron; većih kr&scaron;enja, navodi izvje&scaron;taj Bankwatcha.
Najveći zagađivač SO2 u apsolutnom iznosu i dalje je elektrana Ugljevik u Bosni i Hercegovini, iako ima opremu za odsumporavanje. Emisije 2025. godine od 115.079 tona bile su najveće otkako su pravila o kontroli zagađenja stupila na snagu 2018. godine.
Oneči&scaron;ćenje pra&scaron;inom bilo je 2,9 puta veće od dopu&scaron;tenog 2025. godine, dosegnuv&scaron;i najvi&scaron;u apsolutnu i relativnu razinu od stupanja pravila na snagu 2018. godine.
To je uglavnom potaknuto ogromnim povećanjem u fabrici Bitola u Sjevernoj Makedoniji, koja je udvostručila svoje emisije u poređenju s 2024. i samostalno ispustila vi&scaron;e od 7.094 tone dopu&scaron;tene za cijelu regiju.
Gacko u Bosni i Hercegovini opet je najveći relativni emiter pra&scaron;ine. Uprkos malom padu u odnosu na 2024. godinu, emitirao je 15,1 puta vi&scaron;e od dopu&scaron;tenog.
Kao i 2024. godine, ukupna emisija azot oksida iz termoelektrana u 2025. godini iznosila je 1,4 puta vi&scaron;e od dopu&scaron;tene.
Kosovo, BiH i Srbija prema&scaron;ile su zakonske granice, a najvi&scaron;e je ispustio Nikola Tesla B u Srbiji &ndash; 11.247 tona.
Fabrika u Pljevljima u Crnoj Gori pro&scaron;la je rekonstrukciju posljednjih godina i veći dio 2025. nije radila, međutim nema dokaza da je u skladu sa standardima zaga&scaron;enja koji bi joj omogućili nastavak rada.
Tuzla 4 i Kakanj 5 u Bosni i Hercegovini, te Morava i Kolubara A u Srbiji takođe rade vi&scaron;e od dvije godine nakon krajnjeg roka za zatvaranje, navodi se u izvje&scaron;taju Bankwatcha.
Sekretarijat Energetske zajednice otvorio je nekoliko slučajeva prekr&scaron;aja protiv država Zapadnog Balkana potvrđujući nezakonit rad njihovih elektrana na ugalj. Međutim, niti jedna vlada nije izrekla kazne predmetnim elektranama na ugalj, niti imaju jasne, ažurirane i realne planove za usklađivanje i/ili zatvaranje.
U međuvremenu, konačni režim Mehanizma Evropske unije za prilagođavanje emisija ugljenika započeo je u januaru 2026., povećavajući tro&scaron;kove izvoza električne energije i dodatno ugrožavajući profitabilnost termoelektrana na ugalj u regiji.

Zagađenje iz zastarjelih termoelektrana na Zapadnom Balkanu 6,6 puta veće od dozvoljenog

PIŠE U NOVOM IZVJEŠTAJU BANKWATCHA

Biv&scaron;i predsjednik Mjesne zajednice Župa nik&scaron;ićka Dragoljub Dragan Radulović sinoć je iz mora u naselju Prčanj spasio turistkinju koju je morska struja odvukla daleko od obale.
Kako Portal RTNK saznaje, u pitanju je državljanka Francuske, starije dobi koja zbog jake morske struje nije uspijevala da se vrati na obalu.
Radulović je to Portalu RTNK potvrdio ističući da se sve dogodilo oko 20h kada je u moru uočio žensku osobu stotinjak metara od obale. Uspio je da dopliva do nje i iznese je na obalu.
&ldquo;Spa&scaron;en je jedan život, sve ostalo je manje važno&ldquo;, rekao je kratko Radulović.
U međuvremenu na obalu su stigle prijateljice spa&scaron;ene turistkinje, takođe državljanke Francuske koje su Raduloviću izrazile zahvalnost, a podr&scaron;ka je stigla i od prolaznika.
Radulović je niz godina bio predsjednik Mjesne zajednice Župa nik&scaron;ićka u kojoj je pokrenuo i realizovao brojne projekte za dobrobit tog mjesta o čemu su svi mediji izvje&scaron;tavali.
Dobitnik je vi&scaron;e priznanja za dobrobit op&scaron;tem dobru, poput nagrade &bdquo;Iskra&ldquo;, ali i Srebrnog znaka Crvenog krsta koji se dodjeljuje pojedincima-članovima, volonterima Crvenog krsta i zaslužnim građanima, za posebne usluge i doprinos razvoju Crvenog krsta Crne Gore.

Herojski podvig Nikšićanina Dragana Radulovića: Iz mora u Prčanju spasio turistkinju

ZBOG JAKE MORSKE STRUJE NIJE USPIJEVALA DA SE VRATI NA OBALU.

Dio kamiona koji je u nedjelju trebalo da uđe u Crnu Goru preko graničnog prelaza Božaj, morao je na to da čeka oko 17 sati, zbog navodnih problema sa carinskim sistemom, pi&scaron;u Vijesti.
Sličan problem, kako je listu potvrdilo vi&scaron;e sagovornika iz transportnog sektora, zabilježen je &scaron;irom države.
Vijesti su pitale predstavnike Uprave carina za&scaron;to je do&scaron;lo do zastoja i kada je saobraćaj zvanično pu&scaron;ten, od kojih očekuju odgovore.&nbsp;
Izvor lista, koji je na granici sa Albanijom čekao oko 17 sati, rekao je da su zaustavljeni u nedjelju oko 19 sati, ali da nijesu objavije&scaron;teni zbog čega.
&bdquo;Na prolaz na granici sa Albanijom čekali do ponedjeljka oko 13 sati. Kolona kamiona je sigurno bila duga oko 2,5 do tri kilometra, dok je većina prevozila voće i povrće. Prema na&scaron;im informacijama, radi se o određenom dorađivanju carinskog sistema, pa je ulaz bio slobodan samo za prazne kamione. Najveći problem je &scaron;to nije bilo ni vode u blizini&rdquo;, naveo je izvor.
Drugi izvor je objasnio da taj problem nije novina, te da se zastoji carinskog sistema de&scaron;avaju sve če&scaron;će u posljednjih 30 dana, &scaron;to im pravi ozbiljne probleme.
Na te i druge probleme duže vrijeme ukazuje i Udruženje prevoznika, koje je zbog toga organizovalo i proteste.vv

Kamioni na Božaju čekali 17 sati

ZBOG NAVODNIH PROBLEMA SA CARINSKIM SISTEMOM

Za &bdquo;čudo iz &Scaron;titara&ldquo;, biljku Petrolamium crnojevicii, čiji je pronalazak objelodanjen pro&scaron;le godine u martu, radi se studija za&scaron;tite lokaliteta koja bi trebalo da bude govota u decembru ove godine. Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera kazali su Pobjedi da mogu pretpostaviti da će obuhvat stani&scaron;ta ove vrijedne biljke biti uključeno u zonu gdje će pristup biti strogo kontrolisan.
Samostalna savjetnica u ENEKO centru CANU Snežana Dragićević je u momentu otkrivanja biljke u maju 2019. godine bila kustoskinja u Prirodnjačkom muzeju Crne Gore. Ona je prva prona&scaron;la neobičnu biljku dok je odmarala uz lipu u &Scaron;titarima i zapazila je na goloj stijeni. Tada je fotografisala i poslala je koleginici Snežani Vuksanović da je identifikuje. Nijesu uspijevale u de&scaron;ifrovanju, pa su potražile pomoć od kustosa Prirodoslovnog muzeja u Rijeci i vanrednog profesora Univerziteta Primorska u Kopru dr Bo&scaron;tjana Surina.
Na kraju je identifikovana u Kini. Ovaj rod biljke nazvan je - Petrolamium Dragićević, Vuksanović &amp; Surina i nova vrsta za nauku (Petrolamium crnojevicii Dragićević, Vuksanović &amp; Surina).
Postupak za&scaron;tite područja
Načelnica Direkcije za za&scaron;tićena područja u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Arina Mara&scaron; priča za Pobjedu da je postupak za&scaron;tite same biljke pokrenut pripremom Liste za&scaron;tićenih vrsta biljaka, životinja i gljiva koja je i dalje u fazi nacrta, pa samim tim, Petrolamium crnojevicii jo&scaron; nema status za&scaron;tićene vrste u Crnoj Gori.
Međutim, za&scaron;tita područja na kojem se ova jedinstvena vrsta biljke nalazi je otpočeta ove godine i na taj način će sačuvati područje &Scaron;titara od potencijalnih negativnih uticaja koji mogu ugroziti stani&scaron;te ove biljke.
U skladu sa Zakonom o za&scaron;titi prirode, Ministarstvo i jedinica lokalne samouprave mogu da pokrenu postupak za&scaron;tite nekog područja. Kako procedura nalaže, to podrazumijeva podno&scaron;enje zahtjeva Agenciji za za&scaron;titu životne sredine za izradu studije za&scaron;tite &ndash; dokumenta koji čini osnovnu bazu informacije i smjernica za očuvanje nekog područja koje će se zvanično proglasiti na Vladi, Skup&scaron;tini Crne Gore ili Skup&scaron;tini jedinice lokalne samouprave u zavisnosti od vrste za&scaron;tićenog područja i da li zahvata teritoriju jedne ili vi&scaron;e jedinica lokalnih samouprava. U studiji za&scaron;tite se predlaže obuhvat, zonacija, mjere za&scaron;tite, detaljan opis prirodnih i kulturnih karakteristika područja...
- Agencija za za&scaron;titu životne sredine će u studiji za&scaron;tite predložiti kojoj vrsti za&scaron;tićenog područja pripada područje &Scaron;titara &ndash; istakla je Mara&scaron;.
Strogo kontrolisan pristup
U Zakonu o za&scaron;titi prirode su definisane vrste za&scaron;tićenih područja: strogi rezervat prirode, nacionalni park, posebni rezervat prirode, park prirode, spomenik prirode i predio izuzetnih odlika. Svaka vrsta za&scaron;tićenog područja ima svoju određenu ulogu, odnosno karakteristiku, ali ono &scaron;to je pored dodjeljivanja vrste za&scaron;tićenog područja važno je i zonacija, ističe Mara&scaron;.
Dodaje da za za&scaron;tićena područja imamo tri zone za&scaron;tite od kojih je zona za&scaron;tite I najrigoroznija, odnosno ne dozvoljava kori&scaron;ćenje prirodnih resursa, već se koristi u naučne i obrazovne svrhe. Zona za&scaron;tite II dozvoljava ograničeno kori&scaron;ćenje prirodnih resursa koje nema posljedice po primarne vrijednosti područja, i zona za&scaron;tite III koja je najliberalnija, ali opet, u kojoj ne smije doći do promjena koje bi mogle ugroziti prirodne vrijednosti za&scaron;tićenog područja.
- Možemo pretpostaviti da će obuhvat stani&scaron;ta ove vrijedne biljke biti uključeno u zonu gdje će pristup biti strogo kontrolisan. Međutim, važno je napomenuti da se prilikom definisanja obuhvata budućeg za&scaron;tićenog područja neće posmatrati samo stani&scaron;te biljke Petrolamium crnojevicii, već i &scaron;iri obuhvat &Scaron;titara gdje se mogu naći druga važna stani&scaron;ta biljaka i životinja, kao i kulturno istorijski lokaliteti &scaron;to će uticati na određivanje vrste za&scaron;tićenog područja i zonacije &ndash; navela je Mara&scaron;.
Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera očekuje da će Studija za&scaron;tite biti gotova u decembru ove godine, nakon čega će se otpočeti priprema sprovođenja javne rasprave na kojoj se javnost može upoznati sa sadržajem studije za&scaron;tite i nacrtom akta o progla&scaron;enju za&scaron;tićenog područja. U zavisnosti od vrste predloženog za&scaron;tićenog područja, javnu raspravu će organizovati ili Ministarstvo ili op&scaron;tina Cetinje na čijoj teritoriji se nalaze &Scaron;titari &ndash; navela je ona.
Pozvali Cetinje na saradnju
Ministarstvo je zvaničnim putem obavijestilo Prijestonicu Cetinje o pokrenutom postupku za&scaron;tite &Scaron;titara, uzimajući u obzir nacionalni značaj ovog lokaliteta i pozvalo na saradnju. Iako je ovo Ministarstvo pokrenulo postupak za&scaron;tite, Prijestonica Cetinje i njene mjesne zajednice imaju izuzetnu ulogu u postupku progla&scaron;avanja novog za&scaron;tićenog područja.
Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) je poseban partner u ovom procesu zbog svog dosada&scaron;njeg doprinosa i otkrivanja ove vrste svjetskoj naučnoj javnosti. Upravo podaci prikupljeni kroz aktivnosti CANU-a omogućiće da se studija pripremi u veoma kratkom roku.
Dodatno, Ministarstvo je upoznato da nevladina organizacija EnvPro spovodi aktivnosti koje imaju za cilj bolju informisanost lokalnog stanovni&scaron;tva o značaju &Scaron;titara, &scaron;to je važan aspekt u procesu progla&scaron;avanja novog za&scaron;tićenog područja.
Po&scaron;tanska markica, kovanica&hellip;
U martu pro&scaron;le godine je objelodanjen pronalazak biljke, a naučnica Dragićević, samostalna savjetnica u ENEKO centru CANU, koja je prona&scaron;la biljku, kaže Pobjedi da se do sada postupilo odgovorno i promi&scaron;ljeno u za&scaron;titi ove biljke.
- Za&scaron;tita jednog područja nije administrativna odluka koja se donosi preko noći, već složen proces koji zahtijeva prikupljanje &scaron;to vi&scaron;e naučnih podataka, sagledavanje svih prirodnih vrijednosti prostora i procjenu dobiti i mogućih gubitaka koje za&scaron;tita donosi za lokalnu zajednicu.
Već na samom početku bilo je jasno da za&scaron;tita ne treba da obuhvati samo novu biljku Petrolamium crnojevicii, već da je riječ o prostoru koji predstavlja značajan refugijum sa brojnim drugim rijetkim, endemičnim i za&scaron;tićenim vrstama. Zbog toga je bilo neophodno prikupiti dodatne podatke i o drugim grupama organizama kako bi se donijela kvalitetna i dugoročno održiva odluka &ndash; rekla je ona.
Takođe, kako dodaje, područje koje nije pod za&scaron;titom i područje koje jeste pod za&scaron;titom imaju različite režime upravljanja i kori&scaron;ćenja prostora.
- Zato je bilo važno da se pažljivo razmotre svi aspekti buduće za&scaron;tite, ali i da lokalno stanovni&scaron;tvo bude upoznato sa značajem ovog prostora i uključeno u cijeli proces. Iskustva pokazuju da za&scaron;tita može biti uspje&scaron;na samo ako je lokalna zajednica prihvati kao svoju vrijednost. Na&scaron; cilj nije bio da za&scaron;titu nametnemo, već da je gradimo zajedno sa ljudima koji tu žive, jer samo takav pristup može dati trajne rezultate &ndash; kazala je Dragićević.
Upitana da li su posjećivali biljku i u kakvom je stanju, odgovara da jesu te da su u početku to bile posjete sa kolegama i prijateljima koji su nakon otkrića željeli da vide &bdquo;čudo iz &Scaron;titara&ldquo;, biljku koja je privukla toliku pažnju ne samo stručne nego i &scaron;ire javnosti. To, kako dodaje, najbolje potvrđuje činjenica da je već dobila svoju po&scaron;tansku markicu, na čemu duguju zahvalnost Po&scaron;ti Crne Gore, a uskoro će biti predstavljena i na prigodnoj kovanici Centralne banke Crne Gore, kojoj su, takođe, zahvalni &scaron;to je prepoznala naučni i nacionalni značaj ove izuzetne biljke.
- Posebno nam je značilo i to &scaron;to je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, u okviru izložbe koja kroz 20 panoa predstavlja najznačajnije priče i događaje za svaku godinu od 2006. do danas, za 2025. odabrao upravo Petrolamium crnojevicii. Time je priča o ovoj biljci iza&scaron;la iz okvira naučne zajednice i postala dio &scaron;ire dru&scaron;tvene priče o vrijednostima koje Crna Gora treba da njeguje, čuva i promovi&scaron;e &ndash; rekla je ona.
Dragićević dodaje da ono &scaron;to ih posebno raduje jeste da tokom dosada&scaron;njih istraživanja nijesu registrovali nove oblike devastacije stani&scaron;ta. Okruženje u kojem Petrolamium raste je stabilno, populacija je vitalna, biljke cvjetaju i formiraju sjeme. Dragićević zaključuje da, ipak, zbog izuzetno malog areala rasprostranjenja, Petrolamium crnojevicii ostaje jedna od najugroženijih biljnih vrsta u Crnoj Gori, zbog čega su kontinuirani monitoring i dalja istraživanja od presudnog značaja za njeno očuvanje.
Sjeme će biti pohranjeno u Prirodoslovnom muzeju Rijeka, Crna Gora jo&scaron; nema banku za dugoročno čuvanje
Naučnica Snežana Dragićević kaže da tokom ove godine u okviru projekta koji realizuje ENEKO centar Crnogorske akademije nauka i umjetnosti pod rukovodstvom akademika Vukića Pulevića sprovode istraživanja biologije opra&scaron;ivanja, reprodukcije i klijanja sjemena vrste Petrolamium crnojevicii.
Zahvalni su, kako kaže, akademiku Igoru Đuroviću, rukovodiocu ENEKO centra, i Odjeljenju prirodnih nauka CANU na podr&scaron;ci da ovaj projekat bude uvr&scaron;ten u Program naučnoistraživačkog rada CANU za 2026. godinu. Osim nje, na projektu učestvuju prof. dr Bo&scaron;tjan Surina iz Prirodoslovnog muzeja Rijeka i dr Snežana Vuksanović iz Prirodnjačkog muzeja Crne Gore, botaničari, kao i mr Suzana Malidžan i dr Bogić Gligorović, entomolozi. Od aprila obilaze teren i prate stanje populacija, a već u maju započeli su istraživanja biologije opra&scaron;ivanja vrste.
- Zajedno sa Bo&scaron;tjanom Surinom i Domagojem Bogićem iz riječkog muzeja, pomoću kamera, pratili smo insekte koji posjećuju cvjetove i prikupljali podatke o njihovoj ulozi u reprodukciji biljke. Istovremeno smo, koristeći dron (uz svesrdnu pomoć Vlada Vučinića), analizirali nepristupačne djelove ovog područja, radi identifikacije stani&scaron;ta sa sličnim ekolo&scaron;kim uslovima, kako bismo otkrili potencijalne nove lokalitete vrste. Trenutno sakupljamo sjeme, koje će biti predmet analiza i testova klijanja s ciljem uspostavljanja naučno utemeljenih mjera za ex situ za&scaron;titu i dugoročno očuvanje Petrolamium crnojevicii. Prikupili smo manju količinu, vodeći računa da ni na koji način ne ugrozimo prirodnu reprodukciju ove vrste i obnovu populacije &ndash; navodi ona.
Naučnica dodaje da će sjeme biti pohranjeno u Prirodoslovnom muzeju Rijeka, s obzirom na to da Crna Gora jo&scaron; nema banku sjemena za dugoročno čuvanje reproduktivnog materijala svojih endemičnih i rijetkih biljnih vrsta.
- Upravo zbog toga ovakva istraživanja dodatno ukazuju na potrebu uspostavljanja nacionalne banke sjemena, koja bi predstavljala jedan od najvažnijih mehanizama ex situ za&scaron;tite crnogorske flore &ndash; rekla je ona.
Planirana trasa Jadransko-jonskog auto-puta blizu područja, biće korekcija
Dragićević je, komentari&scaron;ući da li planirana trasa Jadransko-jonskog auto-puta predstavlja prijetnju za stani&scaron;te Petrolamium crnojevicii i da li su o tome razgovarali sa nadležnim institucijama, kazala da su za planiranu trasu Jadransko-jonskog auto-puta saznali upravo od mje&scaron;tana, koji su im tokom jednog susreta ukazali na zabrinutost zbog mogućeg uticaja na ovaj prostor.
Kaže da je riječ o ljudima koji su već pokazali koliko im je stalo do svog kraja, jer su ranije uspjeli da sačuvaju ovo područje od eksploatacije kamena i otvaranja kamenoloma. Njihov odnos prema prostoru je, ističe Dragićević, najbolji primjer koji pokazuje da za&scaron;tita treba da bude rezultat saradnje nauke, institucija i lokalne zajednice.
- Zbog toga smo stupili u kontakt sa Monteputom i dostavili im podatke o rasprostranjenju na&scaron;e vrste i povr&scaron;ini na kojoj je potvrđeno njeno prisustvo, a oni nama trasu puta. Ohrabruje činjenica da su nam saop&scaron;tili da je u toku izrada idejnog projekta i da su u toj fazi moguća određena pomjeranja trase radi optimizacije rje&scaron;enja. Međutim, prema na&scaron;em mi&scaron;ljenju, planirana trasa je veoma blizu području koje je u centru na&scaron;e pažnje, a radi se o prostoru od izuzetnog prirodnog značaja, tako da smatramo da se mora razmotriti mogućnosti udaljavanja puta vi&scaron;e od udaljenosti koje su nam iz Monteputa predočili da su ,,moguće i dozvoljene&ldquo; (a trasa je planirana prije otkrića Petrolamium crnojevicii) &ndash; rekla je ona.
 Dodaje da za&scaron;tita neće biti usmjerena samo na jednu biljnu vrstu - Petrolamium crnojevicii.
- Od ranije nam je poznato, a sve vi&scaron;e podataka potvrđuje i ukazuje da je riječ o jedinstvenom kra&scaron;kom području koje predstavlja svojevrsni refugijum brojnih rijetkih i endemičnih biljnih i životinjskih vrsta. Zbog toga će na&scaron; prijedlog biti da buduće za&scaron;tićeno područje obuhvati prirodne granice jedne cjeline koja je jedan od bisera neobičnog, jedinstvenog i izuzetno vrijednog crnogorskog pejzaža koji nazivamo ljuti kr&scaron;. Pored prirodnih vrijednosti, ovaj prostor posjeduje i izuzetankulturno-istorijski značaj.
Na njemu se nalazi Soko grad i brojni lokaliteti koji svjedoče o kontinuitetu crnogorske istorije i državnosti. Upravo zato vjerujemo da ćemo naći rje&scaron;enje koje će omogućiti razvoj saobraćajne infrastrukture, ali i očuvanje jednog od najvrednijih prirodnih i kulturnih predjela u Crnoj Gori. Mi ne tražimo zaustavljanje razvoja, već njegovo usklađivanje sa za&scaron;titom prostora čija vrijednost daleko prevazilazi značaj jedne vrste i koji, po na&scaron;em mi&scaron;ljenju, zaslužuje nivo za&scaron;tite uporediv sa najvrednijim i najznačajnijim prirodnim područjima u zemlji &ndash; rekla je naučnica Dragićević.
&nbsp;

„Čudo iz Štitara“ na poštanskoj markici, kovanici – slijedi zaštita lokaliteta

U TOKU IZRADA STUDIJE ZA ZAŠTITU PODRUČJA NADOMAK CETINJA, GDJE RASTE BILJKA KOJE NEMA NIGDJE NA SVIJETU

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i toplo, uz uslove za mjestimičnu kratkotrajnu ki&scaron;u i grmljavinu, uglavnom poslijepodne.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u južnim i centralnim predjelima biće pretežno sunčano uz slab do umjeren razvoj oblačnosti.
&nbsp;U tim oblastima poslijepodne je ponegdje moguć jači razvoj oblačnosti, kratkotrajna ki&scaron;a i grmljavina.
Na sjeveru će biti promjenljivo oblačno sa dužim periodima sunčanog vremena u prvom dijelu dana i uslovima za mjestimičnu pojavu kratkotrajne ki&scaron;e i grmljavine u drugom.
Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera, u kontinentalnim oblastima pretežno sjeverni.
Jutarnja temperatura 11 do 25 stepeni, najvi&scaron;a dnevna 22 do 36 stepeni.

Danas sunčano, poslijepodne moguća kiša

DO 36 STEPENI

Sankcije u slučaju vr&scaron;njačkog nasilja moraju biti na najvećem mogućem nivou, a država vi&scaron;e neće ćutati na tu pojavu, poručuju za RTCG iz kabineta predsjednika države i crnogorskog parlamenta. Iz Udruženja roditelji navode da zakone i protokole za postupanje imamo, ali da izostaju kontrola i odgovornost.
Jasna i organizovana reakcija države, odnosno izrada nacionalnog protokola za postupanje u slučajevima vr&scaron;njačkog nasilja, to je cilj obavezujućeg državnog mehanizma čije uspostavljanje predlaže predsjednik Jakov Milatović, pojasnio je sekretar &scaron;efa države Marko Lakić.
"O ovoj temi ne možemo govoriti samo kada neki novi slučaj bude medijski propraćen. Moramo reagovati odmah, jasno i organizovano, i vratiti sigurnost svakom djetetu u Crnoj Gori. Sa druge strane, svako dijete, odnosno roditelj, mora znati kome da se obrati, &scaron;to danas nije slučaj", poručio je Lakić.
Često se događa da institucije ne znaju &scaron;ta je čija nadležnost, kako da postupe ili koga da obavijeste, pa se nerijetko slučajevi nasilja zata&scaron;kavaju, sve dok ne budu medijski eksponirani. Zato protokol mora, kako ističe Lakić, precizno definisati postupanje svih u sistemu.
"Posebno bih istakao i &scaron;ta je čija odgovornost i koje su posljedice ukoliko se ne pridržavaju protokola. Sistem neće vi&scaron;e ćutati dok dijete pati. Takođe se planira formiranje zvanične evidencije slučajeva, uz punu za&scaron;titu identiteta djece i podataka o ličnosti", ocijenio je on.
Da Crna Gora ima dobre zakone i podzakonske akte, kao i jasne protokole i uputstva, napominje Lepa Žunjić iz Udruženja roditelji. No, kako upozorava, izostaje primjena.
"Imamo dokumente, imamo protokole, većinu protokola koje i predsjednik pominje, ali imamo problem &scaron;to nemamo kontrolu i odgovornost ako se to ne primjenjuje", kazala je ona.
&Scaron;to god da je na papiru, ako se ne primjenjuje u praksi, kako podvlači Žunjić, roditeljima i djeci ne znači ni&scaron;ta.
"Fokus se treba pomjeriti na rad, konkretan rad, kontrolu i način na koji institucije rade, ali i odgovornosti kada se ne sprovode svi ovi protokoli i uputstva", dodaje Žunjić.
Da vr&scaron;njačko nasilje nije samo problem porodice, već dru&scaron;tva u cjelini, te da je značajan svaki predlog koji je realno sprovodljiv i doprinosi jačanju institucija, poručuju iz Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport.
Predsjednik tog skup&scaron;tinskog tijela Nikola Rovčanin, smatra da, iako postoje unapređenja, odgovor države trebalo bi da bude jači.
"Dakle, potrebno je jačanje na prevenciji, da se u &scaron;kolski sistem uvede veći broj psihologa, pedagoga, dakle, upravo zbog tog jačanja prevencije. Međutim, veoma je važno da porodice i &scaron;kole prepoznaju na vrijeme, daju adekvatan odgovor kako bi se ovo suzbilo", naveo je Rovčanin.
Upravo u akcionom planu Ministarstva prosvjete i Savjeta Evrope za 2026. fokus je na prevenciji, za &scaron;ta su obezbijeđena značajna finansijska sredstva, napominje Rovčanin.
Stav Ministarstva prosvjete na ovu temu nije bilo moguće dobiti, pi&scaron;e RTCG.

Država najavljuje oštre mjere u borbi protiv vršnjačkog nasilja; Žunjić: Dobre zakone imamo, ali se ne primjenjuju

"ŠTO GOD DA JE NA PAPIRU, AKO SE NE PRIMJENJUJE U PRAKSI, RODITELJIMA I DJECI NE ZNAČI NIŠTA"

Građani Crne Gore pro&scaron;le godine za ljekove su potro&scaron;ili vi&scaron;e od 200 miliona eura, &scaron;to je za gotovo devet odsto vi&scaron;e nego godinu ranije. Najveći rast bilježe inovativne terapije za liječenje najtežih bolesti, koje su među najskupljim na trži&scaron;tu.
Ukupna finansijska potro&scaron;nja ljekova u Crnoj Gori tokom pro&scaron;le godine iznosila je 215,7 miliona eura, a najvi&scaron;e novca izdvaja se za liječenje srca. U odnosu na godinu ranije rashodi su veći za 8,72 odsto, ističe direktorica Centra za promociju i bezbjednu primjenu ljekova Lidija Čizmović.
&bdquo;Tokom pro&scaron;le godine, 2025. godine, najvi&scaron;e kori&scaron;ćeni ljekovi bili su ljekovi za liječenje kardiovaskularnih bolesti, ljekovi za liječenje alimentarnog trakta i metabolizma, ljekovi za liječenje bolesti krvi, ljekovi za liječenje nervnog sistema i tako dalje. Međutim, ono &scaron;to bih napomenula jeste da su tokom pro&scaron;le godine, od samog početka prikupljanja izve&scaron;taja o upotrebi ljekova, najvi&scaron;e kori&scaron;ćeni ljekovi bili ljekovi za liječenje kardiovaskularnih oboljenja&ldquo;, istakla je direktorica Centra za promociju i bezbjednu primjenu ljekova Lidija Čizmović.
Ipak, kada se velika statistika i medicinske kategorije prevedu na jezik svakodnevice, dobijamo preciznu listu onih specifičnih ljekova koje građani najče&scaron;će uzimaju. &nbsp;
&bdquo;Najče&scaron;će kori&scaron;ćeni lijek je holekalciferol, na&scaron;i građani bi trebalo da znaju da je to vitamin D, acetilsalicilna kiselina, ramipril, diklofenak, rozuvastatin&ldquo;, navela je ona.
Pozitivan trend zabilježen je kod upotrebe antibiotika, koja je tokom pro&scaron;le godine smanjena. Čizmović nagla&scaron;ava da se podaci o potro&scaron;nji ljekova prate prema metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije.
&bdquo;Gdje se broj konzumiranih ljekova izražava u dnevnoj definisanoj dozi na 1.000 stanovnika dnevno. Ono &scaron;to bih želeo da naglasim, nažalost, jeste da ova metodologija ne obuhvata lekove za lečenje najtežih bolesti, jer Svetska zdravstvena organizacija jo&scaron; uvek nije utvrdila dnevnu definisanu dozu za tu grupu lekova&ldquo;, zaključila je Čizmović.
Podaci o potro&scaron;nji ljekova pružaju važan uvid u zdravstvene potrebe stanovni&scaron;tva, ali i u razvoj zdravstvenog sistema koji sve vi&scaron;e uključuje savremene i inovativne terapije.

Na ljekove lani potrošeno 215,7 miliona eura, najviše novca dato za liječenje srca

PODACI CENTRA ZA PROMOCIJU I BEZBJEDNU PRIMJENU LJEKOVA

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, uz slab do umjeren razvoj oblačnosti u kontinentalnim oblastima.
Poslijepodne u planinskim oblastima, moguća je tek veoma rijetka pojava kratkotrajne ki&scaron;e.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar uglavnom slab, promjenljiv.
Jutarnja temperatura deset do 24 stepena, najvi&scaron;a dnevna od 24 do 37 stepeni.

Danas do 37 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

Projekat kojim je predviđeno da se obezbijedi rad stomatolo&scaron;kih ambulanti u 59 &scaron;kola kasni. Iz Ministarstva zdravlja kazali su Pobjedi da treba da se nabavi stomatolo&scaron;ka oprema, da prvobitni tender nije uspje&scaron;no okončan, te da je neizbježno da se pokrene novi postupak. Najavljuju da očekuju tokom tekuće godine postepeno otvaranje ambulanti.
Iz resora kojim rukovodi ministar Vojislav &Scaron;imun nijesu odgovorili konkretno na pitanje za&scaron;to prvi tender koji je raspisan za nabavku stomatolo&scaron;ke opreme nije okončan kako treba.
Ponovno vraćanje stomatologa u &scaron;kole obećava se već četiri godine. O Zakonu o zdravstvenoj za&scaron;titi, kojim je propisano da se uvodi stomatolo&scaron;ka zdravstvena za&scaron;tita djece do 18 godina, govori se od januara pretpro&scaron;le godine. S normativnog aspekta, zakonom je uspostavljen pravni okvir koji omogućava organizovanje stomatolo&scaron;ke za&scaron;tite za djecu do 18 godina kroz instituciju &scaron;kolskog stomatologa. Model predviđa smje&scaron;taj ambulanti unutar vaspitno-obrazovnih ustanova, pri čemu bi iste organizaciono bile integrisane u strukture domova zdravlja na nivou op&scaron;tine.
Pokrivenost
Iz Ministarstva zdravlja kažu da projekat, koji u svom punom obimu predviđa uspostavljanje 56 ambulanti sa otprilike 70 stomatolo&scaron;kih timova, u načelu bi omogućio pokrivenost gotovo cjelokupne &scaron;kolske populacije u Crnoj Gori. Infrastrukturne aktivnosti su, prema njihovim riječima, u znatnoj mjeri napredovale, pa su tako u vi&scaron;e obrazovnih ustanova adaptacije zavr&scaron;ene ili su u zavr&scaron;noj fazi realizacije.
- Ipak, puna funkcionalnost sistema ostaje uslovljena zavr&scaron;etkom postupka nabavke stomatolo&scaron;ke opreme. Prvobitni tender nije rezultirao uspje&scaron;nim okončanjem procedure, zbog čega je pokretanje novog tenderskog postupka neizbježno. Ova okolnost, u kombinaciji sa složeno&scaron;ću administrativnih i logističkih procesa, objektivno je uticala na dinamiku realizacije projekta te dovela do ka&scaron;njenja u odnosu na inicijalno planiranu vremensku projekciju &ndash; kazali su iz resora ministra &Scaron;imuna.
Dodaju da pred nadležnim institucijama stoje preostale infrastrukturne i organizacione obaveze: zavr&scaron;etak opremanja ambulanti, angažovanje stomatolo&scaron;kih timova i njihovo formalno uključivanje u mrežu domova zdravlja. Implementacija sistema planira se po faznom modelu, a realno je očekivati, kako ističu, da će tokom tekuće godine biti stvoreni uslovi za postepeno aktiviranje &scaron;kolskih stomatolo&scaron;kih ambulanti u prvim ustanovama.
- Puna operativnost sistema zavisiće od dinamike okončanja svih preostalih aktivnosti &ndash; rekli su iz Ministarstva zdravlja.
Krajnji cilj projekta, prema njihovim navodima, ostaje nedvosmislen, a to je da se svakom djetetu osigura dostupna, kvalitetna i pravovremena stomatolo&scaron;ka za&scaron;tita unutar &scaron;kolskog okruženja. Ističu da opredjeljenje Ministarstva zdravlja da stomatolo&scaron;ku zdravstvenu za&scaron;titu ponovo integri&scaron;e u &scaron;kolski sistem počiva na dugoročnoj viziji unapređenja preventivne medicine čiji je poseban naglasak na za&scaron;titi oralnog zdravlja djece od najranijeg uzrasta, kao i na osiguranju ravnopravnog pristupa stomatolo&scaron;koj za&scaron;titi za svako dijete, bez obzira na socioekonomski status ili geografsku lokaciju.
Nema podataka
- U tom kontekstu važno je ukazati na strukturni nedostatak koji opterećuje planiranje i implementaciju mjera. Riječ je o činjenici da Crna Gora trenutno ne raspolaže sveobuhvatnim ni ažuriranim epidemiolo&scaron;kim podacima o stanju oralnog zdravlja dječje populacije. Sistematsko praćenje ove oblasti nije se sprovodilo godinama, &scaron;to objektivno otežava procjenu razmjera problema i onemogućava precizno planiranje preventivnih intervencija koje bi bilo utemeljeno na relevantnim pokazateljima javnog zdravlja &ndash; istakli su oni.
Ranije su iz Ministarstva zdravlja istakli da će za &scaron;kole koje nemaju dovoljan broj učenika biti otvorena zajednička stomatolo&scaron;ka ambulanta.
Obrazložili su da je sistem osmi&scaron;ljen tako da će u &scaron;kolama ordinirati &scaron;kolski stomatolog, ali da će raditi i ordinacije koje imaju ugovore sa Fondom za zdravstveno osiguranje.
Ranije je saop&scaron;tavano da su sredstva za realizaciju obezbijeđena kroz kapitalni budžet države u iznosu od 2,5 miliona eura. Iz Ministarstva zdravlja naveli su nedavno za Pobjedu, komentari&scaron;ući da li imaju dovoljno kadra za ovaj projekat, da je u Crnoj Gori vi&scaron;e od 750 stomatologa sa licencom. Isticali su i da usluge stomatolo&scaron;ke zdravstvene za&scaron;tite pacijenti mogu dobiti na nivou cijele Crne Gore u ordinacijama koje imaju ugovor sa Fondom za zdravstveno osiguranje. Poručivali su da će reforma stomatolo&scaron;ke zdravstvene za&scaron;tite, koja će se sprovoditi etapno u narednom periodu, donijeti i mogućnosti za uspostavljanje održivih rje&scaron;enja za ostvarivanje stomatolo&scaron;ke zdravstvene za&scaron;tite na svim nivoima i vjeruju pokriveno&scaron;ću usluga za sve kategorije stanovni&scaron;tva.
Pojedini poslanici koji su tokom pro&scaron;le godine raspravljali o ovom projektu pohvaljivali su novinu, ističući važnim vraćanje stomatolo&scaron;kih usluga u vaspitno-obrazovne ustanove. Komentarisali su da su stomatolozi nezasluženo odavno iza&scaron;li iz javnog zdravstvenog sistema.&nbsp;
Besplatne usluge neizvjesne, &bdquo;Dostojanstven osmijeh&ldquo; pomaže korisnike domova za stare
Iz Ministarstva zdravlja do sada su u vi&scaron;e navrata najavljivali da se sprovodi reforma stomatolo&scaron;ke zdravstvene za&scaron;tite, te da će se se uspostaviti i održiva rje&scaron;enja za sve kategorije stanovni&scaron;ta. Iz ovog resora nijesu odgovorili na pitanje Pobjede kada i na koji način planiraju da vrate stomatolo&scaron;ke usluge koje bi bile besplatne za sve građane.
Fondacija Mentorium pokrenula je projekat ,,Dostojanstven osmijeh&ldquo; kroz koji planira finansijski da pomogne korisnicima domova za stare u Crnoj Gori da dobiju potrebne stomatolo&scaron;ke usluge. Mirsad Dreić iz Fondacije kazao je Pobjedi da će 60 korisnika dobiti neophodnu stomatolo&scaron;ku i protetsku za&scaron;titu, a u narednim mjesecima posjetiće i domove u Bijelom Polju, Pljevljima i Bijeloj kako bi sagledali potrebe korisnika i omogućili da projekat obuhvati &scaron;to veći broj ljudi. U okviru projekta biće realizovani stomatolo&scaron;ki pregledi, procjena potreba korisnika, uzimanje otisaka, izrada i ugradnja zubnih proteza, kao i kontrolni pregledi nakon zavr&scaron;etka radova.
-Tokom pripremnih aktivnosti posjećeni su domovi starih u Podgorici i Nik&scaron;iću, gdje su obavljeni razgovori sa korisnicima i zaposlenima o svakodnevnim izazovima sa kojima se suočavaju. Tom prilikom je potvrđeno da veliki broj korisnika nema mogućnost da samostalno finansira ove usluge, dok se na ostvarivanje postojećih prava često čeka duži period. Hiljade eura ulažu se u liječenje bolesti starijih osoba, ali jedan od problema koji direktno utiče na zdravlje, ishranu i samopouzdanje često ostaje na margini. Nije najveći problem kada čovjek ostane bez zuba. Veći problem nastaje kada zbog toga počne da izbjegava razgovor, teže jede, povlači se iz dru&scaron;tva i polako gubi dio samopouzdanja &ndash; rekao je on.
Dok se o zdravstvenim potrebama starijih osoba, kako je objasnio Dreić, najče&scaron;će govori kroz dostupnost ljekara, terapija ili njege, jedan problem godinama ostaje gotovo nevidljiv &ndash; oralno zdravlje.
- Za mnoge korisnike domova za stare nedostatak adekvatne stomatolo&scaron;ke i protetske za&scaron;tite nije samo estetsko pitanje. Ono utiče na ishranu, komunikaciju, socijalne kontakte i svakodnevni kvalitet života. Posebnost projekta je u tome &scaron;to se ne obraća samo osobama treće životne dobi. U ustanovama socijalne za&scaron;tite borave i korisnici različitih generacija koji se zbog zdravstvenih i socijalnih okolnosti, nalaze u situaciji da ne mogu obezbijediti adekvatnu stomatolo&scaron;ku za&scaron;titu. Zbog toga je podr&scaron;ka usmjerena na stvarne potrebe korisnika, bez obzira na godine života - naglasio je Dreić.

Nema još stomatologa u školama, zapelo kod nabavke opreme

NADLEŽNI OČEKUJU OTVARANJE AMBULANTI TOKOM OVE GODINE

Podgorica bi do kraja ove godine trebalo da dobije Regionalni krizni centar za podr&scaron;ku žrtvama seksualnog nasilja, uključujući posebne organizacione jedinice za djecu po Barnahus modelu i odrasle žrtve. Za tu namjenu planirana je adaptacija dijela objekta nekada&scaron;nje Klinike za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore, čija je vrijednost procijenjena na oko 400.000 eura, navodi se u Informaciji koju je razmatrala Vlada.
Crna Gora je kroz međunarodne obaveze, ali i pregovarački proces sa Evropskom unijom EU, preuzela obavezu uspostavljanja regionalnih kriznih centara za za&scaron;titu žrtava seksualnog nasilja. Formiranje centra u Podgorici jedan je od uslova koje država treba da ispuni do kraja godine, pi&scaron;e CdM.
Kako se navodi u informaciji Vlade, tokom analize raspoloživih kapaciteta u državnom vlasni&scaron;tvu kao najpogodniji prostor prepoznata je zgrada biv&scaron;e Klinike za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore KCCG.
&bdquo;S obzirom da se radi o objektu u državnoj svojini, koji je već bio predmet međuinstitucionalnog ustupanja, te imajući u vidu prioritetnost realizacije obaveza Crne Gore u oblasti za&scaron;tite djece i žrtava seksualnog nasilja, ocijenjeno je da predmetni prostor može predstavljati osnov za uspostavljanje Kriznog centra u Podgorici&ldquo;, nagla&scaron;ava se u dokumentu.
Objekat, koji je ranije djelimično ustupljen Muzeju savremene umjetnosti Crne Gore za potrebe depoa i skladi&scaron;ta, nalazi se u veoma lo&scaron;em građevinskom stanju i zahtijeva značajna ulaganja.
&bdquo;Iz raspoložive dokumentacije proizilazi da se objekat nalazi u stanju koje zahtijeva ulaganja u građevinsku sanaciju, adaptaciju i opremanje kako bi mogao biti stavljen u funkciju i kori&scaron;ćen u skladu sa važećim standardima&ldquo;, ističe se u informaciji.
Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije iskazalo je potrebu za obezbjeđivanjem prostora od oko 400 kvadrata za rad buduće ustanove, ali je analizom utvrđeno da će za potrebe centra biti adaptirano približno 620 kvadratnih metara.
&bdquo;Analizom funkcionalne organizacije objekta utvrđeno je da je za potrebe uspostavljanja Regionalnog kriznog centra za podr&scaron;ku žrtvama seksualnog nasilja predviđena adaptacija dijela objekta povr&scaron;ine približno 620 m&sup2;, &scaron;to u potpunosti odgovara programskim i funkcionalnim zahtjevima budućeg centra. Preliminarna procjena vrijednosti radova na adaptaciji i opremanju prostora iznosi približno 400.000 eura, a konačna vrijednost biće definisana kroz izradu tehničke dokumentacije&ldquo;, navodi se u dokumentu.
Ističe se da je prednost budućeg centra činjenica da će biti smje&scaron;ten unutar kompleksa Kliničkog centra Crne Gore, &scaron;to će omogućiti brži pristup zdravstvenim uslugama i efikasniju saradnju svih institucija uključenih u sistem za&scaron;tite žrtava seksualnog nasilja.
Sanaciju i adaptaciju prostora realizovaće Ministarstvo javnih radova, a sredstva će biti obezbijeđena iz postojećih budžetskih programa, u zavisnosti od raspoloživih finansijskih mogućnosti.

Stara zgrada Psihijatrije KCCG dobija novu namjenu: Centar za podršku žrtvama seksualnog nasilja

DO KRAJA GODINE

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i toplo, uz promjenljivu oblačnost i uslove za mjestimičnu kratkotrajnu ki&scaron;u i grmljavinu, uglavnom u drugom dijelu dana.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u južnim i centralnim predjelima biće pretežno sunčano, uz slab do umjeren razvoj oblačnosti i uslove za kratkotrajnu ki&scaron;u i grmljavinu u drugom dijelu dana.
&nbsp;Na sjeveru promjenljivo oblačno, u prvom dijelu dana duži sunčani intervali i uglavnom suvo vrijeme, u popodnevnim satima mjestimično ki&scaron;a, lokalno kratkotrajni pljuskovi i grmljavina.
&nbsp;Vjetar će biti slab do umjeren i promjenljiv, najče&scaron;će sjeverni, a u blizini grmljavinskih oblaka kratkotrajno na udare moguć i jak.
Jutarnja temperatura 12 do 25 stepeni, najvi&scaron;a dnevna 21 do 37 stepeni.