Društvo

Na granici Nacionalnog parka &bdquo;Skadarsko jezero&ldquo;, u selu Bistrice koje se nalazi u rejonu Kuriječkog luga, snimljen je medvjed. To je saop&scaron;teno iz Lovačkog dru&scaron;tva &bdquo;Zeta&ldquo;, čija je lovačka kamera zabilježila prisustvo medvjeda, prenosi Pobjeda.
Iz dru&scaron;tva su upozorili mje&scaron;tane i građane koji se kreću tim područjem ili čuvaju stoku da budu posebno oprezni.
&nbsp;

Medvjed snimljen u Zeti, lovačko društvo upozorilo mještane da budu oprezni

U SELU BISTRICE

Nezavisni sindikat policije Crne Gore obavijestio je vi&scaron;e zvaničnih adresa, o kako navode,&nbsp; malim zaradama, lo&scaron;im uslovima za rad, nedostatak kadra.Predsjednik sindikata Igor Rmandić kaže da će zahtjevi biti upućeni danas.
"Danas smo tu jer moramo, prisiljeni jer smo do&scaron;li do zida. Trpljenje je do&scaron;lo do kraja i ima svoje granice. Na&scaron;e ćutanje je počelo da služi kao alat protiv nas samih", poručuje Rmandić.
Svi njihovi napori da daju ono &scaron;to se od njih traži nisu ispo&scaron;tovani od države i ljudi koji je vode, tvrdi Rmandić.
Spremni su na dijalog sa vlastima, da sjednu da se dogovore. Ako do razgovora ne dođe u narednih 15 dana, ne isključuju blokadu pet najvećih graničnih prelaza u Crnoj Gori.
U oktobru 2024., priča Rmandić, uputili su premijeru Spajiću i ministru Vukoviću poziv da se sastanu da razgovaraju o povećanju zarada.
"Dobili samo ignorisanje. Nikakav odgovor. Nećemo vi&scaron;e da molimo nikoga", poručuje Rmandić uz napomenu da su Spajić i Vuković u službi građana i da moraju da reaguju na svako nezadovoljstvo zaposlenih.
Za sve &scaron;to dajemo dobili smo zaradu od 719 eura, kaže Rmandić i dodaje da mlade kolege, koje počinju da rade, imaju platu manju od toga.
"Ako se uzme u obzir prosječna plata, na&scaron;i zaposleni žive na rubu siroma&scaron;tva. To ne možemo da prihvatimo i tražimo da se to promijeni", saop&scaron;teno je na press konferenciji.
Druga stvar koju u &nbsp;Nezavisnom sindikatu policije navode je da nemaju uniforme. Policajci hodaju po ulici kao odrpanci, kaže Rmandić.
"Nema patrole u Crnoj Gori gdje policajci imaju istu obuću osim ako je nijesu kupili u istoj prodavnici i to na rate", dodaje on.
Treća stvar koju su danas istakli je nedostatak kadra.
"Trenutno nedostaje ne&scaron;to vi&scaron;e od 2000 ljudi. To dovodi do iscrpljenosti", poručuje Rmandić i ističe da policijski službenici već 30 godina nisu obavili sistematski pregled.
"Postoji razlog - kada bi se obavio taj pregled, vi&scaron;e od 50 % bi moralo da dobije lak&scaron;e radno mjesto. Imamo ljude koji sa holterom dolaze da rade noćnu smjenu. To je požrtvovanje i želja da se pomogne kolegama. A Vlada nam poručuje da smo beznačajan dio dru&scaron;tva", priča Rmandić.
Ne žele vi&scaron;e da budu samo statistički broj, dosta im je, kažu, deklarativne podr&scaron;ke.
Pokrenuli su peticiju koju je potpisalo 1292 službenika. Te potpise poslaće danas predsjednicima Crne Gore, Vlade, Skup&scaron;tine te ministrima &Scaron;aranoviću i Vukoviću.
Ovo je borba za dostojanstvo crnogorske policije, poručuje Rmandić.
Upitan, da li planiraju proteste ako im se ne ispune zahtjevi, Rmandić odgovara - svakako.
"Mi nemamo kud nazad. Spremni smo na dijalog, da sjednemo da se dogovorimo. Ako se to ne desi u roku od 15 dana, &scaron;to je dovoljan rok da se nadležni dogovore, poo&scaron;trićemo mjere. Na prijer, blokiraćemo pet najvećih graničnih prelaza u CG", nagla&scaron;ava Rmanidć.

Nezavisni sindikat policije: Došli smo do zida, bez dogovora moguće blokade graničnih prelaza

ZAHTJEVE ĆE UPUTITI DANAS NA VIŠE ADRESA

Zavod za &scaron;kolstvo preporučio je juče osnovnim &scaron;kolama da odgode eventualno planirane ekskurzije u Srbiji ili da pronađu alternativnu lokaciju, jer odlazak u tamo nije bezbjedan za djecu. Iz pojedinih obrazovnih ustanova rečeno je Pobjedi juče da umjesto u Beograd i Novi Sad planiraju da organizuju ekskurzije u Sarajevu, a neke &scaron;kole će tek da se izjasne o promjeni lokacije...
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija potvrđeno je juče Pobjedi da je preporučeno da se odgode ekskurzije koje su planirane da se organizuju u Srbiji. Taj resor se, uvažavajući zabrinutost predstavnika Savjeta roditelja nekoliko &scaron;kola, obratio Ministarstvu vanjskih poslova radi pribavljanja mi&scaron;ljenja o bezbjednosti odlaska đaka na ovu destinaciju. Ispostavilo se da procjene ukazuju na određene okolnosti koje bi mogle imati uticaja na bezbjednost planiranog putovanja.
- Povodom va&scaron;eg obraćanja od 18. avgusta koje se odnosilo na procjenu bezbjednosti putovanja u Srbiju, a imajući u vidu ocjene relevantnih bezbjednosnih organa i preporuke Ambasade Crne Gore u Srbiji informi&scaron;emo da je politička situacija postala složena uz svakodnevne proteste u gradovima &scaron;irom Srbije i sukobe građana sa policijom - rečeno je resornom ministarstvu iz Ministarstva vanjskih poslova.
Istakli su i da se protesti organizuju bez unaprijed utvrđenih termina, da često dolazi do nasumičnog blokiranja saobraćajnica, te da je važno imati na umu da je nemoguće unaprijed procijeniti stanje u saobraćaju i moguće pote&scaron;koće koje mogu znatno uticati na prohodnost kretanja u cijeloj državi. Iz Ministarstva vanjskih poslova naveli su da se preporučuje oprez i detaljnije informisanje prije puta.
Izazov promijeniti destinaciju
Direktorica podgoričke Osnovne &scaron;kole ,,Radojica Perović&ldquo; Dijana Laković kaže Pobjedi da prati od ranije situaciju u Srbiji, te da je jo&scaron; prije 15 dana reagovala kada su zabilježeni nemiri u Beogradu i Novom Sadu. Polumaturanti ove &scaron;kole treba da idu na ekskurziju 1. septembra, a plan je bio da po dva noćenja realizuju u Beogradu i Novom Sadu, &scaron;to po učeniku ko&scaron;ta 430 eura. Laković kaže da je odmah kontaktirala sa predstavnikom agencije da predoči da nije saglasna da djeca putuju u ovom terminu, te da se poku&scaron;a naći alternativna destinacija.
- Gledam da sve bude u skladu sa propisima. Imali smo jutros redovnu sjednicu Nastavničkog vijeća i razgovarali smo neformalno sa predstavnicima roditelja, svi su saglasni da ne treba da se ide u područje koje nije bezbjedno za djecu. Dogovorili smo se da sve formalizujemo ove sedmice &ndash; rekla je ona.
Dodala je da će večeras u &scaron;koli da se organizuje sastanak sa roditeljima.
- Imamo alternativne destinacije, u ovom slučaju opredjeljujemo se za Sarajevo. Sarajevo bi bilo pet dana, četiri noćenja. Morali smo da tražimo destinaciju za sličan iznos. Nije lako sve organizovati. Vidjećemo na kraju kako će se zvanično sve zavr&scaron;i &ndash; kazala je direktorica.
Direktor podgoričke &scaron;kole ,,Maksim Gorki&ldquo; Tigran Dobra&scaron;inović kaže da je upoznat sa dopisom Zavoda za &scaron;kolstvo o odlaganju ekskurzije, te ističe da je planirano da njihovi polumaturanti idu u Srbiju početkom oktobra. Direktor navodi da su oni u startu planirali da se ekskurzija organizuje u Bosni i Hercegovini, ali da su roditelji tražili da to bude Srbija.
Rekao je da je dobra okolnost &scaron;to oni idu početkom oktobra te da imaju vremena da urede stvari.
- Vidjećemo kakva budu iskustva ostalih &scaron;kola do tada. Izazov je da se sve promijeni i uskladi sa zakonskim procedurama &ndash; kazao je direktor.
A izvr&scaron;na direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović upozorava da je organizacija ekskurzija u &scaron;kolama godinama sporna po nekoliko osnova. Ona ističe da godinama broje pritužbe od roditelja na cijene, organizaciju ekskurzije, tendere, kako se prijavljuju razne agencije i na koji način se biraju.
- Tema iziskuje ozbiljan pristup i dobili smo neke najave da će iz Ministarstva prosvjete ubuduće raditi na tome da se jasno i precizno defini&scaron;u i planovi i programi, da nema vi&scaron;e preporuka kako je to sada definisano... Ovo su ozbiljne stvari i moramo da pristupimo na način da se to rije&scaron;i podzakonskim aktima &ndash; rekla je Mihailović.
Ona je precizirala da su im se i proteklih sedmica obraćali roditelji zbog planiranih ekskurzija koje treba da se organizuju u Srbiji, jer ih je strah za bezbjednost djece.
- Ova situacija je pokazatelj da treba ozbiljnije da se bavimo organizacijom ekskurzija u &scaron;kolama. Treba da se naprave posebni pravilnici koji će jasno definisati kako i na koji način se sve organizuje, kao &scaron;to su to uradile zemlje u regionu, jer onda ne bismo imali nedoumica, pa ni u ovom slučaju, &scaron;to je procedura i kako treba da se reaguje &ndash; zaključuje Mihailović.

Preporučeno da  polumaturanti ne idu u Beograd i Novi Sad na ekskurziju, pojedine škole izmijenile plan i planiraju Sarajevo

NEKE OBRAZOVNE USTANOVE TEK ĆE DA SE IZJASNE  O PROMJENI LOKACIJE

Evropska unija (EU) počeće od 12. oktobra primjenu novog elektronskog sistema Entry/Exit Systema (EES) za registraciju ulazaka i izlazaka stranih državljana koji dolaze iz država koje nijesu članice Unije, uključujući i Crnu Goru, saop&scaron;teno je iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP).
Navodi se da crnogorski građani zadržavaju pravo bezviznog putovanja u &scaron;engenski prostor koji obuhvata države članice EU izuzev Irske i Kipra, kao i Island, Norve&scaron;ku, &Scaron;vajcarsku i Lihten&scaron;tajn, pod istim uslovima kao i do sada, uz dodatak biometrijske registracije - fotografije lica i otiske četiri prsta, koja će se sprovoditi na graničnim prelazima.
Ističe se da će digitalizacija sistema zamijeniti važeću praksu pečatiranja paso&scaron;a i omogućiti bržu i sigurniju graničnu kontrolu.
"Podaci će se, zajedno sa osnovnim podacima iz paso&scaron;a i informacijama o datumu i mjestu prelaska granice, automatski čuvati tri, odnosno pet godina u slučaju da osoba prekorači dozvoljeni boravak, a cilj je efikasnije praćenje kretanja i sprječavanje eventualnih zloupotreba kratkoročnih boravaka u &scaron;engenskom prostoru", kazali su iz MVP-a, a prenosi agencija Mina.
Oni su objasnili da će se sistem primjenjivati fazno, pa će ga prva dva mjeseca države članice moći koristiti bez biometrijskih funkcija (sistemsko pečatiranje prilikom ulaska i izlaska), dok će nakon pola godine članice &Scaron;engena imati obavezu da koriste EES na svim graničnim prelazima.&nbsp;
Iz MVP-a su naveli da će se od tada, biometrijski podaci uzimati prilikom svakog prelaska spoljnih granica &scaron;engenskog prostora.
Navodi se da se sistem EES ne odnosi na državljane trećih zemalja, imaoce boravi&scaron;ne dozvole ili dugoročne vize države članice &Scaron;engena, kao i na državljane trećih zemalja koji su članovi porodice državljanina EU i koji posjeduju boravi&scaron;nu dozvolu po tom osnovu.&nbsp;
"Bez obzira da li prate ili se pridružuju tom državljaninu, te na osobe koje su oslobođene granične kontrole ili su im odobrene određene povlastice", kaže se u saop&scaron;tenju.
Ističu da je uvođenje EES sistema i tehnički preduslov za naredni korak &ndash; uvođenje Evropskog sistema za odobravanje putovanja (ETIAS) koji će, prema planu Evropske komisije, početi s primjenom krajem naredne godine, nakon &scaron;to EES bude potpuno funkcionalan.

MVP: Od 12. oktobra primjena novog sistema EU za registraciju ulazaka i izlazaka stranih državljana

"DIGITALIZACIJA SISTEMA ZAMIJENIĆE VAŽEĆU PRAKSU PEČATIRANJA PASOŠA"

Komemoracija povodom smrti Sretena Perovića, jednog od najistaknutijih književnika, dvostrukog dobitnika Trinaestojulske nagrade, istaknutog kulturnog stvaraoca, počasnog člana i dugogodi&scaron;njeg predsjednika Savjeta Crnogorskog narodnog pozori&scaron;ta, biće održana sjutra u Crnogorskom narodnom pozori&scaron;tu s početkom u 11 sati, saop&scaron;teno je iz CNP.&nbsp;
Sreten Perović, jedan od vodećih crnogorskih intelektualaca, bio je pjesnik, dramski pisac, esejista, prevodilac, književni istoričar i kritičar, antologičar, teatrolog i enciklopedista, začetnik poslijeratne književne i pozori&scaron;ne kritike, preminuo je 17.avgusta u Podgorici u 94. godini.

Sjutra komemoracija povodom smrti Sretena Perovića

U CRNOGORSKOM NARODNOM POZORIŠTU

Spomen-obilježje Rudolfu Karužiću Njunju uklonjeno je iz centra Herceg Novog po nalogu inspekcije za kulturno dobro Ministarstva kulture i medija, prenosi RTHN.
Utvrđeno je da je spomen-obilježje &bdquo;Pamtimo na&scaron;e oriđinale&ldquo; nezakonito postavljeno 2009.&nbsp; u Njego&scaron;evoj ulici, te da za to ne postoji neophodna dokumentacija propisana Zakonom o spomen-obilježjima.
Kako je saop&scaron;teno iz lokalne samouprave, konstatovano je da u momentu obavljanja inspekcijskog nadzora ne postoji potrebna dokumentacija o podizanju spomen-obilježja &bdquo;Pamtimo na&scaron;e oriđinale&ldquo;. Inspektorka je ukazala na obavezu da se po&scaron;tuje odredba člana 27 Zakona o spomen-obilježjima kojim se propisuje da su organi lokalne uprave nadležni za poslove kulture i građevinarstva dužni da spriječe bespravno podizanje spomen obilježja, dono&scaron;enjem rje&scaron;enja o zabrani podizanja, odnosno o uklanjanju bespravno podignutog spomen-obilježja.
U skladu sa utvrđenim stanjem, inspektorka za kulturna dobra je rje&scaron;enjem od 21. avgusta naložila Op&scaron;tini Herceg Novi da po hitnom postupku, a najkasnije u roku od tri dana, ukloni sporno spomen-obilježje. Op&scaron;tina Herceg Novi je postupila po ovom rje&scaron;enju i o tome, pisanim putem, obavijestila inspekciju za kulturna dobra.
Lokalna samouprava je ostavila mogućnost da se u skladu sa Programom podizanja spomen-obilježja, uz po&scaron;tovanje zakonske procedure, planira postavljanje spomen-obilježja &bdquo;Pamtimo na&scaron;e oriđinale&ldquo; na drugoj lokaciji koja bi imala saglasnost svih nadležnih institucija.

U Herceg Novom uklonjen spomenik Rudolfu Karužiću Njunju

PO NALOGU INSPEKCIJE ZA KULTURNO DOBRO

Vozila koja su od petka bila blokirana u auto-vagonu međunarodnog voza koji je saobraćao na pruzi Beograd&ndash;Bar, akcijom radnika Željezničkog prevoza (ŽPCG) i Montekarga juče su iskrcana i predata vlasnicima. U vozu koji je u petak u&scaron;ao u podgoričku Željezničku stanicu, nekoliko minuta nakon početka obustave željezničkog saobraćaja koju su organizovala 84 radnika Željezničke infrastrukture (ŽICG), bili su zarobljeni 18 vozila i jedan motocikl.
Akcija koju su iz ŽICG najavili u subotu počela je sa sat i 15 minuta zaka&scaron;njenja, jer su se čekali vlasnici vozila koji su kombijem, organizovano, dovezeni na stanicu. Samo je manji broj vlasnika do&scaron;ao u svojoj organizaciji.
Operacija, u kojoj su učestvovali radnici Montekarga i Željezničkog prevoza, počela je kada je vlasnik prvog vozila na vratima auto-vagona stigao na podgoričku Željezničku stanicu.
Iskrcavanju vozila prisustvovao je i inspektor željezničke struke iz Ministarstva sobraćaja, koji nije bio raspoložen da daje izjave.
Iskrcavanju vozila nije prisustvovao niko iz menadžmenta Željezničke infrastrukture, niti iz grupe radnika, otpravnika vozova i dispečera, koji su svojim &scaron;trajkom uzrokovali do sada neviđenu blokadu željezničkog prevoza u Crnoj Gori.
Iskrcavanje, kako se Dan uvjerio, nije bilo nimalo jednostavno. Akcija je izvedena tako &scaron;to su vlasnici vozila odvezli svoja auta preko &scaron;ina do &scaron;lep-vozila, nakon čega bi vozilo dočekao &bdquo;pauk&ldquo; Glavnog grada, koji je zatim bezbjedno prevozio automobile do asfaltiranog dijela perona na stanici.
Da će zaustavljanje međunarodnog voza i posljedično onemogućavanje stranih državljana da raspolažu svojom imovinom biti problem koji prevazilazi i ŽICG i radnike u &scaron;trajku bilo je jasno već u petak, nakon apela izvr&scaron;ne direktorke ŽICG Marine Bo&scaron;ković i saop&scaron;tenja Ministarstva saobraćaja.
Svaki vlasnik vozila sa kojim je Dan razgovarao potvrdio je da će tražiti materijalnu nadoknadu zato &scaron;to su onemogućeni da koriste svoju imovinu, kao i zbog eventualne &scaron;tete pričinjene tokom iskrcavanja na Željezničkoj stanici u Podgorici.
Kako je Danu nezvanično potvrđeno, vozna karta ima oblik ugovora kojim se garantuje dolazak na željenu destinaciju, kako putnika, tako i njegove imovine. Sve ostalo je kr&scaron;enje ugovora koje podliježe sankcijama.
Beograđanin Zvonko, koji je u Bar krenuo iz stanice u Zemunu, rekao je Danu da su mu sa vozilom bili blokirani i i garderoba i ljekovi.On je kazao da podržava proteste, ali ne one u kojima su koleteralna &scaron;teta putnici, i to državljani druge države.
Novosađanin Borko Kučević nije krio ogorčenje, jer je, kako je rekao, prve noći sa suprugom i djetetom spavao na klupi. Tek u subotu se povezao sa prijateljem koji ga je odveo u Ulcinj. Kako kaže, razumije potrebu da se protestuje, tim prije &scaron;to je to svakodnevna pojava u Srbiji, ali da je nekorektno svaliti sve na nedužne turiste, koji su do&scaron;li u Crnu Goru da odmore i potro&scaron;e svoj novac.
Dodaje da je bilo korektno da su radnici propustili voz da stigne do Bara, naročito &scaron;to su u Bijelom Polju čekali dva i po sata.
&ndash; U subotu sam se vratio u Podgoricu da probam da uzmem stvari. Tako sam izgubio jo&scaron; jedan dan od odmora. Smje&scaron;taj koji sam uplatio u Herceg Novom i drugi dio smje&scaron;taja u Igalu takođe mi je propao. A ko će to da refundira ne znam. Vjerujte mi, moji tro&scaron;kova su na ta dva putovanja od Ulcinja do Podgorice preko 400 eura &ndash; ističe Kučević.
On se već na stanici interesovao za potvrdu o prinudnoj &bdquo;ležarini&ldquo; u podgoričkoj stanici, s namjerom da traži nadoknadu &scaron;tete. Kaže da je sa barske stanice upućen na direkciju ŽPCG i ŽICG.
&ndash; Ostavljeni smo ovdje na cjedilu, bez igdje ikoga i bez ičega. Nebrojeno puta sam zvao ambasadu, konzulat, institucije, i&scaron;ao sam u policiju u Ulcinju, i&scaron;ao sam u policiju u Baru, da mi pomognu da uzmem stvari i saznam &scaron;to se dogodilo. Ja sam porijeklom iz Crne Gore, iz Kuča, ali, nakon ovog iskustva, nikada vi&scaron;e, vjerujte mi, neće mi pasti na pamet da dođem u Crnu Goru &ndash; poručio je Kučević.
Kako je Danu rečeno iz ŽICG, juče nije bilo pomaka niti kontakata između poslovodstva i radnika u &scaron;trajku. Ni Andrej Kaluđerović, predstavnik radnika koji su obustavili željeznički saobraćaj, nije bio raspoložen da daje izjave.
Putnici već razmatraju hoće li pojedinačno ili kolektivno da traže nadoknadu tro&scaron;kova
Beograđanin Vladimir Đorić kazao je Danu da će sigurno tražiti, ako treba i na sudu, nadoknadu &scaron;tete i obe&scaron;tećenje zbog blokade njegovog vozila.
&ndash; Hoćemo svakako da tražimo da nam se nadoknade tro&scaron;kovi zbog ovog maltretiranja. Kada kupite kartu, vi ste potpisali ugovor da se na određeni način prevezete do određenog mjesta i taj ugovor ne&scaron;to znači, a ako se ne ispuni, onda moraju da se nadoknade tro&scaron;kovi, to je potpuno normalno, tu nema nikakve dvojbe. Ali ovdje postoji jo&scaron; taj dodatni moment da vam je auto ovdje zarobljen tri dana, sa kompletnim stvarima &ndash; ističe sagovornik Dana.
Kako je dodao, jo&scaron; ne zna da li će putnici pojedinačno tražiti nadoknadu tro&scaron;kova, ili će nastupiti kolektivno, ali će sigurno ne&scaron;to preduzeti.
Montekargo će tražiti od ŽICG da im plati &scaron;tetu
Montekargo će biti prinuđen da nastalu &scaron;tetu, koja će biti milionska, potražuje od ŽICG kao pravnog lica koje po zakonu odgovara za &scaron;tetu koju njegovi zaposleni prouzrokuju trećim licima zbog blokade željezničkog prevoza, saop&scaron;teno je iz te kompanije.
Kako su dodali, ŽICG će usljed toga, izvjesno, biti prinuđena da se regresira u istom iznosu od svojih zaposlenih koji su uzrokovali nastalu &scaron;tetu usljed organizacije i uče&scaron;ća u obustavi saobraćaja.
&ndash; Obustava saobraćaja u ŽICG već se odražava na po&scaron;tovanje rokova prevoza. U stanicama Prijepolje i Požega čekaju otpremu vozovi sa automobilima iz Kragujevca i bakarnim koncentratom iz Bora, dok iz Nik&scaron;ića čekaju vozovi sa boksitom za Bar, a iz Bara vozovi sa cementom za Srbiju. Sve to je onemogućeno jer se vozovi ne mogu primiti i otpremiti zbog obustave rada od strane otpravnika &ndash; ukazuju u saop&scaron;tenju.
Kako dodaju, zbog ka&scaron;njenja u isporuci robe, doći će i do ka&scaron;njenja brodova, &scaron;to će dovesti do milionske &scaron;tete, a osim toga i do mogućnosti da njihovi komitenti ugovorene poslove preusmjere na druge pravce.
&ndash; Na putu je i brod utovaren sa 65.000 tona uglja za EPS &ndash; posao koji se prvi put usmjerava preko Luke Bar i Montekarga za Srbiju. Takođe, u Luku Bar je već pristigao brod sa 11.000 tona uglja za na&scaron;eg komitenta HBIS iz Smedereva, koji ne može da se otpremi zbog nastale situacije, tj. obustave saobraćaja od strane otpravnika vozova u ŽICG.
&Scaron;tetu zbog ovoga trpe Montekargo, Luka Bar, Uniprom, Stellantis, TCL i HBIS, a ona ozbiljno ugrožava privredni sistem i u Crnoj Gori i u regionu &ndash; saop&scaron;tili su iz Montekarga.

Vozila oslobođena, pruga još zaključana: I dalje nema pregovora između menadžmenta ŽICG i radnika u štrajku

PUTNICI RAZMATRAJU HOĆE LI POJEDINAČNO ILI KOLEKTIVNO DA TRAŽE NADOKNADU TROŠKOVA

U Crnoj Gori danas će na sjeveru će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, ali lokalno i ki&scaron;a ili kratkotrajan pljusak i grmljavina, uglavnom u drugom dijelu dana.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, popodne će ponegdje, uz umjeren do pojačan razvoj oblačnosti, biti uslova za ki&scaron;u ili pljusak i grmljavinu, prvenstveno u planinskim oblastima.
Vjetar slab do umjeren, ponegdje pojačan, uglavnom sjeverni.
Jutarnja temperatura sedam do 20, a najvi&scaron;a dnevna od 17 do 30 stepeni.

Danas do 30 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

Lažne i kupljene diplome su problem koji duboko uznemirava javnost u Crnoj Gori. Gotovo da nema dana da Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) ne saop&scaron;ti da je otkriven falsifikovani dokument. Za mandata ministarke Anđele Jak&scaron;ić Stojanović otkriveno je 70 takvih slučajeva, koji su predati tužila&scaron;tvu.
MPNI je, sudeći prema statistici iz ranijih godina, krenulo odlučnije da se bavi ovim problemom. Prema podacima koji su iz MPNI dostavljeni Pobjedi, tokom 2023. godine podnijeto je tridesetak krivičnih prijava. Prethodnih godina, 2022. i 2021, nije bilo podnijetih prijava, 2020. ih je bilo pet, a 2019. godine podnijete su dvije prijave, podaci su Ministarstva prosvjete.
Zbog sve većeg broja diploma koje su sumnjive, ali i nakon skandala u Bosni i Hercegovini kada je podignuta 21 optužnica protiv pojedinih studenata i dekana, Vlada Crne Gore je krajem pro&scaron;le godine donijela odluku da se privremeno obustavi priznavanje diploma sa ustanova visokog obrazovanja iz BiH. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija neće priznati nijednu diplomu privatne Srednje &scaron;kole ,,Tutin&ldquo; koja je stečena od 2019. godine, kada je toj ustanovi zabranjen rad zbog nezakonitosti.
Veći problem predstavljaju kupljene diplome, koje je teže otkriti. Jedino saradnjom između nadležnih ministarstava, odnosno Ministarstva prosvjete, MUP-a, nadležnih inspekcija kako iz Crne Gore, tako i iz zemlje porijekla obrazovne isprave, moguće je izvr&scaron;iti provjere. Vlada je formirala i međuresorsku radnu grupu koja je poslala zahtjev svim ministarstvima i organima lokalne samouprave da pribave i dostave podatke o kvalifikacijama zaposlenih.
Sudovi su u posljednje vrijeme donijeli oko 40 presuda kojima su osudili one sa lažnim diplomama, a kazna za to djelo je, kako je ranije kazala ministarka, i do pet godina zatvora. U dvije presude, kada su medicinskim sestrama u Bijelom Polju otkrivene lažne diplome, sud se odlučio na kaznu izdržavanja kućnog pritvora.
Sve ove informacije javnost uznemiravaju, jer se budi sumnja ko nas liječi, predaje u &scaron;kolama, radi sa djecom, ko obavlja odgovorne poslove i može li se vjerovati pojedincima i institucijama.
O sumnjivim diplomama među političarima, poslanicima, ministrima i onima koji do pozicija dolaze po partijskom ključu, godinama se govori u Skup&scaron;tini, ali nijedna nije otkrivena niti je iznijet dokaz. I to budi sumnju kod građana, jer se takve informacije koriste za političke obračune ili ućutkavanja, ali se istina nikada ne iznese na vidjelo.
Sagovornice Pobjede, profesorica Univerziteta Branka Bo&scaron;njak, koja godinama upozorava na ovaj problem, i psiholo&scaron;kinja Ida Marković, saglasne su da je povjerenje poljuljano.
&ldquo;Psiholo&scaron;ki, povjerenje u institucije se temelji na percipiranoj kompetentnosti i integritetu. Kada se otkrije veliki broj lažnih diploma, dolazi do kognitivnog disonantnog efekta &ndash; ljudi shvataju da je sistem koji bi trebalo da bude filter za kvalitet zapravo propustan ili korumpiran. Posljedica je erozija tzv. institucionalnog povjerenja: građani počinju generalizovati sumnju na čitave profesije, ne praveći jasnu razliku između pojedinaca i sistema koji ih ovjerava&rdquo;, kazala je Marković.
Profesorica Bo&scaron;njak nagla&scaron;ava da je neophodno da se jasno razlikuju dvije stvari &ndash; falsifikovane, odnosno krivotvorene diplome koje nijesu evidentirane u zvaničnim registrima, i kupljene diplome koje su uredno zavedene u registrima visoko&scaron;kolskih ustanova i, nažalost, nostrifikovane kod nas, iako njihovi nosioci nikada nijesu studirali, već su do diploma do&scaron;li putem korupcije unutar tih institucija.
&ldquo;Ovaj drugi slučaj je daleko rasprostranjeniji, ali i mnogo teži za dokazivanje. Potrebna je snažna politička volja da se ovom problemu stane na kraj &ndash; volja koje, nažalost, nema ni kod nas, niti u državama iz kojih te sporne diplome dolaze&rdquo;, kazala je Bo&scaron;njak.
Na pitanje da li ovakva sumnja izaziva &scaron;ire nepovjerenje prema cijelom sistemu, čak i prema onima koji su stručni i po&scaron;teni, Marković odgovara potvrdo i ističe da je to ključna opasnost.
&ldquo;Ovdje nastupa halo-efekat negativne reputacije: pojedinačni ili grupni skandali bacaju sjenku na sve pripadnike profesije. Ljudi počinju vjerovati da ,,svi su isti&ldquo;, &scaron;to dodatno demotivi&scaron;e i obeshrabruje one koji rade po&scaron;teno. U psihologiji povjerenja ovo se zove generalizovano nepovjerenje, koje je mnogo teže popraviti nego specifično nepovjerenje prema pojedincima&rdquo;, istakla je ona.
O sistemu koji treba da se bori sa ovakvim kriminalom, Bo&scaron;njak kaže da se tužila&scaron;tvo i sudstvo, u saradnji s Ministarstvom, povremeno bave slučajevima falsifikovanih diploma.
&ldquo;Kada visoko&scaron;kolska institucija potvrdi da u njihovim registrima ne postoji diploma pod određenim brojem i na određeno ime, slučaj se prijavljuje tužila&scaron;tvu. Ovakvih pojava je uvijek bilo, ali nijesu dominantne jer su relativno lako dokazive. Ipak, kaznena politika prema ovim slučajevima je prilično blaga&rdquo;, upozorila je ona.
Psiholo&scaron;kinja Marković dodaje da ta sumnja kod građana pokreće i egzistencijalnu nesigurnost.
&ldquo;U zdravstvu, strah od pogre&scaron;ne dijagnoze ili neadekvatne terapije može dovesti do anksioznosti, hipohondrije i izbjegavanja ljekara. U prosvjeti &ndash; roditelji gube vjeru da njihova djeca stiču znanje, &scaron;to stvara osjećaj nemoći. Psiholo&scaron;ki mehanizam ovdje je gubitak percepcije kontrole: ljudi osjećaju da ne mogu provjeriti ni garantovati kvalitet usluge od koje im zavisi zdravlje, obrazovanje ili pravna za&scaron;tita&rdquo;, smatra Marković.
Kao mnogo opasniji problem, profesorica Bo&scaron;njak ističe tzv. kupljene diplome. Upozorava da je to legalizovana prevara koja razara na&scaron;e dru&scaron;tvo.
&ldquo;One su, formalno-pravno, &bdquo;regularne&ldquo;, jer su zavedene u registrima visoko&scaron;kolskih institucija. Dobiju i pozitivan odgovor iz ENIC centra, zatim se nostrifikuju, iako je svima jasno da osoba nije pohađala studije, već je diplomu kupila&rdquo;, ukazala je ona.
Ističe da su takvi kadrovi preplavili na&scaron;u državu i lokalne uprave, zauzeli rukovodeće pozicije, često, kako kaže, nadobudni i umi&scaron;ljeni, a ogromne &bdquo;rupe&ldquo; u njihovom obrazovanju jasno su vidljive.
&ldquo;Bahatost i drskost koriste kao masku za neznanje. &Scaron;to je jo&scaron; tragičnije, ima ih i među onima koji nas liječe i obrazuju. To je kancer koji je metastazirao u sve sfere crnogorskog dru&scaron;tva i razara ga galopirajućom brzinom. Jedino radikalnim mjerama &ndash; za koje je potrebna politička volja, ovaj problem se može suzbiti&rdquo;, decidna je profesorica Bo&scaron;njak.
Ipak, ona pita, kako očekivati volju, kada među donosiocima odluka u Skup&scaron;tini i Vladi ima upravo onih sa takvim diplomama?
Marković nagla&scaron;ava da je institucionalno povjerenje temelj psiholo&scaron;ke sigurnosti u dru&scaron;tvu. Kada ono oslabi, raste osjećaj nesigurnosti (ako doktori nijesu pouzdani, zdravlje je ugroženo; ako sudije nijesu kvalifikovane, pravda je ugrožena).
&ldquo;Pored toga, javlja se cinizam, uvjerenje da se napredak i pravda ne mogu postići po&scaron;tenim putem. Povećava se socijalna fragmentacija &ndash; građani se povlače u male krugove ličnog povjerenja (porodica, bliski prijatelji), dok &scaron;iri sistem postaje &bdquo;neprijateljski&ldquo;. To dugoročno potkopava i ekonomski razvoj i dru&scaron;tvenu koheziju&rdquo;, upozorava ona.
Profesorica Bo&scaron;njak podsjeća da se pompezno pominjala neka multiresorna komisija, ali efekti njenog rada nijesu vidljivi, iako su pojedine sumnjive diplome bile predmet i medijskog interesovanja.
&ldquo;Ispostavlja se da je partijska za&scaron;tita jača od zakona, pa se i pravosudni organi često osjećaju nemoćno&rdquo;, kaže ona.
Smatra da institucije, ovako partijski kontrolisane, jednostavno nemaju snage da se izbore sa ovom po&scaron;asti.
&ldquo;Kao dru&scaron;tvo, svakim danom tonemo dublje. Obrazovanje se obesmi&scaron;ljava. Oni koji zaista znaju i ne žele da budu dio partijskih kombinatorika &ndash; napu&scaron;taju zemlju. Ne žele da im karijere i životi zavise od ,,diplomiranih&ldquo; neznalica&rdquo;, poručila je Bo&scaron;njak.
Smatra da je ipak najtragičnije to &scaron;to smo se kao dru&scaron;tvo navikli na njih, te da takvi prolaze nekažnjeno, čak i od suda javnosti.
&ldquo;Svi znamo bar po troje. Poslu&scaron;ajte samo pojedine donosioce odluka &ndash; mnogi jedva da mogu sastaviti prosto-pro&scaron;irenu rečenicu sa smislom. Ne srame se toga, naprotiv &ndash; često su i ponosni. Poku&scaron;ajte ih pitati da nabroje pet ispita koje su polagali ili tri profesora kod kojih su ih položili &ndash; uvjerena sam da ne bi znali&rdquo;, kaže ona.
Marković na pitanje kako se individualno i kolektivno može obnavljati povjerenje nakon ovakvih afera, odgovara da se individualno na tome radi kroz psiholo&scaron;ku otpornost i informisano povjerenje.
&ldquo;Građani mogu tražiti provjerene izvore, postavljati pitanja i razvijati kritičko razmi&scaron;ljanje, ali i dozvoliti da se povjerenje gradi prema onima koji transparentno pokazuju stručnost&rdquo;, smatra ona.
Profesorica Bo&scaron;njak smatra da, po&scaron;to takvih ima u svim partijama, zajednički grijeh veže ih jače nego bilo koja ideologija. Time su se, nagla&scaron;ava, stvorile mreže međusobne za&scaron;tite, a institucije postale slabe i potpuno zavisne od politike, a umjesto da budu korektiv, one koketiraju s vla&scaron;ću.
&ldquo;A rje&scaron;enje postoji &ndash; ako postoji i volja. Potrebno je prestati s praksom nekritičkog priznavanja diploma sa sumnjivih, iako navodno akreditovanih visoko&scaron;kolskih ustanova. Treba napraviti jasnu rang listu relevantnih ustanova i spriječiti da nosioci sumnjivih diploma ulaze u državni sistem, posebno na rukovodeće pozicije&rdquo;, smatra Bo&scaron;njak.
Na pitanje kako rije&scaron;iti ovaj problem, odgovara da je neophodno donijeti poseban lex specialis, precizno definisati uslove i kriterijume, te sprovesti temeljnu reviziju svih sumnjivo stečenih diploma.
&ldquo;Dok god sistem to ne učini &ndash; biće sve manje znanja, a sve vi&scaron;e praznih, kupljenih zvanja&rdquo;, zaključila je ona.
Kada je riječ o kolektivnom obnavljanju povjerenja, Marković ističe da sistem mora demonstrirati vidljive akcije &ndash; provjere diploma, javno objavljene sankcije, transparentne procese zapo&scaron;ljavanja.
&ldquo;Psihologija povjerenja kaže da se povjerenje ne obnavlja riječima nego dosljednim djelima kroz vrijeme&rdquo;, ističe Marković.
Ona smatra i da je važan medijski pristup, odnosno odgovorno izvje&scaron;tavanje, gdje se jasno razlikuju nekompetentni od kvalifikovanih, kako bi se izbjeglo potpuno uru&scaron;avanje ugleda profesije.

Nesagledive posljedice: Sa diplomama iz “koverte” mnogi odlučuju i liječe

FALSIFIKOVANE I KUPLJENE DIPLOME URUŠAVAJU CRNOGORSKI SISTEM

U Crnoj Gori danas se očekuje promjenljivo oblačno vrijeme sa sunčanim intervalima.
U popodnevnim satima mogući su kratkotrajni pljuskovi i grmljavina, prvenstveno u planinskim predjelima na jugu zemlje.
Vjetar će biti slab do umjeren, ponegdje pojačan, uglavnom sjeverni.
Jutarnja temperatura devet do 20 stepeni, a najvi&scaron;a dnevna 17 do 31 stepen.

I danas promjenjivo, do 31 stepen

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, povremeno uz malu do umjerenu, uglavnom visoku, oblačnost.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti uglavnom slab, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura &scaron;est do 21, a najvi&scaron;a dnevna&nbsp; 22 do 32 stepena.

Danas do 32 stepena