Društvo

Korisnici elektronskih komunikacionih usluga u Crnoj Gori od sada mogu jednostavnije da promijene operatora i izaberu onog čije usluge, cijene i paketi vi&scaron;e odgovaraju njihovim potrebama.
Iz Agencije za elektronske komunikacije i po&scaron;tansku djelatnost (EKIP) je saop&scaron;teno da je većina korisnika već upoznata sa mogućno&scaron;ću prenosa telefonskog broja prilikom promjene operatora mobilne ili fiksne telefonije.
&bdquo;Međutim, nova usluga promjene operatora predstavlja korak dalje, jer omogućava jednostavniju promjenu pružaoca ne samo telefonskih usluga, već i interneta, televizije i drugih elektronskih komunikacionih usluga&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Korisnici i dalje imaju mogućnost da zadrže postojeći telefonski broj, a kod novog operatora mogu prenijeti sve ili samo pojedine usluge, u skladu sa svojim potrebama.
To znači da korisnici vi&scaron;e ne moraju samostalno da koordiniraju raskid ugovora sa postojećim operatorom i aktivaciju usluga kod novog. Dovoljno je da podnesu jedan zahtjev novom operatoru, koji zatim preuzima koordinaciju kompletnog postupka promjene operatora.
&bdquo;Sve do aktivacije usluga kod novog operatora, korisnik nastavlja da koristi usluge postojećeg operatora. Nakon uspje&scaron;no realizovane promjene operatora, ugovorni odnos sa postojećim operatorom automatski se raskida, bez potrebe za bilo kakvim dodatnim aktivnostima od strane korisnika&ldquo;, dodaje se u saop&scaron;tenju.
Postupak je organizovan na način da eventualni prekid u kori&scaron;ćenju usluga ne može trajati duže od jednog radnog dana, čime se korisnicima obezbjeđuje kontinuitet kori&scaron;ćenja usluga i dodatna sigurnost prilikom prelaska kod novog operatora.
Iz EKIP-a su naveli da je prednosti za korisnike jednostavnija procedura i manje administracije i jedan zahtjev novom operatoru za pokretanje postupka.
Prednost je i &scaron;to prekid u kori&scaron;ćenju usluga ne može trajati duže od jednog radnog dana i &scaron;to ostaje mogućnost zadržavanja postojećeg telefonskog broja.
Takođe, jasno su definisana prava i obaveze svih učesnika u postupku.
Prije podno&scaron;enja zahtjeva operator je dužan da korisnika informi&scaron;e o uslovima kori&scaron;ćenja usluge, rokovima realizacije, eventualnim tro&scaron;kovima i drugim važnim informacijama vezanim za promjenu operatora.
Detaljnije informacije o postupku promjene operatora, kao i o pravima i obavezama korisnika u ovom postupku, dostupne su na internet stranici Numeracije - Agencija za elektronske komunikacije i po&scaron;tansku djelatnost - Crna Gora
&bdquo;Uvođenjem usluge promjene operatora, EKIP nastavlja aktivnosti na unapređenju regulatornog okvira Crne Gore i njegovom usklađivanju sa savremenim evropskim propisima i regulatornim praksama, s ciljem daljeg jačanja prava korisnika i podsticanja konkurencije na trži&scaron;tu elektronskih komunikacija&ldquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

EKIP: Lakša promjena operatora za korisnike elektronskih komunikacionih usluga

SAOPŠENO IZ AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE KOMUNIKACIJE I POŠTANSKU DJELATNOST

Načelnica Odjeljenja za dječju urologiju Instituta za bolesti djece, dr Irena Marić, sa timom i gostujućim poznatim svjetskim stručnjacima već nekoliko godina postavlja nove standarde u hirurgiji dječje urologije. Krajem maja u Institutu je operisana prva kloaka u na&scaron;oj zemlji &ndash; najkompleksnija urođena anomalija u pedijatrijskoj hirurgiji, kazala je dr Marić u Linku Radija Crne Gore.
&bdquo;Riječ je o malformaciji kod koje su mokraćni, genitalni i zavr&scaron;ni dio crijeva spojeni u jedan kanal. Hirur&scaron;ka intervencija je izuzetno kompleksna. Radi se u malom broju centara. Možemo reći da je to svjetska priča. Imali smo, da kažem, svijet u Crnoj Gori. Bili smo i mi dio svijeta. Glavni hirurg bio je dr Marko Mesić iz Klaićeve bolnice u Zagrebu. Asistirali su prof. dr Ivo de Blaauw, direktor Kolorektalnog udruženja Evrope, i moja malenkost. Operaciju su posmatrale prof. dr Frančiska Velček, koja radi i živi u Njujorku, i dr Vesna Naunova iz Makedonije. Važan je podatak da je dr Velček modifikovala prvu poznatu tehniku za rje&scaron;avanje ovako kompleksnih anomalija. Vrijedno je pomena da su u timu bile i koleginice iz Instituta: anesteziolo&scaron;kinje dr Tea Žarković i dr Marija Lubarda, zatim instrumentarke Mirjana Jovanović i Irena Živković, kao i anestetičarke Bojana Dobrović i Ljiljana Kaluđerović&ldquo;, istakla je dr Marić.
Operacija je trajala nepunih &scaron;est sati, a kompletno uvođenje djeteta u op&scaron;tu anesteziju i operativni zahvat gotovo 10 sati.
&bdquo;Tako da je to bio jedan cjelodnevni angažman i zaista ne&scaron;to &scaron;to ćemo svi pamtiti. Saradnja sa inostranstvom nam je izuzetno bitna. Jako je važan taj multidisciplinarni pristup pacijentima, jer na taj način u Crnoj Gori možemo da tretiramo i neke od najrjeđih anomalija, kao &scaron;to je, recimo, kloaka, koja je veliki izazov i za velike svjetske centre.
Značajno je &scaron;to smo jo&scaron; 2018. uspostavili saradnju sa profesorom Imranom Mu&scaron;takom iz londonske bolnice Great Ormond Street. Operativni turnusi organizuju se najče&scaron;će jednom do dva puta godi&scaron;nje i rezervisani su za najrjeđe urolo&scaron;ke anomalije i operacije. U Institutu smo ranije uradili augmentaciju be&scaron;ike, odnosno uvećanje be&scaron;ike pomoću dijela crijeva, kao i rekonstrukciju vrata be&scaron;ike kod djece rođene sa te&scaron;kim urođenim anomalijama, kao &scaron;to su ekstrofija&ndash;epispadija kompleks anomalija ili valvula zadnje uretre.
Budući da smo se prilično osavremenili kada je riječ o dijagnostici, uvođenjem urodinamskog ispitivanja, ovi pacijenti mogu biti adekvatno preoperativno pripremljeni i praćeni. Primjenom novih inovativnih metoda liječenja, poput biofidbek terapije i terapije botoksom, koja podrazumijeva ubrizgavanje injekcije direktno u zid be&scaron;ike kod pacijenata kojima medikamenti često ne djeluju, trudimo se da idemo u korak sa svijetom&ldquo;, kazala je dr Marić.
Apostrofirala je da je međunarodna saradnja izuzetno bitna, te da je edukacija ključ svega.
&bdquo;Da bismo pacijente tretirali na pravi način, prvo moramo imati adekvatnu dijagnostiku kako bi uspje&scaron;nost terapije bila očekivana. Veoma je značajno &scaron;to smo se u inostranstvu edukovali i za balon-dilataciju. To je vid endoskopskog rje&scaron;avanja opstruktivnih anomalija urinarnog trakta. Kada dijete ima suženje na spoju uretera i be&scaron;ike, umjesto otvorene hirurgije sada možemo da radimo balon-dilataciju.
Roditelji se mnogo raduju jer se bez noža djetetu rije&scaron;i problem. Naravno, ne može se svaka opstruktivna anomalija rije&scaron;iti balon-dilatacijom, ali tamo gdje postoji indikacija to je zaista velika stvar za dijete. Postoperativni oporavak je mnogo kraći, a uspje&scaron;nost značajna&ldquo;, objasnila je dr Marić.
Podsjetila je da su u proteklih nekoliko godina i ljekari i srednji medicinski kadar Instituta za bolesti djece nekoliko puta boravili na edukaciji u renomiranoj londonskoj bolnici.
&bdquo;Do sada je vi&scaron;e od petnaest kolega &ndash; hirurga, anesteziologa, radiologa, oftalmologa, nefrologa, otorinolaringologa, anestetičara i instrumentara &ndash; sticalo znanja i vje&scaron;tine. Posebno je značajno &scaron;to postoji najava iz Centra za nauku Kliničkog centra Crne Gore da će se saradnja sa poznatim centrom iz Londona (Great Ormond Street Hospital) institucionalizovati.
Mene to zaista raduje, jer mislim da će na taj način i mlade kolege biti motivisane da u eminentnim bolnicama provedu određeni period, gdje će zaista dobiti kvalitetnu edukaciju i biti osposobljene za sve izazove koji ih čekaju&ldquo;, poručila je dr Irena Marić.

Svjetska priča crnogorske dječje urologije: Operisana najteža anomalija u dječjoj hirurgiji

KRAJEM MAJA U INSTITUTU JE OPERISANA PRVA KLOAKA U NAŠOJ ZEMLJI

U Crnoj Gori ne postoji obavezno prijavljivanje infertiliteta, niti nacionalni registar koji bi omogućio precizno evidentiranje broja parova koji se suočavaju sa problemom neplodnosti. Zbog toga nije moguće dati potpuno tačan i zvanično potvrđen podatak, kazali su "Danu" iz Ministarstva zdravlja.
&ndash; Prema procjenama stručnjaka i dostupnim međunarodnim pokazateljima, problem neplodnosti pogađa približno 16 do 17 odsto parova reproduktivne dobi. Međutim, ni institucije koje se bave zvaničnom statistikom ne raspolažu preciznim podacima koji bi potvrdili tačan obim ovog problema u Crnoj Gori, kažu u ovom vladinom resoru.
Upitani da, s obzirom na nisku stopu nataliteta u Crnoj Gori i deklarativno zalaganje da se ulaže u porodicu, za&scaron;to se ne omogući parovima kojima je to potrebno vi&scaron;e besplatnih postupaka VTO ili kao &scaron;to je slučaj u Srbiji neograničen broj o tro&scaron;ku države, iz Ministarstva zdravlja se pozivaju na zakonske propise.
&ndash; Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju i Zakonom o medicinski potpomognutoj oplodnji značajno su unaprijeđena prava pacijenata u oblasti liječenja neplodnosti. Izmjenama propisa povećan je broj postupaka medicinski potpomognute oplodnje koji se finansiraju iz sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, a istovremeno su pro&scaron;ireni i uslovi u pogledu starosne granice za ostvarivanje ovog prava. Zakonom je predviđeno: do četiri postupka homologne vantjelesne oplodnje (IVF/ICSI) za parove i žene bez djece, uz mogućnost zamrzavanja embriona i četiri transfera nakon odmrzavanja; do tri postupka za parove koji imaju jedno zdravo dijete; do dva postupka za parove koji imaju dvoje zdrave djece; do dva postupka heterologne vantjelesne oplodnje za parove bez djece, kao i za one koji nijesu ostvarili roditeljstvo kroz homolognu vantjelesnu oplodnju.
Kada je riječ o starosnim granicama, postupci homologne vantjelesne oplodnje mogu se ostvariti do navr&scaron;ene 45. godine života žene, dok je za određene postupke transfera embriona i heterologne vantjelesne oplodnje granica pro&scaron;irena do navr&scaron;ene 50. godine života, tvrde u Ministarstvu.
Važna tema, ali ni&scaron;ta konkretno
Upitani za program donacija za potrebe VTO s obzirom na to da znatan broj parova iz Crne Gore tu uslugu traži i dobija u Solunu, Sjevernoj Makedoniji, Pragu, gdje to mnogo ko&scaron;ta, iz vladinog resora kažu da pitanje donacije reproduktivnog materijala predstavlja jednu od važnih tema u daljem razvoju sistema medicinski potpomognute oplodnje u Crnoj Gori.
&ndash; U skladu sa važećim zakonskim rje&scaron;enjima, u narednom periodu planirana je nabavka registra za medicinski potpomognutu oplodnju, kao i formiranje banke za skladi&scaron;tenje biolo&scaron;kog materijala. Stvaranjem neophodnih institucionalnih, tehničkih i zakonskih pretpostavki otvoriće se prostor za sveobuhvatnije regulisanje pitanja donacija reproduktivnog materijala, čime bi se parovima iz Crne Gore omogućio veći broj dostupnih usluga u okviru nacionalnog zdravstvenog sistema, zaključuju u Ministarstvu zdravlja.

U CG ne postoji registar koji bi omogućio precizno evidentiranje broja parova koji se suočavaju sa problemom neplodnosti

NIJE OBAVEZNO PRIJAVLJIVANJE INFERTILITETA

Za&scaron;titnik ljudskih prava i sloboda utvrdio je da je u jednoj osnovnoj &scaron;koli do&scaron;lo do povrede prava učenika na kvalitetno obrazovanje iz nastavnog predmeta hemija, nakon &scaron;to je biv&scaron;i učenik podnio pritužbu zbog navodnog neprimjerenog pona&scaron;anja nastavnice, neobjektivnog ocjenjivanja i naru&scaron;enog odnosa prema učenicima.
Iako prosvjetna inspekcija nije na&scaron;la osnova za preduzimanje upravnih mjera, Zavod za &scaron;kolstvo je ocijenio da kvalitet rada nastavnice i dalje nije na zadovoljavajućem nivou, zbog čega je &scaron;koli upućena preporuka za hitno unapređenje nastave i procesa ocjenjivanja.
U zavr&scaron;noj ocjeni zamjenica Za&scaron;titnik Snežana Miju&scaron;ković je ocijenila da su &scaron;kola, Prosvjetna inspekcija i Zavod za &scaron;kolstvo preduzimali mjere iz svoje nadležnosti, ali da one nijesu dovele do potrebnog unapređenja kvaliteta nastave.
&bdquo;Za&scaron;titnik ljudskih prava i sloboda nakon sprovedenog ispitnog postupka i dobijene dokumentacije zapaža da je do&scaron;lo do povrede prava učenika na kvalitetno obrazovanje iz nastavnog predmeta hemija u JU O&Scaron; &lsquo;X X&rsquo;&ldquo;, navodi se u mi&scaron;ljenju.
Dalje se ističe da su nadležne institucije reagovale nakon pritužbi učenika i roditelja, ali da rezultati sprovedenih aktivnosti nijesu bili dovoljni.
&bdquo;Postignut je određeni napredak kod nastavnice hemije čiji rad je ocjenjivan u smislu vođenja pedago&scaron;ke dokumentacije, ali po ocjeni Zavoda za &scaron;kolstvo nije ostvareno unapređenje u oblasti same realizacije nastave hemije i procesa ocjenjivanja, pa je zaključeno da ukupni kvalitet nastave jo&scaron; uvijek nije na zadovoljavajućem nivou&ldquo;, navodi Za&scaron;titnik.
Iz dokumentacije proizilazi da je &scaron;kola postupala po preporukama Zavoda za &scaron;kolstvo, sprovodila hospitacije časova i pružala stručnu podr&scaron;ku nastavnici.
&bdquo;Realizovane su hospitacije kod nastavnice po utvrđenim protokolima. Nakon hospitacija obavljen je razgovor sa nastavnicom, uz analizu časa i davanje smjernica za dalji rad. Nastavnici je pružena podr&scaron;ka i praćeno je vođenje pedago&scaron;ke dokumentacije&ldquo;, navodi se u izvje&scaron;taju koji je dostavljen Ombudsmanu.
Uprkos tome, problem ostao je nerije&scaron;en.
&bdquo;Iako je uz podr&scaron;ku stručne službe, pomoćnica direktora i direktora postignut određeni napredak u smislu vođenja pedago&scaron;ke dokumentacije, nije ostvareno unapređenje u oblasti same realizacije nastave hemije i procesa ocjenjivanja, pa se zaključuje da ukupni kvalitet nastave jo&scaron; uvijek nije na zadovoljavajućem nivou&ldquo;, stoji u izvje&scaron;taju o realizaciji plana unapređenja.
Ombudsman u mi&scaron;ljenju upozorava da ovakve situacije ne smiju biti zanemarene jer direktno utiču na prava djece.
&bdquo;Za&scaron;titnika zabrinjava činjenica da u obrazovnom sistemu postoje nastavnici čiji kvalitet nastave nije na zadovoljavajućem nivou&ldquo;, navodi se u dokumentu.
Posebno se nagla&scaron;ava da kvalitet obrazovanja ne podrazumijeva samo brojčane ocjene učenika.
&bdquo;Kvalitet obrazovanja predstavlja stepen u kojem vaspitno-obrazovni sistem uspje&scaron;no razvija potencijale svakog pojedinca i odgovara na potrebe savremenog dru&scaron;tva i trži&scaron;ta rada. On se ne mjeri samo ocjenama, već i funkcionalnim znanjem, vje&scaron;tinama kritičkog razmi&scaron;ljanja i inkluzivno&scaron;ću sistema&ldquo;, upozorava Za&scaron;titnik.
U mi&scaron;ljenju se dodaje i da je kvalitet obrazovanja ključni faktor koji oblikuje lični, profesionalni i dru&scaron;tveni razvoj svakog učenika te da direktno utiče na sposobnost mladih da ostvare svoj puni potencijal.
Podsjeća se i na zakonske mehanizme za slučajeve kada nastavnik ne zadovoljava propisane standarde rada.
&bdquo;Ako se na ponovnoj provjeri utvrdi da nastavnik ne zadovoljava, ne može da izvodi nastavu, a prava iz radnog odnosa ostvaruje kao zaposleni za čijim radom je prestala potreba&ldquo;, navodi se u mi&scaron;ljenju Ombudsmana.
&Scaron;koli je preporučeno da preduzme dodatne mjere kako bi unaprijedila kvalitet nastave hemije i procesa ocjenjivanja, ali i da nastavi aktivnosti koje će pobolj&scaron;ati saradnju učenika, roditelja i nastavnika.
&bdquo;Da u budućem periodu nastavi da kroz edukacije i radionice utiče na ostvarivanje bolje saradnje na relaciji učenika, nastavnika i roditelja, kako ne bi dolazilo do istih ili sličnih situacija&ldquo;, jedna je od preporuka Za&scaron;titnika.
&Scaron;kola je obavezana da u roku od 20 dana dostavi izvje&scaron;taj o preduzetim aktivnostima na sprovođenju preporuka.

Učenik prijavio nastavnicu, Ombudsman utvrdio: Povrijeđeno pravo na kvalitetno obrazovanje

SLUČAJ IZ OSNOVNE ŠKOLE

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti sunčano, uz slab do umjeren razvoj dnevne oblačnost.
Poslijepodne je u planinama na sjeveru lokalno moguća kratkotrajna ki&scaron;a.&nbsp;
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.&nbsp;
Jutarnja temperatura od osam do 19 stepeni, najvi&scaron;a dnevna 22 do 32 stepena.

Danas sunčano, do 32 stepena

VREMENSKA PROGNOZA

U Crnoj Gori danas će biti sučano uz povremeno slabu do umjerenu olačnost, a najvi&scaron;a dnevna temperatura iznosiće 31 stepen.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u sjevernim i centralnim predjelima u drugom dijelu dana očekuje se promjenljivo oblačno, uz mjestimičnu ki&scaron;u ili pljusak sa grmljavinom.
Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.
Najvi&scaron;a dnevna temperatura 21 do 31 stepen.

Danas pretežno sunčano, do 31 stepen

U Crnoj Gori sjutra će se na svim putevima saobraćati nesmetano i bez ograničenja, saop&scaron;teno je iz Uprave policije.
Kako je navedeno, stavljeno je van snage ograničenje režima saobraćaja, posebne saobraćajne restrikcije koje su ranije uvedene povodom održavanja Samita Evropska unija &ndash; Zapadni Balkan.
"Jo&scaron; jednom zahvaljujemo građanima na strpljenju, razumijevanju i saradnji tokom realizacije ovog značajnog međunarodnog događaja", kaže se u saop&scaron;tenju policije.

Uprava policije: Sjutra bez ograničenja u saobraćaju

"ZAHVALJUJEMO GRAĐANIMA NA STRPLJENJU I RAZUMIJEVANJU TOKOM REALIZACIJE ZNAČAJNOG MEĐUNARODNOG DOGAĐAJA"

Klinički centar Crne Gore uzvratio je na javno obraćanje devet ortopeda detaljnim odgovorom u kojem odbacuje njihove navode i iznosi niz sopstvenih tvrdnji o tome ko može voditi Kliniku za ortopediju i traumatologiju, o nabavkama i o izgradnji nove operacione sale.
Iz uprave poručuju da su, iako smatraju da javni prostor &bdquo;nije adekvatno mjesto&ldquo; za razmjenu stavova o upravljanju organizacionim jedinicama, dužni da reaguju radi za&scaron;tite integriteta ustanove i zaposlenih. Ocjenjuju i da takav način komunikacije naru&scaron;ava ugled najveće zdravstvene ustanove u Crnoj Gori i stvara nepovjerenje građana u zdravstveni sistem.
Pet od devet ne ispunjava uslove
Odgovarajući na pitanje zbog čega o vođenju klinike nije razgovarano sa pojedinim potpisnicima, iz KCCG tvrde da od devet potpisnika saop&scaron;tenja, uključujući i dr Aleksandra Ju&scaron;kovića, njih pet ne ispunjava zakonom propisane uslove za rukovođenje organizacionom jedinicom, jer nemaju dovoljan broj godina specijalističkog staža predviđen aktom o sistematizaciji.
Iz uprave navode i da je direktor KCCG Aleksandar Radović jo&scaron; pro&scaron;le godine sa jednim od potpisnika razgovarao o mogućnosti preuzimanja klinike, u periodu kada se razmatrao status dr Ju&scaron;kovića zbog disciplinskog postupka koji je, kako tvrde, tada protiv njega vođen ali da je taj ljekar saop&scaron;tio da nije zainteresovan za funkciju.
Od preostala dva ljekara koja, prema navodima uprave, ispunjavaju uslove, jednom je ponuđeno da preuzme rukovođenje nakon &scaron;to je dr Ju&scaron;ković raspoređen na drugo radno mjesto, no on je istog dana poručio da nije spreman da prihvati tu odgovornost i zatražio da se &scaron;to prije odredi drugi izvr&scaron;ilac. Za trećeg mogućeg kandidata, kako navode, direktor je procijenio da u datom trenutku ne bi mogao adekvatno odgovoriti zahtjevima rukovođenja.
Zbog toga je, zaključuju, odgovor na pitanje za&scaron;to sa pojedinim potpisnicima nije vođen razgovor &bdquo;vi&scaron;e nego jasan&ldquo;.
Dopis stigao nekoliko minuta prije objave
Iz KCCG ističu i da su autori obraćanja dopis dostavili direktoru i upravi &bdquo;svega nekoliko minuta prije njegovog objavljivanja u medijima&ldquo;, &scaron;to, kako tvrde, nije ostavilo prostora za institucionalnu komunikaciju niti za razmatranje navoda unutar ustanove prije njihovog javnog plasiranja. Zbog toga, navode, &bdquo;čudi naknadno iskazano nezadovoljstvo navodnim izostankom odgovora uprave&ldquo;, budući da je odluka o istovremenom obraćanju medijima &bdquo;očigledno donijeta prije nego &scaron;to je uprava mogla zauzeti stav&ldquo;.
Uprava tvrdi i da su potpisnici ranije, putem medija, javno iskazivali podr&scaron;ku načinu na koji je klinikom rukovodio dr Ju&scaron;ković, čime su, kako navode, pokazali da ne žele promjene u rukovodstvu. Dodaju da ostali zaposleni ljekari na klinici podržavaju program dr Nikole Bulatovića.
Na pitanje da li su potpisnici vi&scaron;e puta upozoravali direktora da Bulatović nije dobar izbor, iz KCCG navode da su, u periodu razmatranja promjene rukovodstva tokom disciplinskog postupka protiv dr Ju&scaron;kovića, dr Ju&scaron;ković i dr Da&scaron;ić &bdquo;u jednom navratu&ldquo; iskazali negodovanje povodom mogućeg raspoređivanja dr Bulatovića na mjesto direktora.
Menadžment je, kako tvrde, ipak bio mi&scaron;ljenja da nečiji rad treba cijeniti kroz dostavljene rezultate nakon raspoređivanja, a ne na osnovu ličnih negodovanja, te da je uzeo u obzir i svjedočenja drugih zaposlenih iz vremena kada je Bulatović bio direktor, koji su, navode, tvrdili da je disciplina bila &bdquo;na visokom nivou&ldquo;, da se po&scaron;tovao red, vodile liste čekanja i da se o nabavkama vodilo računa na adekvatan način.
Uprava poručuje i da je mjesto direktora &bdquo;podložno reviziji i kontroli poslovanja&ldquo; i da aktuelnom rukovodiocu treba dati &scaron;ansu &bdquo;kao &scaron;to se to činilo i prethodnom&ldquo;.
Operaciona sala: &bdquo;2026, a ne 2025&ldquo;
Odgovarajući na pitanje kada će biti izgrađena nova operaciona sala, iz KCCG navode da je Vlada Crne Gore sredstva za njenu izgradnju opredijelila kapitalnim budžetom za 2026, &bdquo;a ne budžetom za 2025. godinu, kako potpisnici saop&scaron;tenja navode&ldquo;.
Tvrde i da idejno rje&scaron;enje koje je dostavio dr Ju&scaron;ković &bdquo;nije moglo predstavljati osnov za pokretanje postupka adaptacije i izgradnje&ldquo;, jer je, s obzirom na složenost projekta operaciona sala sa jedinicom poluintenzivne njege bilo neophodno obezbijediti glavni projekat izrađen i revidovan u skladu sa propisima.
Dodaju da je u dostavljenom idejnom rje&scaron;enju za opremanje bio naveden samo jedan proizvođač opreme, &scaron;to, kako navode, nije u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama. Navode da je projekat zavr&scaron;en prije nekoliko mjeseci, upućen projektantskim i arhitektonskim timovima, i da očekuju da uskoro bude dostavljen Ministarstvu javnih radova radi pokretanja postupka &bdquo;u toku ove budžetske godine, kako je i planirano&ldquo;.
Tenderi: &bdquo;Predloženi i drugi, među njima i potpisnici&ldquo;
Povodom navoda o tenderskim postupcima i kandidovanju dr Bulatovića za člana tenderske komisije, iz KCCG potvrđuju da je on bio predložen od ustanove, ali ističu da su, pored njega, bili kandidovani i drugi ljekari, &bdquo;među kojima su i pojedini potpisnici aktuelnog saop&scaron;tenja&ldquo;, koji su ujedno bili i članovi tih komisija.
Iz uprave obja&scaron;njavaju da je, od dolaska aktuelnog menadžmenta, praksa da direktori klinika iskazuju potrebe svojih jedinica i učestvuju u pisanju specifikacija, dok u radu tenderskih komisija koje odlučuju o izboru učestvuju &bdquo;iskusni ljekari, a ne direktori klinika&ldquo;, čime, kako navode, žele da obezbijede transparentnost i otklone &bdquo;svaku sumnju u centralizaciju procesa nabavki&ldquo;.
Isti princip, tvrde, primijenjen je i na Klinici za ortopediju, gdje je dr Ju&scaron;ković pisao potrebe i specifikacije, a dr Bulatović i dr Marko Borovinić bili predloženi za članove tenderske komisije. Dodaju da u tenderskim komisijama Montefarma, koji sprovodi nabavke za zdravstveni sistem, pored ljekara iz KCCG učestvuju i predstavnici drugih ustanova.
Uprava poziva sve nadležne institucije i inspekcijske organe da izvr&scaron;e kontrolu kako u Kliničkom centru, tako i u Montefarmu, ukoliko bilo ko sumnja u regularnost postupaka. Navode i da takva praksa nije postojala u prethodnom periodu, kada su, kako tvrde, potrebe klinike i članovi tenderskih komisija bili vezani za &bdquo;znatno uži krug ljekara, među kojima su bili isključivo potpisnici predmetnog saop&scaron;tenja&ldquo;. Tvrde i da potro&scaron;ni materijal klinike godinama unazad &bdquo;nije bio sistematski evidentiran&ldquo;.
Iz KCCG su najavili da će nadležnim institucijama uputiti inicijativu za preispitivanje informacija koje se odnose na pojedine zaposlene klinike, &bdquo;a koje ukazuju na njihov odnos i aranžman sa pojedinim distributerskim kućama&ldquo;, kako bi se, kako navode, utvrdile sve činjenice i obezbijedila &bdquo;puna transparentnost postupanja&ldquo;.
Uprava poručuje da i dalje očekuje da se o pitanjima rada klinike vodi &bdquo;stručan, ozbiljan i odgovoran dijalog, primjeren ugledu ljekara, te da će sva kadrovska pitanja rje&scaron;avati isključivo vodeći računa o interesima ustanove, zakonitosti rada i profesionalnim standardima.
Ponavljaju i da u potpunosti stoje uz za&scaron;titu svakog zaposlenog koji bi mogao biti izložen mobingu ili pona&scaron;anju suprotnom zakonu i internim aktima.
Iz Kliničkog centra na kraju navode da je ovo &bdquo;posljednje medijsko istupanje menadžmenta&ldquo; povodom organizacije te klinike i da će sva buduća pitanja u vezi sa ovom problematikom biti razmatrana unutar nadležnih institucija Crne Gore.
Kako je tekao spor
Sukob je izbio dopisom koji je devet ljekara Klinike za ortopediju i traumatologiju, predvođenih dr Aleksandrom Ju&scaron;kovićem, 28. maja uputilo medijima, protiveći se imenovanju dr Bulatovića za direktora.
Otvoreno pismo potpisali su dr Aleksandar Ju&scaron;ković, dr Marko Borovinić, dr Mile Goločevac, dr Oleg Laković, dr Igor Mandić, dr Vladan Ćipović, dr Ivan Vlahović, dr Aleksandar Petričić i dr Miodrag Vujadinović.
U tom pismu ljekari su iznijeli niz te&scaron;kih navoda o njegovom prethodnom mandatu od ponižavajućeg odnosa prema kolegama i specijalizantima, preko, kako su tvrdili, ograničavanja njihove stručne autonomije, do navoda o zloupotrebi položaja i najavili obustavu rada, u skladu sa zakonom, dok za direktora ne bude imenovan neko drugi.
Na taj prvi dopis Klinički centar je odgovorio da u njegovoj evidenciji &bdquo;ne postoje zavedene pritužbe na rad, mobing ili neprimjeran odnos dr Bulatovića prema kolegama&ldquo;, te da je do smjene dotada&scaron;njeg rukovodstva klinike do&scaron;lo &bdquo;usljed ustanovljenih nepravilnosti u radu&ldquo; dugih lista čekanja na operativne zahvate i netransparentnosti u evidentiranju lista čekanja, angažmanu eksternih konsultanata i prijemu i otpustu pacijenata.
Ljekari su potom novim saop&scaron;tenjem poručili da na dopis od 28. maja nijesu dobili zvaničan odgovor uprave niti su pozvani na razgovor, i postavili niz pitanja direktoru Radoviću između ostalog da li im vjeruje &bdquo;bez obzira da li o tome postoji pisani trag u arhivama KCCG&ldquo;, da li je njihov zahtjev da kliniku vodi bilo ko osim Bulatovića &bdquo;nepremostiv&ldquo;, te ko je jedini ortoped postavljen za člana vi&scaron;e tenderskih komisija &bdquo;vi&scaron;emilionske vrijednosti&ldquo;. Poručili su i da im je jedini cilj brže i kvalitetnije liječenje pacijenata, podsjećajući na, kako navode, godine insistiranja na izgradnji nove operacione sale.

KCCG: Pet od devet potpisnika ne ispunjava uslove da vode kliniku

UPRAVA ODGOVORILA ORTOPEDIMA I IZNIJELA TVRDNJE O NABAVKAMA, TE KO MOŽE VODITI KLINIKU

U Crnoj Gori danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim periodima sunčanog vremena i maksimalnom dnevnom temperaturom do 29 stepeni.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar slab do umjeren i promjenljiv, tokom dana najče&scaron;će južni.
Jutarnja temperatura od sedam do 19 stepeni, najvi&scaron;a dnevna&nbsp; 20 do 29 stepeni.

Sunčano do 29 stepeni

Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU) izrekla je televizijama (TV) Adria i Prva maksimalne novčane kazne od po deset hiljada EUR zbog emitovanja dokumentarnog filma &bdquo;Referendum &ndash; priča o izmi&scaron;ljenoj slobodi&ldquo;.
Iz AMU-a su saop&scaron;tili da su odluke donesene u skladu sa zakonskim nadležnostima Agencije i odredbama Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama.
U saop&scaron;tenju se navodi da su postupci protiv tih emitera pokrenuti po službenoj dužnosti usljed postojanja elemenata govora mržnje, podsticanja nacionalne netrpeljivosti i diskriminacije, kao i sadržaja kojima se vrijeđa dostojanstvo i osporava legitimnost nacionalnog identiteta Crnogoraca i savremenog ustavnog uređenja države.
&ldquo;U sprovedenim postupcima utvrđeno je da je emitovani sadržaj bio suprotan obavezama emitera propisanim Zakonom o audiovizuelnim medijskim uslugama, posebno u dijelu koji se odnosi na za&scaron;titu ljudskog dostojanstva, zabranu &scaron;irenja mržnje i očuvanje pluralizma i demokratskih vrijednosti&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Iz AMU-a su rekli da je pri dono&scaron;enju odluke uzeto u obzir da su oba emitera i ranije bila predmet regulatornog nadzora i da su im u prethodnim slučajevima izricane mjere i upozorenja zbog sličnih sadržaja.
Kako su kazali, utvrđeno je da su povrede nastavljene uprkos ranijim regulatornim intervencijama.
U saop&scaron;tenju se dodaje da je Agencija, prilikom odmjeravanja sankcije, posebno cijenila težinu i obim utvrđenih povreda, činjenicu da je sadržaj objektivno podoban da podstakne netrpeljivost prema dijelu građana Crne Gore, kao i okolnost da je emitovan tokom obilježavanja Dana nezavisnosti Crne Gore.
&ldquo;Imajući u vidu navedeno, Agencija nalazi da je izricanje ove mjere srazmjerno i opravdano radi ostvarivanja za&scaron;tite javnog interesa i sprječavanja budućih sličnih povreda&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Iz AMU su kazali da su, radi potpunog i transparentnog informisanja javnosti, objavljena rje&scaron;enja u kojima su detaljno obrazloženi sprovedeni postupci i razlozi za dono&scaron;enje odluka.
Oni su poručili da će i ubuduće, u okviru svojih zakonskih ovla&scaron;ćenja, dosljedno reagovati u svim slučajevima kr&scaron;enja zakonskih obaveza televizijskih i radijskih emitera, posebno kada je riječ o sadržajima koji podstiču mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju.
&nbsp;

TV Adria i Prva kažnjene sa po deset hiljada EUR zbog emitovanja dokumentarca o referendumu

SAOPŠTENO IZ AGENCIJE ZA AUDIOVIZUELNE MEDIJE

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti malo do umjereno oblačno, a poslijepodne i u večernjim satima ponegdje je moguća ki&scaron;a ili pljusak sa grmljavinom.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera
Jutarnja temperatura deset do 21 stepen, najvi&scaron;a dnevna od 22 do 32 stepena.

Danas do 32 stepena