Društvo

Prvo Odjeljenje za adolescentnu i dječju psijijatriju Klinike za psihijatriju &bdquo;dr Du&scaron;an Kosović&ldquo; počelo je danas sa radom, saop&scaron;teno je iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG).
Kako su kazali iz KCCG, Odjeljenje će raditi sa jasno strukturisanim sistemom podr&scaron;ke, &scaron;to predstavlja pionirski korak u liječenju pote&scaron;koća mentalnog zdravlja u Crnoj Gori u tom osjetljivom periodu života.
Iz te zdravstvene ustanove su naveli da će Odjeljenje funkcionisati kroz dva programa.
Program dnevnog tretmana je, kako su pojasnili, namijenjen adolescentima koji tokom dana, u strukturisanom i terapijskom okruženju, rade na pobolj&scaron;anju svog mentalnog zdravlja, dok ostatak dana i vikende provode u porodičnom okruženju.
&ldquo;Ovakav model liječenja pokazao se u praksi kao jedan od najefikasnijih, jer podržava oporavak bez nepotrebnog odvajanja od porodice i svakodnevnog života&rdquo;, kazaže se u saop&scaron;tenju KCCG.
Navodi se da, osim toga, Odjeljenje raspolaže i kapacitetima za kratkotrajna bolnička liječenja, u situacijama kada je neophodna intenzivnija stručna podr&scaron;ka.
&ldquo;Otvaranje ovog Odjeljenja bilo je veoma izozovno jer se Crna Gora, kao i mnoge zemlje u regionu, suočava s izraženim nedostatkom dječjih psihijatara&rdquo;, rekli su iz KCCG.
Iz te zdravstvene ustanove su naveli da su, u saradnji sa dječijim psihijatrima iz Centra za rani razvoj KCCG, uspjeli da osiguraju stručni tim koji će pratiti i voditi taj program.
&ldquo;Ponosno ističemo kolegijalnost, razumijevanje i međusobu podr&scaron;ku na&scaron;ih organizacionih jedinica, &scaron;to je dokaz da sistemske prepreke mogu biti premo&scaron;ćene kada postoji zajednička volja&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju KCCG, prenosi agencija Mina.
Oni su apelovali i pozvali roditelje i staratelje na strpljenje u početnoj fazi, jer su, kako su kazali, krenuli sa ograničenim brojem ljekara, ali s punom posvećeno&scaron;ću da sistem grade odgovorno i postepeno.
&ldquo;Mentalno zdravlje djece i adolescenata nije privilegija, ono je osnova. Danas smo napravili važan korak da to postane i praksa&rdquo;, poručili su iz KCCG.

Crna Gora dobila prvo Odjeljenje za adolescentnu i dječiju psihijatriju

SAOPŠTENO IZ KCCG

Rukovodstvo podgoričke gimnazije prijavilo je Upravi policije profesora matematike Mata Kankara&scaron;a, jer pro&scaron;le sedmice, kada im je stigla dojava o postavljenoj eksplozivnoj napravi, nije sa učenicima napustio &scaron;kolu, već su nastavili da rade pismeni u jednom maturskom odjeljenju. Direktor &scaron;kole Zoran Pejović kazao je Pobjedi da je prijavio profesora zbog samovolje koja dovodi u opasnost učenike. Kankara&scaron; je kazao da očekuje da se tužila&scaron;tvo izjasni o ovom slučaju.
Pobjeda je kontaktirala o ovom događaju nadležno tužila&scaron;tvo, te očekuje odgovore od njih.
Nalog za evakuaciju
Direktor gimnazije Pejović kaže da se sa ljudske i profesorske strane mogu naći i olak&scaron;avajuće strane ovog postupka. Međutim, kako dodaje, ovdje je u pitanju bezbjednost učenica i učenika i kolege Kankara&scaron;a, a to ne ostavlja prostora za lične stavove i nadu u neosnovanost prijetnje.
&ldquo;To su situacije u kojima se samo slijedi nalog za evakuaciju, a započeti posao se nastavlja kada se stvore uslovi&rdquo;, rekao je direktor.
Kaže da je prijavio profesora zbog samovolje koja dovodi u opasnost učenice i učenike, a okolnosti će cijeniti nadležni, koji će prihvatiti ili neće njegove razloge.
&ldquo;Nijesam u saznanju u kojoj je fazi postupak&rdquo;, rekao je Pejović.
Disciplinski postupak
Komentari&scaron;ući i disciplinski postupak koji je pokrenut protiv Kankara&scaron;a, direktor kaže da, kako nalažu propisi iz oblasti rada i obrazovanja, protiv profesora se vodi postupak utvrđivanja odgovornosti, o čemu mu je uručeno obavje&scaron;tenje.
&ldquo;Postoje rokovi u kojima se sprovode faze postupka, a prvi rok u kome treba da se izjasni traje 15 dana&rdquo;, rekao je Pejović.
Na pitanje na koji način se bore da se nastava nesmetano odvija u slučaju dojave o postavljanju eksplozivne naprave, odgovara da je to borba čijim rezultatima niko nije zadovoljan, ali i ograničen prostor za djelovanje, i rje&scaron;enja, usljed propisa koji uređuju ovu oblast.
Procjena
Profesor Kankara&scaron; je kazao Pobjedi da je dojava o postavljenoj bombi prispjela u &scaron;kolu u trenutku kada je imao pismeni u jednom maturskom odjeljenju, pred kraj prvog časa na kojem se radio pismeni, koji se radi dva puna časa.
Znajući, kako ističe, da je izvr&scaron;en nadzor, u dogovoru s učenicima odlučio je da nastavi sa pismenom provjerom znanja. Bio je jedini u &scaron;koli koji je to učinio. Profesor je ispričao da su iz uprave poku&scaron;ali da prekinu pismeni na način &scaron;to je direktor &scaron;kole dolazio u učionicu, a nakon njega pomoćnica i pedagog.
&ldquo;Ali nijesam htio da odstupim. Posebno sam u ovome ponosan na svoje učenike koji su odlučili da vjeruju svojem profesoru i nastave pismeni, uprkos onome &scaron;to im je uprava naložila. Ovakav gest ću da pamtim dovijeka&rdquo;, navodi Kankara&scaron;.
Profesor je bio u Centru bezbjednosti u Podgorici gdje se, kako kaže, uvjerio da je prijavu protiv njega podnijelo rukovodstvo &scaron;kole u kojoj radi.
&ldquo;Uz to je protiv mene pokrenut jo&scaron; jedan disciplinski postupak u kontekstu kojeg sam primio danas upozorenje. Ukratko mogu da kažem da je rukovodstvo Gimnazije dalo veoma nepotpunu izjavu budući da u istoj nijesu spomenuti određene okolnosti od ključnog značaja. Nije napomenuto da je pregled &scaron;kole obavljen od službenika policije, te kako su sami učenici, koji su svi redom punoljetni, htjeli da ostanu i urade pismeni. Tome u prilog govori činjenica da ih direktor pozvao da napu&scaron;te učionicu &scaron;to su oni odbili. Nije, takođe, napomenuto kako sam direktora obavijestio o razlozima nastavka pismenog &scaron;to on nije htio da saslu&scaron;a&rdquo;, kaže Kankara&scaron;.
Dodaje da u vezi s prijavom po sada&scaron;njoj proceduri treba da se izjasni tužila&scaron;tvo.
Kankara&scaron; kaže da je uprkos novoj praksi, da se prije početka nastave obavi pregled zgrade kako bi se definitivno utvrdila vjerodostojnost prispjele dojave, njima tada tokom četvrtog časa stigla dojava usljed koje im je uprava po starom pravilu naložila da evakui&scaron;u zgradu.
&ldquo;Malo je reći koliko je ovo besmisleno. Dakle, službenik policije je garantovao za bezbjednost i u potpunosti je nemoguće da je neki izvanjac mogao mimo za&scaron;titara da uđe u &scaron;kolu i postavi bombu. &Scaron;tavi&scaron;e, ako uzmemo zagarantovano da pedago&scaron;ke i psiholo&scaron;ke službe rade posao, onda je nemoguće da u na&scaron;im redovima postoji učenik koji bi pokazivao ovakve sklonosti, a da mi toga nijesmo svjesni. Da ne spominjemo koliko je te&scaron;ko prokrijumčariti i neopaženo postaviti takvu napravu. Takav pojedinac ne bi mogao sam sebe evakuisati u tom terminu&rdquo;, rekao je on.
Lažne dojave
Kankara&scaron; smatra da uobičajenost kojom pristižu lažne dojave o postavljanju eksploziva u &scaron;kolskim prostorijama ukazuje da je savremeni smisao sa &scaron;alu doživio neku morbidnu i zabrinjavajuću evoluciju. Takođe, kako dodaje, učestalost lažnih dojava može lako da dovede do potcjenjivanja stvarne prijetnje.
&ldquo;Ne vidim da se nadležni organi imaju ikakvu strategiju da se izbore sa ovim izazovom. Da je sreće, ova bruka bila bi jedan od najvećih prioriteta Uprave policije i MUP-a, a ovako bi se reklo da se nadaju da će dojavljivači, za koje se osnovano sumnja da su sami učenici, da se umore od dojavljivanja. Ako su kapaciteti na&scaron;ih službi nedovoljni, ne vidim za&scaron;to se ne angažuju stručnjaci koji su za to sposobni. Ipak, činjenica da će se bezbjednosna situacija ocijeniti prije početka nastave je korak u pravom pravcu svakako, ali nijesam siguran da će moći na duge staze da se održi policijsko prisustvo u svakoj &scaron;koli&rdquo;, rekao je Kankara&scaron;.
Po evidenciji Kankara&scaron;a, &scaron;koli u kojoj radi je dojavljeno postavljanje eksplozivne naprave čak &scaron;est puta kada je držao nastavu &ndash; dva puta u prvom i četiri puta u drugom polugodi&scaron;tu. U tim okolnostima izgubio je, kako kaže, svega 14 sati.
&ldquo;Samo po sebi, brojka nije prevelika, ali ona ne oslikava punu &scaron;tetu po tok nastave. Uobičajeno je najveća frekvencija dojava u periodu pisanih provjera znanja &scaron;to dovodi profesore u nevolju po&scaron;to iznova moraju da sastavljaju postavke pismenih zadataka koji su dojavom prekinuti. Nekada&scaron;nja praksa bila da dojava uslovljava obustavu nastave čitav dan, dok se danas nastava nastavlja nakon dva časa po&scaron;to policija obavi pregled. Međutim, i ti časovi koji se obave nakon policijske provjere u najboljem slučaju su slabo posjećeni po&scaron;to većina učenika pođe kućama&rdquo;, rekao je on.
Dodao je da, uop&scaron;te gledano, učestalo prekidanje zbog dojava dodatno doprinosi tome da učenici shvataju svoje &scaron;kolske obaveze neozbiljno i samu &scaron;kolu ne gledaju sa dovoljno po&scaron;tovanja.
&ldquo;&Scaron;to se tiče nadoknada časova, ja da znam, ona se obavlja strogo individualno, tako &scaron;to jedan profesor zamoli kolegu da mu ustupi neki čas. Prosvjeta je takvo zanimanje da je veoma nezgodno pa gotovo i nemoguće sistematski organizovati nadoknadu izgubljenih časova, a da ne dođe do produženja &scaron;kolske godine. Povremeno su se izgubljeni radni dani odrađivali elektronski ili radnim subotama u vidu skraćenih časova, ali to je bilo samo forme radi&rdquo;, rekao je Kankara&scaron;.
Budući da se zadatak pronalaženja počinioca lažnog dojavljivanja i podizanja panike čini složen, profesor je stava da bi veći akcenat trebalo staviti na preveniranje.
&ldquo;Po trenutnom zakonskom okviru u svakoj &scaron;koli imate za&scaron;titare koje bi trebalo obučiti da prije početka nastave obave bezbjednosni obilazak prostorija &scaron;kole kako bi se garantovalo da niko nije noć prije postavio eksplozivnu napravu, &scaron;to sam neposredno i Ministarstvu prosvjete predložio. Nije održivo da policija bude uvijek prisutna u &scaron;kolama da jemči bezbjednost&rdquo;, zaključio je Kankara&scaron;.
Policija je pro&scaron;le sedmice, kako je tada saop&scaron;teno, pored ostalog, identifikovala i li&scaron;ila slobode državljanina BiH A. B. (42) nastanjenog u Budvi, zbog sumnje da je lažno prijavio da je postavljena bomba u Muzičkoj &scaron;koli &bdquo;Vasa Pavić&ldquo;, u Podgorici. Poručili su tada da je Uprava policije posvećena otkrivanju krivičnih djela iz oblasti sajber kriminala, kao i jačanju preventivnog djelovanja, pri čemu, kako su naveli, posebnu ulogu imaju roditelji, staratelji i odgovorni građani, čijim zajedničkim angažmanom doprinose ukupnoj bezbjednosti dru&scaron;tva.

Profesor Kankaraš nije prekinuo pismeni zbog dojave o bombi, direktor Pejović ga prijavio policiji

RUKOVODSTVO PODGORIČKE GIMNAZIJE NAVODI DA SU REAGOVALI ZBOG SAMOVOLJE KOJA DOVODI ĐAKE U OPASNOST

Koordinaciono tijelo za organizaciju obilježavanja dvadesetogodi&scaron;njice obnove nezavisnosti Crne Gore saop&scaron;tilo je da će Trg nezavisnosti u Podgorici 21. maja biti pozornica jednog od najznačajnijih muzičkih događaja u modernoj istoriji regiona u okviru koje će biti održan koncert svjetske muzičke ikone&nbsp;Rikija Martina.
"Ovaj vanserijski umjetnički događaj zami&scaron;ljen je kao poklon države svojim građanima, stoga će koncert biti otvoren i besplatan za sve građane i građanke Crne Gore, kao i za brojne posjetioce koji se očekuju iz regiona i svijeta. Umjetnik koji je redefinisao svjetsku pop scenu, Riki Martin, dobitnik prestižne nagrade MTV Latin Icon (2025) i vi&scaron;estruki laureat Gremi priznanja, jedan je od najprodavanijih izvođača svih vremena, sa preko 70 miliona prodatih albuma &scaron;irom svijeta.&nbsp;
Dolazak umjetnika čije ime simbolizuje vrhunsku produkciju i univerzalni muzički jezik potvrđuje namjeru Vlade Crne Gore da ovaj istorijski jubilej proslavi veličanstveno, navodi se u saop&scaron;tenju.
Kako ističu, koncertom u Podgorici, ova svjetska zvijezda prirediće ekskluzivan muzički događaj, potvrđujući status umjetnika koji je tokom vi&scaron;e od četiri decenije duge karijere sru&scaron;io jezičke barijere i postao pionir globalne muzičke revolucije.
"Osim umjetničkog doprinosa, Martin je prepoznat kao vodeći svjetski filantrop i ambasador dobre volje, čija fondacija decenijama predvodi borbu za ljudska prava. Njegovo prisustvo na proslavi obilježavanja dvadesetogodi&scaron;njice obnove nezavisnosti Crne Gore daje dodatnu dimenziju svečanosti, ističući Crnu Goru kao tačku susreta vrhunske umjetnosti, saop&scaron;teno je iz Vlade.
Vlada Crne Gore poziva sve građane i građanke, kao i posjetioce iz regiona i svijeta, da nam se pridruže na Trgu nezavisnosti kako bismo zajedno, uz muziku i slavlje, obilježili ovaj značajan jubilej.
- Obilježavanje dvije decenije od obnove nezavisnosti, uz nastup umjetnika svjetskog renomea, prilika je da na svečan način po&scaron;aljemo poruku o Crnoj Gori kao mjestu susreta, kulture i prosperiteta, zaključeno je u saop&scaron;tenju.

Riki Martin u Podgorici za Dan nezavisnosti

"TRG NEZAVISNOSTI BIĆE POZORNICA JEDNOG OD NAJZNAČAJNIJIH MUZIČKIH DOGAĐAJA U MODERNOJ ISTORIJI REGIONA"

Profesor Pravnog fakulteta Velimir Rakočević kazao je da će nova zakonska rje&scaron;enja o oružju i municiji u značajnoj mjeri doprinijeti povećanju nivoa bezbjednosti.
"Mislim da su ova rje&scaron;enja koja je predložila Vlada značajan iskorak kada govorimo o regulisanju ove problematike, budući da se stvaraju uslovi da se u značajnim oblastima pobolj&scaron;a stanje", rekao je Rakočević za Radio Crne Gore.
Kao kriminologa Rakočevića posebno raduje to &scaron;to je pro&scaron;iren krug krivičnih djela koja predstavljaju smetnju za posjedovanje oružja, ali i pomjeranje starosne granice za sticanje prava sa osamnaest na dvadeset jednu godinu.
"Vrlo važno, budući da je veliki broj lica koja zloupotrebljavaju vatreno oružje upravo bila u starosnoj dobi, recimo, od osamnaest do dvadeset jedne godine", dodao je Rakočević.
Upravo to problematizuju u lovačkim udruženjima iz kojih stižu i mnoge druge primjedbe.
Predsjednik nik&scaron;ićkog Lovačkog dru&scaron;tva "Dr Zoran Kesler" Milan Vujović ima primjedbe.&nbsp;
"Svaki čovjek koji je gre&scaron;an odgovara za ono &scaron;to je gre&scaron;an, ali da oduzima&scaron; prava punoljetnom čovjeku, pa ne može. Samo jedno pitanje postavljam donosiocima odluka - neka mi kažu koliko je ubistava, nepočinstava napravljeno sa regularnim i sa lovačkim oružjem?", pita Vujović.
Stoga Vujović apeluje na donosioce odluka da bolje razmisle, jer, kako ističe, preko pet hiljada lovaca neće sjediti skr&scaron;tenih ruku.
"I molim i kumim ih da razmisle o tome malo bolje. Zamislite da vam, da vam u kuću ulazi čovjek bez naloga kad god hoće", dodao je Vujović.
I za članove Saveza za praktično strelja&scaron;tvo upitan je način kontrole držanja i no&scaron;enja oružja.
Predsjednik Velizar Darmanović ističe da je riječ o apsurdu.
"Da ima pravo policijski službenik bez najave ili bez ikakvog rje&scaron;enja da vam uđe u stan, to je apsurd, odnosno to nije moguće bez naloga suda", tvrdi Darmanović.
Darmanović posebne zamjerke upućuje zbog odredbe kojom se ukida drugostepenost postupka, odnosno zbog centralizacije komisija.
"Znači, u Ministarstvu unutra&scaron;njih poslova postaće samo jedna komisija koja će odlučivati o svim zahtjevima koji se primaju po Crnoj Gori. I onda, odbije vas ta komisija, nama jedino preostaje da se žalimo Upravnom sudu. A dok vi dođete na red u Upravnom sudu, ne znam koliko, na desetine hiljada ima nerije&scaron;enih slučajeva. Po nama ovim praktično tjerate ljude u sivu zonu", ocijenio je Darmanović.
No, profesor Rakočević smatra da će upravo centralizacija komisije značiti veći stepen kontrole.
"Jer to &scaron;to se radilo na lokalnom nivou - očigledno da su bili pod brojnim nedozvoljenim uticajima", smatra Rakočević.
Iako, kaže Rakočević, u nekim segmentima ima osnova za dodatno unapređenje, ipak, kako zaključuje, novo zakonsko rje&scaron;enje put je ka sigurnijem i bezbjednijem okruženju.

Novi Zakon o oružju pod lupom: Struka podržava, lovci negoduju

KRIMINOLOG SMATRA DA JE NOVO ZAKONSKO RJEŠENJE PUT  KA SIGURNIJEM I BEZBJEDNIJEM OKRUŽENJU

Na putničkom kruzeru, na kom je registrovana epidemija nepoznate etiologije, nalaze se državljani Crne Gore, saop&scaron;tili su iz Instituta za javno zdravlje (IJZ), navodeći da trenutno nemaju informaciju da li su i oni među oboljelima ili osobama kod kojih se sumnja na infekciju.
U saop&scaron;tenju IJZ navodi se da je ta zdravstvena ustanova zvanično obavije&scaron;tena od Nacionalne kontakt osobe za Međunarodni zdravstveni pravilnik iz Holandije, o registrovanju epidemije nepoznate etiologije na putničkom kruzeru koji plovi pod holandskom zastavom.
Iz IJZ su naveli da su dobili informaciju da se na brodu nalazilo 147 osoba.
Među njima je, kako se dodaje, 88 putnika iz Velike Britanije, &Scaron;panije, Francuske, Njemačke, Grčke, Belgije, Poljske, Irske, Turske, Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Novog Zelanda, Australije, Argentine, Japana, Filipina, Rusije, Ukrajine, Crne Gore, Indije, Portugala, Gvatemale i Holandije.
&ldquo;Kod svih osoba koje su imale simptome registrovana je groznica i bolest slična gripu; neke osobe su prijavile gastrointestinalne simptome i ekstremni umor, dok su druge razvile upalu pluća&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
Iz IJZ su naveli da se, prema dostupnim podacima, sumnja na infekcije izazvane hantavirusom, uključujući tri smrtna ishoda.
&ldquo;IJZ u ovom trenutku nema informaciju da su crnogorski državljani među oboljelima ili osobama kod kojih se sumnja na infekciju&rdquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Dodaje se da IJZ, u skladu sa svojim nadležnostima, preduzeo aktivnosti radi prikupljanja dodatnih informacija.&nbsp;
Oni su naveli da će nakon pristizanja odgovora od relevantnih međunarodnih institucija, javnost biti blagovremeno obavije&scaron;tena.
Kako se dodaje, hantavirusne infekcije najče&scaron;će se prenose kontaktom sa izlučevinama zaraženih glodara, odnosno udisanjem čestica kontaminiranih urinom, fecesom ili pljuvačkom glodara.&nbsp;
Navodi se da je prenos sa čovjeka na čovjeka izuzetno rijedak i nije uobičajen za većinu hantavirusa.&nbsp;
IJZ, kako su saop&scaron;tili, nastavlja da prati situaciju i da postupa u skladu sa međunarodnim zdravstvenim procedurama i preporukama relevantnih institucija.
Oni su zamolili javnost i medije da se o ovoj situaciji informi&scaron;u putem zvaničnih izvora.
&ldquo;I da se izbjegava &scaron;irenje neprovjerenih informacija, posebno imajući u vidu da je istraživanje o okolnostima događaja i dalje u toku&rdquo;, zaključuje se u saop&scaron;tenju.

IJZCG: Crnogorski državljani na kruzeru, nemamo informaciju da li su među oboljelima

NA PUTNIČKOM KRUZERU TRI OSOBE PREMINULE, SUMNJA NA HANTAVIRUS

Tokom vi&scaron;ednevne akcije sprovedene su 63 kontrole plovnih objekata, &scaron;to je rezultiralo pokretanjem sedam prekr&scaron;ajnih postupaka, isključenjem četiri plovila iz plovidbe, a u vi&scaron;e slučajeva izrečene su preventivne mjere i upozorenja, navedeno je u saop&scaron;tenju Ministarstva pomorstva i saobraćaja.
Iz Ministarstva je saop&scaron;teno da su tokom prvomajskih praznika( od 1. maja do 3. maja) sprovedene pojačane i koordinisane aktivnosti inspekcijskog nadzora na području Bokokotorskog zaliva, rijeke Bojane i Skadarskog jezera.
"Aktivnosti su realizovane u saradnji sa nadležnim institucijama, uz angažovanje dežurnih inspektora sigurnosti plovidbe na područjima Lučkih kapetanija Bar i Kotor, kao i uz koordinaciju sa Upravom policije i Upravom pomorske sigurnosti.
Nepovoljni vremenski uslovi uticali su na smanjen intenzitet plovidbe jer su nadležni organi pravovremeno emitovali sigurnosna upozorenja i apelovali na ograničeno kretanje manjih plovila. Direktorat za sigurnost plovidbe nagla&scaron;ava da će i u narednom periodu nastaviti sa pojačanim nadzorom, posebno tokom turističke sezone", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju.
&nbsp;

Ministarstvo pomorstva: Četiri plovila isključena, pokrenuto sedam prekršajnih postupaka

KONTROLA NA PODRUČJU BOKOKOTORSKOG ZALIVA, RIJECI BOJANI I SKADARSKOM JEZERU OD 1. DO 3. MAJA

Iz Ministarstva unutra&scaron;njih poslova (MUP) potvrdili su za "Dan" da je trenutno operativan jedan avion za ga&scaron;enje požara i da je on prethodnih dana bio angažovan na ga&scaron;enju požara.
&Scaron;to se tiče dva preostala aviona, kako su kazali, oni su u fazi servisiranja i procjena je da će biti spremni za sezonu već tokom juna.
&ndash; Napominjemo da su komplikovane tenderske procedure, mali broj ovla&scaron;ćenih servisa, ograničen kadrovski potencijal i složenost kvarova ozbiljan izazov u rje&scaron;avanju ovog pitanja. Ipak, činimo sve da svi na&scaron;i resursi budu spremni za predstojeću požarnu sezonu. U susret požarnoj sezoni, koristimo priliku da apelujemo na građane da se odgovorno pona&scaron;aju kada je u pitanju loženje vatre na otvorenom, bacanje opu&scaron;aka i &scaron;ibica, kao i da očiste imanja i povr&scaron;ine oko svojih objekata, te da u slučaju da primijete lice koje izaziva požar to prijave pozivom na broj 112 ili 112 &ndash; apelovali su iz MUP-a.
Negiraju da su u Avio-helikopterskoj jedinici Direktorata za za&scaron;titu i spa&scaron;avanje MUP-a zaposlena samo dva licencirana pilota za ga&scaron;enje požara iz vazduha.
&ndash; U Avio-helikopterskoj jedinici trenutno rade tri pilota sa potrebnim dozvolama za upravljanje avionima za ga&scaron;enje požara iz vazduha. Ipak, u navedenim činjenicama ne iscrpljuju se na&scaron;i kadrovski potencijali. U ovom trenutku su nam potencijalno na raspolaganju tri pilota sa potrebnim dozvolama, koje smo prethodnih godina angažovali tokom požarne sezone. Obuka pomenutih pilota bila je dobra strate&scaron;ka odluka koja je donesena jo&scaron; 2019. godine da za tri protivpožarna aviona imamo &scaron;est pilota &ndash; tri u stalnom radnom odnosu i tri koji bi posebnim ugovorom bili angažovani tokom požarne sezone. Dakle, iako na prvi pogled izgleda problematična činjenica da trenutno imamo tri licencirana pilota aviona za ga&scaron;enje požara iz vazduha, problem je u praksi lako rje&scaron;iv i ne može predstavljati problem za predstojeću požarnu sezonu. Aktom o unutra&scaron;njoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta predviđeno je pet radnih mjesta za pilote protivpožarnih aviona &ndash; objasnili su iz MUP-a u odgovoru na pitanje "Dana".
Navode da je u Avio-helikopterskoj jedinici zaposleno &scaron;est pilota sa potrebnim dozvolama za upravljanje helikopterima AB 212 i AB 412.
&ndash; Za dva helikoptera to je dovoljan broj pilota sa kojim možemo funkcionisati, pa ne stoji konstatacija da nemamo dovoljno pilota i da to ugrožava izvr&scaron;avanje redovnih zadataka. Ipak, ne možemo sporiti činjenicu da je kadrovski deficit prisutan. Važno je napomenuti da je kadrovskim planom predviđeno zapo&scaron;ljavanje jo&scaron; četiri pilota, i to dva pilota na protivpožarnim avionima i dva pilota na helikopterima. Dakle, kadrovski kapaciteti jesu izazovni, posebno za specifična zanimanja, ali oni trentno ne ugrožavaju adekvatno funkcionisanje jedinice i realizaciju zadataka i nikada se nije desilo da nisu zavr&scaron;eni svi zadaci koji su povjereni AHJ &ndash; tvrde iz MUP-a.

MUP:  Trenutno operativan jedan avion za gašenje požara, od juna bi trebalo još dva

"ČINIMO SVE DA SVI NAŠI RESURSI BUDU SPREMNI ZA PREDSTOJEĆU POŽARNU SEZONU"

U Crnoj Gori, uprkos zakonima, strategijama i vi&scaron;egodi&scaron;njim programima institucionalne za&scaron;tite djece, ugovoreni brakovi maloljetnih Romkinja i dalje se bilježe u praksi &ndash; prema podacima policije registrovano je 17 slučajeva trgovine ljudima, radi nedozvoljenog braka od 2020. do 2026. godine, dok nevladin sektor upozorava na nove slučajeve svake godine &ndash; sume dosežu i do 20.000 eura, kao i sistem u kojem se djevojčice i dalje nalaze između tradicije, siroma&scaron;tva i nedovoljne za&scaron;tite institucija.
Upravo nevladin sektor prvi upozorava da se problem i dalje produbljuje na terenu.
Izvr&scaron;na direktorica Centra za romske inicijative Fana Delija navodi da su samo od početka ove godine evidentirana četiri slučaja ugovorenih maloljetničkih brakova, dok ih je tokom 2025. bilo devet.
- Pro&scaron;le godine najvi&scaron;e ugovorenih dječjih brakova bilo je u Nik&scaron;iću, ali smo slučajeve imali i u Podgorici, Kotoru i Beranama. Od januara do danas registrovana su dva slučaja u Nik&scaron;iću i dva u Beranama, od čega se tri odnose na maloljetne djevojčice. Žrtve često nemaju stvarnu mogućnost da prijave slučaj ili izađu iz začaranog kruga nasilja. Na&scaron;a praksa pokazuje da se slučajevi često odbacuju zbog navodnog nedostatka dokaza, pa žrtve na kraju prihvate brak jer se najteže vraćaju upravo počiniocima &ndash; roditeljima. De&scaron;ava se da djevojčice budu vraćene porodicama koje su ih same prodale ili ugovorile brak - tvrdi Delija.
Posebno problematičnim Delija smatra neujednačeno postupanje tužila&scaron;tava.
- Postoje slučajevi u kojima su pronađeni zlato, novac, svečane haljine i drugi jasni elementi ugovorenog braka, ali su prijave odbacivane. Tužila&scaron;tvo izda nalog za pretres stana no to nije dovoljno. Kažu da nema dovoljno dokaza i na tome se zavr&scaron;i. U međuvremenu, djevojčice napu&scaron;taju &scaron;kolu, državu i djetinjstvo. Cijena za maloljetne djevojčice u ugovorenim brakovima kreće se od tri do čak 20.000 eura, zavisno od porodice, zajednice i okolnosti - upozorila je Delija.
Ona je navela da, država prepoznaje problem, ali i dalje ne obezbjeđuje dovoljno konkretne mehanizme za&scaron;tite.
- Potrebna su specijalizovana skloni&scaron;ta za žrtve dječjih ugovorenih brakova, kako bi djevojčice imale sigurno mjesto i realnu &scaron;ansu da prijave nasilje. Jedno od rje&scaron;enja jeste da država nekako finansira organizacije koje se bave isključivo suzbijanjem dječjeg ugovorenog braka u smislu prevencije neophodno je obezbijediti skloni&scaron;te na koje na&scaron;a organizacije već od 2021. godine ukazuje. Skloni&scaron;te bi žrtvama dječjeg ugovorenog braka pomoglo da se osnaže, da prijave, da imaju mogućnost izbora i da znaju da su za&scaron;tićene. To bi pomoglo kompletnoj zajednici da postoji &bdquo;adresa&ldquo; na koju mogu računati i napraviti uvijek izbor, a ne ovako da zavise od ugovorenih brakova na koje ih roditelji natjeraju. Nažalost, država ne prepoznaje potrebu, ona prepoznaje problem ali ne pronalazi načine da pomogne - naglasila je Delija.
Iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava poručuju da se kontinuirano radi na jačanju obrazovnih i preventivnih programa, posebno kroz Strategiju za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana, kao i kroz akcione planove usmjerene na obrazovanje, podizanje svijesti i saradnju sa zajednicama.
- Važno je naglasiti da Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava nije nadležno za krivično gonjenje i sankcionisanje &ndash; to je u domenu pravosuđa i organa gonjenja. Na&scaron;a uloga je da kroz edukaciju, radionice i saradnju sa zajednicom mijenjamo stavove i podižemo svijest, kako bi se ovakve prakse postepeno eliminisale. Rezultati su vidljivi kroz povećan broj djevojčica iz romske zajednice koje pohađaju i zavr&scaron;avaju osnovnu &scaron;kolu, kao i kroz saradnju sa UNICEF-om i nevladinim sektorom. Prevencija je zajednička odgovornost. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija obezbjeđuje obrazovne programe i podr&scaron;ku &scaron;kolama, dok centri za socijalni rad, policija i sudovi imaju obaveze iz svoje nadležnosti. Kulturni obrasci ne mogu biti opravdanje za kr&scaron;enje prava djece - kazali su resornog ministarstva.
Podaci Uprave policije pokazuju da problem ima i jasnu krivično-pravnu dimenziju.
- Od 1. januara 2020. do 22. aprila 2026. godine u Crnoj Gori registrovano je ukupno 17 slučajeva trgovine ljudima u svrhu sklapanja nedozvoljenog braka, a za sve slučajeve podnesene su krivične prijave. Informacija dolazi kroz operativni rad, saradnju sa centrima za socijalni rad, nevladinim organizacijama i međunarodnim partnerima, ali i prijavama građana. U saradnji sa Centrom za socijalni rad i Timom za formalnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima, preduzimaju se mjere hitnog izmje&scaron;tanja, institucionalnog zbrinjavanja, psiho-socijalne podr&scaron;ke i integracije žrtava - naveli su iz MUP-a.
Dok institucije ističu mehanizme za&scaron;tite, nevladin sektor upozorava da praksa pokazuje ozbiljne sistemske slabosti, a da bez jače koordinacije i za&scaron;tite žrtava, djevojčice i dalje ostaju najranjivija karika.
U borbi protiv ugovorenih brakova, ključno pitanje ostaje ne samo koliko strategija postoji &ndash; već koliko brzo sistem može za&scaron;tititi djecu prije nego &scaron;to budu uvučena u brak.
Maloljetnički i ugovoreni brakovi među pojedinim romskim zajednicama u Crnoj Gori ostaju jedan od najtežih oblika kr&scaron;enja dječjih prava, uprkos zakonima, strategijama i međunarodnim obavezama države.
Korijeni tradicije
Praksa ugovorenih brakova u pojedinim romskim zajednicama vuče korijene iz vi&scaron;egeneracijskih patrijarhalnih običaja, nastalih u uslovima siroma&scaron;tva, socijalne isključenosti i potrebe za očuvanje porodičnih i ekonomskih veza unutar zajednice.
Tradicionalno, brak se često posmatrao kao savez porodica, a ne individualni izbor djevojčice ili dječaka. U pojedinim sredinama podrazumijevao je dogovor roditelja, razmjenu novca ili darova, simbolične ili stvarne &bdquo;otkupnine&ldquo; za nevjestu, ranu udaju djevojčica, prekid &scaron;kolovanja i prelazak u domaćinstvo muža.
Iako svi Romi ne praktikuju ove običaje, u određenim marginalizovanim zajednicama oni i dalje opstaju, posebno tamo gdje su siroma&scaron;tvo, nizak nivo obrazovanja i dru&scaron;tvena izolacija najizraženiji.
U savremenom kontekstu, ovakve prakse predstavljaju ozbiljno kr&scaron;enje dječjih prava i često imaju elemente trgovine ljudima, zbog čega ih međunarodne organizacije i domaće institucije tretiraju kao oblik rodno zasnovanog nasilja.
Borba protiv ove tradicije ne vodi se protiv kulture, već protiv praksi koje ugrožavaju osnovna prava djevojčica &ndash; pravo na obrazovanje, sigurnost, zdravlje i slobodan izbor.
Ključno rje&scaron;enje
Stručnjaci i aktivisti godinama upozoravaju da su za stvarno suzbijanje dječjih ugovorenih brakova potrebni: specijalizovana skloni&scaron;ta za žrtve, jače finansiranje organizacija koje rade prevenciju na terenu, dosljednije procesuiranje roditelja i posrednika, bolja koordinacija policije, tužila&scaron;tva, &scaron;kola i centara za socijalni rad, kontinuirano obrazovanje djevojčica, ekonomsko osnaživanje porodica. Bez ovih mehanizama, upozoravaju sagovornici, mnoge djevojčice će i dalje ostajati zarobljene između tradicije, siroma&scaron;tva i institucionalne sporosti.

Samo u ovoj godini četiri maloljetnička ugovorena braka, a u prošloj čak devet

PREMA EVIDENCIJI POLICIJE, ZA PET GODINA 17 SLUČAJEVA

U Crnoj Gori danas će biti sunčano.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti uglavnom slab, promjenljivog smjera.&nbsp;
Jutarnja temperatura minus jedan do 13, najvi&scaron;a dnevna 16 do 26 stepeni.

Sunčano, do 26 stepeni

VREMENSKA PROGNOZA

&nbsp;U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, uz mjestimično malu do umjerenu oblačnost.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, ponegdje pojačan, sjeverni.
Najvi&scaron;a dnevna temperatura deset do 24 stepena.
&nbsp;

Danas do 24 stepena

&nbsp;U Crnoj Gori danas se očekuje postepeno naoblačenje, dok je uveče ponegdje moguća i kratkotrajna ki&scaron;a.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda zahidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, pretežno južni.
Jutarnja temperatura od &nbsp;jedan do 12, najvi&scaron;a dnevna od 16 do 25 stepeni.

Danas do 25 stepeni