Društvo

Službenici Uprave za gazdovanje &scaron;umama i lovi&scaron;tima jutros su zaplijenili bespravno posječenu građu na beranskoj Jelovici.
Uz koordinaciju vr&scaron;ioca dužnosti direktora Uprave Milo&scaron;a Rajkovića zaplijenjenu građu su prebacili na sigurnu lokaciju, saop&scaron;teno je iz Uprave za gazdovanje &scaron;umama.
"Ono &scaron;to je posebno značajno naglasiti jeste činjenica da su ovom prilikom, na drugoj lokaciji, zahvaljujući tajno postavljenim kamerama u &scaron;umi, otkrivena dva kamiona i zaposleni Uprave za gazdovanje &scaron;umama i lovi&scaron;tima, čuvar &scaron;uma, koji je sopstvenim kamionom prevozio određenu građu", navedeno je u saopp&scaron;tenju.
Slučaj je, kako su saop&scaron;tili iz Uprave za gazdovanje &scaron;umama , odmah prijavljen Upravi policije.
"Sa kojima se trenutno utvrđuju činjenica i prikupljaju dokazi, a u narednim danima sigurno će biti i adekvatno procesuiran i sankcionisan zbog nezakontog postupanja", navedeno je u saop&scaron;tenju.
VD direktora Uprave za gazdovanje &scaron;umama i lovi&scaron;tima Milo&scaron; Rajković poručio je da neće dozvoliti da se bilo ko igra sa državnim institucijama, a samim tim i da sprovodi bezakonje.
"Niko neće biti aboliran od odgovornosti, zato u narednim danima jo&scaron; aktivnije nastavljamo na&scaron;u uspje&scaron;nu borbu protiv bespravnih aktivnosti, a zahvaljujući tajno postavljenim kamerama imaćemo uvid u sve bespravne radnje koje se sprovode u &scaron;umama", zaključio je Rajković.

Nova zapljena na Jelovici, uhvaćen i čuvar šuma sa svojim kamionom

SAOPŠTENO IZ UPRAVE ZA GAZDOVANJE ŠUMAMA I LOVIŠTIMA

Od februara ove godine do danas 612 dječaka primilo je HPV vakcinu, a ukupan broj vakcinisanih je 8.800 &ndash; podaci su Instituta za javno zdravlje (IJZ). Specijalistkinja pedijatrije dr Snežana &Scaron;ebek kaže za Pobjedu da je takav odziv pohvalan, ali ne i dovoljan, dok su iz IJZ Pobjedi kazali da broj vakcinisanih dječaka raste, te da su ostvareni vi&scaron;e nego zadovoljavajući rezultati kada je imunizacija HPV vakcinom u pitanju, uzimajući u obzir da nije obavezna.
Gimnazijalac Jovan, koji je bez razmi&scaron;ljanja primio HPV vakcinu, ispričao je Pobjedi da ne vjeruje u teorije zavjere, već nauci i ljudima koji su se &scaron;kolovali da učine svijet sigurnijim i boljim.
"Mislim da je to pitanje odgovornosti prema sebi i drugima. Oni koji nijesu odgovorni prema sebi moraju da misle na druge", kazao je on.
Za njegov odgovoran odnos prema sebi, ali i drugima zaslužni su i njegovi roditelji koji su sa njim razgovarali o prednostima HPV vakcine, ali i informacije koje je tražio na internetu od provjerenih izvora.
Specijalistkinja pedijatrije dr Snežana &Scaron;ebek Pobjedi je kazala da je broj imunizovanih dječaka HPV vakcinom pohvalan za početak, ali ne i dovoljan.
"Informisanost javnosti o HPV vakcinaciji u Crnoj Gori pokazuje određeni napredak, ali uvijek postoji prostor za pobolj&scaron;anje. IJZCG i domovi zdravlja sprovode kampanju za promovisanje vakcinacije protiv HPV-a, ciljajući prvenstveno djevojčice i dječake do 18 godina, mada je kohortom zahvaćen i uzrast od 26 godina", kazala je dr &Scaron;ebek.
Saop&scaron;tila je da je do sada ukupan broj vakcinisanih HPV vakcinom &ndash; 8.800.
"Kampanje vakcinacije uključuju redovne i vanredne vakcinacije i edukativne aktivnosti koje nagla&scaron;avaju značaj vakcine u prevenciji karcinoma grlića materice i drugih vrsta raka. Informacije o vakcinaciji su dostupne u zdravstvenim ustanovama i preko medija, ali iako postoji značajan trud u promovisanju HPV vakcinacije, rezultati pokazuju da informisanost i prihvaćenost jo&scaron; nijesu na zadovoljavajućem nivou, &scaron;to ukazuje na potrebu za daljim radom na edukaciji i motivaciji stanovni&scaron;tva ", naglasila je dr &Scaron;ebek.
HPV je jedan od glavnih uzročnika karcinoma grlića materice, &scaron;to je jedan od pet vodećih uzroka malignih bolesti žena u Crnoj Gori. Broj oboljelih od raka grlića materice je Crnu Goru svrstao u neslavni evropski vrh obolijevanja i umiranja.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije za 2020. godinu Crna Gora ima najveću dobno standardizovanu stopu obolijevanja (26,2/100.000 žena) i umiranja (10,5/100.000 žena) od raka grlića materice u Evropi. Takođe, HPV nosi rizik i za mu&scaron;karce. Dr &Scaron;ebek je upozorila da je HPV virus najče&scaron;ći izazivač anogenitalnog i orofaringealnog karcinoma kod dječaka.
"Podatak koji djeluje ohrabrujuće jeste da smo na dobrom putu od 2022. godine, da je 68 zemalja EU počelo vakcinaciju mu&scaron;karaca, među kojima je i na&scaron;a zemlja. Mu&scaron;karci su najče&scaron;će asimptomatski prenosioci", istakla je dr &Scaron;ebek.
Efikasnost vakcine kod mu&scaron;karaca je 90 odsto (makar 10 godina) i predstavlja primarnu prevencu malignih bolesti izazvanih ovim virusom. Dr &Scaron;ebek je apelovala na roditelje da vakcini&scaron;u djecu.
"Zdravlje djece je u va&scaron;im rukama, a mi smo tu da vam pomognemo", naglasila je ona.
Iz Instituta za javno zdravlje Pobjedi su kazali da broj dječaka koji su primili HPV vakcinu raste, ali da je procentualno mnogo vi&scaron;e djevojčica koje su se za&scaron;titile od oboljenja izazvanih humanim papiloma virusom.
Proces HPV imunizacije u Crnoj Gori počeo je 26. septembra 2022. godine, a Institut je odlučio da zbog najboljeg imunog odgovora vakcine prvo dobiju djevojčice od devet godina. Tada se Crna Gora pridružila grupi od oko 100 država svijeta koje tu djelotvornu i visokobezbjednu vakcinu primjenjuju već 15 godina, a u pojedinim zemljama je obolijevanje od raka, koji je uzrokovan infekcijom, gotovo iskorijenjeno.
Epidemiolozi IJZCG ističu da se vakcinacijom postiže najbolja za&scaron;tita od ozbiljnih bolesti, uključujući i rak grlića materice. Svaka vakcinisana djevojčica pomaže u kontroli &scaron;irenja infekcije time &scaron;to sama ne učestvuje u njenom &scaron;irenju. HPV je toliko čest da će vi&scaron;e od 80 odsto nevakcinisanih mu&scaron;karaca i žena biti inficirano u nekom trenutku svog života. Polno prenosivi tipovi HPV-a posebno su zastupljeni među mladima do 25 godina. Djevojčica koja je vakcinisana prije nego &scaron;to postane seksualno aktivna biće za&scaron;tićena od najče&scaron;ćih i opasnih tipova virusa i neće dalje &scaron;iriti virus na druge.
"HPV je, takođe, povezan sa rakom vulve, penisa, anusa, glave i vrata, kao i sa genitalnim bradavicama. Uvijek je bolje spriječiti HPV infekciju od kasnijih poku&scaron;aja liječenja bolesti koje ona izaziva - pi&scaron;e u preporukama Instituta.
Iz IJZCG su Pobjedi kazali da su ostvareni vi&scaron;e nego zadovoljavajući rezultati kada je imunizacija HPV vakcinom u pitanju, uzimajući u obzir da nije obavezna, tj. da ne postoji kazna za roditelje koji odbiju da za&scaron;tite svoje dijete ovom vakcinom.
"Prisutno je značajno interesovanje za vakcinaciju djevojčica uzrasta od 10 do 14 godina, tako da očekujemo da bude sve veće. Aktivna imunizacija protiv oboljenja izazvanih humanim papiloma virusom (HPV) se sprovodi kod djevojčica i dječaka uzrasta od devet do 14 godina (rođeni od 1. januara 2010. do 31. decembra 2015. godine) i ova grupa se smatra primarnom ciljnom za vakcinaciju. Od ukupnog broja djevojčica iz primarne ciljne grupe koje podliježu vakcinaciji imunizovano ih je oko 18 odsto, dok je procenat vakcinisanih dječaka 0,54 odsto", kazali su iz te institucije.
Nagla&scaron;avaju da je Institut preduzeo brojne mjere kako bi istakli značaj imunizacije HPV vakcinom.
"Institut za javno zdravlje je sprovodio niz akcija i aktivnosti u vezi sa vakcinacijom protiv oboljenja izazvanih HPV-om, a sve nakon jula 2019. godine, kada je NITAG dao preporuke za uvođenje HPV vakcine u program vakcinacije u Crnoj Gori. Započeta je edukacija zdravstvenih radnika, ali je pandemija kovid-19 zaustavila aktivnosti na pripremi za početak HPV vakcinacije, da bi se opet pokrenule u novembru 2021. Nastavljena je edukacija zdravstvenih radnika, roditelja, uslijedili su stručni sastanci sa međunarodnim organizacijama i formirana nacionalna radna grupa za HPV vakcinaciju", rečeno je iz IJZCG.
&nbsp;Aktivno je, takođe, distribuiran promotivni materijal i odrađena je dodatna kampanja putem dru&scaron;tvenih mreža i televizije.
"Tokom evropske sedmice imunizacije organizovana je vanredna vakcinacija, kao i kampanja vikendima u domovima zdravlja &scaron;irom Crne Gore (za primarnu ciljnu grupu, tj. za pedijatrijsku populaciju koja podliježe ovoj vakcinaciji &ndash; uzrast od devet do 15 godina), a za populaciju od 16 do 26 godina u ambulanti za imunizaciju (IJZ) i u op&scaron;tinskim higijensko-epidemiolo&scaron;kim službama domova zdravlja",&nbsp; kazali su iz Instituta za javno zdravlje.
Zdrava žena HPV izbaci iz svog organizma prosječno za dvije godine
Ginekolo&scaron;kinja u Domu zdravlja dr Željka Ralević istakla je da HPV pozitivnih žena u Crnoj Gori ima 14 odsto, a prema procjenama Globocana iz 2022. godine, broj novooboljelih žena od karcinoma grlića materice je 58 na godi&scaron;njem nivou.
"Nije nužno da žene koje su pozitivne na HPV razviju karcinom grlića, čak manje od jedan odsto je podatak kojim se barata u regionu. Bitno je raditi na imunitetu jer zdrava žena HPV izbaci iz svog organizma prosječno za dvije godine. Potrebne su redovne kontrole, PAPA test, kolposkopija. Ako je sve u redu, HPV se samo prati. Ukoliko dođe do razvoja promjena na grliću materice, one se hirur&scaron;kim tehnikama uklanjaju i tako se onemogućava da dođe do nastanka karcinoma grlića materice",&nbsp; pojasnila je dr Ralević i apelovala na žene da rade redovne ginekolo&scaron;ke preglede.
Aktivna imunizacija u uzrastu do 15 do 18 godina
 Aktivna imunizacija HPV vakcinom sprovodi se kod oba pola, uzrasta od 15 do 18 godina, kako bi se sustigao obuhvat ove vakcinacije.
"U ovoj grupi je vakcinisano 16,3 odsto djevojaka i 1,7 odsto momaka. Vakcinacija je moguća kod oba pola u uzrastu od 19 do 26 godina, s tim &scaron;to se preporučuje osobama koje do tada nijesu stupile u seksualne odnose. U ovoj grupi je vakcinu primilo 3,6 odsto djevojaka i manje od jedan odsto momaka. Procenat vakcinisanih u grupi od devet do 26 godina (rođeni od 1. januara 1997. do 31. decembra 2015) kod osoba ženskog pola iznosi 10,6 odsto, dok kod osoba mu&scaron;kog pola iznosi 0,9 odsto", podaci su Instituta za javno zdravlje.

Specijalistkinja pedijatrije: Vakcinisano 612 dječaka – pohvalno, ali ne i dovoljno

HPV VAKCINU PRIMILO 8.800 OSOBA, INTERESOVANJE OSOBA MUŠKOG POLA ZA IMUNIZACIJU RASTE

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima.
U drugom dijelu dana lokalno se očekuje ki&scaron;a ili pljusak praćen grmljavinom, prvenstveno u kontinentalnim predjelima i planinskom zaleđu Boke.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ponegdje je moguć i grad.
Vjetar će biti uglavnom slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura od osam do 19, najvi&scaron;a dnevna od 20 do 29 stepeni.

Danas promjenljivo oblačno

DO 29 STEPENI

Ministar pravde Crne Gore Andrej Milović rekao je da će se u skladu sa zakonom i zakonskim mogućnostima ministra, založiti da se slučaj u kome je osuđenom za silovanje maloljetnice Apelacioni sud smanjio kaznu, ispita do kraja.
Iz Ministarstva pravde kazali su da su Milović i državni sekretar u Ministarstvu pravde, Aleksandar Bakrač, razgovarali sa advokatom i članovima porodice žrtve silovanja koja je u trenutku izvr&scaron;enja djela bila maloljetna, a u vezi slučaja sa presudom donesenom protiv učinioca tog krivičnog djela.
Navodi se da je sastanak održan kako bi se razmotrilo nezadovoljstvo porodice u vezi sa presudom.
Iz Ministarstva su kazali da su na sastanku, članovi porodice izrazili nezadovoljstvo presudom, nagla&scaron;avajući da smatraju da kazna nije adekvatna težini počinjenog djela.
"Istakli su da su očekivali strožiju kaznu koja bi poslala jasnu poruku o ozbiljnosti ovog krivičnog djela i pružila pravdu za žrtvu i njenu porodicu", saop&scaron;teno je iz Ministarstva.
Navodi se da je Milović pažljivo saslu&scaron;ao zabrinutosti porodice i advokata i izrazio duboko saosjećanje prema žrtvi i njenoj porodici.
"On je istakao da će se, u skladu sa zakonom i zakonskim mogućnostima ministra, založiti da se cijeli slučaj ispita do kraja", navodi se u saop&scaron;tenju.
Milović je naglasio da će Ministarstvo pravde nastaviti da unapređuje zakonski okvir kako bi se ovakvi slučajevi efikasnije procesuirali i kako bi se pružila bolja za&scaron;tita žrtvama.

Milović:Slučaj smanjenja kazne za silovanje ispitati do krajaan

MINISTAR RAZGOVARAO SA ADVOKATOM I ČLANOVIMA PORODICE ŽRTVE SILOVANJA

Crna Gora, osim na Pomorskoj akademiji u Anapolisu, svog predstavnika ima i na vojnoj akademiji Vest Point &ndash; najstarijoj u Americi. Nikola Nikčević na akademiji zavr&scaron;ava treću godinu, na smjeru hemijski inženjering. Za Glas Amerike kaže da su mu obaveze brojne i da počinju od ranog jutra.
&bdquo;Počinjemo sa jutarnjim postrojavanjem za doručak, nakon čega imamo svi obavezni doručak, cijela akademija. Od sedam do 16 imamo predavanje, u 12 jo&scaron; jedno postrojavanje za ručak. Ali od sedam do 16 svako ima svoj akademski raspored &scaron;to se tiče časova. Nakon čega kreću treninzi, &scaron;to je za mene odbojka, znači od četiri do pola sedam uglavnom provodim na terenu. Onda ide večera i učenje za sljedeći dan&ldquo;.
22-godi&scaron;njak iz Nik&scaron;ića na Vest Point je do&scaron;ao 2021, kao tek drugi kadet iz Crne Gore, poslije Nevene Nikolić koja je diplomirala 2019. Na početku se suočavao se sa istim pote&scaron;koćama kao i drugi Crnogorci na američkim vojnim akademijama &ndash; prije svega kada je riječ o jeziku.
&bdquo;Prijavio sam se kao civil, nakon &scaron;to sam zavr&scaron;io srednju &scaron;kolu i pri dolasku nije bilo lako, naročito sa engleskim jezikom. Nikada nisam imao mogućnost da provodim toliko vremena isključivo pričajući engleski. I nakon te početne vojne obuke kad se naviknete na sve, na vojnu disciplinu, morate da nastavite da studirate na engleskom&ldquo;.
Uprkos svim izazovima, prethodno tri godine bile su uspje&scaron;ne za crnogorskog kadeta.
&bdquo;&Scaron;ta god poželite, od klubova, do vojnog i akademskog razvoja, to &scaron;to ovo mjesto pruža nema nigdje drugo&ldquo;, ističe Nikola.
Pukovnik Kori Džejms je zamjenik &scaron;efa katedre za hemiju i nauku na Vest Pointu i jedan od Nikolinih profesora. Tokom karijere predavao je mnogim kadetima iz cijele Amerike i svijeta. Nikola je, kako kaže, u samom vrhu.
&bdquo;Proveo sam mnogo vremena sa Nikolom. Talentovan je akademski, marljivo radi i &scaron;to je najvažnije, Nikola je najbolji timski igrač, zadovoljstvo ga je imati u učionici i izvanredan je ambasador svoje zemlje&ldquo;, kaža Džejms.
Vest Point, koji se nalazi u istoimenom gradiću u državi Njujork, najstarija je vojna akademija u Americi osnovana 1802. godine. Do sada je na njoj diplomiralo vi&scaron;e od 80.000 kadeta i kadetkinja, među kojima su dva američka predsjednika, dok su desetine dobitnici najvi&scaron;ih vojnih odlikovanja.
Na akademiji trenutno studira ukupno 4.400 kadeta i kadetkinja. Među njima je 57 iz 32 zemlje, između ostalog i iz Albanije, Bosne i Hercegovine, sa Kosova.
Strani studenti su počeli da dolaze 1889, a do sada ih je diplomiralo 568, uključujući 12 ove godine. Major Kaliči Odoča zadužen je za prijem kadeta iz inostranstva za koje kaže da se brzo integri&scaron;u sa svojim američkim kolegama.
&bdquo;Svaki put kada neka zemlja po&scaron;alje svoje najbolje predstavnike, oni se odmah uklope sa ostalim kadetima na Vest Pointu. Takođe, doprinose globalnoj diskusiji u učionicama. Ima različitih stranih studenata, neki su studirali u SAD ranije, neki prvi put napu&scaron;taju svoj rodni grad. I sve to zaista doprinosi kultorolo&scaron;koj razmjeni&ldquo;.
Za Nikolu Nikčevića ističe da predstavlja sve ono &scaron;to Vest Point želi od svojih studenata.
&bdquo;Izvanredan je kadet, zaista motivisan. I predstavlja sve ono &scaron;to tražimo od studenata na Vest Pointu, u smislu liderstva, stremljenja izuzetnim rezultatima u učionici i van nje, i da bude neko koga drugi žele da slijede&ldquo;.
Nikola će na akademiji diplomirati u maju 2025.. Kaže da se raduje povratku u Crnu Goru, ali da će mu nedostajati stečena prijateljstva.
&bdquo;Te veze koje stvorite ovdje kada prolazite kroz svu tu obuku, koja vas gura i psihički i fizički, su neraskidive. Ali konkretno, radujem se vraćanju u Crnu Goru, životu kod kuće, porodici i službi u mojoj zemlji&rdquo;.
Po zavr&scaron;etku akademije, američki diplomci sa Vest Pointa služe kao oficiri u vojsci najmanje pet godina. Služba, ali u crnogorskoj vojsci čeka i Nikolu koji kaže da mu je to oduvijek bila želja.
&ldquo;Kada diplomiram u maju 2025. godine, vraćam se u Crnu Goru gdje sam obavezan da služim u vojsci osam godina kao oficir za hemijsko ratovanje&rdquo;.
Pukovnik Džejms kaže da je akademija ponosna na kadete koji diplomiraju i počinju službu u SAD ili u vojskama svojih zemalja. Ističe da tu misli i na Nikolu.
&ldquo;Apsolutno. Postići će veoma dobre rezultate kada ode. U stvari voljeli bi da ga zadržimo&hellip;&rdquo;.

Crnogorski kadet “osvojio” Vest Point: "Voljeli bi da ga zadržimo "

NIKŠIĆANIN NA NAJSTARIJOJ VOJNOJ AKADEMIJI U AMERICI

Podaci prikupljeni tokom popisa stanovni&scaron;tva u Crnoj Gori izno&scaron;eni su iz zgrade Glavnog grada zbog čega se sumnja u moguće zloupotrebe podataka građana, saznaje Pobjeda. Zbog ovog skandala, Agencija za za&scaron;titu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama pokrenula je postupak nadzora kod Glavnog grada Podgorica i Uprave za statistiku (Monstat).
- Podaci su se izuzimali na fle&scaron;kama, a popisnice se fizički iznosile iz zgrade. Velika je opasnost od zloupotreba jer su se mogle praviti kopije popisnica na kojima se nalaze lični podaci građana &ndash; jedinstveni matični brojevi, adrese itd", kazao je izvor Pobjede, navodeći da nije poznato da li su među akterima ovog incidenta i neovla&scaron;ćena lica kojima ne bi smjelo da bude dozvoljen pristup ovom sadržaju.
Prema informacijama Pobjede, o svemu je dopisom obavije&scaron;tena gradonačelnica Podgorice Olivera Injac, a organizovano je i nekoliko sastanaka sa predstavnicima Monstata u cilju rje&scaron;avanja krizne situacije. Sumnju da se radi o ozbiljnom propustu podgrijava činjenica da o svemu javnost nije obavije&scaron;tena.
Rizici i zloupotrebe
Član Savjeta Agencije za za&scaron;titu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Muhamed Đokaj podnio je 8. aprila inicijativu za nadzor Sekretarijata za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim dru&scaron;tvom Glavnog grada i Uprave za statistku.
"Obavje&scaron;tavamo Vas da je Agencija za za&scaron;titu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama pokrenula postupak nadzora kod Glavnog grada i Uprave za statistiku. Inicijativu je podnio član Savjeta Muhamed Đokaj radi utvrđivanja činjeničnog stanja u vezi sa izuzimanjem podataka od strane službenika Monstata u prostorijama Glavnog grada i provjere navoda iz dopisa koji je Sekretarijat Glavnog grada uputio Agenciji", saop&scaron;teno je Pobjedi iz AZLP-a.
Poja&scaron;njavaju da je Đokajeva inicijativa podstaknuta sumnjom da su podaci iz matičnih knjiga izuzimani neovla&scaron;ćeno.
"Đokaj je upoznao Savjet Agencije da u situaciji kad se određena radnja obrade ličnih podataka već izvr&scaron;ila, Savjet Agencije ne daje mi&scaron;ljenje već pokreće postupak nadzora jer postoji rizik za povredu prava iz oblasti za&scaron;tite ličnih podataka", kazali su u ALZP-u, poručujući da će nakon sprovedenog postupka nadzora informisati o utvrđenom činjeničnom stanju.
Kontroveze
Popis stanovni&scaron;tva je održan od 3. do 28. decembra pro&scaron;le godine, nakon &scaron;to je njegov početak vi&scaron;e puta odgađan, jer su opozicija i vijeća manje brojnih naroda tvrdili da politička situacija u zemlji ne pogoduje održavanju te statističke procedure i tražili su da se prethodno ispune određeni uslovi za njegovo sprovođenje.
Opozicija je čak prijetila i bojkotom popisa, ali je od te namjere odustala nakon dogovora sa vlastima o nizu kontrolnih mehanizama kojima bi se spriječile eventualne zloupotrebe, od kojih je jedan formiranje softvera za provjeru popisnih podataka.
Prikupljanje podataka, ipak su pratile kontroverze, prvenstveno ona sa upotrebom &bdquo;pi&scaron;i-bri&scaron;i&ldquo; olovki od pojedinih popisivača koja je u dijelu javnosti stvorila nepovjerenje u vjerodostojnost prikupljenih podataka, posebno onih koji se odnose na pitanja nacije, vjere i jezika.
Zbog nezakonitog postupanja tada je iz Popisne komisija Glavnog grada isključeno 16 popisivača i jedan instruktor, a tužila&scaron;tvo je pokrenulo istragu i pozvalo Monstat da dostavi originale popisnica za slučajeve gdje se sumnja u kr&scaron;enje zakona.
Prema dostupnim informacijama, do danas niko nije procesuiran zbog ovog slučaja.
Nedugo nakon toga, odnosno dan uoči formalnog zavr&scaron;etka popisa, predsjednik Komisije za praćenje uspostavljanja softvera za provjeru prikupljenih podataka Boris Marković podnio je ostavku na tu funkciju.
Kao razloge ostavke Marković je naveo nezadovoljstvo jer to tijelo nije radilo ono &scaron;to je odlukom Vlade bilo definisano, ali i to &scaron;to, kako je tvrdio tada za Pobjedu, softver zapravo neće ni provjeravati popisne podatke.
Izrada softvera, koja je dogovorena sporazumom vlasti i opozicije o održavanju popisa, bila je stopirana puna četiri mjeseca dok nije naimenovan Markovićev nasljednik. Vlada je 25. aprila prihvatila prijedlog opozicije i partija manjinskih naroda da na čelu ove komisije bude profesor Fakulteta za informacione tehnologije, doktor Srđa Jovanovski, a član Armin Kardović.
Naimenovanjem Jovanovskog stvoreni su uslovi za raspisivanje tendera za nabavku softvera, ali njegova realizacija tapka u mjestu.
Preliminarni rezultati, koji sadrže osnovne podatke o ukupnom broju popisanih lica, broju stanovnika, domaćinstava i stanova, objavljeni su 25. januara, a konačni su bili najavljeni za drugu polovinu godine.

Popisnice na fleškama iznosili iz Glavnog grada?

AGENCIJA ZA ZAŠTITU LIČNIH PODATAKA POKRENULA POSTUPAK NADZORA MONSTATA I SEKRETARIJATA ZA LOKALNU SAMOUPRAVU

Posada broda &ldquo;Pacific Encounter&rdquo;, australijske kompanije &ldquo;Princess Cruises&rdquo;, četvrtog maja je dobila poziv za pomoć na moru. Javljeno im je da na 200 nautičkih milja od obale Australije, već tri dana pluta jedrilica, bez pogona, kojoj je slomljen jarbol, sa tri člana posade.
Iako je na kruzeru bilo u tom momentu tri hiljade putnika, bez oklijevanja su se uputili ka unesrećenim jedriličarima. Zahvaljujući brozoj akciji posade kruzera brzo su spa&scaron;eni nautičari sa katamarana, dva mu&scaron;karca i jedna žena, prenijeli su brojni portali iz Australije.
Kako je protekla akcija u Tihom okeanu u kojoj su spa&scaron;ene tri osobe sa jedrilice, za Radio Crne Gore u emisiji&nbsp; "Mirno more"&nbsp; govorio je crnogorski pomorac, prvi oficir kruzera "Pacific Encounter" Nemanja Janičić.
&ldquo;Naime, 4. maja brod je bio na ruti od Brisbejna do Numea, Luke u Novoj Kaledoniji. U smjeni smo bili ja, prvi oficir, to je senior od gardije, neko ko ima čarž za tu smjenu,&nbsp; kao i treći oficir i dva kormilara. Vrijeme nepovoljno tog jutra, oko 30-35 čvorova vjetra i oko tri-ćetiri metra mora.
Oko četiri sata popodne na nekih 200 nautičkih milja od Australije u Pacifičkom okeanu primili smo poziv za pomoć preko VHF radio stanice gdje se na kanalu 16 čulo &lsquo;Mayday Mayday&rsquo;, &scaron;to je u stvari poziv za pomoć. Odmah smo reagovali na taj poziv i pitali standardna pitanja kao &scaron;to su, ko zove, ime broda koje je u nesreći, koliko posade je na brodu, da li ima povrijeđenih, gdje se tačno nalazi, kakva vrsta pomoći im je neophodna. U pitanju je bila jahta ili bolje reći katamaran sa tri člana posade koji su ostali na nemilost vremena, bez motora, bez struje na brodu, a imali su i prodor vode&rdquo;, priča Janičić.
Identifikujući brod na radaru i na osnovu koordinata koje su im dali preko VHF radio stanice, uvidjeli su da je to jako blizu, na svega deset nautičkih milja sjeverno od mjesta gdje se kruzer nalazio.
&ldquo;Odmah smo prebacili sa autopilota na ručno okormilaranje i krenuli ka poziciji gdje se nalazi jahta. Po proceduri smo obavijestili kapetana, kao i ostala relevantna odjeljenja na brodu, kao &scaron;to su brodski doktori, oficiri za bezbjednost, brodska posada, vođu palube itd&rdquo;, kazao je Janičić.
Janičić obja&scaron;njava &scaron;ta se zapravo desilo. Prije nego &scaron;to je ova jahta zapala u nevolju je to da je ona isplovila sa tri člana posade iz Australije i plovila je ka Numeju Novoj Kaledoniji. To je jahta koja je i&scaron;la na pogon brodskog motora, a imala je jedra, pa se mogla kretati i uz pomoć vjetra.
Kada su upali u nevrijeme njima je prestao da radi brodski motor, tako da su plovili na jedra nadajući se da će se nekako uspjeti dočepati obala Nove Kaledonije. Međutim, oni su tako bili ostavljeni na milost i nemilost vremena, plutali su dan nakon čega su im se baterije istro&scaron;ile, pa su ostali i bez struje na brodu. Jedino &scaron;to su imali je mali prenosni VHF radio koji su držali uga&scaron;en kako bi sačuvali baterije. Jednu osobu su postavili da drži stražu, kako bi ukoliko se pojavi neki brod u blizini, taj brod pritekao u pomoć. Druge dvije osobe su konstantno dan i po poku&scaron;avale da izbacuju vodu sa broda malim ča&scaron;icama, jer su imali konstantno uviranje vode, tj. brod im je polako tonuo.
&ldquo;Zamislite samo koliko su ti ljudi bili iscrpljeni od konstantnog izbacivanja vode. Kao &scaron;to sam rekao ranije, odmah smo krenuli u pomoć, jer nam je u glavama bilo, sada su tu, a za pola sata dok dođemo do njih možda će neko od njih nastradati, tako da nismo imali tu vremena za gubljenje. Sa maksimalnom brzinovom smo krenuli put njih&rdquo;, navodi Janičić.
Ubrzo, dodaje, nakon toga kapetan je do&scaron;ao na most i rekao im je da ostanu prisebni, da pokupe sve svoje lične stvari koje mogu.
&ldquo;Akcija spasavanja je bila zahtjevna sama po sebi zbog nevremena, jer morali smo prići toj jahti i napraviti joj zavjetrinu, tj. prići sa strane kako bismo smanjili uticaj vjetra na nju, jer zbog svojih jedara ona se konstantno kretala i konstantno nam je odmicala&rdquo;, priča Janičić.
Prema njegovim riječima bilo je vi&scaron;e planova kako izvesti spasavanje, a da ne ugroze živote ljudi u nesreći, svoje posade, kao i da ne o&scaron;tete brod, jer zbog visokog jarbola koja je imala ta jahta de&scaron;avalo se da udari sa njim u brod ili u brodski čamac.
&ldquo;Prvi plan je bio da probamo da se, da tako žargonski kažem, priljubimo uz tu jahtu, otvorimo vrata koja se nalaze sa strane broda, pa da ih kroz ta vrata ukrcamo na brod. Druga opcija je bila, koja je bila vi&scaron;e rizična za na&scaron;u posadu, da spustimo brodski čamac, pa da ih sa njim spasimo, ali zbog toliko velikog mora bilo je upitno da li bi mogli taj čamac povratiti nazad na brod. Odlučili smo se za prvu opciju, priljubili smo se uz katamaran i ukrcali posadu tog katamarana kroz shell door vrata na&scaron;eg broda&rdquo;, kaže Janičić.
Ističe da su ljudi bili iznureni od izbacivanja vode. Čim su do&scaron;li na brod, legli su na sred poda da se odmore.
&ldquo;Nakon toga smo obavijestili obalnu stanicu u Australiji da smo spasili tri putnika, tri člana posade od te jahte, i da se na toj i toj poziciji, na tim koordinatama, nalazi jahta koja pluta bez ljudi&rdquo;, navodi Janičić.
Ta informacija je, obja&scaron;njava veoma bitna, jer će australijska služba izdati navigacijsko upozorenje svim brodovima u blizini da se paze od te jahte, jer napu&scaron;tena predstavlja opasnost za druge brodove, odnosno postoji mogućnost da se sudari sa nekim brodom.
&ldquo;Zbog toga je bitno da se brodovima koji plove tuda izda upozorenje kako bi izbjegavali takvu jahtu. Nakon toga smo nastavili na&scaron;e putovanje ka Numei. Sljedećeg dana članovi te posade su izrazili želju da dođu na komandni most da se upoznaju sa nama, sa ljudima sa kojima su bili u komunikaciji tokom akcije spasavanja. Veoma dirljivi momenti, bilo je zagrljaja, riječi zahvalnosti. To su bile dvije mu&scaron;ke osobe, srednjovječne i jedna ženska osoba. Ovo je za mene i moj tim jedno veliko iskustvo. Jako sam ponosan kako je tim odreagovao i kako smo odradili dobro ovu kompleksnu akciju spasavanja&rdquo;, priča Janičić.
Mnogi pomorci, kaže, provedu svoju karijeru da se nikada ne sretnu sa ovakvim stvarima, a oni su posebno srećni i ponosni &scaron;to su uspjeli da spase tri života.

Janičić: Izveli kompleksan poduhvat, spasili tri života

NAŠ POMORAC U AKCIJI SPAŠAVANJA U TIHOM OKEANU

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ujutru je po kotlinama moguća magla, dok se od sredine dana očekuje mjestimično povećana oblačnost i uglavnom suvo vrijeme. Vjetar slab do umjeren, ponegdje i pojačan, južni. Jutarnja temperatura &scaron;est do 18, najvi&scaron;a dnevna od 20 do 29 stepeni.

Danas pretežno sunčano

Sudija podgoričkog Vi&scaron;eg suda Zoran Radović izabran je danas za predsjednika tog suda, saop&scaron;teno je iz Sudskog savjeta.
Navodi se da je to odlučeno na dana&scaron;njoj sjednici Sudskog savjeta, nakon &scaron;to je obavljen intervju sa prijavljenim kandidatima.
Prijavljeni kandidati bili su i sudije Amir Đokaj, Vesna Kovačević i Predrag Krstonijević.
"Na osnovu utvrđene rang liste za predsjednika Vi&scaron;eg suda u Podgorici izabran je Zoran Radović", navodi se u saop&scaron;tenju Sudskog savjeta.
Kako se dodaje, Sudski savjet je, na predlog Op&scaron;te sjednice Vrhovnog suda, naimenovao sudiju Osnovnog suda u Beranama Anu Kenjić Đukić za Disciplinskog tužioca, nakon &scaron;to je prihvaćena ostavka dosada&scaron;njeg.
U saop&scaron;tenju se navodi da je Savjet donio odluku o raspisivanju javnog oglasa za izbor po jednog sudije Apelacionog, Upravnog i Privrednog suda Crne Gore.
Na dana&scaron;njoj sjednci je, kako je saop&scaron;teno, donijeta i odluka o internom oglasu za popunjavanje slobodnog sudijskog mjesta u Osnovnom sudu u Kotoru, dobrovoljnim trajnim premje&scaron;tanjem iz jednog u drugi osnovni sud.
Dodaje se da je Savjet, shodno Memorandumu o upućivanju na rad u Registar Evropskog suda za ljudska prava i pisma registarke tog suda Marialene Tsirli, dao saglasnost Ministarstvu vanjskih poslova da se produži angažman crnogorske predstavnice sutkinje Vanje Vujović do 31. avgusta sljedeće godine.

Zoran Radović novi predsjednik Višeg suda u Podgorici

SAOPŠTENO IZ SUDSKOG SAVJETA

Vlada je danas usvojila revidiranu listu ljekova na kojoj je &scaron;est novih, a pro&scaron;irene su indikacije za dva lijeka, saop&scaron;tili su iz Ministarstva zdravlja, navodeći da je na listi i savremeni lijek za karcinom dojke. Kako je obja&scaron;njeno, revizijom je uključeno 11 generičkih ljekova za koje već postoji paralela na Listi ljekova, &scaron;est novih koji se do sada nijesu nalazili na Listi, a pro&scaron;irene su indikacije za dva lijeka &ldquo;Pro&scaron;irenjem indikacija omogućiće se liječenje pacijentkinja oboljelih od trostruko negativnog karcinoma dojke, koje do sada nisu imale odgovarajućih terapijskih opcija, kao i liječenje pacijenata koji su oboljeli od karcinoma pluća. Novi ljekovi, koji se do sada nijesu nalazili na Listi ljekova, koristiće se i u terapiji bolesti gastrointestinalog trakta, sniženog rasta kod djece i redovnu imunizaciju stanovni&scaron;tva&rdquo;, saop&scaron;teno je iz Ministarstva zdravlja.
Nova Lista ljekova donijeta je, navode oni u saop&scaron;tenju, u skladu sa novom odlukom Ministarstva zdravlja o če&scaron;ćim revizijama medikamenata &scaron;to doprinosi većoj inkluzivnosti i aktuelnosti terapije.
&ldquo;Cilj dono&scaron;enja Liste ljekova je stvaranje uslova da se zdravstvena za&scaron;tita odvija na &scaron;to efikasniji i racionalniji način, uz obezbjeđivanje savremenih, bezbjednih, kvalitetnih i efikasnih ljekova na teret sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje&rdquo;, zaključuju iz Ministarstva zdravlja.

Vlada usvojila revidiranu Listu ljekova: Među šest novih i lijek za karcinom dojke

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA ZDRAVLJA

Centar za monitoring i istraživanje (CEMI) uputio je zahtjev predsjedniku Vi&scaron;eg suda u Podgorici za posjetu biv&scaron;em glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću.
"Duboko smo zabrinuti za zdravstveno stanje gospodina Katnića, posebno zbog njegovog &scaron;trajka glađu koji traje već vi&scaron;e od dvadeset dana, kao i nedavno započetog &scaron;trajka žeđu ", saop&scaron;tili su iz te NVO.
Podsjećaju da je jedna od CeMI-jevih osnovnih djelatnosti sistematski pristup praćenju po&scaron;tovanja ljudskih prava u pravosudnom sistemu, naročito kada je riječ o slučajevima koji izazivaju veliko interesovanje javnosti.
"Ova posvećenost nas je navela da uputimo zahtjev predsjedniku Vi&scaron;eg suda u Podgorici za posjetu gospodinu Milivoju Katniću, shodno članu 183 stav 3 ZKP-a, kojim se dozvoljava predstavnicima domaćih organizacija koje se bave za&scaron;titom ljudskih prava da posjećuju pritvorena lica", naveli su u saop&scaron;tenju.
Ističu da je posjeta neophodna kako bi se uvjerili da li su uslovi pritvora u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim standardima kojima se garantuje po&scaron;tovanje ljudskog dostojanstva i adekvatna medicinska njega, posebno u situacijama kada je zdravstveno stanje pritvorenog lica naru&scaron;eno.
"Odgovor na zahtjev jo&scaron; uvijek nijesmo dobili, ali se nadamo brzoj reakciji suda kako bismo se uvjerili da se gospodinu Katniću pruža odgovarajuća medicinska pomoć i da mu se po&scaron;tuju sva prava garantovana zakonom", zaključuju iz CEMI-ja.

CEMI uputio zahtjev za posjetu Milivoju Katniću