Društvo

U Crnoj Gori se nacionalne, vjerske i identitetske teme sve če&scaron;će zloupotrebljavaju, a javni prostor, uključujući dru&scaron;tvene mreže, ispunjava rastuća netrpeljivost i uru&scaron;ena kultura komunikacije, ocijenili su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Iz te nevladine organizacije su, povodom Međunarodnog dana tolerancije, apelovali na institucije, dru&scaron;tvene i političke aktere, medije i građane da aktivno doprinose jačanju kulture tolerancije kroz promi&scaron;ljeno djelovanje, odgovorne javne nastupe i dosljednu afirmaciju građanskih vrijednosti.
 &ldquo;CGO, povodom Međunarodnog dana tolerancije, podsjeća na značaj njegovanja tolerancije, po&scaron;tovanja i uvažavanja različitosti kao temelja mira, stabilnosti i napretka Crne Gore&rdquo;, navodi se u saop&scaron;tenju.
Asistentkinja na projektima u CGO-u Lejla &Scaron;abotić ocijenila je da se i u ovoj godini svjedoči daljem slabljenju tolerancije u Crnoj Gori. 
&bdquo;Nažalost, upravo donosioci političkih odluka doprinose podizanju tenzija, jer kroz izjave i postupke produbljuju polarizaciju i netrpeljivost, umjesto da ih smanjuju&ldquo;, rekla je &Scaron;abotić.
Ona je navela da, uz rast socio-ekonomskih problema i nejednakosti, takvo djelovanje dodatno pogor&scaron;ava dru&scaron;tvenu klimu i udaljava Crnu Goru od vrijednosti savremene demokratije. 
Prema riječima &Scaron;abotić, trajuće političke tenzije, spore institucionalne reforme i nedostatak dijaloga između vlasti i opozicije, kao i konsenzusa o ključnim pitanjima od javnog interesa, slabe dru&scaron;tveno tkivo. 
&bdquo;Nacionalne, vjerske i identitetske teme sve se če&scaron;će zloupotrebljavaju, a javni prostor, uključujući dru&scaron;tvene mreže, ispunjava rastuća netrpeljivost i uru&scaron;ena kultura komunikacije&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju, prenosi agencija Mina.
&Scaron;abotić je rekla da istraživanje CGO-a potvrđuju te trendove. 
&ldquo;Iako 76,8 odsto građana i građanki i dalje vidi Crnu Goru kao multikulturalno dru&scaron;tvo, taj procenat bilježi pad u odnosu na prethodnu godinu, a ispod prvog utiska multikulturalnosti imamo niz indikatora koji otkrivaju drugačiju sliku&rdquo;, navela je &Scaron;abotić.
Ona je kazala da 49,1 odsto ispitanih smatra da je prisutna diskriminacija po vjerskoj pripadnosti, a 59,7 odsto prepoznaje diskriminaciju na nacionalnoj osnovi.
Kako je rekla &Scaron;abotić, posebno brinu primjeri u praksi, poput onemogućavanja projekcije filma &bdquo;Roda&ldquo; na albanskom jeziku na Džada film festu. 
Ona je dodala da to ukazuje koliko su oslabili mehanizmi međukulturnog dijaloga, a ojačalo nerazumijevanje ideje multikulturalizma, koje bi trebalo da bude jedno od ključnih obilježja Crne Gore. 
&Scaron;abotić je navela da su svi svjedočili i zabrinjavajućoj eskalaciji netrpeljivosti i nasilja prema turskim državljanima, bez adekvatne institucionalne reakcije. 
&bdquo;Dodatno, dobitnik najvi&scaron;eg državnog priznanja, Veljo Stani&scaron;ić, javno vrijeđa Rome na jednom od lokalnih javnih servisa, koristeći, kako je to Romski savjet Crne Gore, &ldquo;nedvosmislen izraz govora mržnje i etničke netrpeljivosti&ldquo;, a &scaron;to prolazi, takođe, bez institucionalnog odgovora&ldquo;, kaže se u saop&scaron;tenju.
Prema riječima &Scaron;abotić, odsustvo brze i odlučne reakcije institucija na takve incidente &scaron;alje pogre&scaron;nu poruku - da se govor mržnje normalizuje, a &scaron;to dodatno podriva napore u izgradnji inkluzivnog i građanskog dru&scaron;tva.
&bdquo;CGO podsjeća da tolerancija nije odricanje od sopstvenih vrijednosti, već spremnost na dijalog i prihvatanje različitosti, uz po&scaron;tovanje ustavnog poretka, ljudskih prava i osnovnih sloboda. Upravo u vremenima dru&scaron;tvenih i političkih kriza, potreba za tolerancijom postaje važnija nego ikada&ldquo;, navodi se u saop&scaron;tenju. 
Crna Gora se, kako je istakla &Scaron;abotić, može razvijati kao otvoreno, demokratsko i solidarno dru&scaron;tvo samo ako različitost vidi kao prednost, a ne prijetnju. 
&bdquo;Tolerancija nije slabost, već snaga koja povezuje, &scaron;titi i omogućava održivi razvoj dru&scaron;tva&ldquo;, poručila je &Scaron;abotić.

Šabotić: Nacionalne, vjerske i identitetske teme sve se češće zloupotrebljavaju u Crnoj Gori

MEĐUNARODNI DAN TOLERANCIJE

Direktor podgoričkog Vodovoda Aleksandar Ni&scaron;avić pozvao je nadležne inspekcije da obiđu Botun i provjere da li je &scaron;ator koji su prije dva dana montirali Botunjani, postavljen na parceli koja je u vlasni&scaron;tvu Glavnog grada, ali i da ispitaju da li za njegovo postavljanje imaju odobrenje.
Botunjani su u petak veče postavili &scaron;ator na lokaciji gdje je planirana gradnja postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda za Podgoricu sa namjerom da u njemu organizuju danonoćne straže. Ni&scaron;avić za &bdquo;Dan" kaže da su za &scaron;ator u Botunu saznali iz medija.
&ndash; Iz medija saznajemo da je na određenoj lokaciji u industrijskoj zoni KAP-a postavljen privremeni objekat, neposredno uz nelegalno postavljenu tablu prije duže od godinu dana, čije postavljanje nije kontrolisano od strane nadležnih institucija. Iako uvažavamo pravo svakog građanina da izrazi svoj stav i iskaže svoje mi&scaron;ljenje, neophodno je da po&scaron;tujemo zakone na&scaron;e države, procedure i institucije koje ga sprovode. Pozivam nadležne inspekcije da izvr&scaron;e kontrolu na terenu i provjere da li je navedeni objekat postavljen na parceli koja je u vlasni&scaron;tvu Glavnog grada, te da li postoji odobrenje za njegovo postavljanje &ndash; saop&scaron;tio je Ni&scaron;avić.
On navodi da je neophodno ispitati da li je tabla za obilježavanje naziva naselja postavljena u skladu sa zakonom.
&ndash; Posmatrano iz ugla realizacije projekta, napominjem da urbanističku parcelu namijenjenu za gradnju sistema za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda čini vi&scaron;e katastarskih parcela upisanih u KO Dajbabe i KO Botun, sa jedne i sa druge strane od lokalnog puta. Obaveza investitora je da izvođaču ustupi cjelokupnu urbanističku parcelu, neopterećenu, &scaron;to je dodatni razlog da nadležne inspekcije u kratkom roku izvr&scaron;e kontrolu na terenu i reaguju u skladu sa zakonom &ndash; poručio je Ni&scaron;avić.
Botunjanini su i juče stražarili i čuvali lokaciju na kojoj je predviđena gradnja postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda. Kao i prethodnih dana, jedinstveni su u stavu - kolektor se u Botunu neće graditi.
Stanovnik Botuna Milan Ćetković poručuje da gradnju postojenja neće dozvoliti po cijenu života.
&ndash; Nećemo dozvoliti jednu lopatu da stave dok se ne zavr&scaron;i referendum. Ako stanovnici Botuna na referendumu kažu da treba da se gradi kolektor- neka im je srećno. Treba dobro da vode računa &scaron;ta će se desiti posle 14. decembra. Siguran sam da će se Zećani na referendumu izjasniti da neće dozvoliti gradnju i tada će sigurno biti teže nego &scaron;to je sad. &Scaron;ator će ovdje biti sigurno do 14. decembra. Ako ne budu postigli sa nama dogovor do referenduma, &scaron;ator ima da ostane do daljnjeg, a mislim da ćemo, kako su krenuli, ovdje dočekati Božić, da ćemo ovdje badnjake nalagati &ndash; rekao je Ćetković.
Jago&scaron; Bećirović kaže da je očekivao da ih posjete i predsjednik države Jakov Milatović, premijer Milojko Spajić, lider Demokrata Aleksa Bečić.
&ndash;Spajić i Milatović su nam pružali podr&scaron;ku kada je Zeta prinudno otcijepljena od Glavnog grada. Da li je Bečić iz Zete ne znam, ali bi on trebalo da obiđe stanovnike Zete jer smo na kraju krajeva mi stanovnici Crne Gore i ni&scaron;ta manja prava nemamo nego Mujović, Bečić, Milatović, Spajić. Vidim da gospodin iz Demokrata sprovodi zakon pa bi trebalo da se pozabave o ovome i da sprovedu zakon jer je ovo lokacija koja je određena na fingiran i bezobrazan način &ndash; poručio je Bećirović.
Ćetković je naveo da se 20 godina bore protiv lokacije u Botunu.
&ndash; Predlagali smo da se postrojenje izmjesti na lokaciji gdje je privatna firma počela da gradi hangare, pa smo predložili da ga izmjeste u blizini mosta &bdquo;Luča". Premijer Milojko Spajić nam je u kabinetu pro&scaron;le godine rekao da se kolektor neće graditi na ovoj lokaciji ako ne budu imali podr&scaron;ku Botuna. Gradonačelnik Sa&scaron;a Mujović je 14. januara rekao da se postrojenje neće graditi preko koljena, niti protiv volje Botunjana. Ko je njih tjerao da kaže da ga neće graditi, i sada treba da ga grade. Oni vjerovatno imaju pritisak da se kolektor gradi, a vjerovatno će sada imati otpor Botunjana. Mi ćemo ležati na livade ali ga sigurno neće graditi ovdje &ndash; rekao je Ćetković. 
Njegov kom&scaron;ija Blagota Stojanović kaže da su Botunjani dali na stotine života zbog bazena crvenog mulja.
&ndash; Smatram da bi vlast trebala da posveti pažnju na&scaron;oj mjesnoj zajednici &ndash; rekao je Stojanović.

Nišavić traži da inspekcija ispita je li šator Botunjana na parceli Grada

DIREKTOR PODGORIČKOG VODOVODA POZVAO NADLEŽNE INSPEKCIJE DA OBIĐU BOTUN

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, a poslijepodne i tokom noći očekuje se postepeno povećanje oblačnosti. 
Na sjeveru ujutru ili prijepodne po kotlinama magla.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti južni, slab do umjeren, u drugom dijelu dana i tokom noći mjestimično pojačan. 
Jutarnja temperatura minus dva do deset, najvi&scaron;a dnevna od 13 do 22 stepena.

Danas pretežno sunčano,  do 22 stepena

VREMENSKA PROGNOZA

Popunjavanje upražnjenih mjesta u Tužilačkom savjetu (TS), Sudskom savjetu i Ustavnom sudu izuzetno je važno za funkcionalnost crnogorskog pravosuđa, poručio je advokat Veselin Radulović, ocjenjujući da će do kraja godine doći do tih naimenovanja, ali da ona neće biti zasnovana na zaslugama.
Evropska komisija (EK) je u Izve&scaron;taju o napretku Crne Gore za ovu godinu ukazala da je potrebno nastaviti sa imenovanjima na visoke pravosudne funkcije, uključujući TS, Sudski savjet i Ustavni sud. 
TS nedostaju četiri netužilačka člana, koja se biraju iz reda uglednih pravnika, dok je u Sudskom savjetu upražnjeno jedno mjesto, rezervisano takođe za člana iz reda uglednih pravnika. Ustavni sud je na ivici kvoruma, jer od predviđenih sedam trenutno ima četiri sudije.
Radulović je u intervjuu Agenciji MINA rekao da Crna Gora, po tom pitanju, od EK dobija iste ocjene i preporuke.
Na pitanje da li očekuje da Skup&scaron;tina do kraja godine sprovede potrebna naimenovanja u pravosuđu, on je odgovorio da vjeruje da hoće.
Radulović je ocijenio da političari postupak naimenovanja u pravosuđu odugovlače zbog poku&scaron;aja da ostvare lične i partijske interese. &ldquo;Jer nije nikakva tajna da su sve partije na vlasti, i aktuelne i onih vlasti koje su bile ranije, željele neskriveno da ostvare taj odlučujući uticaj na Ustavni sud, a i na pravosuđe generalno&rdquo;, rekao je Radulović. 
On je kazao &ldquo;da nas, na kraju, političari dovedu pred svr&scaron;en čin&rdquo;. 
&ldquo;Tako da smo, u krajnjem, svi zadovoljni ako se taj izbor izvr&scaron;i, a pri tome gubimo iz vida ono &scaron;to je ključno u tom procesu - na koji način se ti ljudi biraju i da li ćemo na tim pozicijama dobiti zaista kvalitetan kadar, koji će sa integritetom raditi taj posao, ili će to biti nečiji partijski vojnici, kako smo imali prilike, nažalost, ne malo puta da gledamo u Crnoj Gori&rdquo;, naveo je Radulović. 
Na pitanje da li očekuje da postupak popunjavanja upražnjenih mjesta u TS, Sudskom savjetu i Ustavnom sudu bude transparentan i zasnovan na zaslugama, on je odgovorio odrično.
&ldquo;Ne vjerujem da će biti zasnovan na zaslugama jer, nažalost, praksa nam je pokazala i političari su nas naučili da to do sada nije bio slučaj&rdquo;, naveo je Radulović.
On je rekao da su se često de&scaron;avale situacije da se biraju ljudi koji su kasnije, radom u institucijama, veoma brzo pokazali da tu nijesu zbog toga &scaron;to su profesionalci od stručnog i ličnog integriteta, već zato &scaron;to su politički odgovarali nekoj partiji. 
&ldquo;I na kraju se sve svelo na to da i na toj poziciji oni &scaron;tite nečije partijske interese&rdquo;, dodao je Radulović. 
Popunjavanje mjesta u pravosudnim institucijama, kako je poručio, veoma je važno za funkcionalnost pravosuđa. 
Prema riječima Radulovića, su&scaron;tina procesa tih imenovanja je da Crna Gora dobije kvalitetne ljude na tim mjestima, koji će, radeći svoj posao, dovesti do toga da pravosuđe bude bolje, efikasnije i profesionalnije. 
On je ocijenio da bi se u slučaju da Skup&scaron;tina ne izabere članove TS, Sudskog savjeta i sudije Ustavnog suda, to veoma lo&scaron;e odrazilo na evropski put države. 
&ldquo;Ali uvijek kažem da prvenstveno treba da imamo na umu kako će se to odraziti na ljudska prava i slobode svih građana Crne Gore, jer treba da shvatimo da nama evropske integracije nijesu potrebne samo zbog toga da bismo formalno bili članica EU i ispunili zadatak koji je ispred nas postavljen&rdquo;, naveo je Radulović. 
On je kazao &ldquo;da su nam integracije potrebne da bismo prihvatili standarde koji će dovesti do pobolj&scaron;anja kvaliteta života svih građana Crne Gore&rdquo;. 
&ldquo;I mislim da će, &scaron;to prije to shvate oni koji su ključni u tim procesima, biti bolje za sve nas&rdquo;, dodao je Radulović.
On je rekao da, nažalost, nije optimista po tom pitanju. 
&ldquo;Zbog toga &scaron;to su nam političke partije mnogo puta pokazale da se rukovode partijskim interesima i da je njima evropski put samo jedna vrsta verbalnog marketinga, kojim poku&scaron;avaju unutra&scaron;njoj, ali i međunarodnoj javnosti da se predstave kao ljudi koji istinski žele da ubrzaju i dovedu taj proces do kraja, a su&scaron;tinski ne rade puno da do toga dođe&rdquo;, naveo je Radulović.
&nbsp;

Radulović: Popunjavanje upražnjenih mjesta u Tužilačkom savjetu veoma važno za funkcionalnost pravosuđa

VJERUJE DA ĆE DO KRAJA GODINE DOĆI DO NAIMENOVANJA, ALI DA ONA NEĆE BITI ZASNOVANA NA ZASLUGAMA

Na lokaciji gdje je planirana gradnja postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda za Podgoricu mje&scaron;tani Botuna postavili su juče &scaron;ator sa namjerom da u njemu organizuju danonoćne straže. Zasad je samo jedan, ali kako su rekli postoji mogućnost da ih bude i vi&scaron;e. Kako su sinoć ispričali ekipi "Dana" Botunjani će tu biti sve dok se ne objelodane rezultati referenduma, u organizaciji Op&scaron;tine Zeta, o gradnji u naselju, koji je zakazan za 14. decembar. Straža u &scaron;atoru će trajati 24 sata. Kako su sinoć ispričali Botunjani su se dobro organizovali i da imaju prave smjene kako bi uvijek neko bio na toj lokaciji da ih izvođač radova ne bi iznenadio.
Kako je kazao Jago&scaron; Bećirović, stanovnik Botuna, tu će čekati rezultate referenduma.
&ndash; Narednih mjesec dana mi ćemo svakodnevno biti tu - rekao je Bećirović.
Gradnja kolektora je, između ostalog, biti ili ne biti za poglavlje 27 u pregovaračkim procesima sa Evropskom unijom. Po&scaron;to postrojenje finansira i EU jasno je da su na jednoj strani usamljeni mje&scaron;tani Botuna koji su protiv, dok su svi ostali akteri za gradnju. Botunjani su posebno "kivni" ministru Slavenu Radunoviću koji je potpisao građevinsku dozvolu.
&ndash; Rezultati referenduma bi trebali da budu obavezujući i za ministra prostornog planiranja Slavena Radunovića i za sve nas. I mi imamo pravo da živimo zdravo. Po&scaron;teno je sačekati rezultate referenduma. &Scaron;ator će ovdje biti sve dok se lokacija ne promijeni. Neće biti prvi put da se neko traži svoja prava na ovaj način. Ja sam ovo vidio od istog tog Slavena Radunovića koji je svojevremeno protestovao zbog nepravde, a sada stavio potpis da se ovdje gradi kolektor. On je razapinjao &scaron;atore ispred Skup&scaron;tine - kaže Bećirović.
Botunjani vjeruju da nije izgubljena poslednja nada da se investitori, Glavni grad i Vodovod, predomisle i nađu načina da bez obzira na ugovore promijene lokaciju. Da alternativa postoji i da je nude sinoć je rekao Milan Ćetković.
&ndash; To je lokacija kod mosta Luča. Nijesmo ni sa time prezadovoljni ali koliko toliko se odmiče od sela jo&scaron; jedan zagađivač. Čekamo da odgovore. Oni kažu da će da razgovaraju sa nama, ali to niko ne radi. Gradonačelnik Sa&scaron;a Mujović treba da dođe da razgovaramo - rekao je Ćetković.
On ističe da se moraju čekati rezultati referenduma, te ako Zećani budu rekli da se gradi kolektor neka se gradi.
Mićo Raičković kaže da im nije prvi put da borave u &scaron;atorima.
&ndash; Zajedno sa Slevenom Radunovićem sam bio u &scaron;atoru ispred Skup&scaron;tine, ali fotelja je čudna stvar. On je mene sad ponovo poslao pod &scaron;ator, a on je sjeo u fotelju i potpisao građevinsku dozvolu - istakao je Raičević.
Botunjani kažu da poslednjih &scaron;est mjeseci niko sa njima nije razgovarao. Bo&scaron;ko Kažić predlaže Glavnom gradu i Vladi da uđu u kampanju i poku&scaron;aju da ubijede Zećane da je kolektor dobar za njih.
&ndash; U zadnjih &scaron;est mjeseci nijesmo imali nijedan razgovor sa Glavnim gradom, tako da priča da su nam nudi placeve, stanove, pare nije istinita. Svakako i da nam ponude ne bi prihvatili - ističe Kažić.
Pozivaju da se izjasni Andrija Mandić
Mje&scaron;tanin Mihailo Ćetković je istakao da su razočarani postupkom ministra Radunovića, ali i da očekuju da stav o gradnji kolektora konačno iznese i predsjednik Skup&scaron;tine Andrija Mandić.
&ndash; Obojica su nam pred izbore govorili, u mojoj kući, da se kolektor neće graditi, a sada rade suprotno - istakao je Ćetković.
Mihailo Ćetković kaže da su spremni da zaustave bagere ukoliko dođu. On je istakao da nude nove lokacije, iako ni sa njima nijesu zadovoljni.
&ndash; To nijesu lokacije koje nama odgovaraju, ali znamo da se on mora graditi, pa dajemo alternativu. Treba neko da dođe da popriča sa nama i da vidimo da li dogovora ima. Spremni smo da se dogovaramo, ali moraju nas čuti - kaže Ćetković.
Gradnja kolektora inače ima i političku konotaciju, a jedna od njih je najavljeno istupanje iz vlasti na nivou Podgorice Demokratske narodne partije ukoliko bude bilo kakve represije države prema stanovnicima Botuna.
Sa gradnjom kolektora mora da se počne do kraja godine kako bi mogla da se iskoriste sredstva EU i kako bi se ispo&scaron;tovali ugovori sa izvođačem. Postrojenje će se graditi dijelom na KO Dajbabe i KO Botun. Između ove dvije katastarske op&scaron;tine povučene su inače, zami&scaron;ljene crvene linije. One se prema Zakonu o teritorijalnoj organizaciji uzimaju kao op&scaron;tinske granice, međutim, kako razgraničenje nije bilo između Podgorice i Zete sva ta imovina se vodi na Glavni grad koji i ima čiste posjedovne listove.

Raičković: Sa Slavenom Radunovićem sam bio u šatoru ispred Skupštine, ali fotelja je čudna stvar

POZVALI ANDRIJU MANDIĆA DA KONAČNO IZNESE STAV O GRADNJI POSTROJENJA

Dva praznična dana uz vikend su mali odmor za većinu zaposlenih u javnim službama, ali i privatnom sektoru. Ipak, neko mora da radi. Dežurstva definisana zakonom, poput domova zdravlja, vatrogasnih službi, prevoza, ali i medija su neupitna, &scaron;to za radnike ugostiteljstva, pekara, pumpi i komunalnih službi ne važi.
Tokom jučera&scaron;njeg dana primjetne su bile manje gužve u saobraćaju, a potražnja za gorivom je bila uobičajena. Redovi su, pak bili na pumpama, za namirnice, uključujući i prehrambene artikle.
Radnica sa pumpe rekla je za Radio Crne Gore da je promet veći nego ikad.
&bdquo;Kupuje se i ostalo. Apsolutno sve: gorivo, hrana, voda i piće&ldquo;, kazala je ona.
U pekarama je, takođe, bio uvećan promet peciva.
&bdquo;Hljeb najvi&scaron;e, pa i bureci&ldquo;, kazala je radnica iz pekare.
Na kiosku brze hrane promet je isti, dok je na kioscima sa duvanskim proizvodima, grickalicama i sokovima znatno uvećan.
Vrijedni su bili i radnici Čistoće.&nbsp;
Dežurstva su tamo gdje je zakon propisao, poput zdravstvenih ustanova, a nekada su dežurale i ostale javne institucije.
Iz nadležnih ministarstava najavljuju jačanje socijalnog dijaloga i izmjene Zakona o radu, kako bi se uskladili interesi zaposlenih i poslodavaca. Inspekcijski nadzor biće pojačan, a svako kr&scaron;enje, poručuju, će se kažnjavati.
&nbsp;

Praznični dani: Promet veći na pumpama, pekarama i kioscima

NAJAVLJEN POJAČAN INSPEKCIJSKI NADZOR

Ginekolog koji je osumnjičen za nedozvoljene polne radnje nad pacijentkinjom prilikom pregleda je prekjuče pu&scaron;ten da se brani sa slobode.
Taj slučaj je prijavila pacijentkinja, uz podr&scaron;ku NVO Prima, koja je u Upravi policije ispričala da je P. J. neprikladno dodirivao nakon &scaron;to je nad njom zavr&scaron;io ginekolo&scaron;ki pregled u jednoj privatnoj zdravstvenoj ustanovi u Podgorici. Ginekolog je tada uhap&scaron;en i u ODT Podgorica su odlučili da ga puste da se brani sa slobode. Tužilac je naredio da se uradi pregled, koji su uz oklijevanje, kako tvrdi NVO Prima, obavili ljekari KCCG u Podgorici.
- Naime, od tri dežurna ginekologa, koji su po protokolu prisutni kod prijave seksualnog nasilja, dvojica su odbijala da postupe po nalogu tužioca &ndash; tvrde iz ove NVO.
Kako kažu, policijski inspektor koji je bio u pratnji djevojke je imao profesionalan odnos i tražio je od ljekara pismenu izjavu.
- Tek nakon &scaron;to je od ginekologa tražio da daju pismenu izjavu da neće da urade bris i razloge za to, ginekolozi KCCG su postupili po nalogu državnog tužioca &ndash; tvrde iz NVO Prima.
O&scaron;tar demant KCCG
Iz Kliničkog centra Crne Gore je Pobjedi sinoć rečeno da najo&scaron;trije demantuju navode NVO Prima. Pojasnili su da je pacijentkinju primio i pregledao mlađi ginekolog u interventnoj ambulanti i da su mu se u kratkom roku pridružila jo&scaron; dvojica starijih kolega koji su obavili pregled. Jedini razlog za&scaron;to su ljekari tražili dodatno poja&scaron;njenje je izjava pacijentkinje da nije bilo seksualnog kontakta. Nakon poja&scaron;njenja od službenog lica koje je bilo sa pacijentkinjom u pratnji, da se radi o uzimanju biolo&scaron;kog materijala, ljekari su uzeli bris, obavili pregled i otpustili pacijentkinju. Cijeli pregled je trajao 40 minuta. Iz KCCG ističu da ljekari ni u jednom momentu nijesu odbili da obave pregled.
U javnosti se spekuli&scaron;e u kojoj je privatnoj ordinaciji do&scaron;lo do neprimjerenog odnosa ljekara prema pacijentkinji, ali niko dosad nije tražio njihovu odgovornost, niti je zvanično saop&scaron;teno ime te ustanove. Prijavom je zasad obuhvaćen samo ljekar, menadžment te klinike se nije oglasio u javnosti ni na koji način, a kritike su i dalje upućene samo javnom zdravstvu. Privatna klinika je, kao i javna dužna da sprovede internu proceduru kvaliteta kontrole zdravstvnih usluga, te da ispita ovaj slučaj i obavijesti javnost.
Najgrublje kr&scaron;enje
Povodom ovog slučaja koji je uznemirio javnost, juče se oglasila Komisija za etička pitanja i deontologiju Ljekarske komore Crne Gore koja je takođe primila prijavu pacijentkinje. Kako je slučaj pred ODT, komisija po&scaron;tuje prezumpciju nevinosti. Međutim, imajući u vidu težinu iznesenih navoda, Komisija smatra da je neophodno pravovremeno i principijelno reagovati iz sfere profesionalne etike i deontologije.
- Ukoliko nadležne institucije utvrde tačnost navoda, opisano postupanje predstavljalo bi jedno od najgrubljih kr&scaron;enja medicinske etike, prava pacijenata i međunarodnih profesionalnih i standarda ljudskih prava &ndash; poručili su iz komisije.
Detalji slučaja
NVO Prima je juče saop&scaron;tila detalje ovog slučaja. Kazali su da im se 11. novembra javila djevojka od 25 godina koju je prethodne večeri na neprimjeren i neprofesionalan način, kr&scaron;eći etički kodeks ljekara i Hipokratovu zakletvu, napao ginekolog u privatnoj bolnici.
- Odmah nakon &scaron;to nam je ispričala detalje seksualnog uznemiravanja od ginekologa, zajedno smo oti&scaron;le u Centar bezbjednosti Podgorica i prijavile slučaj inspektoru za krvne i seksualne delikte &ndash; poja&scaron;njavaju iz NVO Prima.
Kažu da je postupajući inspektor imao veoma profesionalan i stručan pristup, &scaron;to je veoma važno za osjećanje sigurnosti žrtve i njeno povjerenje u institucije sistema.
Nagla&scaron;avaju da je seksualno nasilje, samo po sebi, težak udar na osjećaj sigurnosti, mentalni i fizički integritet osobe koja ga je preživjela i zato je od izuzetne važnosti da se ono ne produbljuje i ne produžava institucionalnim nasiljem nad žrtvom.
Ističu da je postupanje službenika CB Podgorica primjer kako treba postupati u ovakvim slučajevima, &scaron;to sigurno može pomoći osobama sa iskustvom seksualnog nasilja da isto prijave.
Nedopustivo pona&scaron;anje
Iz komisije za etička pitanja i deontologiju Ljekarske komore kažu da se prema navodima iz dokumentacije, zaključuje da je pacijentkinja doživjela neželjeni fizički kontakt seksualne prirode, verbalne komentare i pona&scaron;anje koje je takvo da je moglo izazvati osjećaj straha, zbunjenosti i poniženosti u trenutku kada je bila potpuno izložena, ranjiva i u odnosu zavisnom od ljekara.
S obzirom na prirodu ginekolo&scaron;kog pregleda, kako navode, ključno je strogo po&scaron;tovanje granica, svrhe svakog ljekarskog postupanja i informisanog pristanka.
- Svako fizičko postupanje izvan medicinski opravdane radnje i bez eksplicitnog informisanog pristanka izlazi iz okvira zakonitog i etički dopu&scaron;tenog postupanja &ndash; kažu ljekari.
Iz te komisije su poručili da je svaki oblik seksualnog nasilja, seksualnog uznemiravanja ili seksualizovanog pona&scaron;anja prema pacijentima apsolutno nedopustiv. Ističu da najo&scaron;trije osuđuju svaki oblik rodno zasnovanog nasilja, posebno u kontekstu ginekolo&scaron;kih pregleda, kao i da insistiraju na nultoj toleranciji na zloupotrebu profesionalne moći.
Prezumpcija nevinosti i najo&scaron;trija osuda
Nagla&scaron;avaju da po&scaron;tuju prezumpciju nevinosti, ali da su ovakvi navodi, ako se dokažu, za najstrožu osudu.
Komisija razmatra prijavu ovog slučaja koja se odnosi na potencijalnu povredu Kodeksa medicinske etike i deontologije, a po procjeni, mi&scaron;ljenje će dostaviti nadležnom organu komore.
Poručili su da garantuju da će preduzeti sve mjere u cilju za&scaron;tite prava pacijenata i integriteta medicinske profesije.
Nagla&scaron;avaju da je u kontekstu ginekolo&scaron;kog pregleda, gdje su pacijentkinje pretežno žene, svaki neželjeni dodir seksualne prirode predstavlja ne samo kr&scaron;enje etičkih normi, kr&scaron;enje zakona i potencijalno krivično djelo, već predstavlja i rodno zasnovano naru&scaron;avanje dostojanstva, autonomije i sigurnosti, &scaron;to je u direktnoj koliziji sa obavezama iz nacionalnih i međunarodnih etičkih i profesionalnih kodeksa i standarda.
- Svaki oblik seksualizovanog pona&scaron;anja u situacijama ginekolo&scaron;kih pregleda, predstavlja posebno težak oblik nasilja nad ženama, jer se oslanja na asimetriju moći, zloupotrebu profesije i ranjiv položaj pacijentkinje. Zloupotreba moći u takvom prostoru može ostaviti dugotrajne posljedice po mentalno zdravlje, dovesti do nepovjerenja u zdravstveni sistem i izbjegavanja zdravstvene za&scaron;tite. Komisija nagla&scaron;ava da zdravstvene ustanove moraju biti apsolutno bezbjedna sredina za sve pacijente, a naročito pacijentkinje, a svaki ljekar osoba od nepokolebljivog stručnog i etičkog integriteta &ndash; ističu ljekari.
Kodeks se mora po&scaron;tovati
Podsjećaju da Kodeks medicinske etike i deontologije Ljekarske komore Crne Gore jasno propisuje da je ljekar dužan da po&scaron;tuje prava, slobode, autonomiju i ljudsko dostojanstvo svakog pacijenta.
- Ljekar je dužan i da svim sposobnostima čuva ugled i dostojanstvo profesije, kao i plemenitu tradiciju ljekarskog poziva, održavajući visoke standarde stručnog rada i etičnog pona&scaron;anja prema pacijentu. Dodatno, kodeksom se zabranjuje svaka zloupotreba ljekarskog zanimanja, nalaže da se odluke ljekara moraju zasnivati isključivo na postupcima koji olak&scaron;avaju trpljenje i ostvaruju zdravlje, po&scaron;tujući pri tom prava, slobode, autonomiju i dostojanstvo svakog pacijenta, te da profesionalni odnos ljekara prema pacijentu ne smije biti uslovljen bilo kojim neetičkim razlogom &ndash; ističu iz komisije.
Odredbe Etičkog kodeksa obavezujuće su za sve članove Komore, a za povrede odredbi Etičkog kodeksa predviđena je disciplinska odgovornost, uključujući i najstrože mjere.
Zakon o pravima pacijenata takođe garantuje po&scaron;tovanje ljudskog dostojanstva, fizičkog i psihičkog integriteta pacijenta i za&scaron;tita tih prava, pravo na sigurnost u toku medicinskih procedura, kao i pravo pacijenta da slobodno odlučuje o svemu &scaron;to se tiče njegovog ili njenog života i zdravlja.
- Postupanje bez medicinske svrhe i bez pristanka, u intimnom kontekstu pregleda, predstavlja direktno kr&scaron;enje ovih normi &ndash; poručili su iz komisije.
I Krivični zakonik Crne Gore propisuje kažnjivost djela protiv polnih sloboda, u smislu nedozvoljenih polnih radnji, kao i seksualnog uznemiravanja, te posebno nagla&scaron;ava nedopustivost zloupotrebe svog položaja u ovom kontekstu u odnosu podređenosti ili zavisnosti, kakvim se može percipirati i odnos ljekara i pacijenta.
Postoje i brojni međunarodni dokumenti, propisi i kodeksi koji obavezuju ljekare da se moraju pridržavati odgovarajućih profesionalnih granica, te nagla&scaron;avaju da se ljekar nikada ne smije upustiti u zlostavljajuće, zloupotrebljavajuće i druge neprikladne odnose ili pona&scaron;anje sa pacijentom i ne smije se upu&scaron;tati u seksualni odnos sa trenutnim pacijentom.
Sigurnost pacijenta od najvećeg značaja
Ministarstvo zdravlja se oglasilo nakon informacije da je uhap&scaron;en ginekolog P. J. Rekli su da taj resor u potpunosti po&scaron;tuje nadležnosti policijskih i tužilačkih organa i da očekuje da će se sve okolnosti događaja detaljno ispitati u skladu sa zakonom i profesionalnim standardima.
- Bez prejudiciranja bilo čije odgovornosti, Ministarstvo podsjeća da su sigurnost pacijenata, profesionalno i etičko postupanje zdravstvenih radnika, kao i očuvanje povjerenja u zdravstveni sistem, od najvećeg značaja. Zdravstveni radnici su dužni da poziv obavljaju u duhu Hipokratove zakletve, uz najvi&scaron;i stepen po&scaron;tovanja dostojanstva, integriteta i prava svakog pacijenta - saop&scaron;teno je iz resora kojim rukovodi ministar dr Vojislav &Scaron;imun.

Komisija za etiku traži hitno djelovanje, KCCG negira tvrdnje o odbijanju brisa

GINEKOLOG KOJI JE OSUMNJIČEN ZA NEDOZVOLJENE POLNE RADNJE PUŠTEN DA SE BRANI SA SLOBODE

U Crnoj Gori danas će biti malo do umjereno oblačno uz duže sunčane periode.
Na sjeveru po kotlinama magla, koja se ponegdje može zadržati duže tokom dana.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, uglavnom južnih smjerova.
Najvi&scaron;a dnevna temperatura 13 do 20 stepeni.

Danas do 20 stepeni

Mje&scaron;tani Botuna postavili su danas &scaron;ator u znak protesta povodom najavljene gradnje postrojenja za preči&scaron;ćavanje otpadnih voda na ovoj teritoriji, i saop&scaron;tili da je ako referendum bude na njihovoj strani to kraj.
&ldquo;Pozivamo ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića koji dobro zna gdje je Botun i dobro je znao kad su mu trebali glasovi i on i Andrija Mandić, a kad treba u vezi ovoga niko ne podržava Botun. Ova lokacija gdje su oni planirali tu ga raditi neće&rdquo;, naveo je mje&scaron;tanin Milan Raičković.
Raičković je poručio Radunoviću, gradonačelniku Sa&scaron;i Mujoviću i direktoru Vodovoda Aleksandru Ni&scaron;aviću da im je granica tabla na kojoj pi&scaron;e Botun.
&ldquo;Mi smo ovdje na straži dok bude izja&scaron;njavanje naroda. Možda će narod reći da se pravi kolektor. Kad referendum odluči nikakav problem nije mi ćemo se maći, ako bude većina naroda da se pravi&rdquo;, kazao je mje&scaron;tanin Boris Ćetković.
Kako je naglasio, ako referendum bude na njihovoj strani to je kraj.

Mještani Botuna postavili šatore: Počeli protest protiv izgradnje kolektora

“MI SMO OVDJE NA STRAŽI DOK BUDE IZJAŠNJAVANJE NARODA"

Samo devet op&scaron;tina je donijelo plan za kontrolu populacije pasa, a skloni&scaron;te za napu&scaron;tene životinje izgradilo je 16 &ndash; navedeno je u zavr&scaron;nom izvje&scaron;taju o realizaciji Programa za kontrolu populacije pasa u Crnoj Gori za period 2021-2024. godina koji je pripremila Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove (UBHVFP). Konstatuje se da ,,nije moguće uraditi adekvatnu evaluaciju tog strate&scaron;kog dokumenta jer je izostao adekvatan odziv lokalnih samouprava u izvr&scaron;avanju njihovih obaveza&ldquo;, pi&scaron;e Pobjeda.
Istaknuto je da lokalne uprave ne prepoznaju značaj uspostavljanja sistema kontrole populacije pasa.
&ldquo;Populacija pasa može direktno da utiče na pojavu zoonoza, zato je izuzetno važno kontrolisati pse bez nadzora, naročito sprovođenjem mjera kontrola koje utiču na izvor pasa i mjera za kontrolu populacije koje treba da se sprovode na human i održiv način. Ukoliko se u &scaron;to kraćem roku ne preduzmu mjere na primjeni nacionalnog programa, identifikovani problemi će prerasti u ozbiljan dru&scaron;tveni problem jer napu&scaron;teni i psi koji nijesu pod nadzorom predstavljaju zdravstveni, bezbjednosni, socijalni i ekolo&scaron;ki problem, a istovremeno,dobrobit ovih životinja je drastično naru&scaron;ena&rdquo;, upozoravaju autori izvje&scaron;taja.
A ključni problem su ujedi pasa. U izvje&scaron;taju se navodi da je prema informacijama dobijenim od Instituta za javno zdravlje u 2022. godini odrađeno 295, a u 2023. godini 225 postekspozicijskih tretmana (PEP) koji se odnose na ujede pasa. Statistika pokazuje da je samo deset op&scaron;tina po tom osnovu isplatilo čak 2,05 miliona eura. Berane (2024) 29.285 eura, Cetinje (2022 -2024) 8.950 eura, Herceg Novi (2021-2024) 4.700 eura, Mojkovac (2022-2024) 10.900, Tivat (2024) 100 eura, a Kotor (2024) 5.000 eura.
Op&scaron;tina Nik&scaron;ić je rekorder po naknadi &scaron;tete po osnovu ujeda pasa, za period 2018-2024. godina iz budžeta je isplaćeno 2.000.925 eura, iako je ta lokalna samouprava najvi&scaron;e uradila u sprovođenju mjera predviđenih programom.
Ukupna suma je veća jer nijesu navedeni podaci za op&scaron;tine o kojima se Pobjeda ranije pisala. Na primjer, za Bijelo Polje koje je (2020 &ndash;2024) isplatilo oko 500.000, Danilovgrad 70.000 eura, Bar (2023- 2024) 130.000 eura, dok je budžet Glavnog grada taj izdatak pro&scaron;le godine ko&scaron;tao 100.000 eura.
U registru koji vodi UBHVFP, a koji je sastavni dio veterinarskog informacionog sistema, zaključno sa 31. decembrom 2024. godine, upisano je ukupno 33.263 kućnih ljubimaca (pasa), kao i devet odgajivačnica namijenjenih reprodukciji u komercijalne svrhe sa tri i vi&scaron;e rasplodnih ženki.
(Ne)ispunjenje obaveze
Iz Uprave podsjećaju da je Zakonom o za&scaron;titi dobrobiti životinja definisano da je primarna odgovornost za kontrolu razmnožavanja na držaocu kućnih ljubimaca. Isti zakon predviđa da je zbrinjavanje napu&scaron;tenih/izgubljenih kućnih ljubimaca (pasa) obaveza lokalnih samouprava koje treba da izgrade skloni&scaron;ta ili da zaključe ugovor o zbrinjavanju u najbližem registrovanom skloni&scaron;tu.
Te objekte nijesu izgradili: Kola&scaron;in, Mojkovac, Rožaje, Plav, Andrijevica, Tuzi, Gusinje, Cetinje i Zeta. Vlada je obavezala u septembru 2024. godine sve lokalne uprave da najkasnije do kraja te godine donesu planove za kontrolu populacije pasa, sprovode druge mjere i aktivnosti definisane Zakonom i nacionalnim programom. To nijesu uradile: Podgorica, Cetinje, Andrijevica, Bar, Berane, Bijelo Polje, Budva, Danilovgrad, Gusinje, Mojkovac, Petnjica, Plav, Plužine, Tuzi, Ulcinj, &Scaron;avnik.
Autori obja&scaron;njavaju da upravljanje i kontrola populacije pasa do dono&scaron;enja nacionalnog programa nije bila predmet strate&scaron;kih dokumenata.
&ldquo;Kako je u posljednjih nekoliko godina evidentan porast broja pasa, a posebno napu&scaron;tenih i pasa lutalica i sve če&scaron;ćih pojava napada na ljude, neodgovoran odnos vlasnika prema kućnim ljubimcima, s jedne strane, a sa druge, nedovoljna svijest pojedinaca i zajednice o obavezama i odnosu prema životinjama, nedovoljna povezanost i angažovanost institucija na državnom i lokanom nivou, nametnula se potreba za izradu i dono&scaron;enje sveobuhvatnog, nacionalnog programa. Cilj programa baziran je na postojećem stanju i preporukama Svjetske organizacije za zdravlje životinja &ndash; Poglavlje 7.7. i podrazumijeva uspostavljanje održivog sistema za kontrolu populacije pasa u cilju pobolj&scaron;anja zdravlja i dobrobiti vlasničkih pasa i pasa lutalica, a u konačnom, za&scaron;tite zdravlja životinja i ljudi&rdquo;, pojasnili su iz Uprave.
U izvje&scaron;taju je navedeno &scaron;to su lokalne uprave uradile, odnosno koje su obaveze predviđene Programom za kontrolu populacije pasa realizovane u 2022, 2023. i 2024. godini. Nijesu sve op&scaron;tine dostavile informacije. Op&scaron;tina Herceg Novi najavila je izgradnju skloni&scaron;ta za napu&scaron;tene kućne ljubimce, na novoj lokaciji. Kola&scaron;in je 2023. godine zaključio ugovor o smje&scaron;taju pasa lutalica sa Komunalnim preduzećem u Beranama. Op&scaron;tina je opredijelila 100.000 eura za izgradnje skloni&scaron;ta, izvr&scaron;ena je sterilizacija/kastracija ukupno 50 pasa, te uspostavljena saradnja sa NVO u cilju udomljavanja napu&scaron;tenih kućnih ljubimaca i za tu namjenu je izdvojeno 7.000 eura. Pripremila je prijedlog izmjena i dopuna Odluke o kućnim ljubimcima sa posebnim osvrtom na držanje lovačkih pasa.
Podgorica je formirala multidisciplinarni radni tim, sprovodi CNR (uhvati, sterili&scaron;i, vakcini&scaron;i, pusti) metod u okviru skloni&scaron;ta, pokrenut je program subvencioniranja sterilizacije/kastracije vlasničkih pasa. Dio skloni&scaron;ta za napu&scaron;tene životinje namijenjen je za pansionski smje&scaron;taj vlasničkih pasa. Otvoreno je nekoliko parkova specijalizovanih za kućne ljubimce. Čistoća je zaključila ugovor o pružanju veterinarskih usluga.
Žabljak je utvrdio lokaciju za izgradnju skloni&scaron;ta. Donio je program za upravljanje populacijom pasa, uspostavljena je saradnja sa lovačkim organizacijama u cilju kontrole kretanja lovačkih pasa, te organizovane dvije edukacije lovaca na temu odgovornog vlasni&scaron;tva.
Rožaje je usvojilo lokalni program za kontrolu populacije pasa 2024-2029. godina, dok je Andrijevica u cilju zbrinjavanja pasa lutalica zaključila ugovor sa Komunalnim preduzećem u Beranama 2021. godine. Kotor je izradio lokalni plan za kontrolu populacije pasa. Na Cetinju je izrada nacrta tog dokumenta u zavr&scaron;noj fazi, za period 2025-2030. godinu kao i izgradnja skloni&scaron;ta za napu&scaron;tene kućne ljubimce. Opredijeljeno je 4.420 za sterilizacije/kastracije pasa lutalica. &Scaron;avnik je pripremio formiranje multidisciplinarne radni grupe. Tivat je formirao radnu grupu za praćenje realizacije lokalnog plana, sproveo je medijsku kampanju o obavezama vlasnika kućnih ljubimaca, promovisanju odgovornog vlasni&scaron;tva te srpoveo akciju udomljavanja pod nazivom &bdquo;Usvoji srcem&ldquo;.
Realizovan je popis vlasničkih i napu&scaron;tenih pasa (dva puta godi&scaron;nje), a kroz donacije obezbijeđena četiri čitača mikročipa. Nadležni organi i službe sarađuju sa NVO, te sa lovačkim udruženjem. U Baru je u periodu važenja Programa registrovano skloni&scaron;te za napu&scaron;tene kućne ljubimce. Op&scaron;tina Nik&scaron;ić usvojila je plan za kontrolu populacije pasa. Odradila je popis kućnih ljubimaca (pasa) u saradnji sa NVO. Kroz CNVR program sterilisano je 1.000 uličnih pasa i udomljeno 764 (2019-2023. godina). Sterilisano je 517 uličnih pasa (2023-2024. godina).
Opredijeljeno je po 5.000 eura iz budžeta za sterilizaciju uličnih i vlasničkih pasa i 7.950 eura za identifikaciju i registraciju kućnih ljubimaca (pasa). Za I&amp;R (identifikacija i registracija), vakcinaciju pasa protiv bjesnila je namijenjeno 15.000 eura (2024. godina), izgrađen je karantinski prostor (free zone) na dva hektara (2024. godina) vrijedan 100.000 eura. Op&scaron;tina Berane saop&scaron;tila je da je formirana radna grupa, pripremljen je nacrt lokalnog plana koji nije usvojen zbog političke krize.
U Mojkovcu je formirana radna grupa za izradu plana, uspostavljena komunikacija sa op&scaron;tinom Kola&scaron;in radi izgradnje zajedničkog skloni&scaron;ta za napu&scaron;tene kućne ljubimce. Zeta i Pljevlja usvojile su lokalni plan za kontrolu populacije pasa, a Danilovgrad formirao radnu grupu za izradu tog dokumenta. Jedna od obaveza lokalnih samouprava bila je da izrade plan za obuku i jačanje stručnih i tehničkih kapaciteta, ali to nijedna nije uradila.
Pored evidencije o identifikaciji i registraciji svaka lokalna uprava bi trebala sprovesti tzv. brojanje pasa. To su uradili Nik&scaron;ić i Tivat.
Kada je o obavezama riječ država (Ministarstvo poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede) treba da donese novi zakon o dobrobiti životinja, kao i nacionalni program za kontrolu populacije pasa za period 2026 &ndash; 2029. godina. Takođe, izmjene i dopune Pravilnika o bližim uslovima koje treba da ispunjavaju odgajivačnice i Pravilnika o načinu držanja opasnih pasa.
Ključni izazovi
Iz Uprave konstatuju da je za unapređenje u kontroli populacije pasa lutalica jedina prihvatljiva opcija ona koja je predložena Programom &ndash; uspostavljanje održivog sistema radi pobolj&scaron;anja zdravlja i dobrobiti vlasničkih pasa i pasa lutalica, a u konačnom, za&scaron;tite zdravlja životinja i ljudi.
&ldquo;Dosljedna primjena svih aktivnosti definisanih planom ima za cilj da se ponudi najprihvatljiviji način za rje&scaron;enje izazova koje se odnose na pitanje kontrole populacije pasa, odnosno smanjiće se ili održavati na prihvatljivom nivou broj napu&scaron;tenih i pasa lutalica, a sa druge strane podsticati odgovorno vlasni&scaron;tvo&rdquo;, kazali su.
Kao ključne izazove za ostvarenje tog cilja prepoznaju: nedovoljnu koordinaciju između lokalnih i državnih organa, ograničene kapacitete za sterilizaciju u sjevernim op&scaron;tinama, zatim slabu medijsku pokrivenost u ruralnim sredinama i administrativne prepreke koje imaju lokalne samouprave u procesu izgradnje skloni&scaron;ta.
Nije bilo slučajeva bjesnila
U zavr&scaron;nom izvje&scaron;taju o realizaciji nacionalnog Programa za kontrolu populacije pasa u Crnoj Gori za period 2021-2024. godina navodi se da nijesu registrovani slučajevi bjesnila kod životinja i ljudi.
&ldquo;U Crnoj Gori nikada nije potvrđen nijedan slučaj bjesnila kod ljudi, a od 2012. godine nijesu prijavljeni slučajevi kod životinja. Razlozi za to, pored obavezne vakcinacije pasa i mačaka, uključuju i oralnu vakcinaciju lisica i drugih divljih životinja, koju sprovodimo &scaron;irom Crne Gore svake godine od 2011. godine, sa veoma zadovoljavajućim rezultatima u post-vakcinalnom praćenju. Svake godine se &scaron;irom zemlje distribuira 550.000 mamaca koji sadrže oralnu vakcinu. Divlje životinje ih konzumiraju, čime postaju za&scaron;tićene od bjesnila, &scaron;to znači da u Crnoj Gori nema rezervoara bolesti&rdquo;, pi&scaron;e u izvje&scaron;taju.
Izostala saradnja sa lovačkim udruženjima
U izvje&scaron;taju Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove istaknuto je da lovački psi predstavljaju rizik u ruralnim područjima (nacionalni parkovi, odmarali&scaron;ta, turistički kompleksi itd.).
&ldquo;Ostvaruju kontakt i sa divljim životinjskim vrstama (lisica, vuk itd.) čineći visok stepen rizika od preno&scaron;enja bolesti, a kao najznačajniju od Rabiesa (bjesnilo). Usljed neodgovornog vlasni&scaron;tva dolazi do prekobrojnosti te populacije koji se nekontrolisano i bez nadzora kreću, reprodukuju bez primjene mjera zdravstvene za&scaron;tite kao i identifikacije i registracije, &scaron;to indirektno može uticati na ugrožavanje dobrobiti životinja i javnog zdravlja. U organizaciji UBHVFP sprovedeno je niz obuka u vezi odgovornog vlasni&scaron;tva, zdravstvene za&scaron;tite, identifikacije i registracije lovačkih pasa i dobrobiti životinja&rdquo;, navedeno je u dokumentu.
Realizovane mjere vrijedne 400.000 eura
Kada je o finansijama riječ od 2021. do 2024. godine od planiranih 493.700 eura investirano je 393.370 eura. Op&scaron;tina Kola&scaron;in je utro&scaron;ila planiranih 7.000 eura za akcije udomljavanja (nije 100.000 eura planiranih za izgradnju skloni&scaron;ta), a Cetinje 4.420 za sterilizaciju pasa lutalica.
Najvi&scaron;e je investirala nik&scaron;ićka op&scaron;tina &ndash; 132.000 eura za sterilizaciju i kastraciju, zatim za I&amp;R (identifikacija i registracija) pasa, I&amp;R, CNVR (uhvati, sterili&scaron;i, vakcini&scaron;i, pusti), izgradnju karantina. Iz državnog budžeta izdvojeno je 199.000 eura za I&amp;R (potro&scaron;eno 50.000 eura), dok je za nabavku mikročipova i paso&scaron;a potro&scaron;eno 50.000 eura.

Ujedi pasa 11 opština koštali najmanje 2,80 miliona eura

SAMO DEVET OPŠTINA JE DONIJELO PLAN ZA KONTROLU POPULACIJE PASA

Crna Gora ponovo ima Ginisovog rekordera Beranca Žarka Jankovića. Laktom je slomio nevjerovatnih 109 betonskih ploča držeći u ruci živo jaje. Tako je u disciplini Tami&scaron;ivari prestigao Njemca Jensa Gaudea sa 85 polomljenih ploča.
Obaranje Ginisovog rekorda u hotelu Berane pratio je i sudija iz Beograda Vladan Tadić. Janković je, ba&scaron; kao i trener Dejan Radević, zadovoljan &scaron;to je &scaron;esti put postao svjetski rekorder, prenosi RTCG.
"Hvala na ovim lijepim čestitkama, ne zamjerite malo na nekim utiscima. Osjećaj, predivan. Samo kad se sjetimo da je prethodni rekord bio 85, mi smo danas napravili nevjerovatnih 109. Tako da smo dali domaći zadatak ovim narednim koji budu poku&scaron;avali. Ali nećemo ni mi sigurno stati na tome jer već imamo u planu ne&scaron;to novo, ne&scaron;to drugačije", rekao je Janković.
Trener Dejan Radević je kazao da je prezadovoljan postignutim rezultatom.
"Tu je jo&scaron; jedna titula. Drago mi je da se niko nije povrijedio. Nije lako polomiti ovoliki broj blokova. Podižimo ljestvicu, idemo dalje", poručio je Radević.

Beranac ponovo oborio Ginisov rekord