Društvo

Novi Zakon o visokom obrazovanju omogućiće mnogo fleksibilniji model studija koji će na pravi način odgovoriti na potrebe trži&scaron;ta rada, kazala je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jak&scaron;ić Stojanović.
Ona je danas o parlamentu, obrazlažući Predlog zakona, kazala da su novim modelom omogućene osnovne studije od 180 kredita.
&bdquo;Umjesto modela 3+2+3, za koji smo se usaglasili da ne odgovara na pravi način potrebama trži&scaron;ta i različitih oblasti, omogućili smo osnovne studije od 180 kredita, postidplomske kao jednogodi&scaron;nje ili dvogodi&scaron;nje od 60 ili 120 kredita, doktorske od 180 kredita, kao i integrisane studijske programe vrijednosti 30, odnosno 360 kredita&ldquo;, navela je Jak&scaron;ić Stojanović.&nbsp;
Prema njenim riječima, na taj način omogućiće se ustanovama visokog obrazovanja da organizuju studijske programe u skladu sa specifičnostima samih oblasti.&nbsp;
&bdquo;Zatečeni studenti, oni su koji upisali master studije od dvije godine, nakon četvrte godine moći će da uzmu diplomu specijalističkih studija&ldquo;, rekla je Jak&scaron;ić Stojanović.
Ona je kazala da, prema novom zakonu, studenti osnovnih i postidplomskih studija na javnim ustanovama ne plaćaju &scaron;kolarinu, dok osobe sa invaliditetom i pripadnici romske i egipćanske populacije ne plaćaju &scaron;kolarinu ni na privatnim fakultetima.
Jak&scaron;ić Stojanović je navela da će, prema novom zakonu, oni koji budu birani u akademska zvanja potpisivati ugovor na neodređeno.
Ona je, govoreći o Pravilniku o upisu, kazala da će Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) prvi put raditi taj dokument.
&bdquo;To će biti krovni dokument i jedan od vi&scaron;e pravilnika koje će MPNI morati da uradi nakon usvajanja zakona. Osim Pravilnika o upisu, neophodno je izmjeniti pravila studiranja kako bi sve za upis na narednu studijsku godinu bilo spremno&ldquo;, kazala je Jak&scaron;ić Stojanović.&nbsp;
Ona je rekla da je važno da u sve to budu uključeni studenti, jer će, kako je navela, oni najbolje identifikovati izazove sa kojima se suočavaju.&nbsp;
Jak&scaron;ić Stojanović je kazala da se odsad izbor u zvanje neće vi&scaron;e vr&scaron;iti samo na UCG, već i na samostalnim fakultetima.
&bdquo;Da bismo rije&scaron;ili problem sa potencijalno spornim izborima u zvanje, Savjetu za visoko obrazovanje smo omogućili da daje pojedinačna mi&scaron;ljenja o akademskim zvanjima koja su stečena u inostaranstvu&ldquo;, dodala je Jak&scaron;ić Stojanović.&nbsp;
Poslanik Pokreta Evropa sad Uglje&scaron;a Uro&scaron;ević izdvojio je kao značajno to &scaron;to će studenti koji budu upisivali fakultete opet moći da dobiju diplomu nakon četiri godine.
&bdquo;Trži&scaron;te i dalje vidi kao glavnu diplomu onu koja je dobijena nakon četiri godine, to je tradicija i mi smo tome morali da se prilagodimo. Ovaj zakon vidim kao model da pku&scaron;amo da ispravimo sve ono &scaron;to smo vidjeli da ne funkcioni&scaron;e u pro&scaron;lom zakonu. Omogućavamo da studenti dobiju i nakon tri i nakon četiri godine&ldquo;, kazao je Uro&scaron;ević.
On je pohvalio i to &scaron;to će profesori koji budu birani u akademska zvanja dobijati ugovor na neodređeno.
Poslanica Demokratske partije socijalista Zoja Bojanić Lalović problematizovala je izbor rektora prema predlogu zakona, navodeći da su dva pro&scaron;la modela pokazala određene manjkavosti.
&bdquo;Smatramo da akademija treba da ima vi&scaron;e samostalnosti, da li ste razmi&scaron;ljali o nekom alternativnom modelu&ldquo;, upitala je Bojanić Lalović.
Jak&scaron;ić Stojanović je rekla da je za izbor rektora postojalo puno mogućnosti i da su članovi radne grupe razmatrali puno opcija i do&scaron;li do rje&scaron;enja predloženih u zakonu.&nbsp;
&bdquo;Rektora bira Upravni odbor, na predlog Senata. Član Senata ne može biti član Upravnog odbora, polovinu čine redovni profesori, tako da smo računali da je na taj način cijeli proces li&scaron;en političkih ili bilo kakvih drugih uticaja&ldquo;, navela je Jak&scaron;ić Stojanović.
Ona smatra da će predloženo rje&scaron;enje dati zadovoljavajuće rezultate i da ne podrazumijeva neke komplikovane procedure.
Poslanica Nove srpske demokratije Milica Rondović ocijenila je da izmjene zakona predstavljaju značajan iskorak obrazovnih politika i da su te izmjene "na dobro svih studenata".
Ona je navela da su ključni nedostaci obrazovnog sistema preopterećenost teorijom i nedostatak prakse.
Poslanica Demokratske partije socijalista Sonja Popović upitala je da li fleksibilni model znači da će svaka jedinica moći da primjenjuje različiti model &scaron;to, kako je navela, dovodi do neujednačenih standarda u okviru Univerziteta.
&bdquo;Da li ti standardi otežavaju mobilnost i priznavanje položenih ispita, da li fleksibilni model studiranja otvara prostor za neujednačen kvalitet i odgovornost? Ako nemamo jedinstvene kriterijume, nema garancije jednakog kvaliteta nastave&ldquo;, kazala je Popović.
Jak&scaron;ić Stojanović je rekla da fleskibilnost ima mnoge benifte &bdquo;i sigurno ćemo se suočiti sa mnogim izazovima&ldquo;.
&bdquo;Zato je važno da se po&scaron;tuju ovi standardi kada je u pitanju proces akreditacije i reakreditacije, a sve će proći kroz vi&scaron;e različitih filtera&ldquo;, kazala je Jak&scaron;ić Stojanović.
Prema njenim riječima, to &scaron;to ustanove na osnovu potreba trži&scaron;ta rada mogu da odluče da idu na model 3+1+1 ili 3+2, ne znači da će moći da postupaju mimo smjernica i da neće moći da zadovolje standarde.
Poslanici će se o Predlogu zakona o visokom obrazovanju izjasniti naknadno.&nbsp;

Jakšić Stojanović: Novi zakon o visokom obrazovanju omogućiće fleksibilniji model studija

OMOGUĆENE  SU PONOVO OSNOVNE STUDIJE OD 180 KREDITA

Na danas održanom hitnom sastanku predstavnika Ministarstva poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede (MP&Scaron;V) sa predstavnicima mljekara, prerađivača mlijeka, kooperantima, Poljoprivrednog klastera i Unije stočara razmatrana je mogućnost prevazilaženja nastale situacije i normalizacija procesa otkupa i prodaje mlijeka, saop&scaron;teno je iz resora ministra Vladimira Jokovića.
"Kako je dogovoreno, u toku dana će menadžment Ministarstva pozvati tgovačke lance da u skladu sa svojim mogućnostima stvore prostor za hitni otkup domaćih vi&scaron;kova. Takođe, kontaktiraće i velike prerađivače iz Srbije i Bosne i Hercegovine sa upitom za otkup na&scaron;ih mliječnih proizvoda", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju MP&Scaron;V.
Kako dalje navode, prema priječima prerađivača i kooperanata, najkritičnije su zalihe jogurta, fermentisanih proizvoda i sireva.
Kako ističu, u narednim danima biće vi&scaron;ka zaliha oko 80 tona mlijeka.
Zatražen je hitan sastanak sa ministrom Vladimirom Jokovićem, ministrom ekonomskog razvoja Nikom Đeljo&scaron;ajem i premijerom Milojkom Spajićem.
"Nakon prevazilaženja trenutne krize sa vi&scaron;kom zaliha, dogovoreno je da će aktuelni menadžment, u saradnji sa drugim Vladinim resorima, poku&scaron;ati da pronađu dugoročnije rje&scaron;enje.
Kako je dogovoreno, mljekari će ostati u konstantnom kontaktu sa Ministarstvom dok se ne rije&scaron;i nastala situacija", saop&scaron;teno je iz iz resornog Ministastva
Sastanku su ispred Ministarstva prisustvovali državni sekretar Krsto Rađenović, direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković i načelnik službe za inspekcijske poslove u Direktoratu za poljoprivredu Ranko Bogavac.

Ministarstvo će tražiti od trgovačkih lanaca hitan otkup: Narednih dana oko 80 tona mlijeka biće viška

"NAJKRITIČNIJE SU ZALIHE JOGURTA, FERMENTISANIH PROIZVODA I SIREVA"

Ne postoji zakon, niti zakonska norma koja može promijeniti ono &scaron;to su naučno utvrđene činjenice o nasilnom prisajedinjenju Crne Gore Srbiji 1918. To je za Pobjedu kazao Adnan Prekić, profesor na Katedri za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, komentari&scaron;ući vi&scaron;ednevnu polemiku povodom najavljenih izmjena Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović-Njego&scaron; koji su stigli pred poslanike Skup&scaron;tine Crne Gore.
Zbog toga je, kako ističe, u cijeloj priči važnije analizirati motive vladajuće većine da otvoreno uđe u proces istorijskog revizionizma.
PRIJEDLOZI
Premijer Milojka Spajića najavio je da će dinastija Petrović-Njego&scaron;, odnosno njeni nasljednici, do kraja godine u potpunosti biti rehabilitovana kroz izmjene zakonskog akta kojim se reguli&scaron;e odnos države prema toj vladarskoj porodici.
No, nakon &scaron;to su u skup&scaron;tinsku proceduru stigli prijedlozi za izmjenu Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović-Njego&scaron;, usvojenog 2011. godine, ali nikada do kraja sprovedenog, otvorila su se i pitanja političke pozadine takvih poteza.
Poslanici PES-a Gordan Stojović i Milo&scaron;a Pižurice poku&scaron;ali su da ospore karakter aneksije Crne Gore 1918. godine predloživ&scaron;i da se pojam &bdquo;nasilna&ldquo; izbaci iz člana zakona u kome se opisuju istorijske činjenice prisajedinjenja i detronizovanja dinastije Petrović-Njego&scaron;. To pravdaju potrebom da se &bdquo;smire strasti i pronađu novi kompromisi&ldquo;, barem je tako rečeno princu Nikoli...
<a href="https://dnevno.me/dru%c5%a1tvo/-/princ-nikola-ime-dinastije-petrovic-njegos-treba-da-ujedinjuje-crnu-goru-a-ne-da-dijeli-14-10-2025-13-01-31">Princ Nikola: Ime dinastije Petrović Njego&scaron; treba da ujedinjuje Crnu Goru, a ne da dijeli</a>
ČINJENICE
Prekić ističe kako je apsolutno siguran da su ova, kao i sve prethodne vlasti koje su nastojale zakonima propisati i oblikovati istorijsku istinu, krenule pogre&scaron;nim putem.
- Zbog toga je u cijeloj priči važnije analizirati motive vladajuće većine da otvoreno uđe u proces istorijskog revizionizma &ndash; istakao je on.
Takođe smatra smije&scaron;nim iznijete teze da se radi o jezičkim usagla&scaron;avanjima, jer je njih demantovao i sam nasljednik dinastije Petrović-Njego&scaron;.
- Princ Nikola je kazao da je termin &bdquo;nasilna aneksija&ldquo; jo&scaron; 2011. godine izazvao polemike i spriječio da zakon bude usvojen većinom glasova poslanika. Po toj logici, cilj princa Nikole je da ovaj zakon dobije apsolutnu podr&scaron;ku svih poslaničkih grupa. Zbog toga ostaje nejasno za&scaron;to je princ pristao na brisanje stava o &bdquo;nasilnoj aneksiji&ldquo;, jer je očigledno da upravo zbog toga neće biti saglasnosti poslanika o ovom zakonu &ndash; ukazao je Prekić.
Sagovornik Pobjede je rekao i da &bdquo;razumije potrebu kraljevske porodice da ima rezidenciju&ldquo;, jer je to &bdquo;obaveza ove države prema njima&ldquo;.
- Međutim, ne razumijem spremnost da se zbog toga prave neprincipijelni kompromisi i ulazi u otvoren proces istorijskogrevizionizma. Kao &scaron;to sam i kazao na početku, nema tog zakona, niti političkog dogovora koji će promijeniti ono &scaron;to su naučno utvrđene činjenice o nasilnom prisajedinjenju Crne Gore Srbiji 1918. godine &ndash; zaključio je Prekić za Pobjedu.
Predviđene izmjene
Aktuelni zakon kojim se uređuju pitanja od značaja za potomke dinastije Petrović-Njego&scaron; donesen je 12. jula 2011. godine &bdquo;radi istorijske i moralne rehabilitacije dinastije Petrović-Njego&scaron;, koja je detronizovana aktom nasilne aneksije Kraljevine Crne Gore iz 1918. godine. Njima je utvrđeno da &bdquo;tradiciju dinastije nastavljaju potomci kralja Nikole I po mu&scaron;koj liniji i njihove supruge&ldquo;, konkretno Nikola II Mihailov Petrović-Njego&scaron;.
Takođe, ovla&scaron;ćenjem od strane predsjednika države, Skup&scaron;tine ili Vlade mogu obavljati pojedine protokolarne i nepolitičke poslove, potomci mogu steći crnogorsko državljanstvo bez obaveze otpusta iz državljanstva druge države i obratno. Za prvih sedam godina rada Fondacije Petrović-Njego&scaron; predviđen je ukupan budžet od 4,3 miliona eura, dok &bdquo;predstavnik dinastije ima pravo na mjesečna primanja u visini mjesečne bruto zarade predsjednika Crne Gore&ldquo;.
Potomcima se daje na kori&scaron;ćenje kuća kralja Nikole u Njegu&scaron;ima, izgradiće im se i dati u svojinu kuća na Cetinju i stan u Podgorici. Za potrebe obavljanja poslova, imaće isključivo pravo kori&scaron;ćenja prvog sprata Dvorca na Kru&scaron;evcu u Podgorici, a za protokolarne potrebe i prizemlja.
Izmijenjenim odredbama, tradiciju može da nastavi i najstarije žensko dijete. Za rad Fondacije predviđena je godi&scaron;nja apanaža od 100.000 eura, počev&scaron;i od 2027. godine. Ali, zato će Dvorac na Kru&scaron;evcu u glavnom gradu u potpunosti pripasti dinastiji sa kompletnim pripadajućim zemlji&scaron;tem, dok će rekonstrukciju i opremanje finansirati država od naredne godine. Stan u Podgorici takođe će ostati naslednicima, dok će najavljeni plac i kuća na Cetinju ponovo biti državno vlasni&scaron;tvo.
&nbsp;

Prekić: Nejasno zašto je princ Nikola pristao na brisanje termina ,,nasilna aneksija“

"NEMA TOG ZAKONA KOJI ĆE PROMIJENITI ONO ŠTO SU NAUČNO UTVRĐENE ČINJENICE"

Nova kriza u sektoru mljekarstva ponovo je ukazala na nemoć nemoć države da za&scaron;titi domaću proizvodnju. Dok se vi&scaron;ak mlijeka uni&scaron;tava, a otkup obustavlja, resorno ministarstvo tvrdi da je za sve saznalo &bdquo;iz medija&ldquo;. Poljoprivrednici upozoravaju da je sve ovo rezultat neplanske politike i nekontrolisanog uvoza, koji već godinama potiskuje crnogorske proizvođače sa trži&scaron;ta.
Iz Udruženja stočara za Portal Analitika nagla&scaron;avaju da proizvođači mlijeka trpe velike gubitke i da su mogući i protesti.
&bdquo;&Scaron;ta drugo očekivati poslije ovoga, nego da stočari iz cijele Crne Gore dignu glas i ukažu na probleme&ldquo;, kaže za Analitiku predsjednik ovog Udruženja Milko Živković.
I poljoprivredni proizvođač i biv&scaron;i ministar poljoprivrede, Budimir Mugo&scaron;a, za Analitiku kaže da zna da pojedine mljekare imaju ogromne zalihe i da ne mogu vi&scaron;e da funkcioni&scaron;u.
&ldquo;Zalihe mlijeka imaju kratak rok upotrebe i te zalihe vrlo brzo moraju biti uni&scaron;tene jer nema mogućnosti za njihovo duže čuvanje. Druge mljekare mogu jo&scaron; nekoliko dana trpjeti zalihe, ali već od naredne neđelje možemo očekivati potpunu obustavu otkupa mlijeka&ldquo;, upozorava Mugo&scaron;a.
"Golgota na golgotu, otkupljivači neodgovorno postupili"
Živković ukazuje da su se otkupljivači mlijeka neodgovorno ponijeli prema proizvođačima.
&bdquo;Prekid otkupa mlijeka je trebalo najaviti prije dvije nedjelje. To je veoma neodgovoran odnos prema kooperantima i veoma drestruktivan, jer &scaron;ta će sad ti ljudi&ldquo;, pita Živković.
Poručuje i da mlijeko nije prosuto iz revolta.
&bdquo;Krave moraju da se muzu dva ili tri puta dnevno, najvjerovatnije da su laktofrizi bili puni i da su stočari morali da oslobode prostor za sljedeću mužu. Pitanje je hoće li i narednih dana morati da prospu mlijeko&ldquo;, napominje Živković.
Sagovornik Analitike poja&scaron;njava da proizvođači koji prodaju mlijeko mljekarama nemaju mogućnost da ga prerade.
&ldquo;Mi nemamo kapacitete i infrastrukturu da to mlijeko preradimo i u obliku sira plasiramo na trži&scaron;te. Zato svaki otkupljivač mora da bude odgovoran prema svojim kooperantima. Ne mogu preko noći da kažu da ne mogu vi&scaron;e da otkupljuju&rdquo;, ističe Živković.
Podsjeća i da ovo nije prvi udar na domaćistva ljudi koji se bave stočarstvom.
&ldquo;Prije manje od godinu ti ljudi su morali da obnove svoja stada zbog bolesti koja je tada bila izražena. Ovo je dodatna golgota kroz koju ponovo prolaze bez ijednog opravdanog rezloga&rdquo;,podvlači Živković.
Interesantan tajming kriza
U vi&scaron;e navrata proizvođači su upozoravali da su otkupne cijene niske a trži&scaron;te nestabilno, odnosno da je nekontrolisan uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda.
&ldquo;Prosto je nevjerovatno da u zemlji u kojoj uvozimo vi&scaron;e od 60% mlijeka i mliječnih proizvoda ne možemo prodati domaće mlijeko i mliječne proizvode koji su uz to kvalitetniji i jeftiniji. Uporedite cijene jogurta domaćeg i uvoznog, pasterizovanog mlijeka, pavlake a o sirevima da ne govorimo&rdquo;, kaže Mugo&scaron;a.
Njemu je, ističe, vrlo interesantan i tajming ovih kriza.
&ldquo;Prva je bila krajem aprila pred početak sezone, u vrijeme posta pravoslavnog i islamskog i sad krajem godine. Nije ovo iznenada i nije prvi put, ali to malo koga interesuje od onih koji odlučuju. Ovaj drugi temin se uvijek javlja krajem godine kada veliki trgovci da bi ispunili ugovorene kvote od velikih proizvođača i brendova marginalizuju domaće &scaron;to ih dovodi na ivicu bankrota a za sobom će povući i farmere&rdquo;, upozorava Mugo&scaron;a.
Ukazuje i da je drugi veliki problem zakonsko rje&scaron;enje da na raznim biljnim proizvodima može pisati deklaracije&ldquo;mlijeko i sir&rdquo;iako to, kako poja&scaron;njava,ni po jednom osnovu ne može biti, dodatno ako se ima u vidu da se prodaju u zonama namijenjenim za mliječne proizvode.
Predsjednik Udruženja stočara nagla&scaron;ava da je problem plasmana proizvoda vi&scaron;edecenijski.
&bdquo;Ljetos smo imali priliku da slu&scaron;amo vapaj proizvođača povrća čija je proizvodnja propadala na njivama zbog nekontrolisanog i ogromnog uvoza. Mi smo na sjeveru pro&scaron;le godine imali situaciju da su svi prerađivači mlijeka bili prebukirani, vi&scaron;e nijesu imali magacinskog prostora da skladi&scaron;te gotove proizvode, uglavnom polumasni i punomasni sir, upravo zbog velikog uvoza&ldquo;, podsjeća Živković.
Ističe da je tada na predlog Unije stočara Ministarstvo poljoprivrede formirao radnu grupu, čiji zadatak je bio da se nađe krajnje rje&scaron;enje kako crnogorska poljoprivreda ne bi imala probleme sa prekomjernim uvozom.
&ldquo;Radna grupa je imala nekoliko sastanka i nije se na&scaron;lo trajno rje&scaron;enje. U međuvremenu je počela turističke sezona, i problemi sa zalihama su bili nakratko rije&scaron;eni. Ali, nažalost, sad vidimo da je to bilo privremeno rje&scaron;enje&rdquo;, kaže Živković.
Mugo&scaron;aje stava da je jednostavnije naći dugoročno i sistemsko rje&scaron;enje nego kratkoročno prevazići ovu neprijatnu situaciju.
&bdquo;Državi stoji na raspolaganju čitava paleta mehanizama kojima mogu rije&scaron;iti ovaj problem ako znaju i hoće&ldquo;, poručuje Mugo&scaron;a.
Država ima mehanizme da za&scaron;titi trži&scaron;te, ali nema volje Kako dodaje, kolikodobro država prati situaciju u sektoru mljekarstva govori i informacija da je resorno ministarstvo iz medija saznalo da će biti obustave otkupa mlijeka.&nbsp;
&bdquo;To je zabrinjavajuće&rdquo;, nagla&scaron;ava sagovornik Analitike.
Mugo&scaron;a ukazuje da država,kao i svaka zemlja, ima razne mehanizme vancarinskih barijera kojima može za&scaron;titi trži&scaron;te.
&ldquo;Najbolji primjer je da je Srbija već nekoliko mjeseci zabranila uvoz mlijeka iz Republike Srpske. Sjećamo se i zabrane izvoza sirovog mlijeka u Crnu Goru iz Srbije, dok je u isto vrijeme dozvoljeno za Albaniju i Kosovo.Dakle, ljubav je prolazna a interesi su vječni&rdquo;, ističe Mugo&scaron;a.
Stava je da država ne želi da se suprotstavi trgovcima.
&ldquo;Mnogo je veći problem da se ministarstva zamjere lancima trgovaca nego tamo nekim farmerima neorganizovanim i neznačajnim, koji ne mogu uzdrmati vlast. Ako prestanemo proizvoditi mnogi će u trgovini i ministarstvu biti zadovoljni jer je lako uvesti hranu a neće biti farmera da kvare privid sreće i zadovoljstva svih građana&rdquo;, ističe Mugo&scaron;a.
Farmeri moraju imati svoju mljekaru&nbsp;
On smatra da je dugoročno rje&scaron;enje to da farmeri otkupe ili izgrade jednu ozbiljnu mljekaru.
&ldquo;Poslije toga bi sve bilo drugačije. Ulaganja države moraju biti veća ali to ne rje&scaron;ava problem već ga samo trentutno gasi ili ublažava.Dva uporedna podatka: otkupna cijena mlijeka 2021. godine je bila oko 47 centi. Tada je prosječna plata u Crnoj Gori bila 504 eura. Danas je otkupna cijena niža, jer na sjeveru zbog nemogućnosti plasmana proizvoda smanjuju otkupnu cijenu, a prosječna plata je 1.014 eura. Takođe, cijena kontrole mlijeka u laboratoriji je bila 2,4 eura a danas je 5 peteura. Pa zar je ikome normalno da sve poskupi za 75 % a da cijena mlijeka ostane ista. Kumulativna inflacija za period 21-24 je 43 % ili tu neđe, e toliko je inflacija popila na&scaron;eg mlijeka&rdquo;, kaže Mugo&scaron;a.
Živković ukazuje da radna grupa koju je formiralo resorno ministarstvo nije uradila ni&scaron;ta. Dodaje da je odgovornost i na Ministarstvu ekonomskog razvoja.
&ldquo;Njihov zadatak je bio da spriječe ovakvo uni&scaron;tavanje trži&scaron;ta prehrambenih proizvoda. Lijepo je kad su rafovi puni, ali je najljep&scaron;e kad su rafovi puni domaćih proizvoda, a ne da domaće bacamo a kupujemo uvozno mlijeko. Da li to ima logike&ldquo;, pitaŽivković.
Ministarstvo i Vlada da za&scaron;tite javni interes
Mugo&scaron;a ukazuje da bi posljedice prestanka otkupa bi bile katastrofalne.
&ldquo;Do njih neće doći jer ćeoni koji ovakve krize i izazivaju,a to su Ministarstvo poljoprivrede i trgovački lanci, dijelom i mljekare,da se jave kao spasioci nekim dogovorom kao i vi&scaron;e puta do sada, ali problemi će ostati a nijedan benifit farmeri neće osjetiti, osim one narodne 'dobro je, vazda može biti i gore'&rdquo;, kaže Mugo&scaron;a.
Poručuje da je dužnost Vlade i Ministarstva da vode računa o javnom interesu.
&ldquo;Naravno, ovdje ne stavljam mljekare i trgovce u istu ravan sa Ministarstvom jer to su privatne kompanije i gledaju svoj interes i profit za razliku od Ministarstva i Vlade koji moraju voditi računa o javnom interesu, dok privatni sektor može, i trebao bi imati dru&scaron;tvenu odgovornost ali ne mora&ldquo;, navodi on.
Zato, kaže, smatra da treba pozvati ljude koji ovaj posao i probleme poznaju, znaju zakonske i evropske mogućnosti i dogovore se da ovakvih problema vi&scaron;e ne bude.
&bdquo;Takvih ljudi u Crnoj Gori ima&rdquo;, zaključuje Mugo&scaron;a.

Mugoša: Uvozimo više od 60% mliječnih proizvoda, a domaće mlijeko ne možemo prodati u CG; Živković: Stočari iz cijele države da dignu glas

"OTKUPLJIVAČI MLIJEKA NEODGOVORNO SE PONIJELI PREMA PROIZVOĐAČIMA"

U južnim predjelima Crne Gore danas će biti pretežno sunčano, povremeno uz malu i umjerenu oblačnost.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će biti promjenljivo oblačno i uglavnom suvo.
Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera, u drugom dijelu dana i tokom noći ponegdje umjeren do pojačan sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura od jedan do 14, najvi&scaron;a dnevna od devet do 24 stepena.

Danas do 24 stepena

VREMENSKA PROGNOZA

Biv&scaron;i ambasador i politički direktor Demokratske partije socijalista (DPS) Tarzan Milo&scaron;ević u stabilnom je stanju nakon udesa, saznaje Pobjeda.
Milo&scaron;ević je juče ujutro doživio saobraćajnu nezgodu na auto-putu Princeza Ksenija.
On se nalazi na liječenju u Kliničkom centru Crne Gore i van životne opasnosti je.

Tarzan Milošević van životne opasnosti

POVRIJEĐEN JUČE U UDESU NA AUTO-PUTU

Izmjena Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović-Njego&scaron;, posebno brisanje riječi &bdquo;nasilna&ldquo; iz opisa aneksije Crne Gore 1918. godine, predstavlja korak ka smirivanju strasti i izgradnji jedinstva, ocijenio je princ Nikola Petrović Njego&scaron;.
Poslanici Pokreta Evropa sad Gordan Stojović i Milo&scaron; Pižurica podnijeli su Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović-Njego&scaron; kojim traže da se, pored ostalog, iz tog akta izbri&scaron;e riječ &ldquo;nasilne&ldquo; u formulaciji o aneksiji države iz 1918. godine.&nbsp;
Princ Nikola je kazao da je revizija ovog zakona postala neophodna zbog neispunjenja određenog broja obaveza, od kojih je najvažnija dodjeljivanje rezidencije porodici Petrović Njego&scaron;.
On je podsjetio da je proces koji je doveo do dono&scaron;enja Zakona iz 2011. godine trajao sedam godina, te da je najbitniji rezultat tog procesa bio moralna i istorijska rehabilitacija dinastije.
&ldquo;Ono &scaron;to mi je tada bilo najvažnije bila je pravda &ndash; pravda ukazana dinastiji koja je branila slobodu, čast i nezavisnost Crne Gore&rdquo;, naveo je princ Nikola.
Kako je istakao, već tada je termin &bdquo;nasilna&ldquo; izazvao polemike i spriječio da zakon bude usvojen većinom glasova poslanika.
&ldquo;Za mene, tada kao i danas, riječ &bdquo;aneksija&ldquo; ostaje istorijska činjenica koja je izbrisala Crnu Goru sa mapa i bacila moju porodicu u bol izgnanstva. &Scaron;to se ostalog tiče, prepu&scaron;tam istoričarima da raspravljaju o događajima koji su se desili prije skoro 127 godina&rdquo;, rekao je princ Nikola, prenosi agencija Mina.
On je podsjetio na priznanje Francuske iz 2017. godine o istorijskoj nepravdi učinjenoj Kralju Nikoli i Crnoj Gori nakon Prvog svjetskog rata.
Princ Nikola je kazao da se u Predlogu izmjena zakona predviđa brisanje riječi &bdquo;nasilna&ldquo;, a da se zadrži termin &bdquo;aneksija&ldquo;, koji to već sam po sebi podrazumijeva, i navodeći da to doživljava kao iskrenu namjeru premijera da smiri strasti i pronađe kompromis.
&ldquo;Možda ćete me smatrati naivnim, ali namjera predsjednika Vlade da smiri strasti i pronađe nove kompromise učinila mi se iskrenom. Njegova namjera da ispo&scaron;tuju crnogorsku dinastiju i vraćanjem jednog simboličnog mjesta &ndash; takođe&rdquo;, rekao je princ Nikola.
On je kazao da mu je važno da njegova porodica konačno dobije rezidenciju &ndash; dom koji je pripadao njegovom djedu Mirku, gdje je rođen njegov otac Mihajlo, čime bi ible ispo&scaron;tovane odredbe zakona iz 2011. godine.
Princ Nikola je istakao da su sjećanja i istorijski izvori često selektivni i povezani s porodičnim tradicijama, zbog čega je te&scaron;ko prevazići međusobne rane.
On je rekao da rijetki mogu prihvatiti drugačiju verziju događaja, ali da vjeruje da bi aktuelna polemika mogla otvoriti prostor za konstruktivni dijalog.
Princ Nikola je naglasio da mnogo vi&scaron;e brine o budućnosti Crne Gore nego o njenoj bolnoj pro&scaron;losti, koja se, nažalost, ne može promijeniti.
 &ldquo;Kako zajedno izgraditi održivu budućnost za na&scaron;u djecu i nove generacije &ndash; to je za mene jedino pravo pitanje&rdquo;, rekao je princ Nikola poručujući da ime Petrović Njego&scaron; treba da ujedinjuje Crnogorce, a ne da ih razdvaja.

Princ Nikola: Ime dinastije Petrović Njegoš treba da ujedinjuje Crnu Goru, a ne da dijeli

"MNOGO VIŠE BRINEM O BUDUĆNOSTI CRNE GORE NEGO O NJENOJ BOLNOJ PROŠLOSTI"

Tokom septembra Fitosanitarna inspekcija spriječila je stavljanje na trži&scaron;te ukupno 150,518 tona nebezbjednih proizvoda iz uvoza. Zbog utvrđenih neusagla&scaron;enosti sa propisanim zahtjevima izdato je 17 rje&scaron;enja o zabrani uvoza i provoza, od čega je devet po&scaron;iljki vraćeno, a osam uni&scaron;teno.
Vraćene po&scaron;iljke odnose se na: dvije po&scaron;iljke hrane za životinje (26 tona), &scaron;est po&scaron;iljki vinskog grožđa (108,656 tona), jednu po&scaron;iljku sadnica ukrasnog bilja (17 komada).
Uni&scaron;tene po&scaron;iljke obuhvatile su različite vrste voća i povrća: krastavce (2,557 tona), kivi (814 kg), paradajz (5,678 tona), list celera (462,4 kg), banane (6,167 tonag), kombinovanu po&scaron;iljku maslina i banana (145 kg), te jednu po&scaron;iljku paleta (22 komada).
Inspekcijski nadzor u unutra&scaron;njem prometu
U izvje&scaron;tajnom periodu sprovedeno je 107 inspekcijskih pregleda, od čega najvi&scaron;e po osnovu Zakona o zdravstvenoj za&scaron;titi bilja &ndash; 88 pregleda. Pored toga, izvr&scaron;ene su kontrole prema zakonima o sadnom materijalu (dva), sjemenskom materijalu (tri), sredstvima za ishranu bilja (jednu), sredstvima za za&scaron;titu bilja (10) i bezbjednosti hrane (tri).
&ldquo;Tokom kontrola uzeto je 62 uzorka za laboratorijsku analizu, dok je poseban akcenat stavljen na praćenje zdravstvenog stanja bilja, pojave &scaron;tetnih organizama i kontrolu kvaliteta sjemenskog i sadnog materijala. U skladu sa Programom fitosanitarnih mjera za 2025. godinu, sprovedena su i ciljanja uzorkovanja radi utvrđivanja prisustva opasnog organizma Candidatus Phytoplasma vitis (Flavescence dor&eacute;e)&rdquo;, navodi se u izvje&scaron;taju.
Kontrola uvoza i izvoza
Na granicama i mjestima uno&scaron;enja u septembru je pregledano ukupno 2.159 po&scaron;iljki biljnog i neživotinjskog porijekla: 1.541 po&scaron;iljka pri uvozu, 88 u provozu, 347 po&scaron;iljki namijenjenih izvozu, 166 za reeksport.
Pri uvozu je uzeto 518 uzoraka, a za 12 je laboratorijski utvrđeno da ne ispunjavaju propisane zahtjeve. Laboratorijski pregledano je 33,61 odsto po&scaron;iljki iz uvoza.
Izvozna kontrola
Pri izvozu fitosanitarna inspekcija pregledala je 513 po&scaron;iljki i izdala: 347 fitosertifikata za izvoz (za merkantilni krompir, lubenice, stono grožđe, nektarine, ljekovito bilje, drvenu građu i hranu za životinje), 166 fitosertifikata za reeksport.
Naplaćene naknade
U izvje&scaron;tajnom periodu fitosanitarni inspektori su naplatili naknade u ukupnom iznosu od 76.028,85 eura.

Uništeno i vraćeno više od 150 tona proizvoda iz uvoza

IZVJEŠTAJ FITOSANITARNE INSPEKCIJE ZA SEPTEMBAR

Sindikat prosvjete Crne Gore dobio je nacrt prijedloga izmijenjenog Granskog kolektivnog ugovora kojim su propisana uvećanja određenih dodataka za nastavnike, ali predsjednik ove radničke organizacije Radomir Božović kaže da nijesu presrećni ponudom i da očekuju da će nastaviti razgovori. Socijalni partneri, odnosno sindikalci i resorna ministarstva danas bi trebalo da nastave pregovore, pi&scaron;e Pobjeda.
Božović je potvrdio Pobjedi da je juče održana sjednica Glavnog odbora Sindikata na kojoj se, pored ostalog, diskutovalo o nacrtu GKU koji su im dostavili iz ministarstava prosvjete, nauke i inovacija i finansija. On nije iznosio vi&scaron;e detalja, ali je rekao da članstvo tog tijela, odnosno nastavnici traže da se preciziraju određene stavke.
&ldquo;Glavni odbor Sindikata traži konkretizaciju rje&scaron;enja&rdquo;, kazao je Božović.
Nezadovoljstvo
Prema riječima Božovića, očekivali su da se određeni uvećani dodaci konkretizuju u nacrtu prijedloga. Božović je u petak nakon tada&scaron;njeg sastanka u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija kazao novinarima da će se uvećati određeni dodaci, te da se &scaron;iri spisak u odnosu na ranije saop&scaron;tenje ministarke prosvjete Anđele Jak&scaron;ić-Stojanović, kada je saop&scaron;tila da će se uvećati dva dodatka &ndash; razredno starje&scaron;instvo sa deset na 12 odsto i dodaci za vi&scaron;a zvanja (mentor, istraživač&hellip;)&nbsp; po 0,2 odsto.
Božović je u petak kazao da je dogovoreno da će se uvećati i dodaci za naučno zvanje, rad u kombinovanim odjeljenjima, rad u vi&scaron;e &scaron;kola&hellip; Prema njegovim riječima, to nije precizirano u ponuđenom nacrtu o kojem je Glavni odbor juče raspravljao, već su ponuđene samo dvije stavke koje je ranije predočila ministarka.
&ldquo;Jo&scaron; nema konačnog rje&scaron;enja&rdquo;, rekao je Božović.
On dodaje da je u ponuđenom prijedlogu istaknuto da su ministarstva posvećena unapređenju materijalnog statusa zaposlenih, te kaže da su i sindikalci posvećeni socijalnom dijalogu da se dođe do najboljeg modela.
&ldquo;Treba jo&scaron; da se razgovara&rdquo;, rekao je Božović, dodajući da je potrebno da se dogovore i o uvećanju plata nastavnicima za deset odsto od januara sljedeće godine.
Pojedini članovi Glavnog odbora Sindikata prosvjete kazali su juče nezvanično Pobjedi da pored ponuđene dvije stavke kroz koje se uvećavaju dodaci nastavnicima, očekuju da se uvećaju jo&scaron; pojedine, a sve kako zaposleni ne bi osjetili umanjenja na zarade zbog centralizovanog obračuna plata koji je počeo da se primjenjuje od 1. jula.
Očekuju da će sindikalci i resorna ministarstva postići kompromis.
&ldquo;Prijedlog za izmjene Granskog kolektivnog ugovora koji su poslali iz Ministarstva u ovakvoj formulaciji ne bi pro&scaron;ao na sjednici Glavnog odbora. Očekujemo da dvije strane postignu kompromis&rdquo;, kazali su pojedini profesori.
Reakcije
Ukoliko konačni prijedlog ne dobije zeleno svjetlo na Glavnom odboru, najavljeno je ranije da bi u tom slučaju uslijedila radikalizacija &ndash; &scaron;trajk, protesti ili ne&scaron;to treće.
Nastavnici prema propisima nemaju pravo na &scaron;trajk, već moraju da drže nastavu 45 minuta po&scaron;to nije donesen akt o minimumu procesa rada. Oni su, uprkos tome, pro&scaron;le godine organizovali &scaron;trajk u trajanju od tri dana nakon čega su se sa vlastima dogovorili da im se uvećaju zarade, &scaron;to je bio njihov zahtjev.
Resorno ministarstvo je potom podnijelo tužbu zbog organizacije &scaron;trajka mimo zakona i dokazali su na sudu da radikalizacija nije bila u skladu sa propisima. Niko od nastavnika, niti &Scaron;trajkačkog odbora Sindikata, nije snosio posljedice. Iz radničke organizacije su nedavno u vi&scaron;e navrata poručivali da ne bježe od &scaron;trajka, poručujući da je to ustavno pravo nastavnika.
Sindikalci sa resornim ministarstvima pregovaraju o izmjenama Granskog kolektivnog ugovora od 1. septembra i to nakon &scaron;to su tog dana profesori u &scaron;kolama organizovali &scaron;trajk upozorenja zbog smanjenih zarada koje su uslijedile zbog primjene centralizovanog obračuna zarada od 1. jula, odnosno od 1. avgusta.
Radnička organizacija odazvala se tada na poziv za razgovor Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, ali su kritikovali taj resor &scaron;to im nije odgovarao na brojne dopise i poku&scaron;aje uspostavljanja komunikacije tokom prethodna dva mjeseca. Sidnikalci su poručivali da je pojedinim nastavnicima smanjena plata i do 50 eura, ili vi&scaron;e, jer novi sistem ne obračunava dodatke koje primaju nastavnici kako treba.
S druge strane, iz ministarstava prosvjete, nauke i inovacija i finansija poručivali su da se sve odvija u skladu sa zakonom. Navodili su primjere da je u pojedinim ustanovama inspekcija registrovala nepravilnosti, te da se u &scaron;kolama nije obračunavala podjednako plata. Isticali su da su prona&scaron;li nepravilnosti u obračunima i kada su u pitanju bolovanja.
Očekuje se da se centralizovani obračun zarada počne primjenjivati u srednjim &scaron;kolama od 1. decembra. Ukoliko socijalni partneri, odnosno Sindikat i resorna ministarstva ne postignu kompromis do tada, to bi značilo da će nastavnicima koji rade u srednjim &scaron;kolama novembarska plata, takođe, biti umanjena, kao &scaron;to je njihovim kolegama u osnovnim &scaron;kolama.

Božović: Nijesmo presrećni, vjerujemo da ovo nije posljednja riječ Ministarstava

SINDIKAT PROSVJETE CRNE GORE DOBIO NACRT IZMIJENJENOG GKU OD RESORNIH MINISTARSTAVA

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti pretežno sunčano, a na sjeveru umjereno do pretežno oblačno, uz kraće sunčane periode.
Na sjeveru se ujutru po kotlinama očekuje magla i niska oblačnost.
Kako je saop&scaron;teno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti uglavnom slab, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura jedan do 14, najvi&scaron;a dnevna 10 do 24 stepena.

Danas na jugu pretežno sunčano, na sjeveru oblačno

DO 24 STEPENA

Agencija za kontrolu kvaliteta visokog obrazovanja (AKOKVO) odobrila je izdavanje sertifikata o akreditaciji doktorskog akademskog studijskog programa "Arhitektura i urbanizam" na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici Univerziteta Crne Gore.
"Studijskim programom, u trajanju od tri godine (&scaron;est semestara), obima 180 ECTS kredita, omogućen i najvi&scaron;i stepen obrazovanja iz oblasti arhitekture i urbanizma na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta crne Gore",navedeno je u saop&scaron;tenu Univerziteta Crne Gore.
Otvaranje doktorskih studija, kako ističu, predstavlja snažan podsticaj unapređenju istraživačke izvrsnosti u oblastima arhitekture i urbanizma u Crnoj Gori.
"Razvijen je na platformi dostizanja prepoznatljivosti u okviru Evropskog prostora visokog obrazovanja i Evropskog istraživačkog prostora", zaključuju u saop&scaron;tenju.

Akreditovan akademski doktorski studijski program "Arhitektura i urbanizam"