Politika

Evropska komisija se priprema za budućnost većeg saveza, ili bar postavlja temelje za rasprave među državama članicama. Predlog reformi za pro&scaron;irenje EU trebalo bi da bude razmatran i predstavljen od strane Kolegijuma komesara 29. oktobra 2025. godine, sa ciljem da se Unija pripremi za integraciju novih članica.
Prema najnovijem objavljenom dnevnom redu Kolegijuma, tačka pod nazivom &bdquo;EU spremna za pro&scaron;irenje: revizije politika i reforme&ldquo; zakazana je za isti dan kada i Paket o pro&scaron;irenju za 2025.
Na osnovu trenutnih informacija, predlog reformi EU u ovoj oblasti biće nelegislativne prirode, kako je navedeno u radnom dokumentu koji je Komisija objavila u februaru. Kao i često u slučaju tačaka sa dnevnog reda Kolegijuma, datum objave je i dalje okviran, &scaron;to znači da može biti pomjeren unapred ili odložen za nekoliko nedjelja. Tačan format jo&scaron; uvijek nije potvrđen&mdash;najvjerovatnije će to biti smjernice&mdash;ali predlog će se nadovezati na Komunikaciju iz 2024. godine o reformama i revizijama politika prije pro&scaron;irenja, koja je naglasila da, iako su reforme EU &bdquo;i ranije bile potrebne&ldquo;, sa pro&scaron;irenjem Unije &bdquo;one postaju neophodne&ldquo;.
Ovo je prvi pregled sadržaja predstojećeg predloga reformi u vezi sa pro&scaron;irenjem EU, za koji se očekuje da će se fokusirati i na unutra&scaron;nju i na spolja&scaron;nju dimenziju, &bdquo;jer i buduće članice i EU moraju biti spremne u trenutku pristupanja, a oba procesa treba da napreduju paralelno.&ldquo;
Dok se čeka predlog Komisije, bitno je pomenuti da Evropski parlament radi na izvje&scaron;taju o potrebi unutra&scaron;njih reformi.
U suprotnom, pro&scaron;irena EU &bdquo;rizikovala bi paralizu&ldquo;, a postojeći problemi efikasnosti, demokratije i funkcionisanja &bdquo;sigurno bi se dodatno povećali&ldquo;, izjavio je izvjestilac Sandro Gozi (Renew Europe) u intervjuu za The New Union Post.
Nacrt izvje&scaron;taja očekuje se da bude stavljen na glasanje u Odboru za ustavna pitanja (AFCO) 23. septembra
Ne treba zaboraviti ni predstavljanje Paketa o pro&scaron;irenju&mdash;zakazano za 29. oktobar&mdash;godi&scaron;njeg seta dokumenata koji predstavljaju pristup Evropske komisije integraciji potencijalnih novih članica.
Paket će obuhvatiti zemlje koje su zvanično priznati kandidati&mdash;trenutno Albanija, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Sjeverna Makedonija, Moldavija, Crna Gora, Srbija, Turska i Ukrajina&mdash;kao i potencijalne kandidate, među kojima je za sada samo Kosovo.
Paket o pro&scaron;irenju sastoji se od komunikacije i izvje&scaron;taja specifičnih za svaku zemlju. Komunikacija o pro&scaron;irenju je strate&scaron;ki dokument koji razmatra ključna de&scaron;avanja u protekloj godini, uključujući preporuke za unapređenje procesa.
Izvje&scaron;taji po zemljama pružaju detaljnu procenu napretka i nedostataka svakog kandidata, posebno u kritičnim oblastima kao &scaron;to je vladavina prava, nudeći dubinske analize reformi potrebnih da bi se nacionalno zakonodavstvo uskladilo sa standardima EU.

Evropska komisija će do jeseni predstaviti interne reforme u pripremi za proširenje EU

S CILJEM DA SE UNIJA PRIPREMI ZA INTEGRACIJU NOVIH ČLANICA

Odbrana strate&scaron;kih resursa pitanje je nacionalne bezbjednosti i dostojanstva jedne države, a ne trži&scaron;ne cijene, kazao je predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore (ASCG) Savo Kentera.
On je to rekao na okruglom stolu pod nazivom &bdquo;Kritična infrastruktura kao instrument meke moći&ldquo;, koji je organizovao ASCG.
Kentera je poručio da je odbrana strate&scaron;kih resursa pitanje nacionalne bezbjednosti, a ne trži&scaron;ne cijene.
&bdquo;To je pitanje dostojanstva jedne države&ldquo;, istakao je Kentera.
On je kazao da su male zemlje, poput Crne Gore, posebno ranjive, jer im se često nude investicije koji u su&scaron;tini znače gubitak suvereniteta.
&bdquo;Ne smijemo dozvoliti da ono &scaron;to je kičma na&scaron;e države postane alat u rutkama tuđe politike. Moramo imati jasnu crvenu liniju. Strate&scaron;ki resursi se čuvaju, &scaron;tite i razvijaju u interesu građana Crne Gore, a ne prodaju na rasprodaji pod pritiskom, ili iz kratkoročnih interesa&ldquo;, naveo je Kentera.
On je naglasio da ovo nije pitanje samo ekonomije, već pitanje identiteta i slobode.
&bdquo;Ako predamo kontrolu nad na&scaron;om infrastrukturom, predali smo i kontrolu nad samim sobom&ldquo;, kazao je Kentera.
On je rekao da Crna Gora jeste geografski mala država, ali da ima ne&scaron;to &scaron;to mnogi veći nemaju.
&bdquo;Imamo jasnu svijest o tome ko smo i &scaron;ta smo, gdje pripadamo i za &scaron;ta se borimo. Na&scaron;a snaga nije u veličini, već u jasnoj viziji&ldquo;, naveo je Kentera.
On je kazao da &bdquo;na&scaron;a budućnost nije u zavisnosti, već u savezni&scaron;tvu sa onima koji dijele na&scaron;e vrijednosti&ldquo;.
&bdquo;Sa pravim, iskrenim prijateljima i partnerima. I zato želim da poručim: Ko kontroli&scaron;e na&scaron;u infrastrukturu, kontroli&scaron;e na&scaron;u zemlju. A Crna Gora to ne smije nikada nikome dozvoliti&ldquo;, istakao je Kentera.
Kako je kazao, kada se govori o kritičnoj infrastrukturi, nije riječ samo o dalekovodima, lukama, telekomunikacijama.
&bdquo;Mi govorimo o srcu jedne države. Ako to srce prestane da kuca, prestaje i država da di&scaron;e&ldquo;, dodao je Kentera.
Kritična infrastruktura, kako je istakao, vi&scaron;e nije samo tehničko pitanje, ona je postala političko oružje i instrument meke moći.
&bdquo;Danas neprijatelj ne mora da &scaron;alje vojsku. Dovoljno je da zavrne ventil gas&ldquo;, kazao je Kentera.
On je dodao da tu ne misli na Crnu Goru, već globalno.
&bdquo;Dovoljno je da isključi mreže, dovoljno je da presječe tok informacije. I mi ostajemo automatski paralizovani&ldquo;, rekao je Kentera.
On je ocijenio da se u Crnoj Gori to osjeća na vi&scaron;e nivoa.
&bdquo;Mi nemamo gas, ali zavisimo od uvoza električne energije. Istina, u nekim mjesecima imamo i za izvoz. Ali generalno, nemamo stabilnost. Jedan poremećaj na trži&scaron;tu i cijela ekonomija postaje talac&ldquo;, naveo je Kentera.
On je kazao da na&scaron;a digitalna infrastruktura zavisi od globalnih platformi, čije se odluke donose daleko od Podgorice.
&bdquo;Neke dalje od Podgorice, neke bliže, a možda te koje su bliže, možda su i opasnije. Na&scaron;a saobraćajna i energetska mreža često je u rukama aktera koji ne dijele uvijek na&scaron;e interese&ldquo;, rekao je Kentera.
Kako je naveo, ko kontroli&scaron;e infrastrukturu, kontroli&scaron;e i budućnost, i to je nova realnost.
Kentera je poručio da za Crnu Goru postoje tri imperativa, a prvi je energetska nezavisnost.
&bdquo;Moramo graditi obnovljive izvore, ulagati u sunce, vjetar, more, vodu. Energetika mora ostati u rukama države i njenih građana&ldquo;, kazao je Kentera.
On je poručio da Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nije samo kompanija
&bdquo;Ona je krvotok na&scaron;e privrede i na&scaron;eg dru&scaron;tva. Ako EPCG ikad dođe u ruke stranog kapitala koji se vodi tuđim interesima, izgubili bismo sposobnost da sami odlučujemo o sopstvenoj budućnosti&ldquo;, naveo je Kentera.
EPCG, kako je istakao, ne smije nikad postati moneta za političku trgovinu, niti predmet kratkoročnih finansijskih kalkulacija.
Kentera je naglasio da EPCG mora ostati nacionalni stub i garant stabilnosti i sigurnosti.
&bdquo;Drugo, digitalni suverenitet. Ko kontroli&scaron;e na&scaron;e podatke, taj kontroli&scaron;e i nas. Zato moramo čuvati na&scaron;e mreže, razvijati kapacitete i povezivati se sa partnerima kojima vjerujemo i koji dijele iste one vrijednosti za koje se mi zalažemo&ldquo;, naveo je Kentera.
Treći prioritet, kako je kazao, odnosi se na za&scaron;titu strate&scaron;kih resursa.
&bdquo;Na&scaron;e vode, luke, na&scaron;e energetske kompanije - to nijesu samo preduzeće. To nijesu robe koje se iznose na trži&scaron;te kao svaka druga&ldquo;, rekao je Kentera.
On je poručio da je &bdquo;to temelj na&scaron;eg opstanka&ldquo;.
&bdquo;Ako luke i aerodromi pređu u ruke stranog kapitala koji se vodi tuđim interesima, gubimo kontrolu nad svojim morem i nad svojom ekonomijom&ldquo;, kazao je Kentera.
On je rekao da, ako energetska preduzeća postanu predmet političkih igara i stranih kalkulacija, &bdquo;gubimo sposobnost da sami odlučujemo o svjetlu i toplini u na&scaron;im domovima&ldquo;.
&bdquo;Ako dopustimo da se na&scaron;i izvori vode pretvore u privatnu imovinu, jednog dana na&scaron;i građani mogu plaćati najskuplje cijene za resurse koji su rođeni u na&scaron;oj zemlji&ldquo;, naveo je Kentera.
&nbsp;

Kentera: Odbrana strateških resursa pitanje nacionalne bezbjednosti

"TO JE PITANJE DOSTOJANSTVA JEDNE DRŽAVE“

Komisija koju je formirala Agencija za&nbsp;životnu sredinu već je&nbsp;pripremila&nbsp;pozitivno mi&scaron;ljenje i saglasnost za izgradnju kolektora u&nbsp;Botunu, tvrdi predsjednik Demokratske narodne partije i poslanik Milan Knežević.
 Knežević je pozvao Specijalno državno tužila&scaron;tvo (SDT) da protiv članova komisije koji su dali pozitivno mi&scaron;ljenje na, kako je naveo, ekolo&scaron;ki genocid u Gornjoj Zeti po službenoj dužnosti pokrene istražni postupak i utvrdi da li u njihovom pona&scaron;anju ima elemenata zloupotrebe službenog položaja i koruptivnosti.

Knežević: Komisija već pripremila saglasnost za izgradnju kolektora u Botunu, SDT da provjeri ima li elemenata koruptivnosti

TVRDI PREDSJEDNIK DEMOKRATSKE NARODNE PARTIJE

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatovića zatražio je od predsjednika Skup&scaron;tine Andrije Mandića da zakaže vanrednu sjednicu za 15.septembar na kojoj će se raspravljati o predlogu da Mirjana Vučinić bude sutkinja Ustavnog suda.
"Imajući u vidu da Skup&scaron;tina Crne Gore u toku redovnog proljećnog zasijedanja nije razmotrila prijedlog za izbor advokatice Mirjane Vučinić za sudiju Ustavnog suda, koji je Parlamentu sredinom maja uputio Predsjednik Crne Gore, on je uputio zahtjev za vanredno zasijedanje Skup&scaron;tine za 15. septembar 2025. godine sa početkom u 11 sati u skladu sa članom 90 Ustava Crne Gore i članom 128 Poslovnika Skup&scaron;tine, na kojem će biti razmotren predmetni prijedlog", pi&scaron;e u saop&scaron;tenju iz&nbsp; Kabineta Milatovića.
Kako dalje navode, dosada&scaron;njim pasivnim odnosom Skup&scaron;tine Crne Gore, kada je u pitanju potreba popune svih upražnjenih sudijskih mjesta u Ustavnom sudu, dodatno se produbljuje ustavna kriza, ugrožava vladavina prava i usporava evropski put Crne Gore.
"U tom smislu, predsjednik Milatović nastoji da, kori&scaron;ćenjem svojih ustavnih nadležnosti, doprinese kompletiranju Ustavnog suda i postizanju njegove pune funkcionalnosti.
Takođe, podsjećamo da je u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima predsjednik Milatović raspisao Javni poziv za izbor jo&scaron; jednog sudije Ustavnog suda i da je postupak u toku. Pozivaju poslanike da, kako navode, pokažu odgovornost i omoguće kompletiranje Ustavnog suda kao prve linije odbrane pravnog i institucionalnog poretka u zemlji", poručuju iz Kabineta.

Milatović traži od Mandića da zakaže vanrednu sjednicu 15. septembra i raspravu o kandidatkinji za sudiju Ustavnog suda

"DOSADAŠNJIM PASIVNIM ODNOSOM SKUPŠTINE DODATNO SE PRODUBLJUJE USTAVNA KRIZA"

Crna Gora će susjednoj Hrvatskoj, uz brojne druge zahtjeve, ispuniti i taj da isplati vi&scaron;e od 17 miliona od&scaron;tete osobama koje su bile zatočene u objektu nekada&scaron;nje Vojske Jugoslavije u kotorskom naselju Morinj, koji je početkom devedesetih godina služio kao logor, pi&scaron;e Pobjeda.
Sudski spisi vezani za slučajeve iz logora &bdquo;Morinj&ldquo;, koji je radio od oktobra 1991. do avgusta 1992. godine, pominju različit broj logora&scaron;a koji se kreće od 160. Na spomen-ploči na ulazu u taj objekat sada stoji kako su u logoru bile zatočene 292 osobe iz Dubrovačke regije. Međutim, prema saznanjima Pobjede, iz Hrvatske se sve če&scaron;će pominje broj od 300 pa i vi&scaron;e onih koji tvrde da su žrtve iz logora u Morinju.
Kada je riječ o isplati &scaron;tete, Crna Gora je do 2018. godine na ime nematerijalne od&scaron;tete već dala oko 1,43 miliona eura.
Kako podaci nijesu cjeloviti, zna se da je novac primilo između 145 do 200 biv&scaron;ih logora&scaron;a, a pojedinačni iznosi kretali su se od 20.000 do 30.000 eura.
Po&scaron;to su postupci za naknadu &scaron;tete i dalje u toku, krajnji iznos ostaje nepoznanica, jer, uz novac koji će biti dat direktno onima koji su bili zatočeni, nadovezuje se i onaj dio koji pripada državi Hrvatskoj.

Hrvatska traži najmanje 17 miliona zbog logora „Morinj“

RASTE IZNOS ODŠTETE ZATOČENICIMA IZ BIVŠE KASARNE JNA

Ministar poljoprivrede, &scaron;umarstva i vodoprivrede, Vladimir Joković u emisiji &bdquo;Budimo budni &ndash; pitajte Vladu&ldquo; komentarisao je nedavno održani kongres SNP-a, na kojem je treći put izabran za predsjednika tog političkog subjekta.
&ldquo;Za budućnost SNP-a nijesam zabrinut. Neko ko hoće da bude predsjednik SNP-a mroa da shvati da se ne može postati predsjednik SNP-a lobiranjem u poslednjih četiri mjeseca ili prethodnih godinu dana&rdquo;, kaže Joković.
To se, kako poja&scaron;njava,zavrjeđuje radom u partiji, unazad dvadesetak godina.
&ldquo;Mislim da iz ovoga svi možemo da izvučemo neke pouke. Pitanje je za&scaron;to Dragaoslav &Scaron;ćekić nije ostao do kraja da vidi kakvu bi podr&scaron;ku imao. Ja nikad ne bih rekao, da sam na drugoj strani, rekao ni&scaron;ta lo&scaron;e o SNP-u. &Scaron;ćekić je bio poslanik, predsjednik Op&scaron;tine Berane, ministar, potpredsjednik partije&hellip;I nikad mi nije rekao da ne&scaron;to ne valja za sve ove godine&rdquo;, istakao je Joković.
Kaže da zbog godina provedenih u SNP-u neće ni&scaron;ta lo&scaron;e govoriti o &Scaron;ćekiću.
Joković je odgovarjući na pitanje kako će se &Scaron;ćekićev izlazak iz SNP-a odraziti na njegovu ministarsku funkciju, nagla&scaron;ava da je logično po&scaron;tovati koalicioni sporazum, i da &Scaron;ćekić ne može obavljati funkciju ministra u ime SNP-a.
&ldquo;Niko neće moći obavljati nijednu funkciju koju je SNP dobio, a da nije u SNP-u&rdquo;, naglasio je Joković.
Predviđa da od formiranja nove stranke Dragoslava &Scaron;ćekića &ldquo;nema ni&scaron;ta&rdquo;.
&nbsp;

Joković: Niko neće moći obavljati nijednu funkciju koju je SNP dobio, a da nije u stranci

PORUČIO LIDER TE PARTIJE

Službeni automobil Hotelske grupe &ldquo;Budvanska rivijera&rdquo;, &scaron;koda ( BD BD 084) havarisano je u lančanom sudaru na auto putu u mjestu Lučani, nadomak Čačka 29. avgusta, kada je njime upravljao aktuelni savjetnik izvr&scaron;nog direktora, doskora&scaron;nji predsjednik Odbora direktora ove najveće hotelske kompanije u većinskom vlasni&scaron;tvu države, Mijomir Pejović, kadar Demokrata.
Na automobilu, koji službeno koriste članovi Odbora direktora je pričenjena značajna &scaron;teta, te kako nije bilo u voznom stanju, morala ga je &scaron;lep služba dovesti do Crne Gore.
Pejović je za Vijesti kazao da je automobil po odobrenju vozio u službene svrhe, te odbacio spekulacije da ga je koristio u privatne i tokom odmora u susjednoj državi.
&ldquo;Kao savjetnik izvr&scaron;nog direktora sam 28. avgusta bio na sastanku u Kolarčevoj u Beogradu u 15 časova sa izvr&scaron;nim direktorom Big Blue grupe Vladimirom Vladisavljevićem. Sjutradan prilikom povratka na autoputu kod mjesta Lučani vozilo iza mene je izazvalo lančani sudar u kome je učestvovalo i vozilo ispred mene. Automobil nije bio u voznom stanju i &scaron;lepom je dovezen do Crne Gore&rdquo;, rekao je Pejović.
Naglasio je da je tamo&scaron;nja policija izvr&scaron;ila uviđaj i zapisnički konstatovala da je vozač koji je bio iza službenog automobila izazvao udes i snosi krivicu.
Pejović je dodao da nijesu tačne &scaron;pekulacije da je vozilo tajno prebačeno preko granice, kako bi se zata&scaron;kao slučaj, već je uredno pre&scaron;lo granični prelaz.
Pejović je nedavno podnio ostavku na članstvo u Odboru direktora i time izazvao krizu u ovom rukovodećem tijelu. On se usprotivio izboru predstavanika PES-a Luke Vukalovića za predsjednika odbora direktora &ldquo;Budvanska rivijera&rdquo; uz tvrdnju da se protivi planovima u nekim centrima moći iz Podgorice koji namjeravaju da privatizuju turističko naselje &ldquo;Slovenska plaža&rdquo;.

U Srbiji havarisano službeno vozilo Budvanske rivijere, vozio ga Pejović

TVRDI DA NIJESU TAČNE ŠPEKULACIJE DA JE VOZILO TAJNO PREBAČENO PREKO GRANICE

Biv&scaron;i ministar vanjskih poslova Hrvatske Miro Kovač kaže da su odnosi Hrvatske i Crne Gore dobri, ali da ima potencijala da budu jo&scaron; puno bolji. On, u razgovoru za Antenu M, ukazuje da sada sve, u najvećoj mjeri, zavisi od rukovodstva Crne Gore. Kovač navodi da Hrvatska zna da u crnogorskoj vladajućoj strukturi ima činioca koji podmeću klipove u poku&scaron;aje rje&scaron;avanja otvorenih pitanja, ali ističe da je na snagama koje su za integraciju u EU i pobolj&scaron;anje odnosa, da se nametnu i da to rije&scaron;e.
Kovač podsjeća da između Hrvatske i Crne Gore ima nekoliko otvorenih pitanja i navodi da u Hrvatskoj očekuju da će Crna Gora pokazati ozbiljnost u pristupanju tim otvorenim pitanjima, te da će naći adekvatna rje&scaron;enja.
"Na kraju krajeva, zatvaranje tih pitanja je u interesu Crne Gore koja je kandidat za članstvo u EU", kaže Kovač.
Nedavni sastanak premijera i &scaron;efova diplomatija Crne Gore i Hrvatske na Bledskom strate&scaron;kom forum, Kovač vidi kao pozitivnu stvar, ali ističe da sada sve, u najvećoj mjeri, zavisi od rukovodstva Crne Gore.
"Rukovodstvo Crne Gore je na potezu. Ono ima mogućnost da pronađe rje&scaron;enje za otvorena pitanja. Ukoliko postoji ambicija da se odnosi dodatno pobolj&scaron;aju, da budu jo&scaron; bolji, ako se želi ići naprijed ka članstvu u EU, onda je, naravno, potez na Vladi Crne Gore da se adekvatna rje&scaron;enja nađu", poručio je Kovač.
Biv&scaron;i ministar vanjskih poslova Hrvatske ne spori da u Hrvatskoj znaju da je situacija u Crnoj Gori kompleksna, da znaju kakav je sastav crnogorske Vlade, te da im je poznato da određeni činioci podmeću klipove kada je posrijedi pobolj&scaron;anje odnosa i rje&scaron;avanje otvorenih pitanja Crne Gore i Hrvatske.
"Ali vjerujemo da će oni elementi i faktori u Crnoj Gori koji su, takođe, dio vlasti prevagnuti i da će se ta pitanja rije&scaron;iti. Mi ta pitanja u Hrvatskoj ne možemo rije&scaron;iti, to je na crnogorskim vlastima. Znam da to nije jednostavno, to je slojevito, ali je na Crnoj &nbsp;Gori da to rije&scaron;i.
To je na onim snagama koje jesu za integraciju u EU, koje jesu za pobolj&scaron;anje odnosa sa Hrvatskom, da se nametnu da to rije&scaron;e", poručio je Kovač ukazujući kako drugog puta nema, te da se, na kraju krajeva, ocjenjuje zrelost i sposobnost jedne vlasti da ispunjava kriterije. &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;
On podsjeća da o ispunjenosti kriterija mi&scaron;ljenje ima Evropska komisija, ali da su ključne države članice koje daju zeleno svijetlo za otvaranje i zatvaranje poglavlja.
"Tako da nije pitanje ucjenjivanja, kao &scaron;to znaju navoditi pojedini u Crnoj Gori u svojim komentarima, to je pitanje procesa. Postoji klub, zove se EU, tu postoje članovi koji defini&scaron;u pravila i odlučuju o ispunjenosti tih pravila. Ukoliko neko želi pristupiti mora ispuniti pravila. A to da postoje snage i ljudi, npr. u Crnoj Gori, koji se protive ulasku Crne Gore u EU, zbog toga neko u Hrvatskoj može žaliti, ali mi u Hrvatskoj ne možemo pomoći. To je pitanje koje se tiče crnogorske političke elite i crnogorskog naroda", navodi Kovač.
Na pitanje da li bi Hrvatska mogla blokirati zatvaranje poglavlja 31, on navodi da bi u Hrvatskoj voljeli da Crna Gora ispunjava kriterije, ali ističe da Hrvatska ne može napraviti ni&scaron;ta ukoliko na&scaron;a država ne ispunjava uslove.&nbsp;
&nbsp;"Ukoliko kriteriji nijesu ispunjeni nama ne preostaje ni&scaron;ta nego da kažemo da nijesu ispunjeni, a ukoliko jesu da kažemo da je u redu i da idemo dalje", kazao jeKovač.
Biv&scaron;i ministar vanjskih poslova Hrvatske nagla&scaron;ava da se Hravatska trudi da sa Crnom Gorom ima dobre i partnerske odnose, ističući da je to u nacionalnom interesu njegove države, ali nagla&scaron;ava da to ne zavisi od Hrvatse.
"Mi ne isunjavamo uslove Crne Gore, to radi Crna Gora. Vjreujemo da ima dovoljno snage i zrelosti da se to u Crnoj Gori shvati i da se problemi koji postoje rije&scaron;e. Za to ne treba punu, treba političke volje", zaključio je Kovač.

Kovač: Rješavanje otvorenih pitanja sa Hrvatskom zavisi od crnogorskog rukovodstva

OCJENUJE BIVŠI MINISTAR VANJSKIH POSLOVA HRVATSKE

Crna Gora je pet godina nakon promjene vlasti država razorenih institucija, bez uspostavljenog pravnog, ekonomskog i političkog poretka - rekao je predsjednik Demokratske partije socijalista i poslanik u Skup&scaron;tini Crne Gore, Danijel Živković.
Država je, kaže Živković, zarobljena u interesima parlamentarne većine, koja od građanske želi da napravi državu naroda.
- Ovo je država u kojoj se pita crkva i koja u vlasti ima nacionalno &scaron;ovinističke stranke. Te stranke, kroz klerikalni pristup, žele potpuno da razore građansko dru&scaron;tvo. Država Crna Gora je država sa uni&scaron;tenom ekonomijom. Nije riječ o nesposobnosti, već namjeri izvr&scaron;ne i parlamentarne vlasti, ne bi li se učinilo da Crna Gora postane neodrživ sistem kojem treba pomoći sa strane. S obzirom na to da nijesmo članica Evropske unije, jasno je ko bi trebalo da nam pomogne da izađemo iz ekonomskih problema - rekao je Živković gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E.
Podsjetio je na čistke koje u bezbjednosnom sektoru sprovode Demokrate, kao i na kulturolo&scaron;ko i identitetsko potčinjavanje Crne Gore.
- Danas imamo Crnu Goru u kojoj je su&scaron;tinski lider parlamentarne većine Andrija Mandić. Priču kako će Crna Gora biti sljedeća članica Evropske unije najbolje je demantovao izvjestilac Evropskog parlamenta Marijan &Scaron;arec. On je kazao da bi bio veoma zadovoljan da Crna Gora postane članica Evropske unije do 2029. godine. To znači da je jedina javna politika, za koju možemo reći da je aktivna na nivou Vlade - pitanje evropskih integracija, zapravo, samo prevara izvr&scaron;ne vlasti - istakao je Živković.
Dodaje da je na snazi poku&scaron;aj promjene karaktera Crne Gore. Podsjeća da se upozoravalo na to &scaron;to će se desiti poslije 30. avgusta 2020. godine, ali da je zahvaljujući poslanicima Građanskog pokreta URA, koji su dali podr&scaron;ku tada&scaron;njim nacionalistima u vlasti, Crna Gora promijenila kurs.
- Oni nikad neće uspjeti da promijene građanski karakter Crne Gore, iako Andrija Mandić sve vrijeme, kao opozicionar i sada kao predsjednik Skup&scaron;tine, govori kako bi Crna Gora trebalo da bude država naroda, a su&scaron;tinski to bi bio uvod u njen nestanak. Ni&scaron;ta nas ne iznenađuje od predstavnika ove vlasti. Niko tako dobro nije prezentovao &scaron;to je uloga crkve u ovom dru&scaron;tvu kao novoizabrani mitropolit Metodije Ostojić, koji je učinio ne&scaron;to &scaron;to do sada nikada nije urađeno u Crnoj Gori. Zločinca je stavio u crkvu, gdje bi trebalo da se ispovijeda vjera i gdje bi bilo prirodno da dolaze ljudi sa željom da se &scaron;alju poruke mira i blagostanja - naglasio je Živković.
Smatra i da dobar dio vlasti želi da predstavi Crnu Goru kao nacionalnu četničku državu, &scaron;to je u suprotnosti sa državom koja je nastala na antifa&scaron;izmu.
- Moram razočarati predstavnike vlasti i one koji teže tome da saradnike okupatora učine herojima, a patriote koji su učestvovali u Narodnoj oslobodilačkoj borbi predstave kao izdajnike - to im neće poći za rukom u Crnoj Gori - istakao je Živković.
Govoreći o nedavnom događaju u bernaskom selu Gornje Zaostro u kojem je nezakonito podignut spomenik četničkom zločincu Pavlu Đuri&scaron;iću, koji je potom sklonjen u crkvu, pa u manastir Đurđevi Stupovi, Živković je ocijenio da je to bila situacija u kojoj je vlast kapitulirala pred crkvom.
- Policija i tužila&scaron;tvo nijesu imali hrabrosti da postupe po onome &scaron;to su odredbe Krivičnog zakonika ili Zakona o spomen obilježjima, gdje je jasno navedeno kako treba postupati u slučaju spomen obilježja koja ne smiju biti postavljena - rekao je Živković.
Predsjednik Demokratske partije socijalista smatra da opozicija djeluje institucionalno, koristeći mehanizme koji su joj na raspolaganju u Skup&scaron;tini, kroz kontrolna saslu&scaron;anja, diskusije i druga djelovanja unutar institucija.
- Kao predsjednik najjače opozicione stranke mogu se saglasiti sa dijelom kritika da bi trebalo jo&scaron; intenzivnije i proaktivno djelovati u odnosu na stepen razaranja dru&scaron;tva. Opozicija ne mora nužno djelovati iz institucija, nego i van njih. O tome kakav će biti na&scaron; odnos u perspektivi u vezi sa pona&scaron;anjem vlasti, vidjeće se koliko je u septembru - poručio je Živković.
Na pitanje za&scaron;to opozicija nije održala riječ i djelovala kada je stiglo mi&scaron;ljenje Venecijanske komisije vezi sa situacijom u kojoj je Skup&scaron;tina prekr&scaron;ila Ustav kada je konstatovala da joj je prestao mandat, odgovara da su tu temu ponovo otvorili pred predstavnicima delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, te da se o njoj i dalje raspravlja.
- Odnosno gledamo da se to mi&scaron;ljenje do kraja implementira, kako je dogovoreno. Razumijem i poruke da bi jedan od mogućih poteza opozicije u Crnoj Gori mogao biti i napu&scaron;tanje parlamenta. Ono &scaron;to je veći problem u toj priči je &scaron;to smo znali i ranije da napustimo parlament u nekim situacijama, ali isto tako je važno razumjeti da je parlament važna pozornica za raspravu i razmjenu argumenata - obja&scaron;njva on.
Dodaje da bi bilo potpuno pogre&scaron;no da predstavnici vlasti ostanu sami u Skup&scaron;tini, da u kratkom periodu sprovedu u djelo sve to &scaron;to su naumili, bez adekvatne reakcije opozicije.
- Posebno u ambijentu u kojem su mediji većinski pod kontrolom ne samo vlasti u Crnoj Gori, nego pod kontrolom Beograda, jer se novcem iz Beograda ti mediji finansiraju - istakao je Živković.
Televizija E ranije je objavila da premijer Milojko Spajić sprema rekonstrukciju Vlade, u kojoj bi pored ostalih mogli da budu smijenjeni ministri odbrane i unutra&scaron;njih poslova Dragan Krapović i Danilo &Scaron;aranović. Živković vjeruje da će rekonstrukcija donijeti ustaljeni obrazac pona&scaron;anja parlamentarne većine, a to je, kako kaže, ucjenom do nove podjele funkcija.
- Jedino oko čega se ova parlamentarna većina, ili izvr&scaron;na vlast mogu usaglasiti to je da se otvori neko novo radno mjesto, ili neko novo ministarstvo kada dođe do situacije stani - pani&rdquo; - naglasio je on.
Komentari&scaron;ući informacije Televizije E da zapadni partneri insistiraju da DPS bude dio koncentracione vlade, koja bi uvela Crnu Goru u Evropsku uniju, kaže da bi partija na čijem je čelu takvim potezom preuzela &scaron;tetu koja je do sad napravljena Crnoj Gori, te da je dosta eksperimenata.
- Nagledali smo raznih eksperimenata, od manjinske, ekspertske vlade. Danas crnogorsko dru&scaron;tvo grca u ozbiljnim problemima, nije mi ambicija, niti cilj da govorim ne&scaron;to &scaron;to je netačno, to svako osjeća u svom domaćinstvu, od ekonomije, inflacije, zdravstvenog sistema, koji je razoren, bezbjednosnog sektora, pitanja obrazovanja. Na svakom koraku imamo uru&scaron;avanje države Crne Gore i mi u DPS-u moramo zavrijediti po&scaron;tovanje i povjerenje biračke javnosti. Kao &scaron;to znate mi smo na prethodno održanim lokalnim izborima uvećali to povjerenje u odnosu na parlamentarne izbore 2023. godine i sada se striktno bavimo komunikacijom sa građanima na terenu i pripremom za naredne parlamentarne izbore, kad god oni bili - zaključio je Živković.

Živković: Ovo je država u kojoj se pita crkva

PREDSJEDNIK DPS-A KAZAO DA JE CRNA GORA ZAROBLJENA U INTERESIMA PARLAMENTARNE VEĆINE

Vi&scaron;e od polovine Evropljana (51 odsto) smatra da bi Crna Gora trebalo da se pridruži Evropskoj uniji (EU) pod uslovom da ispuni sve kriterijume, navodi se u posebnom istraživanju Eurobarometra koji se odnosi na stavove EU prema pro&scaron;irenju, prenosi TVCG.
Prema istraživanju, Crna Gora je najprivilegovanija zemlja od svih &scaron;est zemalja Zapadnog Balkana. Dobila podr&scaron;ku od ne&scaron;to vi&scaron;e od polovine ispitanika (51 odsto) za svoje potencijalno članstvo u EU, pod uslovom da ispuni sve kriterijume, dok se toj ideji protivi 38 odsto građana.
Najpozitivniji stav o pro&scaron;irenju EU na Crnu Goru imaju građani &Scaron;vedske 81 odsto, Slovenije 70 odsto, Hrvatske i Danske 68 odsto, Mađarske 66 odsto, Slovačke 65 odsto i Holandije 61 odsto, a slijede Rumunija 59 odsto, &Scaron;panija 58 odsto, Finska i Luksemburg 57 odsto, Estonija 55 odsto, Litvanija, Grčka i Malta 54 odsto, Letonija 53 odsto, Portugal, Bugarska i Poljska 52 odsto, Kipar 51 odsto&hellip;
U sedam država članica Crna Gora je najfavorizovaniji kandidat, dok 14 zemalja EU na prvo mjesto stavlja Ukrajinu.
Da će zemlja postati članica EU do 2030. smatra 39 odsto građana Crne Gore.
Građani Crne Gore snažno za EU: Za članstvo bi glasalo 64 odsto.
U Evropsku uniju (EU) vjeruje 69 odsto građana Crne Gore, navodi se u istraživanjima koji su dio nezavisne regionalne ankete javnog mnjenja za Zapadni Balkan, proljeće 2025, u okviru programa WeBalkans.
Kada je riječ o percepciji EU u Crnoj Gori, 39 odsto građana smatra da će na&scaron;a zemlja postati članica EU u narednih pet godina, dok 37 odsto ispitanika vjeruje da će Crna Gora postati članica Unije u narednih pet do 10 godina.
Pozitivan stav o Evropskoj uniji ima 60 odsto građana Crne Gore.
Kao glavne prepreke pristupanju 32 odsto ispitanika vidi rasprostranjenu korupciju, 29 odsto organizovani kriminal, dok 27 odsto građana smatra da je ekonomska situacija u Crnoj Gori glavna prepreka pristupanju.
Prema anketama, 75 odsto građana vjeruje da bi članstvo u Evropskoj uniji donijelo vi&scaron;e prednosti nego nedostataka. Kao glavne koristi od članstva u EU 40 odsto navodi otvorene granice, mogućnost putovanja u druge EU zemlje bez vize, 38 odsto, bolji kvalitet života i životni standard, dok 36 odsto očekuje vi&scaron;e mogućnosti za zapo&scaron;ljavanje.
Ukoliko bi se održao referendum za članstvo Crne Gore u EU, za tu opciju glasalo bi 64 odsto građana, navodi se u istraživanju.
Među glavnim zabrinutostima građana zbog EU članstva 43 odsto ističe odliv mladih i emigraciju 34 odsto njih gubitak kulturnog identiteta i tradicionalnih vrijednosti, dok 26 odsto ispitanika vjeruje da je pristupanje u interesu političara, a ne građana.
Na osnovu istraživanja, 78 odsto građana Crne Gore smatra da su dobro ili donekle informisani o procesu integracije zemlje u Evropsku uniju.
Tri glavna faktora koja bi, prema mi&scaron;ljenju građana, doprinijela pozitivnijem stavu prema Evropskoj uniji su ekonomski razvoj zemlje, koji podržava 48 odsto, 45 odsto ispitanika podržava mjere za smanjenje korupcije dok 40 odsto građana podržava finansiranje projekata na lokalnom nivou (infrastruktura, poljoprivreda, zdravstvo, životna sredina, kultura).

Više od polovine Evropljana podržava članstvo Crne Gore u EU

NAVODI SE U POSEBNOM ISTRAŽIVANJU EUROBAROMETRA

Iz Socijalističke narodne partije saop&scaron;tili su da je danas predata izborna lista SNP - Temeljno za Kola&scaron;in, koja broji 30 odsto žena, vi&scaron;e od 30 odsto mladih ljudi, kao i 45 odsto kandidata sa visokom stručnom spremom.
"Od trideset jednog kandidata, 23 se po prvi put kandiduje za odbornika u lokalnoj skup&scaron;tini. SNP - Temeljno za Kola&scaron;in je prva predata lista za lokalne izbore u Kola&scaron;inu, kojoj su građani Kola&scaron;ina svojim potpisima dali povjerenje da posle 23. oktobra predvode ovaj grad. Riječ je o listi časnih, uglednih i stručnih Kola&scaron;inaca, koji će nastojati da iz temelja promijene sve &scaron;to je lo&scaron;e u Kola&scaron;inu", navode u saop&scaron;tenju te partije.
Na listi su sljedeći kandidati:
1. Zoran Kujović - specijalista za bezbjednost
2. Miodrag Miki Bulatović - dipl. inž. drumskog saobraćaja
3. Bojana Tripković - dipl. pravnica
4. Bo&scaron;ko &Scaron;uković - dipl. ekonomista
5. Jelka Grujić - dipl. ekonomista
6. Rade Ćetković - dipl. ekonomista
7. Dr Sa&scaron;a Drljević - dr veterine
8. Milo&scaron; Bulatović - fudbalski sudija
9. Marija Bulatović - farmaceutski tehničar
10. Vlado &Scaron;ćepanović - privatni preduzetnik
11. Milorad Mujovič - SSS
12. Ranko Mučalica - poljoprivrednik
13. Slađana Simović - dipl. sociolog
14. Veselin Bulatović - penzioner
15. Mijodrag Popović - advokat
16. Snežana Čogurić - ekonomski tehničar
17. Marko Jeknić - ekonomski tehničar
18. Sonja Bulatović - VSS učitelj&nbsp;
19. Bogdan Bulatović - SSS
20. Velimir Marković - SSS
21. Jelica Ma&scaron;ković - student
22. Batrić Rakočević - penzioner
23. Tomislav Vilotijević - poljoprivrednik
24. Ljubomir Lazović - penzioner
25. Milica Perović - dipl. politikolog
26. Sreten Bojić - SSS
27. Dr Mihailo Zeko Bulatović - dr veterine u penziji
28. Radoslav-Rajo Đukić - penzioner
29. Radojka Vlahović - domaćica
30. Vladislav Medenica - nastavnik u penziji
31. Momčilo Vlahović - penzioner

SNP nastupa samostalno na izborima u Kolašinu