Izbor i inauguracija novog, bilo kojeg američkog predsjednika nesumnjivo ima implikaciju na globalnu politiku. Međutim, moramo da primijetimo da i u međuvremenu, između dva mandata predsjednika Donalda Trampa su globalni politički poremećaji poprilično ostavili neizvjesnost u odnosu na to koji je matični pravac svjetske politike danas, kazao je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u intervjuu za Al Jazzera Balkans.

Kako je kazao, sa povratkom Trampa u Bijelu kuću, ta neizvjesnost je porasla.

"Jer znamo, analitičari su saglasni samo u jednome - jedino što je predvidivo, to je nepredvidljivost Trampove politike".

U tom kontekstu treba, kako ističe, ozbiljno primiti i upozorenje skeptika, koji kažu da treba s rezervom se odnijeti i prema najvažnijoj izjavi koju je Donald Tramp dao u susret njegovoj inauguraciji, a to je da neće biti trećeg svjetskog rata.

"Želio bih da podsjetim da je tokom svog prvog mandata Donald Tramp kazao da bi Crnogorci, kao, citiraću, veoma snažni i veoma agresivni ljudi mogli izazvati treći svjetski rat. Da umirim cjelokupnu javnost, pa kažem neće to biti do nas, ali definitivno, mogli bi da kažemo da prisustvujemo porađanju novog svjetskog poretka. Danas će vam bilo ko teško saopštiti svoja očekivanja u odnosu na finalni dizajn svjetskog poretka. Ali ja bih mogao da kažem da sam ubijeđen da to neće biti svjetski poredak nalik dosadašnjem koji je počivao na monopolu jedne supersile i da je to svjetski poredak koji je nastao na kraju Hladnog rata i koji nas je u finalu doveo do toga da danas ključna geopolitička tema bude kada će početi treći svjetski rat".

Ističe i da je jako važno da će implikacije Sjedinjenih Američkih Država na globalnu političku scenu uveliko zavisiti od onog što će se događati u samoj Americi.

"Dakle od uspjeha prilično radikalnih reformi koje je Donald Tramp najavio u Sjedinjenim Američkim Državama", ocijenio je Đukanović. 

Kada bi, kako kaže, sudili na osnovu prvih poteza, to ne bi ostavljalo prostora za neke velike nade.

"Dakle, odlazeći predsjednik je pomilovao svoju porodicu, rekao bih preventivno. Dakle, i prije nego što je američko pravosuđe pokazalo bilo kakav interes prema nekim od njih. Drugo, Donald Tramp je kao prvu svoju odluku pomilovao 1500 ljudi koji su, američko pravosuđe je smatralo ponukani njegovim pozivima, rušili Kapitol Hil sa namjerom da izbjegnu implementaciju rezultata predsjedničkih izbora 2020.

Kada bi se to slučajno dogodilo, takvo ponašanje predsjednika u balkanskim državama, pa mogu slobodno reći i u evropskim državama, to bi zaista, siguran sam, naišlo na opštu osudu, na jedinstven stav da je riječ o nedemokratskim i autokatskim režimima. Takođe, dajte da primijetimo da su već 22 američke savezne države najavile preispitivanje novodonesene Uredbe o uskraćivanju prava na državljanstvo djeci rođenoj na američkom tlu".

Sud u Sijetlu je donio odluku zapravo i o početku procesa na tu temu", dodao je Đukanović. 

Mnogo je neizvjesnosti i u samoj Americi, ističe Đukanović. 

"Čini mi se da najupečatljiviji utisak, meni je makar najupečatljiviji, to da je Donald Tramp prvi američki predsjednik koji je ovoliko političkog prostora ostavio krupnom kapitalu. Dakle, pojedini eminentni igrači američkog krupnog kapitala su pokazali i veću ambiciju nego da preuređuju samu Ameriku, njihove sežu i do Evrope. Meni se čini da bismo morali svi vrlo oprezno da se odnosemo prema toj novoj okolnosti".

Smatra i da su realna upozorenja koja kažu da je američki sistem vrijednosti u opasnosti, da američki krupni kapital prijeti da pojede američku demokratiju.

"A američka demokratija, podsjetimo se, bila vrlo uzoran model demokratije, ne samo u ovom dijelu svijeta, nego u svijetu uopšte.

I da zaključimo, kada je u pitanju Evropa, jer mi smo Evropljani, je li? Nas bi prije svega trebalo da zanima gdje će se naći Evropa u tom novom geopolitičkom rasporedu. Ako je suditi opet, na osnovu prvih najava iz Bijele kuće, Evropa bi se mogla naći na suprotstavljenoj strani Americi, jer i Evropi je namijenjeno 10 % dodatnih carina za uvoz robe, za njen izvoz u Sjedinjene Američke Države.

Ako dodatno to osmotrimo, da je ona svrstana u isti tabor sa Kinom, kojoj je takođe najavljeno 10 % novih carina, a da je protiv Kine u prvom Trampovom mandatu objavljen svjetski trgovinski rat - logično pitanje za svakog evropljanina je je li to i Evropska unija, odnosno Evropa, u ratu sa Sjedinjenim Američkim Državama, makar u trgovinskom ratu"?

Napominje i da je jako važno šta mi radimo u Evropi.

"Jako je važno da se pažljivo odnosimo prema evroatlantskom partnerstvu, jer to evroatlantsko partnerstvo je značajno ne samo za Evropu i za Ameriku, nego za čitav svijet. O tome svjedoči iskustvo poslije Drugog svjetskog rata.

Ono je jako jer je utemeljeno na identičnom sistemu vrijednosti s ovu i onu stranu Atlantika, ali ni do sada niko Evropi nije branio da sa mnogo više digniteta kreira svoju politiku i uobličava svoje interese u mnogim oblastima, a prije svega u oblasti spoljne i bezbjednosne politike", kazao je Đukanović. 

"Litije su bile kleronacionalistička kontraevolucija u Crnoj Gori"

Litije su bile kleronacionalistička kontraevolucija u Crnoj Gori, zato što su imale za ambiciju da potpuno revidiraju karakter Crne Gore, ocijenio je bivši predsjednik Crne Gore, ocjenjujući da je ta revolucija imala za cilj da Crnu Goru umjesto da bude građanska učini nacionalnom - i to srpskom državom.

On je u intervjuu za Al Jazzera Balkans kazao da su snage koje su vodile litije imale za cilj da Crnu Goru od sekularne preobrate u teokratsku državu, iako je Crna Gora napustila teokratiju još u vrijeme Knjaza Danila Petrovića polovinom 19. vijeka, da je od pro-zapadne i NATO učine pro-ruskom državom.

"I u finalu da Crnu Goru od nezavisne i suverene države učini sastavnim dijelom „srpskog sveta“. Nešto nalik Zetskoj banovini u vrijeme prve Jugoslavije zbog čega je je predsjednik parlamenta (Andrija Mandić) i pripremio novi logo parlamenta", kazao je Đukanović.

Odgovarajući na pitanje zašto je Milo za sve kriv i danas, iako je do promjene vlasti došlo prije skoro pet godina, Đukanović je kazao da, bez obzira što imamo jednu pomalo komičnu potrebu nove „oslobodilačke“ vlasti, da negira sve što je urađeno u Crnoj Gori do 2020. godine.

" Za vrijeme te prethodne vlasti Crna Gora je bila jedina jugoslovenska republika koja je sebe poštedjela rata. Za vrijeme te prethodne vlasti, tokom 1994.godine, Crna Gora je prvi put u svojoj istoriji obezbijedila svoje samoizdržavanje. Za vrijeme te prethodne vlasti, Crna Gora je sebe sačuvala od NATO bombardovanja, iako je bila dio Savezne republike Jugoslavije koju je NATO bombardovao na kraju 20. vijeka.

Zahvaljujući umješnosti diplomatije, Crna Gora je obezbijedila pravo na referendum i taj referendum je realizovala u skladu sa najvišim evropskim standardima, u uslovima pune stabilnosti i povratila Crnogorsku nezavisnost. Nekoliko godina nakon toga postala je članica NATO-a i došla do predvorja Evrospke unije, a u međuvremenu realizovala 11 milijardi eura direktnih stranih investicija", podsjetio je Đukanović.