Osim što su snovi misteriozni onima koji ih sanjaju, takođe su nepoznanica i stručnjacima. Poznato je, međutim, da su snovi neurobiološki proces, baš kao i razmišljanje.

Snovi su rezultat pojačane aktivnosti dela mozga koji se zove neokorteks, a naučnici još uvijek pokušavaju da shvate kako različite vrste snova (poput lucidnog sanjanja) aktiviraju različita područja mozga.

Iako još nije utvrđeno zašto sanjamo ili šta tačno naši snovi znače, postoje određene teorije, piše MBG.

Prema Majklu Briusu, sertifikovanom stručnjaku za spavanje, sanjanje služi za obradu i skladištenje podataka. 

“Jedna od funkcionalnih svrha sanjanja je premeštanje informacija iz vaše kratkoročne u dugoročnu memoriju”, objasnio je Brius i dodao: “Taj protok podataka predstavljen je u vašem mozgu kao ova vrsta fantastičnih slika koje nazivamo snovima.”

Svi mi doživljavamo emocionalne događaje, a snovi su odraz obrade, razumijevanja i skladištenja tih događaja, tvrdi Brius.

Osim emocionalne obrade i konsolidacije pamćenja, snovi su vekovima bili izvor kreativnosti i inspiracije.

Zašto neki ljudi ne sanjaju?

Ovo zapravo nije tačno. Činjenica je da svi sanjaju. Oni koji misle da “ne sanjaju” zapravo doživljavaju duboki zaborav.

“Ono što se događa većini ljudi je da kada se probude nešto dovodi do toga da odmah zaborave šta se sanjali”, kaže Breus. Neprirodna buđenja poput onih budilnikom ili izazvani lajanjem gladnog kućnog ljubimca mogu lako spriječiti da se sjetimo svojih snova, jer odmah počinjemo da djelamo i mozak nema vremena da obradi informacije iz naših snova i zapamti ih.

Većina naših snova događa se tokom REM faze spavanja. Prema Briusu, oko 80 posto REM faze spavanja provodi se sanjajući, iako možete sanjati i u drugim fazama sna. Velike su šanse da će, ako probudite nekoga u REM fazi, biti usred sna.

Postoji nekoliko scenarija koji mogu spriječiti REM spavanje i poslije toga sanjanje. Kao što Brius objašnjava: “Ljekovi za spavanje, anksioznost, depresija, čak i ljekovi protiv bolova mogu imati dramatičan efekat na smanjenje REM faze sna.”

Manje REM faze sna znači manje materijala iz snova kojeg se možete prisjetiti, a određeni dodaci ishrani, alkohol i kofein takođe mogu imati negativan uticaj na REM fazu sna.

Da li je loše ako ne sanjate, odnosno ne sećate se svojih snova?

Snovi su mnogima bitni u životu. Za one koji se ne sjećaju svojih snova to možda djeluje jezivo ili se osjećaju kao da nešto propuštaju, ali “ne sanjati” nije baš toliko loše.

“Ljudi mjere dubinu svoga sna na toga dali se sjećaju da su nešto sanjali”, kaže Brius. Međutim, on smatra da je povezanost između pamćenja snova i kvaliteta sna problematična. Svaka osoba sanja i zbog toga je tvrdnja da je naš san loš jer se ne možemo sjetiti svojih snova potpuno netačna.

Kako da olakšate proces prisjećanja snova?

“Probudite se svaki dan otprilike u isto vrijeme”, savjetuje Brius i dodaje: “Cirkadijalna dosljednost omogućava vašem mozgu da zna kada treba izaći iz REM faze sna.” 

Ako se tokom tri nedjelje stalno budite u 7 ujutro, cio raspored spavanja će se prilagoditi tome. Ne samo da ćete početi da se prirodno budite u to vrijeme, već ćete takođe izaći iz REM faze sna s velikom vjerovatnoćom da ćete se sjetiti svojih snova.

Brius takođe savjetuje vođenje dnevnika snova u koji bilježite snove čim se probudite, što je odličan način za jačanje “mišića” prisjećanja. Osim toga, Brius preporučuje da ne žurite s ustajanjem kad se probudite. Nekoliko trenutaka mirnog ležanja kad se probudite uveliko poboljšava vaše šanse da se prisjetite snova.