Globus

U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari obelježava se 30. godi&scaron;njica genocida nad Bo&scaron;njacima koji su srpske snage u Bosni i Hercegovini počinile u julu 1995.
Na komemoraciju su stigle desetine hiljada ljudi i brojni zvaničnici iz zemlje, regiona i svijeta.
U Potočarima će danas biti sahranjeni posmrtni ostaci jo&scaron; sedam srebreničkih žrtava, koji su pronađeni na različitim lokacijama.
Najmlađe žrtve koje će biti sahranjene su dva mladića koji su imali 19 godina.
Zamjenik načelnika Srebrenica Hamdija Fejzić, koji je bio prvi govornik na komemoraciji, istakao je da je prije 30 godina u Srebrenici &ldquo;civilizacija pala na testu čovječnosti&rdquo;.
&ldquo;U ti&scaron;ini koja je odzvanja jače od bilo kakvog govora stojimo s ponosom. Trideset godina živimo s istinom o genocidu, a slu&scaron;amo laži. Nećemo pokleknuti", naveo je on.
Predsjednica udruženja "Majke Srebrenice" Munira Suba&scaron;ić pozvala je danas Evropu "da se probudi" na komemoraciji povodom 30. godi&scaron;njice genocida u Srebrenici i dodala da se u svijetu danas "umjesto pravde budi fa&scaron;izam".
Ona je pozvala prisutne komemoraciji da pomognu u borbi protiv mržnje, nepravde, silovanja i protjerivanja.
"Niko nema pravo da ubija ničije dijete, niko nema pravo da siluje ničiju ćerku. Dok stojim ovdje mnoge majke u Ukrajini i Palestini doživljavaju ono &scaron;to smo mi doživjele 1995. godine", rekla je Suba&scaron;ić.
Ona je navela da su u ljeto 1995. godine ubijena 22 njene člana porodice, uključujući sina i supruga.
Suba&scaron;ić je zahvalila svim zemljama koje su glasale za Rezoluciju o Srebrenici u Ujedinjenim nacijama (UN) i rekla da oni koji nisu glasali za tu rezoluciju "žive u mraku", kao i da im majke srebreničkih žrtava to nikada neće oprostiti ni zaboraviti.
"Trideset godina slu&scaron;amo laži, gledamo mržnju, gledamo veličanje ratnih zločinaca. Svijet i Evropa to toleri&scaron;u", ocijenila je ona.
Fon der Lajen: EU priznaje svoju odgovornost
Evropska unija nikada neće zaboraviti &scaron;ta se dogodilo u Srebrenici, prihvata svoju pro&scaron;lost i priznaje svoju odgovornost, jer nije uspela da spriječi i zaustavi genocid, izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i naglasila da "EK osuđuje svako poricanje tog zločina, jednog od najmračnijih poglavlja evropske istorije".
Ursula fon der Lajen je podsjetila u pisanoj izjavi da je "pro&scaron;lo 30 godina od genocida u Srebrenici i da se danas odaje po&scaron;ta za vi&scaron;e od 8.300 bo&scaron;njačkih dječaka i mu&scaron;karaca koji su među ubijenima i onima koji se i dalje vode kao nestali".
"U trenutku dok se neke od posljednjih žrtava Srebrenice sahranjuju, odajem počast majkama, ženama, ćerkama koje nastavljaju da žale, noseći teret gubitka ove tri decenije", navela je ona.
Prema njenim rečima, "dužnost svih je da se sjećaju i čuvaju istinu kako bi buduće generacije tačno znale &scaron;ta se dogodilo".
"One moraju znati da su u ljeto 1995. godine, žrtve sistematski ubijane i sahranjivane u masovnim grobnicama u enklavi pod za&scaron;titom Ujedinjenih nacija. U gradu u kojem su vjerovali da će biti za&scaron;tićeni od rata koji je bijesnio u Bosni i Hercegovini", kazala je Ursula fon der Lajen.
Ona je naglasila da EU nikada neće zaboraviti &scaron;ta se dogodilo u tom gradu.
"Prihvatamo svoju pro&scaron;lost i priznajemo svoju odgovornost jer nijesmo uspjeli da spriječimo i zaustavimo genocid. Nikada nećemo dozvoliti da istorija da bude promijenjena", poručila je Ursula fon der Lajen.
"Čvrsto odbacujemo i osuđujemo svako poricanje, izvrtanje ili minimiziranje genocida u Srebrenici, kao i veličanje ratnih zločinaca", istakla je ona i naglasila da politički lideri imaju ogromnu odgovornost u tome, posebno u Bosni i Hercegovini i u cijelom regionu.
Fon der Lajen navodi da lideri u regionu moraju da predvode u primjeru da se priznaju činjenice i istinski oda počast žrtavama.
"Lideri moraju aktivno da rade na pomirenju, protiveći se korijenima mržnje koja je dovela do zločina, jer je to jedini način da se napreduje ka svjetlijoj i prosperitetnoj budućnosti za nove generacije", poručila je ona.
Ursula Fon der Lajen je poručila građanima BiH da je EU uz njih.
"Ostajemo predani podr&scaron;ci članstvu va&scaron;e zemlje u EU. Va&scaron;i politički lideri moraju da odrade svoj dio kako bi zemlja prona&scaron;la svoje mjesto u srcu na&scaron;e Unije, gde i pripada", zaključila je Ursula fon der Lajen.
&Scaron;mit: Srebrenica ne smije biti zaboravljena
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Kristijan &Scaron;mit izjavio je u Potočarima, na komemoraciji žrtvama srebreničkog genocida da Srebrenica ne može biti zaboravljena, a da "negiranje genocida i mržnja ne smiju da imaju mjesta u BiH".
"Ovdje smo da odamo po&scaron;tu žrtvama genocida u Srebrenici. Odavanje po&scaron;te nije samo iskazivanje po&scaron;tovanja prema nasljeđu žrtava, već i čuvanje dostojanstva žrtava", rekao je &Scaron;mit u obraćanju na komemoraciji.
Istakao je da &ldquo;Srebrenica ne može biti zaboravljena&rdquo;, izraziv&scaron;i nadu da će iz Potočara danas biti dat signal da se istovremeno može &ldquo;oplakivati i raditi na budućnosti&rdquo;.
&ldquo;Preživjelima odajem po&scaron;tu zbog humanosti koja je primjer svima nama, hvala na hrabrosti i odlučnosti da gradite bolju budućnost i &scaron;to nikada ne odustajete. Hvala &scaron;to ste nas pozvali, nas koji 1995. godine nijesmo intervenisali protiv Mladića i saučesnika", kazao je &Scaron;mit.
Evropska komesarka za pro&scaron;irenje Marta Kos rekla je da se Srebrenica desila &ldquo;za njenog života i u njenoj blizini&rdquo;.
&ldquo;Podsjeća nas da mržnja i dehumanizacija može dovesti do najtežih zločina. Odajmo po&scaron;tu žrtvama Srebrenice tako &scaron;to ćemo braniti prava koja su njima bila uskraćena. Stvorimo budućnost u kojoj ćemo biti definisani jedino prema onome &scaron;to nas čini ljudima", istakla je Kos na komemoraciji.
&Scaron;vedska ministarka spoljnih poslova Maria Malmer Stenergard rekla je u svom obraćanju da se &ldquo;mir se ne može uzimati zdravo za gotovo&rdquo; i da se nastavlja raditi na na identifikaciji preostalih žrtava i &ldquo;obezbjeđenju nulte tolerancije na negiranje genocida&rdquo;.
&ldquo;&Scaron;vedska ostaje predan partner i prijatelj. Odajmo po&scaron;tu žrtvama boreći se za budućnost obilježenu mirom, tolerancijom i međusobnim uvažavanjem", istakla je ona.
Danski ministar spoljnih poslova Lars Rasmusen istakao je da je obaveza svih da obezbijede da se Srebrenica nikada vi&scaron;e ne ponovi.
&ldquo;Danska stoji uz narod BiH i u njihovom radu na izgradnji mirne, stabilne i prosperitetne zemlje", rekao je on.
Na komemoraciji je prenijeta i poruka bitanskog kralja Čarlsa, u kojoj je navedeno da su mnogi pojedinci odgovorni za genocid stali su pred lice pravde, ali da treba raditi na tome da se takvo ne&scaron;to nikada vi&scaron;e ne ponovi.
"Ako ne budemo radili zajedno sve se može ponoviti. Danas se sramotimo pred Gazom. Iz Srebrenice se ogla&scaron;avamo čitavom čovječastnu da budemo jo&scaron; osetljiviji. Svi smo jednaki, ne možemo se dijeliti ni po čemu, samo po ljudskosti", rekao je predsjednik Velike narodne skup&scaron;tine Republike Turske Numan Kurtulmu&scaron;.
Podsekretarka Ujedinjenih nacija za politička pitanja i pitanja izgradnje mira Rosemari Di Karlo citirala je generalnog sekretara UN-a Antonija Gutere&scaron;a: "Priznajemo te&scaron;ku istinu. Zakazali smo prije 30 godina".
Predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove sudija Graciela Gati Santana navela je da ni nakoj tri decenije&nbsp; jo&scaron; nisu pronađene sve žrtve, kao i da su neki osumnjičeni jo&scaron; bjegunci, dok se &ldquo;neki i veličaju".
Crnogorski ministar spoljnih poslova Ervin Ibrahimović rekao je u svom obraćanju da se samo insistiranjem na istini i iskrenim suočavanjem s pro&scaron;lo&scaron;ću &ldquo;otvaraju vrata za zdravu budućnost".
Bramerc: Kampanja negiranja genocida i slavljenja ratnih zločinaca nikada nije bila jača
Glavni ha&scaron;ki tužilac Serž Bramerc izjavio je da je danas na prostoru biv&scaron;e Jugoslavije mnogo prisutnija kampanja slavljenja ratnih zločinaca i negiranja genocida u Srebrenici, iako je on neopozivo priznat kao takav, uključujući i pred Međunarodnim sudom pravde.
Bramerc je za dana&scaron;nji austrijski dnevnik &Scaron;tandard, u intervjuu podovom 30. godi&scaron;njice od masakra vi&scaron;e od 8.000 Bo&scaron;njaka u okolini Srebrenice, rekao da strahuje da u atmosferi kakva danas postoji, vođe bosanskih Srba Ratko Mladić i Radovan Karadžić ne bi bili uhap&scaron;eni i osuđeni za ratne zloćine pred Ha&scaron;kim tribunalom.
Bramerc je rekao da se danas "i u Zagrebu i u Beogradu pona&scaron;aju kao da se radilo o građanskom ratu unutar Bosne, sa kojim oni nijesu imali nikakve veze, a ne o međunarodnom sukobu, kao &scaron;to je to bio slučaj".
&nbsp;
&nbsp;

Majke Srebrenice na komemoraciji pozvale Evropu da se probudi: Gledamo mržnju i veličanje ratnih zločinaca, svijet i Evropa to tolerišu

TRIDESET GODINA KASNIJE

Predsjednik SAD Donald Tramp najavio je da će povećati carine na uvoznu robu iz Kanade na 35 odsto, produbljujući podjelu između dvije sjevernoameričke zemlje.
U pismu upućenom juče kanadskom premijeru Marku Karniju, najavljuje se agresivno povećanje carina od prvobitnog povećanja od 25 odsto, koje je Tramp nametnuo u martu poslije vi&scaron;e mjeseci prijetnji.
Tramp je navodno uveo visoke carine Kanadi u nastojanju da primora tu zemlju da suzbije krijumčarenje fentanila, iako je količina koja se krijumčari relativno skromna. On je, takođe, izrazio frustraciju sa trgovinskim deficitom koje SAD imaju sa Kanadom, a velikim dijelom se odnose na američko kupovanje nafte.
"Moram da pomenem da protok fentanila nije jedini izazov koji imamo sa Kanadom koja ima mnoge carinske i necarinske politike i trgovinske barijere", napisao je Tramp.
Povećane carine će stupiti na snagu 1. avgusta.
Pismo je među vi&scaron;e od 20 koje je Tramp poslao ove sedmice američkim trgovinskim partnerima uključujući Japan, Južnu Koreju i &Scaron;ri Lanku.
Kao u pismu Kanadi, Tramp je naveo da će uvesti te carine trgovinskim partnerima do 1. avgusta.
Kanadski premijer Karni odgovorio je na mreži Iks da će njegova zemlja nastaviti da &scaron;titi radnike i firme u svojoj zemlji.
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Tramp najavio da će povećati carine na robu iz Kanade na 35 odsto

PRODUBLJUJUĆI PODJELU IZMEĐU DVIJE SJEVERNOAMERIČKE ZEMLJE

Lideri zemalja &ldquo;koalicije voljnih&rdquo; saglasili su se na sastanku u Rimu da neposredna odbrana Ukrajine i obnova ukrajinske vojske nakon primirja sa Rusijom mora da bude prioritet, ali i da je neophodan jači pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina za njegovo sklapanje. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da bi bilo poželjnije da Rusija postigne svoje ciljeve u ukrajinskom sukobu mirnim putem, dok se to ne desi, Moskva nastavlja svoju specijalnu vojnu operaciju.&nbsp;
Mu&scaron;karac poginuo u Lipeckoj oblasti u padu drona
Jedna osoba je poginula, a jedna povređena u padu drona na teritoriju poljoprivrednog preduzeća u Hlevenskom okrugu Lipecke oblasti, saop&scaron;tio je guverner Igor Artamonov.
"Sinoć se dron sru&scaron;io na teritoriji jednog od poljoprivrednih preduzeća Hlevenskog okruga. Kao rezultat toga izbio je požar, koji je brzo uga&scaron;en. Nažalost, bilo je žrtava", naveo je Artamonov na Telegramu, prenosi Interfaks.
Uzrok pada drona za sada nije poznat. Rusko Ministarstvo odbrane saop&scaron;tilo je da su tokom noći sistemi protivvazdu&scaron;ne odbrane oborili 155 ukrajinskih bespilotnih letelica iznad 11 ruskih regiona i Crnog mora.
Rubio i Lavrov imali drugi razgovor prije početka samita ASEAN-a
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i američki državni sekretar Marko Rubio imali su jo&scaron; jedan razgovor na marginama sastanka ministara spoljnih poslova ASEAN-a u Maleziji, prenose ruski mediji.
Novi razgovor je uslijedio nakon 50-minutnog sastanka dvojice diplomata u Kuala Lumpuru u četvrtak.
Rubio je izjavio da je sa &scaron;efom ruske diplomatije Sergejom Lavrovom razgovarao o novom pristupu mirovnim pregovorima u Ukrajini.
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova saop&scaron;tilo je da su dvojica diplomata na marginama Regionalnog foruma Asocijacije zemalja jugoistočne Azije (ASEAN) razgovarala o Ukrajini, normalizaciji funkcionisanja diplomatskih misija, ali i o Iranu i Siriji, kao i o bilateralnim odnosima.
Harkovska oblast napadnuta tokom noći sa sedam ruskih dronova
Grad Čugujiv u Harkovskoj oblasti napadnut je tokom noći sa sedam ruskih dronova, saop&scaron;tio je &scaron;ef regionalne administracije Oleh Sinegubov.
Napadi su izazvali &scaron;tetu na stambenim zgradama, medicinskoj ustanovi i industrijskom preduzeću, a ima i povrijeđenih, prenio je Ukrinform.
&ldquo;Noćni napad na Čugujevski okrug &ndash; sedam pogodaka bespilotnih letjelica između 1.09 i 1.20. O&scaron;tećeni su stambeni objekti i jedna medicinska ustanova u gradu&rdquo;, naveo je Sinegubov na Telegramu.
&Scaron;est dronova pogodilo je industrijski objekat, nakon čega je izbio požar.
U junu najveći broj civilnih žrtava u Ukrajini od početka rata
Jun ove godine bio je mjesec sa najvećim brojem civilnih žrtava u Ukrajini od početka rata. Misija Ujedinjenih nacija za ljudska prava u Ukrajini saop&scaron;tila je da su poginula 232 civila, a 1.343 su povrijeđena.
&ldquo;Koalicija voljnih&rdquo;, koja pored Francuske i Velike Britanije, uključuje jo&scaron; 31 zemlju među kojima su Njemačka, Italija, Poljska, Turska, &Scaron;panija i baltičke zemlje objavile su, poslije konferencije u Rimu, da je neposredna odbrana Ukrajine i obnova ukrajinske vojske nakon primirja sa Rusijom prioritet.
Za sklapanje primirja, navode članice, biće neophodan jači pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Sa druge strane Putinov portparol Dmitri Peskov izjavio je da Moskva može da sačeka neke signale iz Kijeva o želji da se uđe u treći krug direktnih pregovora, ali da je poželjnije da svoje ciljeve postignu mirnim putem, jer dok se to ne desi Rusija nastavlja svoju specijalnu vojnu operaciju.
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin saop&scaron;tio je da je ruska protivvazduhoplovna odbrana oborila tri ukrajinska drona koja su letjela ka glavnom gradu Rusije.

Koalicija voljnih: Prioriteti odbrana Ukrajine i jačanje pritiska na Putina; Peskov otkrio tajnu ruske strategije

U JUNU NAJVEĆI BROJ CIVILNIH ŽRTAVA U UKRAJINI OD POČETKA RATA

Vlada Srbije proglasila je elementarnu nepogodu u pet gradova i 11 op&scaron;tina, na čijim terirorijama su julski požari izazvali &scaron;tetu, saop&scaron;teno je nakon sjednice. Stotine požara zahvatile su u ponedjeljak južne i centralne djelove Srbije, gdje su brojna sela evakuisana, a domaćinstva o&scaron;tećena ili uni&scaron;tena u požaru. U saop&scaron;tenju tamo&scaron;nje Vlade navodi se da je odluka donijeta po&scaron;to su usljed dugotrajne su&scaron;e i nedostatka padavina, ekstremno visokih temperatura i vjetrova orkanske jačine, dio teritorije Srbije zahvatili veliki požari koji su izazavali ogromnu &scaron;tetu", prenosi Radio Slobodna Evropa. Elementarna nepogoda progla&scaron;ena je u gradovima Prokuplje, Kru&scaron;evac, Čačak, Kragujevac i Bor. Stanje elementarne nepogode je progla&scaron;eno i u op&scaron;tinama Bojnik, Lebane, Ivanjica, Aleksinac, Rača, Knić, Žitorađa, Blace, Kur&scaron;umlija, Golubac i Mionica. Vlada Srbije je usvojila i uredbu kojom se utvrđuje program državne pomoći i obnove izgorelih i o&scaron;tećenih kuća. Za tu namjenu je na sjednici Vlade, dan ranije, iz budžeta obezbijeđeno oko tri miliona eura. Uredbom su utvrđene mjere koje treba preduzeti, kriterijumi i postupak državne pomoći - odnosno, kako se prijavljuje i utvrđuje &scaron;teta. Bespovratna pomoć države će se kretati u iznosima od 200 do 800 hiljada dinara za o&scaron;tećene kuće. Za potpuno uni&scaron;tene kuće, domaćinstvima sleduje od tri do četiri miliona dinara. Pomoćnik direktora policije Srbije Dejan Luković kazao je danas da su požari "pod apsolutnom kontrolom". On je rekao da je tokom prethodnih dana bilo vi&scaron;e od 800 požara na teritoriji Srbije. Kako je naglasio Luković, vi&scaron;e od 3,3 hiljade ljudi bilo je angažovano na njihovom ga&scaron;enju - uključujući pripadnike Sektora za vanredne situacije, Vojsku Srbije, dobrovoljna vatrogasna dru&scaron;tva i građane. "Akcija, kao &scaron;to je bilo juče i prekjuče nije bilo nikada pre, jer toliki broj požara na teritoriji Srbije nije zabeležen", rekao je Luković za Radio-televiziju Srbije. On je kazao da je potrebno "jo&scaron; opreme" za Sektor za vanredne situacije, koji je u okviru Ministarstva unutra&scaron;njih poslova, kao i da bi u taj sektor trebalo da bude primljeno i dodatno ljudstvo.

U Srbiji zbog požara proglašena elementarna nepogoda u 16 gradova i opština

BROJNA SELA EVAKUISANA, A DOMAĆINSTVA OŠTEĆENA ILI UNIŠTENA

Američki predsjednik Donald Tramp potvrdio je da je Ukrajina zatražila jo&scaron; jedan sistem protivvazdu&scaron;ne odbrane &ldquo;patriot&rdquo;, ali i poručio da je to &ldquo;veoma skupo&rdquo;. Papa Lav XIV ponovo je pozvao da se pregovori o primirju između Kijeva i Moskve održe u Vatikanu.&nbsp;
Kijevom odjekivale eksplozije, dvije osobe poginulo, vi&scaron;e ranjenih
Rusija je drugu noć zaredom izvela masovnivazdu&scaron;ni napad na Ukrajinu, a najteže je pogođen Kijev, gdje su tokom noći odjekivale eksplozije. U napadu su poginule dvije osobe, a najmanje 13 ih je povrijeđeno, objavile su jutros lokalne vlasti.
Napad se dogodio u ranim jutarnjim satima. Svjedoci su tokom noći čuli desetine detonacija te karakterističan zvuk balističkih projektila. Vi&scaron;e od sat vremena Kijevom su odjekivale gotovo neprekidne eksplozije.
&Scaron;ef Bijele kuće Donald Tramp juče je ponovio da nije zadovoljan onim &scaron;to se de&scaron;ava u Ukrajini, naglasiv&scaron;i da je Rusija prethodne noći lansirala vi&scaron;e od 700 dronova.
Potvrdio je da je Kijev zatražio jo&scaron; jedan sistem protivvazdu&scaron;ne odbrane &ldquo;patriot&rdquo;.
&ldquo;Ukrajina je tražila `patriot`. Razmotriću to. Ali, to je veoma skupo&rdquo;, naglasio je Tramp.
U Kremlju su, kako navode, sasvim mirni povodom najnovijih kritika američkog predsjednika Donalda Trampa na račun ruskog lidera Vladimira Putina.
Portparol Dmitrij Peskov kaže da nije poznato da li je audio-snimak koji je objavio CNN, na kome je Tramp navodno u privatnom razgovoru 2024. godine prijetio da će &ldquo;bombardovati Moskvu i Peking&rdquo; &ndash; autentičan.
Papa Lav XIV sastao se u italijanskom mjestu Kastel Gandolfo s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i ponovo pozvao da se pregovori o primirju između Kijeva i Moskve održe u Vatikanu.
Zelenski ističe da taj predlog za Kijev ostaje otvoren i apsolutno moguć i da ga trenutno samo Moskva odbacuje.

Kijev pod udarom balističkih i krstarećih raketa — dvoje poginulo, 13 ranjeno

RAT U UKRAJINI

Sud Bosne i Hercegovine ukinuo je pritvor predsjedniku Narodne skup&scaron;tine Republike Srpske Nenadu Stevandiću i premijeru Republike Srpske Radovanu Vi&scaron;koviću koji su danas saslu&scaron;ani u Tužila&scaron;tvu BiH.
Ba&scaron; kao u slučaju Dodika, kojem je pritvor ukinut pro&scaron;log petka, i Stevandiću i Vi&scaron;koviću su određene mjere zabrane, &scaron;to znači da raspisane centralne potjernice vi&scaron;e nisu na snazi, javlja Kliks.&nbsp;
Određena im je mjera javljanja svakih 14 dana nadležnom policijskom organu - za Stevandića u Banja Luci, a Vi&scaron;koviću u Milićima.
Stevandić i Vi&scaron;ković su, zajedno s predsjednikom SNSD-a i predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom, pod istragom Tužila&scaron;tva BiH zbog sumnje na udruživanje radi ru&scaron;enja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.
Postupak je pokrenut nakon dono&scaron;enja odluka u entitetskim institucijama kojima se ignori&scaron;u i odbacuju odluke Ustavnog suda BiH i Visokog predstavnika, &scaron;to se u optužnici tumači kao napad na ustavno-pravni poredak države.
Za razliku od Dodika koji je kri&scaron;om do&scaron;ao u Tužila&scaron;tvo BiH, Sud BiH je neposredno pred početak roči&scaron;ta objavio informaciju o održavanju roči&scaron;ta Stevandiću i Vi&scaron;koviću.

Sud BiH ukinuo pritvor Stevandiću i Viškoviću

U SLUČAJU DODIKA TO JE UČINJENO PROŠLOG PETKA

Pripadnici Ministarstva unutra&scaron;njih poslova Srbije tokom prethodne noći izvr&scaron;ili su provjeru identiteta ukupno 346 osoba, dok je sedam osoba dovedeno do službenih prostorija. Takođe, podnijeto je 18 prekr&scaron;ajnih prijava, saop&scaron;tio je MUP.
Sve blokade na teritoriji Srbije su uklonjene i sve saobraćajnice su prohodne, dodaje se u saop&scaron;tenju.
"Ministarstvo unutra&scaron;njih poslova jo&scaron; jednom apeluje na građane da se uzdrže od bilo kakvih nezakonitih aktivnosti i da ne blokiraju saobraćaj, naročito ne na način koji može ugroziti njihovu bezbjednost i bezbjednost drugih učesnika u saobraćaju, navedeno je u saop&scaron;tenju.

MUP Srbije: Sve blokade uklonjene, saobraćajnice prohodne

TOKOM NOĆI PODNIJETO 18 PREKRŠAJNIH PRIJAVA

&nbsp;Američki predsjednik Donald Tramp neće direktno da govori o daljim koracima prema Rusiji, ali želi da joj priredi &ldquo;malo iznenađenje&rdquo;. Kremlj je upozorio da Trampova odluka da nastavi isporuku oružja Ukrajini neće doprinijeti poku&scaron;ajima &ldquo;mirnog rje&scaron;enja&rdquo; sukoba, već produžavanju vojnih operacija.
Moskva: Tokom noći PVO oborila 86 ukrajinska drona
Ruska protivvazdu&scaron;na odbrana oborila je 86 ukrajinskih dronova iznad devet regiona, saop&scaron;tilo je tamo&scaron;nje Ministarstvo odbrane, dodajući da su se dvije bespilotne letjelice kretale ka Moskvi.
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin potvrdio je da stručnjaci službi za vanredne situacije rade na mjestu pada ostataka dva oborena drona koja su ciljala rusku prijestonicu, prenosi Interfaks.
Prema podacima Ministarstva, 23 bespilotne letjelice su neutralisane iznad Kurske oblasti, 16 iznad Brjanske oblasti, 15 iznad Tulske oblasti, 12 bespilotnih letjelica iznad Belgorodske i Orlovske oblasti, četiri iznad Moskovske oblasti, uključujući dvije bespilotne letjelice koje su letjele ka prijestonici, kao i dvije bespilotne letjelice iznad Smolenske oblasti i po jednu iznad Voronje&scaron;ke i Rjazanjske oblasti.
Ruski lider Vladimir Putin je na udaru kritika &scaron;efa Bijele kuće Donalda Trampa, koji ističe da je veoma nezadovoljan i da razmatra uvođenje novih sankcija Moskvi.
Optužio je Putina da &ldquo;ubija mnogo ljudi&rdquo;, uglavnom svojih i ukrajinskih vojnika i da se broj poginulih sada povećao na 7.000 nedjeljno.
&ldquo;Putin nas zasipa gomilom gluposti, ako želite da znate istinu. On je sve vrijeme veoma fin, ali se ispostavi da je to besmisleno. Stalno nam lijepo priča, ali sve to ne znači ni&scaron;ta&rdquo;, rekao je Tramp.
O daljim koracima prema Rusiji ne želi da govori.
&ldquo;Neću vam reći. Želimo da organizujemo malo iznenađenje&rdquo;, poručio je Tramp.
Kremlj se na njegove kritike jo&scaron; nije oglasio, ali jeste na Trampovu odluku da nastavi isporuke oružja Ukrajini.
&ldquo;To neće doprinijeti poku&scaron;ajima mirnog rje&scaron;enja, već produžavanju vojnih operacija&rdquo;, upozorava Kremlj.
Aksios je objavio, pozivajući se na izvore, da je američki predsjednik obećao svom ukrajinskom kolegi Volodimiru Zelenskom da će poslati deset raketa-presretača za protivvazdu&scaron;ni raketni sistem &ldquo;Patriot&rdquo;.
Glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Oleksandr Sirski tvrdi da su odbrambene snagesu povratile svoje položaje i drže teritorije u Kurskoj i Belgorodskoj oblasti, i nastavljaju da blokiraju značajnu grupu Rusa u pograničnom području.
&ldquo;Neprijatelj tamo neće imati mira&rdquo;, nagla&scaron;ava Sirski.

Tramp: Prirediću malo iznenađenje Rusiji; Moskva: Novo američko oružje Kijevu ne doprinosi miru

&nbsp;&Scaron;ef Kremlja Vladimir Putin potpisao je zakon kojim se osobama bez državljanstva dozvoljava da služe u ruskim oružanim snagama. Predsjednik Volodimir Zelenski ističe da je Ukrajini potrebno značajno povećanje upotrebe svih vrsta dronova na frontu.
Jedna osoba je poginula, a broj ranjenih je porastao na 82, uključujući osmoro djece u ruskim udarima na Harkov, potvrdilo je tužila&scaron;tvo.
U napadima na Zaporo&scaron;ku oblast ranjeno je desetoro ljudi, a petoro u Dnjepropetrovskoj.
General&scaron;tab Ukrajine je potvrdio da je pogođena fabrika municije blizu Moskve, a prema izvorima iz Glavne obavje&scaron;tajne uprave dronovi su pogodili naftnu rafineriju &ldquo;A. &Scaron;amar Iljski&rdquo; u Krasnodarskoj Pokrajini Rusije.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je sa General&scaron;tabom Oružanih snaga razmatrao značajnog povećanja upotrebe svih vrsta dronova na frontu.
Zelenski ističe da je Ukrajini potrebno jo&scaron; vi&scaron;e dronova da bi mogla da odvrati ruske napade.
Predsjednik Vladimir Putin potpisao je zakon kojim se licima bez državljanstva dozvoljava da služe u ruskim oružanim snagama. Izmjene su napravljene odjednom na nekoliko dokumenata, uključujući zakone &ldquo;O vojnoj dužnosti i vojnoj službi&rdquo;, &ldquo;O odbrani&rdquo; i &ldquo;O statusu vojnog lica&rdquo;.
&Scaron;ef diplomatije Sergej Lavrov saop&scaron;tio je pet ruskih uslova za postizanje mira.
&ldquo;Demilitarizacija i denacifikacija Ukrajine, povlačenje tužbi i ukidanje sankcija protiv Rusije, kao i vraćanje zamrznute imovine, moraju da budu dio mirovnog sporazuma&rdquo;, naglasio je Lavrov. &nbsp;

Putin odobrio – osobe bez državljanstva mogu u rusku vojsku; Zelenski: Treba nam još više dronova

U ruskim napadima na Ukrajinu tokom noći ubijene su najmanje četiri osobe, a vi&scaron;e od 30 je ranjeno, saop&scaron;tili su regionalni zvaničnici.
Ukrajinske državne službe za hitne slučajeve navele su u objavi na Telegramu da su dvije osobe poginule u regiji Sumi na istoku i jedna u Odesi na jugu.
Prema riječima regionalnog guvernera, jedan mu&scaron;karac poginuo je u južnoj regiji Herson.
&bdquo;Vi&scaron;e od 30 osoba je takođe ranjeno, većina njih u istočnim regijama Harkiv i Dnjepropetrovsk&ldquo;, saop&scaron;tili su zvaničnici, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Gradonačelnik Kijeva naveo je na Telegramu da su ruski dronovi, takođe, pogodili glavni grad Ukrajine, da su u napadima o&scaron;tećene zgrade, ali da nije bilo stradalih.
Ministarstvo odbrane Rusije saop&scaron;tilo je da je tokom noći oborilo 91 ukrajinski dron, uključujući osam u Moskovskoj oblasti, a većinu ostalih u regijama koje graniče s Ukrajinom.
Rusija je u petak izvela najveći napad dronovima i raketama na Ukrajinu od početka invazije u februaru 2022. godine, poslav&scaron;i 530 dronova i oko desetak raketa na Kijev.
U napadu su ubijene najmanje dvije osobe.

U ruskim napadima poginule četiri osobe, više od 30 ranjeno

TOKOM NOĆI

Ukrajina je dobila milijardu eura od Evropske unije od profita od zamrznute ruske imovine u okviru mehanizma za vanredno ubrzanje prihoda (ERA), izjavio je ukrajinski premijer Denis &Scaron;migalj.
&ldquo;Inicijativa ERA koju smo pokrenuli zajedno sa G7 funkcioni&scaron;e. Od početka godine, vi&scaron;e od 18,5 milijardi dolara je već prebačeno u Ukrajinu iz zamrznutog ruskog novca. Usmjeravamo ova sredstva ka stabilnosti Ukrajine i brzoj rekonstrukciji&rdquo;, napisao je &Scaron;migalj na Telegram kanalu.
Prema njegovim riječima, inicijativa ERA daje dobre rezultate, ali Ukrajina se tu neće zaustaviti.
Kako je naveo, Kijev će na Konferenciji o obnovi Ukrajine (URC2025) pozvati partnere na saradnju kako bi se &ldquo;formirali pravni instrumenti za potpunu konfiskaciju sve ruske imovine&rdquo;.

Šmigalj: Ukrajina je dobila milijardu eura od EU u okviru mehanizma ERA